U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) saopštili su da Akcioni plan za 2025. godinu ostavlja mogućnost interventnog odstrijela mrkih medvjeda - ako oni i dalje predstavljaju opasnost nakon preduzetih mjera odvraćanja.
Mjere odvraćanja, prema njihovim riječima, jesu uklanjanje izvora hrane, sprječavanje pristupa i pokušaji tjeranja, a potrebno ih je preduzeti ako medvjed izaziva probleme - odnosno ne bježi od ljuti, pravi štetu, traži hranu iz ljudskih izvora i predstavlja opasnost.
- Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja - dodali su u resoru na čijem je čelu Vladimir Joković.
Oni su, inače, obrazovali Interventni tim i uže operativno tijelo koje sarađuje sa lokalnim stanovništvom i korisnicima lovišta povodom pojava mrkog medvjeda.
- U cilju realizacije ovog plana, Vlada je u aprilu tekuće godine donijela Akcioni plan mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori za 2025. godinu (što je godišnja obaveza), sa rokom važenja od 1. aprila do 31. marta 2026. godine, u kojem su istaknute najznačajnije mjere i aktivnosti koje će se sprovoditi u tekućoj lovnoj 2025/26. godini - naveli su oni.
Osnovni cilj gazdovanja medvjedom je, kažu oni, očuvanje stabilne populacije medvjeda, u brojnosti koja osigurava izbjegavanje opasnosti za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu, sa što manje konfliktnih situacija između čovjeka i medvjeda i koja osigurava njenu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom.
- To podrazumijeva gazdovanje u okviru međunarodnih i domaćih propisa i očuvanje njegovih prirodnih staništa, uz primjenu najboljih modela zaštite, sa težištem na uzgoju i zaštiti, kao i izbjegavanju opasnosti za čovjeka i njegovu imovinu, a potom i na njegovom održivom korišćenju - istakli su u MPŠV.
Zakonom o divljači i lovstvu, kao i Pravilnikom o mjerama za sprečavanje štete i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od divljač, propisan je, napominju oni, način sprječavanja štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište, kao i naknadu iste.
- Korisnici lovišta su dužni da preduzimaju potrebne mjere za sprječavanje štete, a vlasnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta dužni su da na tom zemljištu i objektima, kao dobar domaćin, preduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje ovih šteta - istakli su u MPŠV.
Osim ovih mjera, navedeni dokumenti, daju i odgovarajuće mjere za očuvanje staništa, kao i mjere za sprječavanje pojavljivanja problematičnih jedinki medvjeda, odnosno mjere za rješavanje problematičnih medvjeda.
- Ratifikujući Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Crna Gora se obavezala na poštovanje njenih odredaba, odnosno na uvažavanje i primjenu predviđenih mjera za zaštitu vrsta divlje flore i faune i njihovih staništa, navedenim u odgovarajućim Dodacima te konvencije - kazali su u resoru.
Konvencija, kako su kazali, nameće obaveze potpisnicama da učine sve da se zaštiti više od 500 biljnih i više od 1.000 životinjskih vrsta, kao i značajan broj tipova staništa.
- Mrki medvjed (Ursus arctos L.) je naveden u Dodatku II, u kojem su pobrojane strogo zaštićene životinjske vrste koje je zabranjeno iskorišćavati, uznemiravati ili ugrožavati njihova staništa, uz povećanje saradnje između zainteresovanih strana i regulisanje iskorišćavanja nekih vrsta. U skladu sa navedenim, Evropska inicijativa za krupne zvijeri, osnovana je 1995. godine radi rješavanja problematike zaštite velikih zvijeri, odnosno očuvanja populacija velikih zvijeri u suživotu sa ljudima. Eksperti u okviru ove inicijative, pripremili su Akcione planove zaštite velikih zvijeri, koji su prihvaćeni od Vijeća Evrope na sastanku stalnog odbora Bernske konvencije, u novembru 2000. godine - istakli su u MPŠV.
U skladu sa obavezama koje proizilaze iz prihvaćenih međunarodnih konvencija, direktiva, planova i preporuka, Vlada je donijela u junu 2024. godine, Plan gazdovanja mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori, koji daje osnovne smjernice gazdovanja populacijom mrkog medvjeda, utemeljene na prihvaćenim međunarodnim konvencijama i sporazumima, kao i planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu mrkog medvjeda u svijetu, Evropi a posebno u njenom alpsko-dinarsko-pindskom području.
- Ovaj Plan gazdovanja zasnovan je na naučnim i ekološkim principima u okviru zakonskih, gazdinskih, upravnih, kulturoloških i socijalnih okvira u Crnoj Gori i na taj način uredio uzgoj, zaštitu i korišćenje mrkog medvjeda, u budućem periodu - naveli su oni.
Zaključili su da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ima puno razumijevanje za sve probleme sa kojima se susreću poljoprivrednici, stočari i mještani seoskih područja, kojima stoji raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje, u skadu sa važećim propisima i planovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MPŠV: Odstrijel medvjeda ako predstavljaju problem i nakon mjera odvraćanja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) oformilo je Interventni tim koji će sarađivati sa lokalnim korisnikom lovišta, upravljačem zaštićenog područja, stanovništvom i drugim zainteresovanim grupama kada je u pitanju gazdovanje mrkim medvjedom u Crnoj Gori.
Ovom potezu prethodio je jučerašnji protest u Nikšiću, sa kojeg su okupljeni zatražili da se resorni ministar Vladimir Joković založi da se oslobode lovci koji su u selu Brestice (MZ Trubjela) nedavno ustrijelili medvjeda koji je usmrtio veliki broj stoke na tom području.
Interventni tim, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Joković, čine predstavnici različitih institucija i struka: veterinari, predstavnici nadležne inspekcije, predstavnici korisnika lovišta, institucija iz oblasti zaštite prirode, zaštićenih prirodnih dobara i dr, vodeći računa o teritorijalnoj zastupljenosti članova tima.
- Prilikom pojave mrkog medvjeda koji izaziva probleme (ne bježi od ljudi, ponovljeno radi štete u naselju, traži hranu iz ljudskih izvora, predstavlja i opasnost za ljude i dr.) potrebno je preduzeti mjere odvraćanja medvjeda od nepoželjnih oblika ponašanja (uklanjanje izvora hrane, sprečavanje pristupa i pokušaji tjeranja odnosno plašenja). Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja - istakli su u MPŠV.
Ako medvjed nastavi s problematičnim ponašanjem i predstavlja opasnost može se, ističu oni, odobriti interventni odstrijel problematične jedinke, posebno u slučaju napada medvjeda na čovjeka, što je i istaknuto u Akcionom planu za 2025. godinu.
- Zahtjev za interventni odstrjel medvjeda podnosi korisnik lovišta ministarstvu nadležnom za poslove lovstva u pisanom obliku s pratećom dokumentacijom: tačnim opisom mjesta i vremena pojavljivanja problematičnog medvjeda, opisom problematičnog ponašanja, kao i preduzetim mjerama za promjenu ponašanja problematičnog medvjeda, kao i mišljenje člana Interventnog tima - naveli su u resornom Ministarstvu.
U slučaju prihvatanja zahtjeva za interventni odstrjel, odobrenje za njegovo sprovođenje odrediće vremensko razdoblje u kojem se on može izvršiti, ko, kao i mjere koje treba preduzeti da se odstrani upravo onaj medvjed koja izaziva probleme.
- Interventni odstrjel mora se obaviti u dogovoru s članom Interventnog tima. Samo u izuzetno hitnim slučajevima prethodno odobrenje može se dati i telefonskim putem - podvukli su u MPŠV.
Poručili su da razumiju sve probleme sa kojima se susrijeću poljoprivrednici i mještani seoskih područja, te da im stoje na raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje.
- Napominejmo da je sve probleme potrebno i moguće rješavati u okviru institucija, u skadu sa važećim propisima. Gazdovanje mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori obavlja se u skladu sa Planom gazdovanja za ovu vrstu, koji je Vlada donijela u junu 2024. godine. U cilju realizacije ovog plana, Vlada je u aprilu tekuće godine donijela Akcioni plan gazdovanja mrkim medvjedom za 2025. godinu (što je godišnja obaveza), sa rokom važenja od 1. aprila do 31. marta 2026. godine, u kojem su istaknute najznačajnije mjere i aktivnosti koje će se sprovoditi u ovoj godini - naveli su oni.
Osnovni cilj gazdovanja medvjedom je, kako su kazali, očuvanje stabilne populacije medvjeda, u brojnosti koja osigurava izbjegavanje opasnosti za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu, sa što manje konfliktnih situacija između čovjeka i medvjeda i koja osigurava njihovu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom.
- To podrazumijeva gazdovanje u okviru međunarodnih i domaćih propisa i očuvanje njegovih prirodnih staništa, uz primjenu najboljih modela zaštite, sa težištem na uzgoju i zaštiti, kao i izbjegavanju opasnosti za čovjeka i njegovu imovinu - dodali su u MPŠV.

MPŠV oformilo Interventni tim za gazdovanje mrkim medvjedom: Odstrijel se može odobriti ako ima opasnosti, posebno u slučaju napada na čovjeka

Izuzetna mi je čast što sam uspio da predstavim svoje stvaralaštvo u gradu kulture, mode i sporta Milanu i na kraju je izložba "Drvo života" našla svoj put do tog grada - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, slikar i profesor Goran Ćetković.
Kako je ispričao, dok je kao turista boravio u Milanu slučajno se upoznao sa vlasnikom galerije Miart u umjetničkom kvartu Brera i to poznanstvo je rezultiralo samostalnom izložbom i prezentacijom u čuvenom umjetničkom časopisu Mondo Arte na dvadesetak strana reprodukcija i tekstova o njegovom stvaralaštvu.
Put do njegove 47. izložbe je, kako kaže, bio dug, ali je na kraju rezultirao otvaranjem samostalne izložbe 14. novembra koja je, u suštini, posvećena Njegoševim danima koji se obilježavaju u Crnoj Gori, pa je i on htio da posveti izložbu crnogorskom velikanu. 
Izložba je otvorena pred brojnom publikom u kojoj je, osim domaćih žitelja, bilo i mnogo turista iz svih krajeva svijeta. 
Smatra velikim uspjehom što je njegovo stvaralaštvo predstavljeno i u čuvenom časopisu Mondo Arte, poznatom po prezentovanju i promovisanju svjetske likovne scene, pa najveći dio prostora u tom izdanju posvećen njemu je, dodaje on, nešto što veoma raduje.
- Posebno me raduje da je bilo i desetak ljudi iz Podgorice koji su putem društvenih mreža dobili informaciju o izložbi i posjetili je. To veoma godi, a komentari su lijepi. Međutim, ne poznajem italijanski jezik pa sam imao prevodioca, što govori da je u pitanju jedan ozbiljan projekat koji je nastao kao plod saradnje sa direktorom i časopisom Mondo Arte. Promocija mog stvaralaštva prvenstveno se oslanja na taj časopis, gdje sam dobio dvadesetak stranica na kojima je prikazano moje stvaralaštvo i intervju sa mnom od strane redakcije lista i tu su likovne kritike od likovnih kritičara i teoretičara umjetnosti i tekstovi poznate likovne kritičarke Ljiljane Zeković i Dimitrija Popovića. U pitanju je veliki broj reprodukcija i tekstovi likovnih kritičara - zaključio je Ćetković.

Ćetković: Izložba "Drvo života" našla put do Milana

Potvrda presude kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović prvostepeno osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice na čekanju je zbog velikog broja predmeta koji se nalaze pred Višim sudom.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, u drugostepenom krivičnom postupku trenutno postoji izrazito veliki obim predmeta u radu, prije sve imajući u vidu mjesnu nadležnost ovog suda.
- U poslednjih godinu dana dvoje sudije se zadužuje predmetima koji kontinuirano pristižu, što značajno utiče na dinamiku rešavanja svih postupaka. Posebno ističemo da se među predmetima nalazi i značajan broj onih koji imaju hitan karakter, te se shodno tome preduzimaju sve raspoložive mere kako bi se obezbedilo njihovo blagovremeno i efikasno procesuiranje, u skladu sa važećim zakonskim rokovima i prioritetima, kazali su Pobjedi iz Višeg suda.
Oni ukazuju i na izražen nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta, što dodatno otežava organizaciju i proces rada, te usporava postupanje u predmetima.
Podsjećamo, Zoran Bećirović napustio je danas spuški zatvor nakon što je odležao jednogodišnju kaznu zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Dva mjeseca ranije iz zatvora je izašao Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne, takođe, zbog nasilja nad Raičkovićevom i njenom porodicom, piše Adria.
Trećem osuđenom za isto krivično djelo, Bećirovićevom sinu Luki, uslovna kazna istekla je uoči ljeta.
Osuđujuće presude je, 24. aprila, izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović.
Dan prije toga, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije je Raičkovićevoj dodijelila policijsko obezbjeđenje.
Stariji Bećirović i Mijatović, obrazložio je tada sudija Radulović, “uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve”, dok radnje mlađeg Bećirovića “nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njeno vozilo”.

Potvrda presude Bećirovićima i Mijatoviću na čekanju zbog velikog broja predmeta pred Višim sudom

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede počeće ove sedmice isplatu staračkih naknada za 2.953 korisnika.
Isplata će se, kako je precizirano u saopštenju, izvršiti za dospjele mjesece, odnosno za avgust, septembar i oktobar.&nbsp;
- Za ovu namjenu oprijedijeljeno je 2.790.585 eura - precizirali su iz resora na čijem je čelu Vladimir Joković.
U pitanju su korisnici koji su predali urednu dokumentaciju savjetodavnim službama, koja je tražena pozivom.
- Što se tiče dijela korisnika staračkih naknada koji su dokumentaciju predali poštom, važno je naglasiti da - ukoliko je dokumentacija uredna &nbsp;-takođe će primiti svoje naknade, nakon završene terenske kontrole - dodaju u saopštenju.

Počinje isplata staračkih naknada za 2.953 korisnika

Neformalna građanska asocijacija STEGA, koju čini 65 uglednih crnogorskih intelektualaca i profesionalaca, predstaviće na drugoj godišnjoj sesiji svoje planove za izradu Strategije evropske i građanske Crne Gore, dokumenta koji treba da postavi novu društvenu paradigmu i trasira put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.
- Sa ciljem uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme koja treba da suštinski izgradi crnogorsko društvo kao društvo evropskih vrijednosti, a ne kao društvo koje će biti „uneseno“ u EU, 65 akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih crnogorskih građana 23. aprila 2024. godine, potpisalo je Deklaraciju o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA, u cilju zaštite temeljnih vrijednosti, slobode, demokratije i vladavine prava - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
STEGA, nastala kao neformalna građanska asocijacija slobodnih građana, svoje djelovanje usmjerila je sa ciljem da na jubilej 20 godina obnovljene nezavisnosti Crne Gore, 21. maja 2026. godine, bude usvojena i objavljena Strategija evropske i građanske Crne Gore, koja će, kako su rekli, pružiti odgovore na otvorena pitanja od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta, s ciljem da se ostvari “Agenda 2028” – punopravno članstvo Crne Gore u EU. 
- STEGA, simbolički povezujući u svom nazivu jedan od najslavnijih datuma crnogorske prošlosti, kada je 1796. godine donešen prvi crnogorski zakonodavni akt „Stega“ pod vođstvom crnogorskog vladike i suverena Sv. Petra Cetinjskog, će kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti puni napor da se demokratskim, akademskim i građanskim metodama, izbori za prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanje državnih institucija u njihov puni ustavni kapacitet, sa ciljem izgradnje bolje i pravednije Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Saglasno tome, u srijedu 26.novembra, u 13 sati u PR centru u Podgorici, biće održana Druga godišnja sesija STEGA-e na kojoj će biti prezentovani planovi daljeg rada formiranih redakcija i razmotreni modaliteti daljeg djelovanja STEGA-e. 
Tom prilikom će se obratiti šefovi redakcija i pokrenuti konstruktivan dijalog sa prijedlozima za unapređenje predstavljenih planova redakcija, a u cilju realizacije “Agenda 2028” programa. 
STEGA posebno ukazuje na činjenicu i opasnost da je Crna Gora, umjesto da je već punopravna članica EU, iznutra atrofirana i agresivno napadnuta od hegemonista, nacionalista i populista, te dodatno u tim uslovima nema tako potrebnog društvenog dijaloga, dovoljno izgrađenih instutucionalnih kapaciteta i nepodijeljene političke volje da se suštinski izgrađuje kao građansko, evropsko i prosperitetno društvo. 
- Stoga, STEGA svojim djelovanjem u svim sferama od prava, ekonomije, kulture, preko obrazovanja i nauke do uređenja prostora, nastoji da ponudi odgovore kako bi stvarna evropska energija bila pretočena u ostvarenje istinskog evropskog uključenja Crne Gore u zajednicu evropskih prosvijećenih naroda, ne samo Crne Gore kao teritorije, već Crne Gore kao društva kredibilnog da ostvaruje i afirmiše evropske vrijednosti - poručeno je u saopštenju.

STEGA predstavlja plan za novu evropsku paradigmu Crne Gore

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.