Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Krsto Rađenović, danas je obišao radove u selu Ostrelj, Opština Bijelo Polje, gdje je započeto asfaltiranje i sanacija jednog od putnih pravaca u selima bjelopoljske opštine, finansiranih od strane Ministarstva.
Radovi na ovom pravcu dio su šireg plana predviđenog ugovorom zaključenim sa Opštinom Bijelo Polje, u okviru mjere „Razvoj sela i izgradnja infrastrukture“, koja obuhvata i niz drugih pravaca u selima opštine.
Nakon završetka radova na ovom putnom pravcu, nastaviće se sanacija i asfaltiranje preostalih pravaca predviđenih ovom mjerom.
- Ovim projektom potvrđujemo posvećenost Ministarstva unapređenju ruralne infrastrukture i poboljšanju kvaliteta života u selima bjelopoljske opštine, uz nastavak podrške i za mnoge predstojeće projekte - istakao je Rađenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rađenović obišao radove u Ostrelju: Ministarstvo finansira sanaciju i asfaltiranje seoskih puteva

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede podržalo je regionalnu inicijativu za podizanje javne svijesti o upravljanju požarima na otvorenom na Zapadnom Balkanu, saopšteno je iz tog Vladinog resora. 
 
Iz Ministarstva su rekli da požari na otvorenom predstavljaju ozbiljnu prijetnju i sve veći izazov za region, ostavljajući dugotrajne posljedice na ekosisteme, zajednice i ekonomiju. 
 
- Kroz unaprijeđenu regionalnu koordinaciju i zajedničko djelovanje nadležnih ministarstava, Program za upravljanje požarima na otvorenom prostoru na Zapadnom Balkanu postavlja temelje za podizanje javne svijesti o rizicima od predjelnih požara i povećanje otpornosti predjela kroz održivo upravljanje ekosistemom- kaže se u saopštenju. 
 
Kako se navodi, umjesto da se oslanja na tradicionalne pristupe usmjerene isključivo na suzbijanje požara, program primjenjuje koncept integrisanog upravljanja požarima na otvorenom — njegovanje međusektorske saradnje, jačanje lokalnih kapaciteta i izgradnju otpornih predjela sposobnih da efikasno odgovore na prijetnje od požara. 
 
Iz Ministarstva su rekli da je prevencija srž te inicijative i da je cilj da obezbijedi održivo upravljanje prirodnim resursima na način koji podjednako štiti i ljude i ekosisteme. 
 
Cilj je, kako su naveli, stvaranje predjela i zajednica otpornih na požare koji će nastaviti inicijativu na regionalnom nivou u budućnosti. 
 
- Regionalnu inicijativu podržava Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao strateški partner i obuhvata obrazovne aktivnosti, razvoj politike i praktično angažovanje u zemljama Zapadnog Balkana- kaže se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva su naveli da je više od 90 odsto predjelnih požara u regionu uzrokovano ljudskim nemarom. 
 
Oni su kazali da Program poziva na kolektivnu svijest, učešće i odgovornost, kako bi zaštitili naše predjele i obezbijedili sigurnu budućnost za generacije koje dolaze. 
 
- Zajedničkim naporima i dugoročnom vizijom možemo težiti ambicioznom, ali dostižnom cilju: nula požara izazvanih ljudskim faktorima- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da zahvaljujući kontinuiranoj podršci i partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, inicijativa dobija čvrstu osnovu za dugoročni i održivi uticaj u regionu. 
 
- Čvrsto vjerujemo da jedan postupak mijenja sve- poručili su iz Ministarstva.

MPŠV: Požari sve veći izazov za region, potrebno održivo upravljanje prirodnim resursima

Nacionalno udruženje profesionalnih ribara Crne Gore predalo je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore dopis kojim se skreće pažnja na probleme u crnogorskom ribarstvu, za koje kažu da se ne rješavaju već 15 godina. Tim povodom upriličena je press konferencija ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede gdje je Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore uputio medije u zahtjeve koji se nalaze u dopisu.
- Mi smo došli u situaciju da usvajamo zakone Evropske unije i da težimo ka EU. Mi smo saglasni sa tim, ali je problem što ne možemo ući bosi, goli, gladni i žedni u EU. Nemamo luke, ni sve ono što je potrebno za normalan rad jednog ribara koji radi u zemljama EU. Mi smo godinama pokušavali sa ministrom Vladimirom Jokovićem da riješimo probleme, čovjek nas primi, djelimično sasluša, brzo ode i nema vremena, te problemi ostaju neriješeni. To nisu problemi od dolaska nove vlasti, to su problemi koji traju već skoro 15 godina. Mi tražimo da se oni riješe prije ulaska u EU, jer u suprotnom nam EU ne treba- istakao je Kise.
Ministarstvima je dostavljen spisak na kojem su Kise Marko, Ćetković Savo, Vujičić Branko i Petar Čabarkapa delegirani od strane 119 ribara koji su svojim potpisom podržali da ih njih četvorica predstavljaju po pitanju svih problema koji se tiču ribarskog sektora.
- Tražimo zvaničnu cijenu goriva za poljoprivrednike i ribare kao u zemljama Evropske unije, tražimo ribarske luke gdje možemo vezati svoje brodove i raditi iskrcaj ribe, tražimo prostor gdje možemo remontovati svoje ribarske brodove i čamce. Tražimo da se na sedam posto smanji PDV na opremu i ribo-materijal koji se prozvodi na Tajlandu, uvozi ga Italija, Hrvatska iz Italije, a mi uvozimo iz Hrvatske. Mi ga plaćamo tri puta više, što nije humano. Tražimo da se napravi garanti fond koji je nam je ministar Joković obećao prije tri godine. Garantni fond je nešto što je garant održivog ribarstva. Tražimo da se barem deset posto prihoda od kruzera koji nam prave ogromnu štetu uplaćuje na posebni žiro račun Ministarstva poljoprivrede koji bi se raspoređivao prema ribarima koji ribaju u akvatorijumu Boke. Tu je i par stotina glisera koji svaki dan špartaju po zalivu i remete ribu. Ulov ribe je pao na nekih 30 posto od nekadašnjeg ulova. To se ne može kompenzovati tokom zime- ispričao je Kise.
Pojasnio je da su dali rok od 15 dana da im ministar Joković odgovori kada, gdje i u koje vrijeme će ih primiti na sastanak gdje bi debatovali o svim ovim problemima.
- Obavijestili smo sva ministarstva koja su relevantna za rješavanje naših problema. Dopis smo poslali i predsjedniku Skupštine i predsjedniku Vlade da se napravi jedna radna grupa &nbsp;gdje bi se brzinski rješavali problemi. Ovo su problemi koje ne može riješiti Direktorat za ribarstvo. Matrica Ministarstva poljoprivrede 1992. i danas je ista – ministar je taj koji odlučuje. Vjerujemo da je ministar Joković kapacitet koji to može riješiti. Nadam se da će razumjeti naše probleme i da će težiti da se oni riješe. Bilo bi ružno da štrajkujemo na moru i da se takva slika prenosi svijetom. Ako nas ministar ne primi, vjerovatno ćemo ići u štrajk- dodao je predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore.&nbsp;

1250x600

Kise: Problemi ribara ostaju neriješeni 15 godina, ako nas ministar Joković ne primi, vjerovatno idemo u štrajk

Korisnici staračke naknade dužni su da izvrše ažuriranje dokumentacije u periodu od 4. do 15. avgusta 2025. godine - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Dokumentacija, kako navode u saopštenju, mora biti izdata najkasnije mjesec prije predaje, a predaje se Savjetodavnim službama za poljoprivredu u okviru nadležne opštine.
- Korisnici su obavezni da se na Zahtjevu za ostvarivanje staračke naknade izjasne o načinu isplate naknade, preko Pošte ili preko banke, a bez obzira na izabrani način isplate, korisnik sam snosi troškove prenosa sredstava - kazali su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Od avgustovske naknade isplata će se vršiti prema načinu koji je odabran prilikom ažuriranja.
- Korisnici koji ne dostave ažuriranu dokumentaciju u ovom roku smatraće se da su odustali od prava na staračku naknadu - navodi se u saopštenju.
Neophodnu dokumentaciju koja se mora predati možete pronaći<a href="https://www.gov.me/clanak/obavezno-azuriranje-dokumentacije-za-korisnike-staracke-naknade"> ovdje</a>.
Za dodatne informacije može se pozvati broj 020/482/284.

Korisnici staračke naknade dužni da izvrše ažuriranje dokumentacije do 15. avgusta

Vlada Crne Gore usvojila je Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja.
To je učinjeno na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Iz tog resora je saopšteno da ovaj zakon predstavlja prekretnicu u evropskim integracijama, otvarajući put zatvaranju Poglavlja 11 i jačanju nacionalne poljoprivredne politike na evropskim osnovama.
- Usvajanjem Predloga Zakona o sprovođenju mjera podrške poljoprivredne politike, politike ruralnog razvoja i politike ribarstva, Crna Gora je napravila značajan iskorak ka ispunjenju završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj. Predlog zakona, pripremljen od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, uspostavlja pravni i institucionalni okvir za efikasno sprovođenje mjera podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju, u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) Evropske unije - naveli su u resoru kojim rukovodi Vladimir Joković.
Time se, prema njihovim riječima, stvara mogućnost za osnivanje Agencije za plaćanja - ključnog operativnog tijela koje će upravljati i kontrolisati korišćenje sredstava iz evropskih fondova.
- Usvajanjem ovog zakona Crna Gora ne samo da ispunjava svoje obaveze iz procesa evropskih integracija, već otvara vrata za korišćenje značajnih sredstava iz IPARD III programa – u iznosu od čak 63 miliona eura do 2027. godine - istakli su u MPŠV.
Ova sredstva će, dodaju oni, direktno doprinijeti modernizaciji crnogorske poljoprivrede, jačanju konkurentnosti i unapređenju kvaliteta života u ruralnim područjima.
- Ovim činom Vlada je još jednom potvrdila svoju odlučnost da nastavi s dubinskim reformama u sektorima poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, osiguravajući održivo upravljanje prirodnim resursima, razvoj savremenih administrativnih kapaciteta i transparentno korišćenje EU fondova - zaključili su u MPŠV.

Vlada usvojila Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i direktor Uprave za šume Miloš Rajković biće saslušani pred Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, odlučeno je jednoglasno na sjednici tog skupštinskog tijela. Incijativu za saslušanje pokrenuli su poslanici opozicije, navodeći da je Novi zakon o šumama, koji je stupio na snagu 1. januara izazvao brojne probleme. Razlog više za saslušanje resornog ministra, smatraju sagovornici Televizije E je - nekompetentnost pri korišćenju sredstava koje opredjeljuje Evropska unija.
<h2>Nagomilani problemi</h2>
Alarmantno je stanje u oblasti šumarstva - upozoravaju u opoziciji. Naročito su se, kažu, nagomilali problemi od početka primjene novog Zakona o šumama, od 1. januara. 
- Po sadašnjem zakonu ne može se sprovesti javni poziv za davanje na korišćenje po osnovu prodaje drveta. Zbog odluke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da zabrani sječu šuma u privatnom vlasništvu, građani protestuju od 14. maja 2025. i upozoravaju na posljedice. Problemi će posebno nastati u ruralnim područjima jer će građanima biti veliki problem snabdijevanje ogrijevnim drvetom, što se radi decenijama unazad subvencionisanjem cijenama na osnovu godišnjeg programa gazdovanja koje Vlada usvaja svake godine. Ove godine se ovaj program ne može usvojiti jer nije predviđen Zakonom o šumama – kaže Aleksandra Despotović iz DPS-a.
Zbog toga je na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje podržana inicijativa opozicije da se održi kontrolno saslušanje resornog ministra Valdmira Jokovića i direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića. Podsjetimo, građani su proteklog mjeseca ovim povodom održali protest ispred resornog ministarstva, a Joković im je obećao da će sve riješiti do 1. jula.
- Sve ću učiniti, a već smo u dogovorima koji traju podugo, da izvršimo izmjene i dopune Zakona o šumarstvu koji je na brzinu donešen zbog nekih fondova iz Svjetske banke, dakle, ja se nadam i vjerujem da će do 1. jula sve biti riješeno - obećavao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
Nije, međutim, sve bilo riješeno. Prvog jula iz kabineta ministra Jokovića su naveli su da je - kako bi u što hitnijem roku počela doznaka šuma u privatnom vlasništvu i njihovo korišćenje - pripremljen Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koji će se ove sedmice naći u skupštinskoj proceduri.
<h2>EU pomno prati sektor šumarstva</h2>
Da je država bila nespremna i za usvajanje prethodnih zakonskih novina, smatra bivši ministar poljoprivrede – Budimir Mugoša.
- Zakon je predviđao da se formira državno preduzeće koje će vršiti eksploataciju šuma i ti će se drvni asortimenti prodavati na šumskom putu putem neke licitacije. Država nije odvojila sredstva koja su bila predviđena i za 2023. i 2024. godinu po nekih 12 miliona eura za formiranje tog preduzeća. Ministarstvo poljoprivrede je odustalo od toga i nije povuklo ta sredstva i posljedica toga je da danas nemamo to preduzeće, a kad nemamo preduzeća ne možemo ni eksploatisati šume – objašnjava on.
Dodatnu pažnju javnosti privukla je informacija, koju je objavio portal Standard da je Evropska unija odlučila da povuče 2,4 miliona eura sredstava za sektor šumarstva iz IPA fondova. Zbog toga u opoziciji traže ostavku Jokovića. Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Televizija E još čeka odgovore da li su sredstva povučena i zbog čega, dok iz Ministarstva poljoprivrede demantuju te navode.
- Za aktivnost uspostavljanje šumarskog informacionog sistema u Crnoj Gori je u okviru IPA 2021 projekta planirana podrška u vrijednosti od oko 0,4 miliona eura EU sredstava. Međutim, imajući u vidu da je zajednički zaključak ministarstva i Delegacije EU da sektor šumarstva trenutno još uvijek nije spreman ni zakonski, ni institucionalno, ni kadrovski za uspostavljanje IT sistema, podrška sektoru šumarstva će se opredjeljivati postupno i uz dužnu pažnju u saradnji sa EU partnerima, dok će se trenutno dostupna EU sredstva opredijeliti za sektore koji su zreliji za podršku, sa fokusom na zatvaranje pregovaračkih poglavlja – navode iz Ministarstva.
Mugoša napominje da Evropska unija pomno prati sektor šumarstva u Crnoj Gori i da je spremna da pomogne. Za to nam je, kako ističe, neophodno da imamo informacione sisteme koji će pomno pratiti pojedine sektore.
- Velikim radom ljudi iz Direktorata za poljoprivredu i radom ljudi iz Uprave za šume oni su prema EU išli sa zahtjevom da se finansira izrada tog informacionog sistema. EU je na inicijativu profesionalaca iz ovog sektora koji rade u državnim organima odobrila ta sredstva, međutim, i pošto su ta sredstva odobrena, Ministarstvo poljoprivrede, prije svega govorim o ministru, on je odgovoran, oni nisu uradili ništa – objašnjava bivši ministar poljoprivrede.
O usvajanju neprimjenljivih zakona i nekorišćenju sredstava iz IPA fondova – Mugoša kaže da je riječ o nekompetentnosti. A ona će, kako upozorava, ugroziti usvajanje pregovaračkih poglavlja koja se tiču poljoprivrede i ekologije, a samim tim evropski put Crne Gore.

Alarmantno u oblasti šumarstva: Nekompetentnost pri korišćenju EU sredstava razlog više za saslušanje Jokovića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter saopštio je da pozivaju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića da se hitno oglasi povodom informacije da je Crna Gora zbog neznanja i nerada u oblasti kojom rukovodi ostala bez 2.4 miliona eura iz IPA fondova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Feu-povukla-2-4-miliona-eura-iz-sektora-sumarstva-rezultat-nepostovanja-zakona-i-neispunjavanja-obaveza-iz-programa-pristupanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je decidan da Joković zbog toga mora biti smijenjen.
- Ukoliko je informacija tačna, Joković, zbog štete koju Crna Gora trpi, ako ne podnese ostavku, odmah mora biti smijenjen - dodao je Huter u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Foskarhuter%2Fstatus%2F1942148344677122274%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Huter: Joković da se oglasi povodom informacije da je Crna Gora ostala bez 2.4 miliona iz IPA fondova, mora biti smijenjen ako je to tačno

Brisel je prošle nedjelje poslao snažnu poruku crnogorskim vlastima – povlačenjem 2,4 miliona eura iz IPA fondova koji su bili opredijeljeni za sektor šumarstva, čime je EU jasno stavila do znanja ministru Vladimiru Jokoviću da EK ne želi da sarađuje sa ministarstvima i upravama koje ne poštuju zakone i koji ne ispunjavaju obaveze iz Programa pristupanja EU.
Ovakva odluka rezultat je nepoštovanja zakona i neispunjavanja obaveza iz Programa pristupanja EU, što, kako ističu iz EU, predstavlja ozbiljan korak unazad u procesu evropskih integracija.
Evropska komisija, u komunikaciji sa crnogorskim vlastima u okviru Poglavlja 27 – koje se odnosi na zaštitu životne sredine – ocjenjuje da je šumski ekokriminal trenutno najveća prijetnja po prirodne vrijednosti Crne Gore. Isto je nedavno potvrdio i ministar ekologije Damjan Ćulafić, koji je upozorio na sve veće bespravne aktivnosti u crnogorskim šumama.
- Crna Gora je posebno rizična kada je riječ o ispunjavanju pristupnih mjerila u oblasti sprečavanja nelegalnih radnji u šumskom sektoru,” navodi EK. Ovo predstavlja ozbiljan udarac za sektor koji je, prema ranijim najavama vlasti, trebalo da bude reformisan i modernizovan- navodi se.
Umjesto toga, situacija na terenu govori suprotno. Zakon o šumama se ne sprovodi, čime je, prema pravnim tumačenjima, direktno narušeno Ustavom zagarantovano pravo vlasnika privatnih šuma na korišćenje svoje imovine. Rezultat je potpuna blokada gazdovanja šumama, i državnim i privatnim, što je izazvalo i talas protesta širom zemlje – uključujući blokade saobraćajnica.
- Finansijski pokazatelji dodatno potvrđuju ozbiljnost problema. Budžetski prihod od šuma u 2024. godini iznosio je svega 6,2 miliona eura, što je gotovo duplo manje u odnosu na 2022. godinu, kada je prihod bio 13,2 miliona, pod vladom Dritana Abazovića. Uz to, prošle godine su mali drvoprerađivači organizovali štrajk i blokade puteva, optužujući vlast za namještanje tendera u sektoru- jasno je iz obrazloženja.
Stanje na terenu dodatno potvrđuju i lokalni izvori. Prema podacima građanskih aktivista iz Plava, na prostoru te opštine nalazi se više od 100.000 kubika suvih šuma, na površini od skoro 1.000 hektara – što ukazuje na potpuni izostanak gazdovanja i održavanja.
Slučaj takozvane reforme šumarstva, koja je trebala biti sprovedena uz podršku Svjetske banke, takođe ostaje nerazjašnjen. Iako je Crna Gora uzela stotine miliona eura zajma, reforme gotovo da nije bilo – što dodatno baca sumnju na efikasnost i transparentnost trenutne vlasti.
U normalnim okolnostima, ocjenjuju analitičari, ovakav kolaps institucija bio bi dovoljan razlog za ostavke i ozbiljnu istragu protiv odgovornih. U Crnoj Gori, međutim, sektor šumarstva ostaje bez evropske podrške, a građani – bez odgovora.

EU povukla 2,4 miliona eura iz sektora šumarstva: Rezultat nepoštovanja zakona i neispunjavanja obaveza iz Programa pristupanja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pripremilo je Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kako bi u što hitnijem roku počela doznaka šuma u privatnom vlasništvu i njihovo korišćenje.
Ovaj prijedlog zakona naći će se, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Vladimir Joković, u skupštinskoj proceduri iduće sedmice.
- Nakon čijeg usvajanja će odmah početi doznaka i otprema drveta iz privatnih šuma. Do tada će Uprava za gazdovanje šumama i lovištima donijeti rješenja za sječu po predatim zahtjevima privatnih vlasnika - naveli su oni.
Oni se izvinjavaju i pozivaju zainteresovane strane na dodatno strpljenje.
- Uz puno razumijevanje situacije u kojoj su se našli građani koji se bave sječom šuma u privatnom vlasništvu kao i privatni vlasnici šuma, menadžment Ministarstva se izvinjava i poziva zainteresovane i zabrinute strane na dodatno strpljenje, a sve u cilju poštovanja kompletne procedure i donošenja kvalitetnog rješenja za nastalu situaciju na jedini mogući i potpuno zakonit način - zaključili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

MPŠV: Nacrt izmjena i dopuna Zakona o šumama biće iduće sedmice u skupštinskoj proceduri

Počela je prijava za ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u &nbsp;sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, nakon što je ovaj Zakon usvojen u Skupštini 12. juna, poručeno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Ovim zakonom, kako pojašnjavaju iz MPŠV, &nbsp;uređuje se ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, a u čijoj vlasničkoj strukturi je bila Država i kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja u tim društvima.
Kako je uređeno, Zakonom o finansijskoj podršci za bivše zaposlene iz sektora drvoprerađivačke i šumarske industrije, pravo na finansijsku podršku iz člana 1 ovog zakona može ostvariti bivši zaposleni koji ispunjava jedan od sljedećih uslova, ako je nakon uvođenja stečaja u privrednim društvima iz člana 1 ovog zakona prijevremeno ostvario pravo na penziju, je zbog uvođenja stečaja u privrednom društvu iz člana 1 ovog zakona dobio rješenje o prestanku radnog odnosa i nije do dana uvođenja stečaja zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca.&nbsp;
Takođe, podsjećaju iz Resornog ministarstva, nije ostvario pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina, do dana stupanja na snagu ovog zakona, a ostvarivo je pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina, do dana stupanja na snagu ovog zakona, u iznosu manjem od iznosa iz člana 6 stav 1 ovog zakona.
Kako bi postupak finansijske podrške bio pokrenut, potrebno je dostaviti kopiju lične karte, a u slučaju da prijavu podnosi zakonski naslednik, dokaz o naslijeđenom pravu (rješnje), kao i Akt kojim je zaposlenom prestao radni odnos (rješenje); Akt kojim je zaposleni/a ostvario/la pravo na penziju (rješenje); Dokaz o neisplaćenim sredstvima po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina koje je sprovodio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (ukoliko postoji); Dokaz o isplaćenim sredstvima iz Fonda rada na ime prestanka radnog odnosa kod poslodavca usljed stečaja i prestanka radnog odnosa kod poslodavca zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena (ukoliko postoji).
Prijave za finansijsku podršku otvorene su od 01. jula 2025, a rok za predavanje je 90 dana. Potrebna dokumentacija (u originalu ili ovjerenim kopijama) dostavlja se na Arhivu &nbsp;Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u pisanoj formi na adresu: Rimski trg, broj 46, 81000 Podgorica.

MPŠV: Počela prijava za ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: ministarstvo-poljoprivrede-sumarstva-i-vodoprivrede