MSS: Prijetnje novinarima ne smiju se kažnjavati kao saobraćajni prekršaji, država mora pokazati da nema nekažnjivih

Brže postupanje tužilaštava i sudova u slučajevima napada na novinare predstavlja pomak, ali blage i neujednačene kazne, kao i višegodišnje neriješeni najteži slučajevi, pokazuju da nekažnjivost i dalje predstavlja ozbiljan problem u Crnoj Gori, upozorio je Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), povodom 2. novembra – Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima.

Iz MSS-a su pozvali nadležne institucije da, osim efikasnosti postupaka, obezbijede i kazne koje odgovaraju težini počinjenih djela i imaju odvraćajući efekat na potencijalne napadače.

Podsjećaju da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2013. godine proglasila 2. novembar Međunarodnim danom okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima, dok UNESCO ovogodišnju kampanju sprovodi pod sloganom „Prijetnje se mijenjaju. Nekažnjivost ostaje“.

Prema podacima UNESCO-a koje prenosi MSS, nekažnjivost zločina nad novinarima porasla je prvi put od 2012. godine, od kada se prati ovaj pokazatelj, a čak 86 odsto ubistava novinara širom svijeta i dalje nema sudski epilog.

– Medijski savjet za samoregulaciju poziva tužilaštva i sudove da u predmetima napada i prijetnji novinarima ne gledaju samo to koliko će brzo završiti postupak. Kazna bi trebalo da odgovara onome što je urađeno i mora da odvrati svakog sljedećeg koji pomisli da prijeti ili napadne medijskog radnika samo zbog posla koji obavlja – poručili su iz MSS-a.

Iz Medijskog savjeta upozoravaju da je prošla godina bila neslavno rekordna kada je riječ o ugrožavanju bezbjednosti novinara i medijskih radnika.

Prema podacima Sindikata medija Crne Gore, tokom prošle godine zabilježena su 33 slučaja napada i pritisaka, dok je broj prijetnji putem interneta bio dvostruko veći nego godinu ranije.

Od početka ove godine Sindikat je evidentirao 18 slučajeva, od kojih su samo dva dobila sudski epilog.

Kroz Mehanizam za bezbjednost novinara, koji funkcioniše od marta, do kraja avgusta prošla je 21 prijava. Najčešće su prijavljivane uvrede i prijetnje putem interneta, dok je u jednom slučaju zabilježena prijetnja smrću.

Iz MSS-a upozoravaju da brzo okončanje postupka ne znači mnogo ukoliko izrečena kazna ne odgovara ozbiljnosti napada.

– Kada je postupak brz, a kazna mala, poruka nije mnogo drugačija od one koju šalje ćutanje – ocijenili su.

Kao posebno zabrinjavajući primjer neujednačene kaznene politike, MSS navodi napade na fotoreportere u Gornjem Zaostru.

Podsjećaju da su novinari napadnuti dok su obavljali profesionalni zadatak, okruženi grupom ljudi koji su im prijetili i nasrtali na njih.

– Dvije osobe su prvostepeno osuđene na po šest mjeseci kućnog zatvora, a ostali postupci uglavnom su završeni oslobađajućim odlukama. Za prijetnje smrću Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću izrečena je, u prekršajnom postupku, kazna od 300 eura. Ako se kazna plati u roku, iznosi svega 150 eura – naveli su iz MSS-a.

Ukazuju da je, istovremeno, u drugom predmetu za prijetnje novinarki prvostepeno izrečena zatvorska kazna, što, kako smatraju, otvara pitanje dosljednosti u postupanju pravosudnih institucija.

– Kako onda novinar da zna što ga štiti, kad jedna prijetnja vodi u zatvor, a slična završi kaznom koja liči na kaznu za saobraćajni prekršaj? – upitali su.

U MSS-u ocjenjuju da je tužilaštvo napravilo određene pomake u postupanju u predmetima ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Podsjećaju da su Uputstvom iz 2024. godine predmeti napada na novinare dobili prioritet, uz obavezu tužilaca da postupaju bez odlaganja i budu u neposrednom kontaktu sa oštećenima.

Prema Izvještaju Evropske komisije o vladavini prava, od jula prošle godine tužilaštvo je formiralo 25 predmeta zbog prijetnji i nasilja nad novinarima, od kojih je 18 riješeno.

I Radna grupa za uspostavljanje Mehanizma za bezbjednost novinara konstatovala je da su nadležni organi postupali u razumnom roku.

Ipak, iz MSS-a smatraju da ovi pomaci dodatno otvaraju pitanje zbog čega su prijetnje smrću dvojici fotoreportera procesuirane kao prekršaj, iako Krivični zakonik predviđa strože sankcije za ugrožavanje sigurnosti osoba koje se bave javnim informisanjem.

– Očekujemo da Vrhovno državno tužilaštvo javnosti objasni zašto je tako. Očekujemo i da preispita kako se prijetnje novinarima kvalifikuju, da ista prijetnja ne bi jednom bila krivično djelo, a drugi put prekršaj – poručili su.

Iz Medijskog savjeta podsjećaju da, uprkos napretku u rješavanju novijih predmeta, najteži slučajevi napada na novinare u Crnoj Gori i dalje nijesu u potpunosti rasvijetljeni.

– Ubistvo Duška Jovanovića ni poslije 22 godine nije do kraja rasvijetljeno, a nalogodavci su i dalje nedodirljivi. Suđenje za ranjavanje Olivere Lakić, osam godina poslije napada, i dalje se bavi otkazivanjem punomoćja advokatima, a ne dokazima – naveli su.

Podsjećaju i da je Viši sud ukinuo prvostepenu presudu za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, dok je ponovljeno suđenje, započeto 23. oktobra, odmah odloženo za decembar.

Ukazuju i na ocjene Reportera bez granica, prema čijem je ovogodišnjem Indeksu slobode medija Crna Gora nazadovala sa 37. na 41. mjesto.

Ta organizacija, kako navode, prepoznaje napredak u rješavanju novijih napada, ali upozorava da ubistvo Duška Jovanovića i pokušaj ubistva Olivere Lakić ostaju bez konačnog epiloga.

– Sve dok je tako, napredak u novijim predmetima ne može se predstavljati kao kraj nekažnjivosti – istakli su iz MSS-a.

Iz Medijskog savjeta poručuju da Crna Gora, u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom, mora pokazati da se politika nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima sprovodi u praksi.

Podsjećaju da Evropska komisija godinama konstatuje opredijeljenost države za takvu politiku, ali i upozorava na dugotrajnost postupaka u najtežim predmetima.

– To bi trebalo da se vidi u presudama, a ne samo u saopštenjima – naglasili su.

U ovogodišnjem Izvještaju o vladavini prava Evropska komisija upozorila je na odugovlačenje suđenja za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić i rizik od zastare.

Podsjećaju i da je Crna Gora, kao država kandidatkinja za članstvo u EU, podržala izjavu Evropske unije pred Savjetom Evrope od 30. oktobra, u kojoj se upozorava da izostanak odgovornosti može stvoriti klimu nekažnjivosti.

Iz MSS-a podsjećaju da građani koji smatraju da je neki medij objavio netačne ili neprofesionalno pripremljene informacije imaju na raspolaganju zakonske i samoregulatorne mehanizme zaštite svojih prava.

Među njima su pravo na odgovor i ispravku, obraćanje sudovima, medijskim ombudsmanima i Komisiji za žalbe Medijskog savjeta za samoregulaciju, koja postupa u skladu sa Kodeksom novinara i novinarki Crne Gore.

Naglašavaju da su žalbe ombudsmanima i Komisiji besplatne i da za njihovo podnošenje nije potrebno angažovanje advokata.

– Ko umjesto svega toga izabere prijetnju, ne traži ispravku, već hoće da uplaši novinara – poručili su.

Zaključuju da država mora jasno razlikovati legitimno nezadovoljstvo medijskim izvještavanjem od pokušaja zastrašivanja novinara i obezbijediti sankcije koje će odvraćati od ponavljanja takvih postupaka.

– Medijski savjet za samoregulaciju je uz sve kolege i koleginice koji ove godine rade pod prijetnjom, ali i one čiji predmeti godinama čekaju odgovor – zaključuje se u saopštenju.