Bez šire akcije, u koju će biti uključeni i političari, kao i visokih kazni za napadače neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se oni osjećati više zaštićeni, kazao je u "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, ističući da i pojedini političari moraju da promijene retoriku kojom otvaraju vrata mnogim anonimnim osobama da atakuju na zaposlene u medijima.
Vujović je osudio prijetnje koje su upućene novinarki TV E Itani Kaluđerović, navodeći da je to samo jedan u nizu napada na novinare koji se dešavaju u posljednje vrijeme. Napominje da je u posljednjih pet godina bilo pet puta više napada na novinare nego u periodu između 2016. i 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da je taj broj prijetnji, napada i uvreda zabrinjavajuć. Toliko su učestali napadi da teško mogu i da se prate. Došlo je vrijeme da ovo društvo nešto konkretno uradi po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Napominje da je novinarki Kaluđerović zaprijećeno ispod objave koja je potpuno "benigna".
- Ona nije ništa napisala, jednostavno je okačila fotografiju u crnogorskoj košulji što je izgleda bilo dovoljno da joj se pošalje prijeteća poruka - konstatovao je Vujović.
Prema njegovim riječima, potrebna je šira akcija u koju bi se uključili i političari koji bi, za početak, trebalo da se javno oglase i osude ovakve napade.
- Bez takve opšte akcije neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se stvoriti ambijent za bezbjedan rad novinara. Političari su prije svega odgovorni za to - da kreiraju uslove za normalan i bezbjedan rad novinara. Nažalost, novinarska profesija je već decenijama potcijenjena i degradirana, novinari imaju najniže plate u državi, o njima je najmanje brine i samim tim nije čudo što dolaze u ovu situaciju da često budu meta napada pojedinaca - ocijenio je Vujović.
<h2>Neke partije otvaraju vrata prijetnjama</h2>
Otkako je TVE objavljuje serijal istraživačkih priloga i tekstova o političkim čistkama u policiji, novinari i urednici redakcije izloženi su napadima, posebno od Demokrata - stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
Vujović kaže da ne čudi ta situacija, s obzirom na to da političari kod nas, umjesto da brane, sami napadaju novinare, neodgovorno se odnose prema njima i potcjenjuju ih.
- Televizija E se nalazi na tapetu pojedinih političkih partija zato što preispituje rad pojedinih ministarstava koja su u nadležnosti te partije. Nažalost, realnost je takva da političari nijesu tolerantni na kritike i istraživanje i provjeru njihovog rada, pa često nervozno odgovaraju na to i idu u krajnost da novinare zbog toga što oni rade povezuju sa kriminalcima, nazivaju ih mafijom i koriste raznorazne druge uvrede. Sve te poruke koje se čuju direktno od političara ne doprinose bezbjednosti novinara. Naprotiv, otvaraju vrata mnogim anonimnim pojedincima ili nepoznatim osobama da se usude na ulici, ili društvenim mrežama da atakuju na ljude... - dodao je Vujović.
<h2>Loši primjeri i pozitivna praksa</h2>
Izdvojio je rad Vrhovnog državnog tužilaštva u posljednje vrijeme. Vujović je podsjetio da je VDT dalo instrukcije tužiocima kako da postupaju u slučajevima napada na novinare.
- U posljednja dva slučaja imali smo vrlo oštre kazne kada su u pitanju ovi napadi. Mislim da je to rijedak primjer pozitivne prakse kada je u pitanju zaštita novinara. Smatram da bez visokih kazni za ovu vrstu napada ne može biti napretka u ovoj sferi, niti će se novinari osjećati više zaštićeni - istakao je Vujović.
On je stava da VDT-u treba da se pridruže i ostale grane vlasti i da svi stanu iza novinara.
- U suprotnom ćemo morati da se organizujemo kao esnafi i pokušati same sebe da branimo. Ne vidim drugi izlaz iz ove situacije - rekao je Vujović.
Na pitanje zašto crnogorsko tužilaštvo samostalno ne reaguje na teške napade na novinare, Vujović kaže da smo prethodnih godina imali lošu praksu, izdvajajući kao primjere to što je Osnovno državno tužilaštvo samo formiralo predmet protiv istoričara i profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića zbog njegove kolumne i što je policija podnijela krivičnu prijavu protiv novinara Brana Mandića.
- To su situacije gdje državni organi, kroz prijave, ugrožavaju rad novinara i slobodan rad medija. Ove posljednje prakse ukazuju da VDT ozbiljno pristupa ovom problemu i mislim da bi ta praksa mogla dati rezultata, ako se nastavi sa njom - stava je Vujović.
<h2>Manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića</h2>
Vujović je, na 21. godišnjicu od ubistva vlasnika i glavnog i odgovornornog urednika Dana Duška Jovanovića, kazao da prethodne i nova vlast nijesu uradile ništa na otkrivanju detalja zločina i nalogodavaca.
- Mislim da će se nastaviti manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića. Radi se o tragičnom slučaju, prvom i jedinom ubistvu novinara u Crnoj Gori. U prethodnih 20 godina istraga nije dala nikakve rezultate. Samim tim što ubistvo nije do kraja rasvijetljeno stvara prostor za različite zloupotrebe prije svega od političara. Paradoks je da je Anketni odbor koji se bavi i ovim slučajem formirala vlast koja ima sve poluge, institucije i mehanizma da rasvijetli slučaj. Nažalost, sve se svodi na priču na anketnom odboru gdje sjede političari koji nemaju nikakve mehanizme... Nažalost, mislim da je to čisto politička priča i zloupotreba ubistva koja neće dati nikakav rezultat - zaključio je Vujović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Šira akcija i visoke kazne potrebni za jačanje bezbjednosti novinara, političari da promijene retoriku kojom pospješuju napade

Medijski savjet za samoregulaciju apelovao je na Vladu Crne Gore da informiše Upravu policije da najnoviji medijski (IBAR) zakoni, koji su usvojeni u junu prošle godine, nijesu predvidjeli nikakvu ulogu policije u regulisanju medijskih sadržaja. 
Zbog toga apeluju na Upravu policije da prestane sa progonom novinara Brana Mandića i odustane od prekršajnog gonjenja ovog novinara.
Medijski savjet za samoregulaciju smatra da policija ne bi trebalo da se bavi pitanjima satire, ironije i drugih stilskih izraza u medijskim tekstovima.
- Policija takođe ne bi trebalo da se bavi praksom Evropskog suda za ljudska prava kada je sloboda izražavanja u pitanju. Policija ne bi trebalo da se bavi sadržajima medijskih tekstova ni na koji način u uređenim demokratskim zemljama. Države u kojim policija to radi nisu ni demokratske ni slobodne, a ponajmanje lideri u procesu evropskih integracija - poručuju iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Portal ETV

MSS: Policija da prestane sa progonom Mandića i odustane od gonjenja

Kao nikada do sada biće potrebna podrška novinarima i tradicionalnim medijima u odbrani profesije, poručio je izvršni sekretar Medijskog savjeta ua samoregulaciju Ranko Vujović, povodom Dana novinara Crne gore.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitoa je svim crnogorskim novinarima i medijima Dan novinara Crne Gore. Iako je ovo dan kada bi medijski radnici trebalo da slave, u Medijskom savjetu za samoregulaciju kažu da je teško naći previše razloga za to u situaciji kada su novinari i novinarstvo ugroženi kao nikada do sada, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.
- Ovogodišnji Dan novinara dočekujemo sa statistikom koja svjedoči da se ni u prethodnoj godini napadi na novinare nijesu smanjili, šta više poslije duže vremena imali smo ponovo fizički napad na jednu novinarku. Pored ovoga brojni su slučajevi verbalnih napada i prijetnji koji dolaze i od običnih građana i od visokih političkih funkcionera. Sa druge strane ekonomski položaj novinara se nije popravio u odnosu na prošlu godinu. Novinarske plate su i dalje ispod državnog prosjeka. Takođe, ukupan politički ambijent u Crnoj Gori koji radikalizuje društvo do krajnjih granica ni malo ne ide na ruku stvaranju osnovnih uslova za normalan rad novinara - kazao je Vujović.
On je napomenuo da se na globalnom nivou mediji i novinari suočavaju sa možda najvećim izazovom u poslednjih nekoliko decenija. 
- Agresivna promocija takozvanog „slobodnog govora” koja dolazi sa druge strane Atlantika prijeti da dovede u pitanje ne samo slobodu medija i profesionalo novinarstvo, već pokušava da potkopa temelje svih demokratskih društava. Ova prijetnja je utoliko realna i ozbiljna jer dolazi iz najmoćnije svjetske države i to od njenih vodećih ljudi. Koncept „slobodnog govora” nije ništa drugo do otvorena i brutalna propaganda koja ne preza od promocije najotrovnijih i najštetnijih sadržaja - naveo je Vujović.
Govor mržnje i dezinformacije su, ističe on, u osnovi ovih novih „sloboda”.
- Zbog svega navedenog novinarima i tradicionalnim medijima u narednim godinama trebaće kao nikad do sada podrška da odbrane svoju profesiju i svoje medije od sila koje imaju za metu ne samo tradicionalne medije već i čitav demokratski poredak u svijetu - poručio je Vujović.

Vujović: Kao nikada potrebna podrška novinarima u odbrani profesije

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu. 
Podsjećamo, šef kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović juče je iz plenarne sale Skupštine pokušao da bahato istjera novinare uz riječi „marš napolje“, nakon što je krenula burna rasprava poslanika opozicije i predsjednika parlamenta Andrije Mandića koji im je izrekao mjeru oduzimanja riječi.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da su novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je, kako kaže, izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta. 
- Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu. Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih - kazao je Vujović.
Đurović je, dodaje, zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.
- U normalnim državama bi političari trebali da budu poslkednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg - zaključio je Vujović.

Vujović: Đurović zaboravio da su političari najodgovorniji za stvaranje sigurnog ambijenta za rad novinara

Desne ideologije nijesu tolerantne prema slobodi medija. Ne podnose novinare. Strana im je priča o slobodi izražavanja i lako potežu za silom, kada ih iritiraju određeni novinari, mediji. Ne podnose i nijesu tolerantni prema medijskoj kritici - kazao je u 24 sata Televizije E, Ranko Vujović iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
On smatra da je crnogorsko društvo proteklih godina, kako kaže, prilično radikalizovano i sve se dešavaju ekstremne situacije.
- Ta radikalizacija društva i taj ekstremni govor preslikava se i na slobodu medija i zaštitu novinara. Jeste rijetka pojava da je fizički napadnuta žena (novinarka Ana Raičević), ali ovo je jedan od mnogih napada u nizu na novinare, koji se dešavaju proteklih godina. Podsjetiću da je broj slučajeva napada na novinare dupliran, u odnosu na period prije sedam, osam godina. Ovo što se dešava nije ništa novo, ako imamo u vidu retoriku političara posljednjih godina. Koliko puta su samo predsjednici vlada, političari na visokim funkcijama, pokazivali, targetirali, napadali novinare. Onda je čudno da se svi ostali osjećaju slobodnim da napadnu čak i fizički nekog novinara - rekao je Vujović.
Smatra da se može očekivati, kako kaže, težak period za novinare i medije i da će biti potrebno da se ponovo bore za slobodnu pisanu riječ, a istovremeno zaštite slobodu izražavanja i novinarsku profesiju.
- Desne ideologije koje su trenutno na vlasti, koje dominiraju ne samo u Crnoj Gori, u regionu, nego i šire, nijesu tolerantne prema slobodi medija, ne podnose novinare, strana im je priča o slobodi izražavanja i vrlo lako potežu za silom. Kada ih iritiraju određeni novinari, određeni mediji, uopšte ne podnose i nijesu tolerantni prema medijskoj kritici - naglasio je Vujović.
Smatra da je dobro to što je bilo puno reakcija na napad novinarke Ane Raičković, te da treba pozdraviti reakcije političara i nevladinog sektora. Ipak, kako kaže, bez konkretne reakcije tužilaštva i sudstva biće poslata jako opasna poruka.
- Ako ukupni društveni i politički ambijent nije naklonjen slobodi medija i slobodi izražavanja, onda su novinari prepušteni sami sebi da se bore i da pokušaju da se zaštite. Da bi jedno društvo moglo efikasno da zaštiti i novinare i medije, i medijsku slobodu onda moraju svi da rade na tome. Ako jedan šraf, ili ako politika ne stoji iza toga, vrlo će teško mediji ili novinari da se izbore za svoja prava. Na državi je najveća odgovornost u ovoj situaciji, i ako ona ne reaguje kako treba onda smo svi mi u problemu - poručio je Vujović.
Najodgovorniji za situaciju u zemlji su, smatra Vujović, političati, jer su oni nosioci vlasti.
- Puno zavisi od retorike političara, od njihovih govora, poruka, kako će se novinari osjećati. Znači, ako oni šalju prijeteće poruke novinarima, to automatski može da bude signal svakome drugome da je lov na novinare dozvoljen i da je svaki napada na novinare dozvoljen. U suprotnom, ako se oni ustručavaju od takvih stvari, onda se stvara malo sigurniji ambijent za rad i novinara i medija - ističe Vujović.
Smatra da je novinarska profesija godinama ponižena, jer novinari imaju najniže plate u državi i trpe različite pritiske.
- Novinari trpe pritiske od političkih centara, finansijskih centara, vlasnika, novinare napadaju na ulici. Novinarska profesija postala je nezahvalna, podcijenjena, pritom vrlo opasna profesija. Ne bih mogao dati nikakvu pozitivnu ocjenu, ako pričamo o uslovima za novinare danas u Crnoj Gori – zaključio je Vujović.

Vujović: Novinarstvo je opasna profesija u radikalizovanom društvu

Brutalan fizički napad na novinarku Anu Raičković nas je sve neprijatno podsjetio da su u Crnoj Gori novinari i dalje nezaštićeni i da su izloženi svim vrstama agresije, od uvreda do fizičkih nasrtaja, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio sinoćnji napad na Raičković.
Kako su kazali, ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, već napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori. 
- Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare nezadovoljni njihovim izvještavanjem. U ovako stvorenoj atmosferi je bilo samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković - kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciji.
Poručuju da je na državi i njenim institucijama sada da pokažu odlučnost i da konkretnom akcijom pokažu da ova vrsta ugrožavanja novinara neće biti tolerisana u našem društvu.
- Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju će zavisiti buduća bezbjednost novinara u našoj državi. Ovo će takođe biti i svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbejdan rad novinara i medija - poručeno je u saopštenju.

MSS o napadu na Raičković: Od daljeg postupanja nadležnih zavisiće buduća bezbjednost novinara

Skupština Medijskog savjeta za samoregulaciju odlučila je da primi u punopravno članstvo 32 medija - odluka je sa danas održane sjednice.
U saopštenju navode da pozdravljaju povećano interesovanje medija za samoregulaciju, koje je posljedica prije svega posljednjih izmjena Zakona o medijima.
- Istovremeno je naglašeno da će veći broj medija svakako više doprinijeti razvoju profesionalnih i etičkih standarda u našoj zemlji. Poslije ovog najnovijeg proširenja Medijski savjet za samoregulaciju sada ima ukupno 49 članova - precizirano je u saopštenju.
Skupština je posebno pozdravila informaciju da će Medijski savjet za samoregulaciju sljedeće godine biti domaćin godišnjeg sastanka svih evropskih samoregulatornih tijela. 
- Kako je to jedina Asocijacija u svijetu koja okuplja savjete za štampu redovni učesnici ovih sastanaka su samoregulatorna tijela iz ostalih država van našeg kontinenta.Naredni skup ima i internacionalnu dimenziju. Ocijenjeno je da ova međunarodna konferencija može dodatno doprinijeti promovisanju i jačanju samoregulacije u nas - rekli su iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Danas je, kako dodaju, dopunjen Upravni odbor novim članovima sa četvorogodišnjim mandatom, a izvršnom sekretaru organizacije je povjeren još jedan mandate za vođenje ove medijske organizacije.

1250x600

1084x550

Medijski savjet za samoregulaciju primio u punopravno članstvo 32 medija

Novak Đoković plasirao se u treće kolo Rolan Garosa u Parizu. 
 
On je večeras na terenu "Suzan Lenglen" pobijedio Francuza Korentena Mutea 3:0 (6:3, 6:2 i 7:6). 
 
Đoković, koji u dosadašnjem dijelu turnira nije izgubio ni set, do pobjede i trećeg kola došao je nakon tri sata i pet minuta igre. 
 
Naredni riavl biće mu bolji iz duela Kanađanina Denisa Šapovalova i Austrijanca Fiolipa Mišolića.

Đoković u trećem kolu Rolan Garosa

Fudbaleri Dečića pobjednici su Kupa Crne Gore. 
 
Dečić je večeras u Nikšiću, u finalnom meču, savladao Mornar 1:0. 
 
Ekipa iz Tuzi do prvog trofeja Kupa došla je golom Asmira Kajevića u 23. minutu. 
 
Mornar je prvi put igrao finale crnogorskog Kupa.

Dečić pobjednik Kupa Crne Gore

U blizini Crkve Svetog Đorđa u Podgorici večeras se desila pucnjava, saznaje Portal ETV. Prema našim nezvaničnim informacijama, ranjen je turski državljanin Kabasi Binak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052922058_e8f830ea3b2104ec47c6da25ecfa77b0a89358253e003b42a5106360e4d30b0c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052922058_e8f830ea3b2104ec47c6da25ecfa77b0a89358253e003b42a5106360e4d30b0c" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="sa lica mjesta"> <figcaption>Sa lica mjesta(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  On je, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, zadobio povrede glave. Prebačen je u Urgentni centar. Na licu mjesta je, prema našim saznanjima, pronađena jedna čaura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529210548_0de4ab9021ca0a9a9a48556c9df8b19a76609fcfebeeba7182955b444a69d84a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250529210548_0de4ab9021ca0a9a9a48556c9df8b19a76609fcfebeeba7182955b444a69d84a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava"> </figure>  Policija traga za počiniocem koji je nosio crne farmerke i bijelu majicu. Dio službenika se, prema našim informacijama, uputio ka pravcu Gimnazije Slobodan Škerović. Policija je desetak minuta nakon dolaska na lice mjesta postavila traku. Građani su se u tom dijelu grada kretali nesmetano. Uviđaj je u toku. Iz Uprave policije je saopšteno da su u 21.45 sati obaviješteni da je u podnožju brda Gorica došlo do upotrebe vatrenog oružja kada je jedna osoba povrijeđena. Oni su, u zvaničnom saopštenju, potvrdili da se radi o stranom državljaninu. - Policijski službenici su odmah izašli na lice mjesta i preduzimaju hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti na identifikaciji i lociranju izvršioca, dok je oštećeno lice prevezeno na ukazivanje ljekarske pomoći - kazali su u policiji. Sa događajem je upoznat i tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.&nbsp; - Za izvršiocem policija intenzivno traga, a sa daljim tokom odnosno ishodom postupanja javnost će biti blagovremeno obaviještena - dodali su u policiji.

Turski državljanin ranjen u pucnjavi kod crkve Svetog Đorđa

Fudbaleri Rijeke, koje sa klupe predvodi crnogorski trener Radomir Đalović, pobjednici su Kupa Hrvatske. 
 
Rijeka je večeeras prred svojim navijačima, u revanš meču, savladala Slaven Belupo 1:0. 
 
Prvi duel u Koprivnici završen je 1:1. 
 
Odlučujući pogodak postigao je Nais Đuahra u 60. minutu. 
 
Rijeka je samo prije četiri dana osvojila titulu prvaka Hrvatske.

Rijeka i Đalović osvojili i Kup Hrvatske

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Tag: medijski-savjet-za-samoregulaciju