Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje brutalne i opasne pokušaje kriminalizacije novinarskog rada i targetiranja medija koji profesionalno, odgovorno i kritički izvještavaju o društvenim i političkim temama.
Kako navodi izvršni sekretar u ovom savjetu Ranko Vujović, povezivanje novinara i medija sa navodnim kriminalnim strukturama, bez dokazanih činjenica, predstavlja direktan napad na slobodu medija, slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna.
- Povodom teksta u kojem se, na osnovu navoda Specijalnog državnog tužilaštva, tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović “kreirao mrežu medija” s ciljem obračuna sa neistomišljenicima, posebno zabrinjava što se u istom kontekstu pominju nezavisni i kritički mediji koji su decenijama doprinosili razvoju demokratskog društva, transparentnosti i pluralizmu - ističu u saopštenju.
Ovakve konstrukcije, kako dodaje Vujović, nijesu samo neosnovane, već i opasne i štetne, jer stvaraju sliku da su slobodni mediji neprijatelji države, a novinari saučesnici u kriminalu.
- To je neprihvatljiv pokušaj stigmatizacije, zastrašivanja i ućutkivanja novinara koji ne pristaju na kontrolisane narative i propagandu moćnih struktura. Novinarska kritika je reguilatorni proces u demokratskim društvima a ne krivično djelo. Prema međunarodnim standardima, uključujući član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i preporuke Savjeta Evrope, novinari imaju pravo da prikupljaju informacije iz različitih izvora - političara, biznismena, službenika, građana - i to nije, niti može biti krivično djelo - ističe Vujović.
U konvenciji je jasno navedeno da svako ima pravo na slobodu izražavanja što, kako dodaje, podrazumijeva i pravo na primanje i saopštavanje informacija bez miješanja javne vlasti.
- Sam čin dobijanja informacija, čak i od osoba koje su kasnije osumnjičene za nezakonite radnje, nije nezakonit, osim ako novinar direktno učestvuje u njihovom pribavljanju. Podsjećamo da novinari nijesu dužni da otkrivaju svoje izvore i da komunikacija sa izvorima ne može biti dokaz bilo kakvog učešća u krivičnim djelima. Svako zadiranje u to pravo predstavlja grubo kršenje slobode izražavanja i temeljnih demokratskih principa - naglasio je Vujović.
Posebno je skandalozno što se u optužnici navodi da su “mediji i mim stranice diskreditovali političare i sveštenstvo”.
- Takav pristup jasno pokazuje pokušaj da se kritičko i istraživačko novinarstvo prikaže kao neprijateljska djelatnost, a sloboda izražavanja svede na poslušnost. U demokratskom društvu, kritika, satira i javno propitivanje moćnih ne predstavljaju “diskreditaciju”, već su suština medijske slobode. Ovakve kvalifikacije imaju za cilj da označe nezavisne i kritičke medije kao “neprijateljske”, čime se stvara atmosfera linča i pritiska, što predstavlja opasan presedan za medijske slobode u Crnoj Gori - naglasio je Vujović.
Medijski savjet upozorava da ovakav diskurs, koji dolazi iz institucija sistema, stvara atmosferu prijetnje, autocenzure i straha, obeshrabruje novinare da objavljuju informacije od javnog značaja i vraća Crnu Goru decenijama unazad.
- Pozivamo Specijalno državno tužilaštvo i sve nadležne institucije da se uzdrže od proizvoljnih, politizovanih i opasnih kvalifikacija, te da poštuju osnovne standarde demokratskog društva. Novinari nisu kriminalci - oni su čuvari javnog interesa. Svaki pokušaj da se njihovo pravo na slobodu izražavanja dovede u pitanje predstavlja udar na demokratiju, istinu i pravo građana da budu informisani - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x203

thumbnail

Medijski savjet za samoregulaciju: Brutalan atak na slobodu medija i izražavanja, novinari nisu kriminalci nego čuvari javnog interesa

Država se sve više pokazuje nemoćnom - ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike, a dokaz za to su sve češći i brutalniji napadi, verbalni i fizički, koji prolaze nekažnjeno, ocjenjuje Medijski savjet za samoregulaciju.&nbsp;
U saopštenju, koje potpisuje izvršni sekretar Savjeta, Ranko Vujović, podsjećaju da je urednica M portala Danica Nikolić ponovo dobila prijetnje smrću, sa iste adrese i od istog počinioca od koga prijetnje stižu već tri godine.&nbsp;
- Iako je policija odavno identifikovala korisnika mejla slatkislatka@hotmalil.com, koji se potpisuje kao Bane LA, i iako je tužilaštvo još prije tri godine formiralo predmet - slučaj stoji u mjestu. Takva neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić nakon posljednje prijetnje u julu saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema nikakvog smisla – podsjeća Vujović.
U takvoj atmosferi, kako kaže, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno - ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena.&nbsp;
- Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zaostru fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Trenutna atmosfera na medijskoj sceni otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori. Ovakva klima nije slučajna - ona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese – navodi Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institucije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja.&nbsp;
- Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija. Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima. &nbsp;Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-danici-nikolic-znaj-da-te-jurim-dok-te-ne-smaknem-sa-liste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

610x380

500x500

400x240

Država i institucije svjesno ostavljaju novinare na meti nasilnika

Pojedini mediji u Crnoj Gori su jutros objavili snimak pokušaja ubistva u Budvi, čime su grubo prekršili Kodeks novinara Crne Gore i pokazali neodgovornost prema javnosti i profesiji, navodi se u saopštenju Medijskog savjeta za samoregulaciju, koje potpisuje izvršni sekretar Ranko Vujović.&nbsp;
Kako ističe, objavljivanje eksplicitnih snimaka nasilja, uključujući stop-kadrove ili fotografije koje prikazuju brutalne scene, ne služi javnom interesu.&nbsp;
- Naprotiv, ovakve objave uznemiravaju javnost, doprinose stvaranju osjećaja nesigurnosti i narušavaju osnovne etičke norme novinarskog izvještavanja. Mediji imaju obavezu da informišu, ali ne i da šokiraju ili eksploatišu tragediju zarad senzacionalizma - naglašava Vujović.&nbsp;
U konkretnom slučaju, kako navodi, snimak ne doprinosi identifikaciji počinioca, budući da se napadač ne vidi jasno i ne može biti prepoznat od strane šire javnosti.&nbsp;
- Ukoliko bi bilo potrebe da se javnost uključi u prepoznavanje počinioca, to bi bila isključiva nadležnost policije i drugih nadležnih organa, koji bi medijima dostavili relevantne informacije u kontrolisanoj i zakonitoj formi. U ovom slučaju ne postoji nijedan element koji bi opravdao kršenje osnovnih profesionalnih i etičkih standarda novinarstva. Pravo javnosti da zna, ne podrazumijeva objavljivanje eksplicitnog i traumatičnog sadržaja koji ne doprinosi razumijevanju događaja, ne identifikuje aktere, niti ima dokaznu vrijednost koja bi pomogla u rasvjetljavanju slučaja - istakao je Vujović.&nbsp;
Medijski savjet za samoregulaciju izražava zabrinutost zbog sve učestalije pojave objavljivanja nasilnih sadržaja u medijima, što vodi ka normalizaciji nasilja i postepenoj desenzibilizaciji društva.&nbsp;
- Kada se javnost svakodnevno izlaže brutalnim scenama, postoji realna opasnost da se nasilje počne doživljavati kao prihvatljiv dio stvarnosti, što predstavlja duboko štetan društveni trend. Senzacionalizam koji ima za cilj isključivo povećanje tiraža, broja klikova ili pregleda, nespojiv je sa principima profesionalnog novinarstva. Mediji koji se istinski zalažu za kvalitetno i odgovorno informisanje javnosti moraju odbaciti ovakvu praksu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Iz Medisjkog savjeta podsjećaju da je Zakonom o medijima propisano da se ne smiju objavljivati sadržaji koji izazivaju paniku, podstiču nasilje ili uznemiravaju javnost.&nbsp;
- Takođe, Kodeks novinara Crne Gore jasno zabranjuje prikazivanje scena eksplicitnog nasilja, posebno kada ne postoji jasan javni interes koji bi to opravdao. Medijski savjet za samoregulaciju apeluje na sve medije u Crnoj Gori da se uzdrže od objavljivanja ovakvih sadržaja. Pravo javnosti da zna ne smije biti zloupotrijebljeno za širenje straha i nasilja. U slučajevima kada nije jasno na koji način objava doprinosi otkrivanju počinioca ili zaštiti javnog interesa, takve informacije nemaju mjesto u odgovornom medijskom prostoru - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Vujović: Mediji ne smiju normalizovati nasilje radi senzacionalizma

Uprkos jasnim upozorenjima Evropske komisije, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta da javni funkcioneri svojim izjavama ne ugrožavaju slobodu medija u Crnoj Gori, praksa targetiranja novinara i medija ne jenjava - ukazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović sa skupštinske govornice <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Ovakve optužbe izrečene bez ijednog dokaza, kako su ukazali u Medijskom savjetu za samoregulaciju, predstavljaju direktan napad na bezbjednost novinara i slobodu medija. Posebno, kako su dodali, zabrinjava činjenica da dolaze iz Skupštine - gdje poslanici uživaju imunitet i ne snose nikakvu odgovornost za izgovoreno.
- Bogdanović, umjesto da koristi zakonski predviđene mehanizme – poput prava na demanti, reagovanja, obraćanja samoregulatornom tijelu ili pokretanja pravnih postupaka – bira da zloupotrijebi javnu funkciju za otvoreno targetiranje medija. Time ne traži istinu, već pokušava da diskredituje i zastraši. Namjerno zanemarivanje pravnog okvira i institucija koje stoje na raspolaganju svakom građaninu, pa i poslaniku, pokazuje da mu nije cilj borba za istinu, već pokušaj da optužbama iz pozicije moći utiče na javnost, uruši kredibilitet redakcija i obeshrabri novinare - podvukli su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Poseban problem predstavlja, ističu oni, i činjenica da Bogdanovićeva partija kontroliše sektor bezbjednosti - zbog čega njegove poruke nijesu samo politički pritisak, već mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnost prozvanih medija i novinara.
- Podsjećamo da su upravo ovakvi pokušaji ućutkivanja medija i zastrašivanja novinara prepoznati kao ključni izazovi u izvještajima Evropske unije o stanju u Crnoj Gori. Oni ne smiju postati prihvatljiva praksa - naveli su oni.
Sa druge strane ukazuju da je Bogdanović dužan da državnom tužilaštvu prijavi ako zaista raspolaže informacijama o kriminalnim aktivnostima u medijima, a ne da arbitrira iz skupštinske klupe.
- Medijski savjet za samoregulaciju još jednom poziva političke aktere da prestanu da jačaju svoje pozicije širenjem neosnovanih optužbi na račun medija. Javni funkcioneri moraju svojim primjerom da pokažu kako se odgovorno reaguje na eventualne neistine - kroz postojeći pravni okvir, a ne kroz javne napade - poručili su oni.
Manipulacija javnošću, targetiranje novinara i pokušaji da se kritički mediji utišaju moraju, podvlače, prestati.
<h2>IMCG: ZLOUPOTREBA SKUPŠTINSKE GOVORNICE, OPASNO TARGETIRANJE</h2>
Da su ovakve tvrdnje Bogdanovića, saopštene bez dokaza, opasne, targetiraju medije i mogu da ugroze bezbjednost novinara prozvanih medijskih kuća i da ih natjeraju na autocenzuru - ocijenili su i u Institutu za medije.
- Institut za medije ukazuje da riječi poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića izgovorene sa skupštinske govornice, a kojim se grupa medija targetira za veze sa kriminalnom, imaju posebnu težinu i pritisak su na novinare i urednike tih medija. Bogdanović je za skupštinskom govornicom iznio tvrdnju da su novinari i urednici E Televizije, Portala Analitika i M portala, navodno na platnom spisku narko klanova, a da za tako nesto nije ponudio dokaze - konstatovali su oni.
Ustvrdili su i da riječi poslanika imaju posebnu težinu jer su izgovorene iz institucije koja ima faktičku moć i uticaj u društvu.
- Što ih obavezuje na dodatni oprez i odgovornost - ukazali su u IMCG.
Podsjećaju i da je iznošenje tvrdnji bez dokaza i u odsustvu prozvanih zloupotreba skupštinske govornice, a da je takav vid komunikacije posebno osjetljiv kada je riječ o slobodi medija.
- Medijske slobode su jedan od visoko postavljenih vrijednosti EU, čijem članstvu težimo i za očekivati je od nosilaca zakonodavnog doma da u svom djelovanju te vrijednosti demonstriraju - zaključili su u IMCG.
<h2>SMCG: UGROŽENA SLOBODA MEDIJA</h2>
I Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije je osudio izjavu Bogdanovića. 
- Bogdanović bi, kao nosilac javne riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija. Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija - navode iz SMCG-a. 
Ističu da ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija. 
- Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo - dodaje se u saopštenju. 
Podsjećaju, kako kažu, poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvjestavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja a ne kroz pokušaje diskreditacije.
- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Medijski savjet za samoregulaciju: Bogdanovićeve optužbe su direktan napad na bezbjednost novinara, zloupotrebljava funkciju radi otvorenog targetiranja medija

Bez šire akcije, u koju će biti uključeni i političari, kao i visokih kazni za napadače neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se oni osjećati više zaštićeni, kazao je u "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, ističući da i pojedini političari moraju da promijene retoriku kojom otvaraju vrata mnogim anonimnim osobama da atakuju na zaposlene u medijima.
Vujović je osudio prijetnje koje su upućene novinarki TV E Itani Kaluđerović, navodeći da je to samo jedan u nizu napada na novinare koji se dešavaju u posljednje vrijeme. Napominje da je u posljednjih pet godina bilo pet puta više napada na novinare nego u periodu između 2016. i 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da je taj broj prijetnji, napada i uvreda zabrinjavajuć. Toliko su učestali napadi da teško mogu i da se prate. Došlo je vrijeme da ovo društvo nešto konkretno uradi po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Napominje da je novinarki Kaluđerović zaprijećeno ispod objave koja je potpuno "benigna".
- Ona nije ništa napisala, jednostavno je okačila fotografiju u crnogorskoj košulji što je izgleda bilo dovoljno da joj se pošalje prijeteća poruka - konstatovao je Vujović.
Prema njegovim riječima, potrebna je šira akcija u koju bi se uključili i političari koji bi, za početak, trebalo da se javno oglase i osude ovakve napade.
- Bez takve opšte akcije neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se stvoriti ambijent za bezbjedan rad novinara. Političari su prije svega odgovorni za to - da kreiraju uslove za normalan i bezbjedan rad novinara. Nažalost, novinarska profesija je već decenijama potcijenjena i degradirana, novinari imaju najniže plate u državi, o njima je najmanje brine i samim tim nije čudo što dolaze u ovu situaciju da često budu meta napada pojedinaca - ocijenio je Vujović.
<h2>Neke partije otvaraju vrata prijetnjama</h2>
Otkako je TVE objavljuje serijal istraživačkih priloga i tekstova o političkim čistkama u policiji, novinari i urednici redakcije izloženi su napadima, posebno od Demokrata - stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
Vujović kaže da ne čudi ta situacija, s obzirom na to da političari kod nas, umjesto da brane, sami napadaju novinare, neodgovorno se odnose prema njima i potcjenjuju ih.
- Televizija E se nalazi na tapetu pojedinih političkih partija zato što preispituje rad pojedinih ministarstava koja su u nadležnosti te partije. Nažalost, realnost je takva da političari nijesu tolerantni na kritike i istraživanje i provjeru njihovog rada, pa često nervozno odgovaraju na to i idu u krajnost da novinare zbog toga što oni rade povezuju sa kriminalcima, nazivaju ih mafijom i koriste raznorazne druge uvrede. Sve te poruke koje se čuju direktno od političara ne doprinose bezbjednosti novinara. Naprotiv, otvaraju vrata mnogim anonimnim pojedincima ili nepoznatim osobama da se usude na ulici, ili društvenim mrežama da atakuju na ljude... - dodao je Vujović.
<h2>Loši primjeri i pozitivna praksa</h2>
Izdvojio je rad Vrhovnog državnog tužilaštva u posljednje vrijeme. Vujović je podsjetio da je VDT dalo instrukcije tužiocima kako da postupaju u slučajevima napada na novinare.
- U posljednja dva slučaja imali smo vrlo oštre kazne kada su u pitanju ovi napadi. Mislim da je to rijedak primjer pozitivne prakse kada je u pitanju zaštita novinara. Smatram da bez visokih kazni za ovu vrstu napada ne može biti napretka u ovoj sferi, niti će se novinari osjećati više zaštićeni - istakao je Vujović.
On je stava da VDT-u treba da se pridruže i ostale grane vlasti i da svi stanu iza novinara.
- U suprotnom ćemo morati da se organizujemo kao esnafi i pokušati same sebe da branimo. Ne vidim drugi izlaz iz ove situacije - rekao je Vujović.
Na pitanje zašto crnogorsko tužilaštvo samostalno ne reaguje na teške napade na novinare, Vujović kaže da smo prethodnih godina imali lošu praksu, izdvajajući kao primjere to što je Osnovno državno tužilaštvo samo formiralo predmet protiv istoričara i profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića zbog njegove kolumne i što je policija podnijela krivičnu prijavu protiv novinara Brana Mandića.
- To su situacije gdje državni organi, kroz prijave, ugrožavaju rad novinara i slobodan rad medija. Ove posljednje prakse ukazuju da VDT ozbiljno pristupa ovom problemu i mislim da bi ta praksa mogla dati rezultata, ako se nastavi sa njom - stava je Vujović.
<h2>Manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića</h2>
Vujović je, na 21. godišnjicu od ubistva vlasnika i glavnog i odgovornornog urednika Dana Duška Jovanovića, kazao da prethodne i nova vlast nijesu uradile ništa na otkrivanju detalja zločina i nalogodavaca.
- Mislim da će se nastaviti manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića. Radi se o tragičnom slučaju, prvom i jedinom ubistvu novinara u Crnoj Gori. U prethodnih 20 godina istraga nije dala nikakve rezultate. Samim tim što ubistvo nije do kraja rasvijetljeno stvara prostor za različite zloupotrebe prije svega od političara. Paradoks je da je Anketni odbor koji se bavi i ovim slučajem formirala vlast koja ima sve poluge, institucije i mehanizma da rasvijetli slučaj. Nažalost, sve se svodi na priču na anketnom odboru gdje sjede političari koji nemaju nikakve mehanizme... Nažalost, mislim da je to čisto politička priča i zloupotreba ubistva koja neće dati nikakav rezultat - zaključio je Vujović.

Tamara Klikovac

Vujović: Šira akcija i visoke kazne potrebni za jačanje bezbjednosti novinara, političari da promijene retoriku kojom pospješuju napade

Medijski savjet za samoregulaciju apelovao je na Vladu Crne Gore da informiše Upravu policije da najnoviji medijski (IBAR) zakoni, koji su usvojeni u junu prošle godine, nijesu predvidjeli nikakvu ulogu policije u regulisanju medijskih sadržaja. 
Zbog toga apeluju na Upravu policije da prestane sa progonom novinara Brana Mandića i odustane od prekršajnog gonjenja ovog novinara.
Medijski savjet za samoregulaciju smatra da policija ne bi trebalo da se bavi pitanjima satire, ironije i drugih stilskih izraza u medijskim tekstovima.
- Policija takođe ne bi trebalo da se bavi praksom Evropskog suda za ljudska prava kada je sloboda izražavanja u pitanju. Policija ne bi trebalo da se bavi sadržajima medijskih tekstova ni na koji način u uređenim demokratskim zemljama. Države u kojim policija to radi nisu ni demokratske ni slobodne, a ponajmanje lideri u procesu evropskih integracija - poručuju iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.

MSS: Policija da prestane sa progonom Mandića i odustane od gonjenja

Kao nikada do sada biće potrebna podrška novinarima i tradicionalnim medijima u odbrani profesije, poručio je izvršni sekretar Medijskog savjeta ua samoregulaciju Ranko Vujović, povodom Dana novinara Crne gore.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitoa je svim crnogorskim novinarima i medijima Dan novinara Crne Gore. Iako je ovo dan kada bi medijski radnici trebalo da slave, u Medijskom savjetu za samoregulaciju kažu da je teško naći previše razloga za to u situaciji kada su novinari i novinarstvo ugroženi kao nikada do sada, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.
- Ovogodišnji Dan novinara dočekujemo sa statistikom koja svjedoči da se ni u prethodnoj godini napadi na novinare nijesu smanjili, šta više poslije duže vremena imali smo ponovo fizički napad na jednu novinarku. Pored ovoga brojni su slučajevi verbalnih napada i prijetnji koji dolaze i od običnih građana i od visokih političkih funkcionera. Sa druge strane ekonomski položaj novinara se nije popravio u odnosu na prošlu godinu. Novinarske plate su i dalje ispod državnog prosjeka. Takođe, ukupan politički ambijent u Crnoj Gori koji radikalizuje društvo do krajnjih granica ni malo ne ide na ruku stvaranju osnovnih uslova za normalan rad novinara - kazao je Vujović.
On je napomenuo da se na globalnom nivou mediji i novinari suočavaju sa možda najvećim izazovom u poslednjih nekoliko decenija. 
- Agresivna promocija takozvanog „slobodnog govora” koja dolazi sa druge strane Atlantika prijeti da dovede u pitanje ne samo slobodu medija i profesionalo novinarstvo, već pokušava da potkopa temelje svih demokratskih društava. Ova prijetnja je utoliko realna i ozbiljna jer dolazi iz najmoćnije svjetske države i to od njenih vodećih ljudi. Koncept „slobodnog govora” nije ništa drugo do otvorena i brutalna propaganda koja ne preza od promocije najotrovnijih i najštetnijih sadržaja - naveo je Vujović.
Govor mržnje i dezinformacije su, ističe on, u osnovi ovih novih „sloboda”.
- Zbog svega navedenog novinarima i tradicionalnim medijima u narednim godinama trebaće kao nikad do sada podrška da odbrane svoju profesiju i svoje medije od sila koje imaju za metu ne samo tradicionalne medije već i čitav demokratski poredak u svijetu - poručio je Vujović.

Vujović: Kao nikada potrebna podrška novinarima u odbrani profesije

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu. 
Podsjećamo, šef kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović juče je iz plenarne sale Skupštine pokušao da bahato istjera novinare uz riječi „marš napolje“, nakon što je krenula burna rasprava poslanika opozicije i predsjednika parlamenta Andrije Mandića koji im je izrekao mjeru oduzimanja riječi.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da su novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je, kako kaže, izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta. 
- Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu. Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih - kazao je Vujović.
Đurović je, dodaje, zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.
- U normalnim državama bi političari trebali da budu poslkednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg - zaključio je Vujović.

Vujović: Đurović zaboravio da su političari najodgovorniji za stvaranje sigurnog ambijenta za rad novinara

Desne ideologije nijesu tolerantne prema slobodi medija. Ne podnose novinare. Strana im je priča o slobodi izražavanja i lako potežu za silom, kada ih iritiraju određeni novinari, mediji. Ne podnose i nijesu tolerantni prema medijskoj kritici - kazao je u 24 sata Televizije E, Ranko Vujović iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
On smatra da je crnogorsko društvo proteklih godina, kako kaže, prilično radikalizovano i sve se dešavaju ekstremne situacije.
- Ta radikalizacija društva i taj ekstremni govor preslikava se i na slobodu medija i zaštitu novinara. Jeste rijetka pojava da je fizički napadnuta žena (novinarka Ana Raičević), ali ovo je jedan od mnogih napada u nizu na novinare, koji se dešavaju proteklih godina. Podsjetiću da je broj slučajeva napada na novinare dupliran, u odnosu na period prije sedam, osam godina. Ovo što se dešava nije ništa novo, ako imamo u vidu retoriku političara posljednjih godina. Koliko puta su samo predsjednici vlada, političari na visokim funkcijama, pokazivali, targetirali, napadali novinare. Onda je čudno da se svi ostali osjećaju slobodnim da napadnu čak i fizički nekog novinara - rekao je Vujović.
Smatra da se može očekivati, kako kaže, težak period za novinare i medije i da će biti potrebno da se ponovo bore za slobodnu pisanu riječ, a istovremeno zaštite slobodu izražavanja i novinarsku profesiju.
- Desne ideologije koje su trenutno na vlasti, koje dominiraju ne samo u Crnoj Gori, u regionu, nego i šire, nijesu tolerantne prema slobodi medija, ne podnose novinare, strana im je priča o slobodi izražavanja i vrlo lako potežu za silom. Kada ih iritiraju određeni novinari, određeni mediji, uopšte ne podnose i nijesu tolerantni prema medijskoj kritici - naglasio je Vujović.
Smatra da je dobro to što je bilo puno reakcija na napad novinarke Ane Raičković, te da treba pozdraviti reakcije političara i nevladinog sektora. Ipak, kako kaže, bez konkretne reakcije tužilaštva i sudstva biće poslata jako opasna poruka.
- Ako ukupni društveni i politički ambijent nije naklonjen slobodi medija i slobodi izražavanja, onda su novinari prepušteni sami sebi da se bore i da pokušaju da se zaštite. Da bi jedno društvo moglo efikasno da zaštiti i novinare i medije, i medijsku slobodu onda moraju svi da rade na tome. Ako jedan šraf, ili ako politika ne stoji iza toga, vrlo će teško mediji ili novinari da se izbore za svoja prava. Na državi je najveća odgovornost u ovoj situaciji, i ako ona ne reaguje kako treba onda smo svi mi u problemu - poručio je Vujović.
Najodgovorniji za situaciju u zemlji su, smatra Vujović, političati, jer su oni nosioci vlasti.
- Puno zavisi od retorike političara, od njihovih govora, poruka, kako će se novinari osjećati. Znači, ako oni šalju prijeteće poruke novinarima, to automatski može da bude signal svakome drugome da je lov na novinare dozvoljen i da je svaki napada na novinare dozvoljen. U suprotnom, ako se oni ustručavaju od takvih stvari, onda se stvara malo sigurniji ambijent za rad i novinara i medija - ističe Vujović.
Smatra da je novinarska profesija godinama ponižena, jer novinari imaju najniže plate u državi i trpe različite pritiske.
- Novinari trpe pritiske od političkih centara, finansijskih centara, vlasnika, novinare napadaju na ulici. Novinarska profesija postala je nezahvalna, podcijenjena, pritom vrlo opasna profesija. Ne bih mogao dati nikakvu pozitivnu ocjenu, ako pričamo o uslovima za novinare danas u Crnoj Gori – zaključio je Vujović.

Vujović: Novinarstvo je opasna profesija u radikalizovanom društvu

Brutalan fizički napad na novinarku Anu Raičković nas je sve neprijatno podsjetio da su u Crnoj Gori novinari i dalje nezaštićeni i da su izloženi svim vrstama agresije, od uvreda do fizičkih nasrtaja, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio sinoćnji napad na Raičković.
Kako su kazali, ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, već napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori. 
- Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare nezadovoljni njihovim izvještavanjem. U ovako stvorenoj atmosferi je bilo samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković - kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciji.
Poručuju da je na državi i njenim institucijama sada da pokažu odlučnost i da konkretnom akcijom pokažu da ova vrsta ugrožavanja novinara neće biti tolerisana u našem društvu.
- Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju će zavisiti buduća bezbjednost novinara u našoj državi. Ovo će takođe biti i svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbejdan rad novinara i medija - poručeno je u saopštenju.

MSS o napadu na Raičković: Od daljeg postupanja nadležnih zavisiće buduća bezbjednost novinara

Za jedno rasno grlo u mliječnom govedarstvu stočari dobijaju subvencije preko 2.000 eura godišnje, pa ako neko ima 12 krava, više godišnje prihoduje od subvencija nego što premijer Milojko Spajić ima platu i više nego što ministar poljoprivrede ima godišnje primanja. Plate su skoro nula poreza u nekim opštinama, a sve što proizvedu i prodaju je njihovo, rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
U pregovorima sa Evropskom unijom, Crna Gora je, uprkos određenim preprekama, u 2025. godini zatvorila poglavlja koja se tiču poljoprivrede, a to su poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, i poglavlje 13, koje se odnosi na ribarstvo.
Ministar Joković je istakao da nijesu očekivali prepreke pri zatvaranju ta dva poglavlja, jer su ispunili sve što su dogovorili sa Evropskom komisijom.
- Svih 26 članica Evropske unije su glasale da je sve u redu. Ministarstvo poljoprivrede Francuske je dalo prijedlog i potvrdilo da je sve ispunjeno što je bilo potrebno, kao i svaka druga država što je uradila kada je ulazila u EU. Mi smo uradili sve. Međutim, tu je došlo do nekih određenih šumova i oni su prevaziđeni. Imali smo velike pohvale od Francuske na Međuvladinoj konferenciji da smo uspješno završili poglavlja i napravili ogromne korak. Meni je zadovoljstvo što smo od pet poglavlja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatvorili dva. Ostaje nam još jedno, veoma zahtjevno poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koje imamo obavezu zatvoriti do kraja naredne godine i vjerujemo da ćemo to uspješno završiti- rekao je Joković.
Najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori
Ministar je dodao da nikad za poljoprivrednu proizvodnju nijesu postojali bolji uslovi nego u vrijeme njegovog mandata: veće subvencije, bolja podrška i stabilni programi za crnogorske poljoprivrednike.
- Ko god hoće da govori istinu, mora priznati da je ovo najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori. Može li biti bolje? Može. Treba li za to vremena? Treba. Za dvije godine bićemo punopravna članica EU i tada će poljoprivredni proizvođači moći da koriste fondove Unije- rekao je Joković.
Ministar je objasnio i sistem subvencija za mliječno govedarstvo.
- Ako neko uzgaja rasna grla koja daju od 5.500 do 8.000 litara mlijeka godišnje, mi računamo prosjek od 6.000 litara i dajemo subvenciju od 20 centi po litru – to je 1.200 eura godišnje. Za junice koje uzgajaju da bi poboljšali genetiku daju se dodatnih 450 eura, što je ukupno 1.650 eura. Lokalna samouprava dodaje od 4 do 12 centi po litru, neka bude 5 centi – još 300 eura. Na to dolaze i plate za pokošene livade i pašnjake, što daje ukupno preko 2.000 eura subvencija po grlu godišnje. Ako neko u tim uslovima ne može biti rentabilan, a neki uspijevaju i razvijaju ozbiljne farme, postavlja se pitanje – zašto jedni mogu, a drugi ne? Ako upoređuju prihod poljoprivrednika sa primanjima magistra poljoprivrednih nauka u Ministarstvu, koji prima 850 eura, jasno je da treba priznati vrijednost rada u poljoprivredi- rekao je Joković.
Ministar smatra da je veliki iskorak napravljen promjenom vlasti na državnom nivou 2020. godine, ali da crnogorsko društvo i politička javnost još nijesu navikli na demokratiju, jer je prethodna vlast DPS-a, zajedno sa koalicionim partnerima, baštinila komunističko jednoumlje.
<h3>,, Postrojenje u Botunu nije nadležnost mog ministarstva, neka se nađe rješenje oko eventualne izgradnje tog postrojenja”</h3>
 
Dodaje i da kad se čuju određeni šumovi u vladajućoj većini javnost to percipira kao politički zemljotres, a zapravo, ističe on, svi imaju zasebne političke programe i dobro je što svi iskazuju svoj stav.
- Dobra je stvar što sad građani mogu da iskažu svoj stav, dobro je i što je samim tim protestom u Botunu Vlada usvojila niz dodatnih mjera oko eventualne izgradnje postrojenja, neka se nađe rješenje, a kako će biti to nije nadležnost mog ministarstva, ali vjerujem da će ova parlamentarna većina stabilno dočekati 2027. godinu, zatvoriti sva poglavlja, zatvoriti pregovarački proces i čekati mirno 2028. godinu i 1. januar da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije. Naravno, potpuno sam ubijeđen, to pokazuju i istraživanja, da će ova parlamentarna većina superiorno pobijediti i nastaviti ekonomski napredak Crne Gore i sve moguće integracije- poručio je Joković.
<h3>,, Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što skoro nije taknut jedan od najjačih opštinskih odbora”</h3>
Na pitanje novinara Televizije E gdje je trenutno SNP i kako se na tu partiju odrazio izlazak dugogodišnjeg funkcionera Dragoslava Šćekića, Joković kaže da se radi o osobi koja &nbsp;je zauzimala najviše funkcije u SNP-u.
- Preko SNP-a je bio poslanik, predsjednik Opštine Berane u dva mandata, bio je direktor Fonda za zdravstvo, bio je ministar zdravlja, ministar sporta, potpredsjednik Vlade, bio je jedini potpredsjednik SNP-a. Htio je da bude predsjednik, ali SNP ga nije htio. Vidite, prvi put kad se neka projekcija nije ostvarila onda ljutnja na SNP, a zahvalnost što je SNP njega uzdigao?! Da li zasluženo ili nezasluženo to je pitanje. Tada je SNP bio najbolji, ali kad dođe trenutak da se ne ispune sve želje onda vidite. Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što nije oštećen jedan od najjačih opštinskih odbora- odbor u Beranama- zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQH5vCx1mdio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Uslovi za poljoprivredu nikada nijesu bili bolji

Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;
Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp i venecuelanski zvaničnici, među kojima i Horhe Rodrígez, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice Delsi Rodrígez, ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;
Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;
Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;
Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolása Madura i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.
Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.
Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.
Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.
Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.

Rumunija: Autobus sa skoro 50 ljudi zapalio se na autoputu, nema povrijeđenih

Prvih deset dana u ovoj godini potvrdili su besmislenost bilo kakvog obzira prema političkoj javnosti, poručeno iz Građanske inicijative "21. maj".
- Prve jače kiše su načele novoizgrađenu saobraćajnu infrastrukturu na sjeveru Crne Gore, nanijele znatnu štetu u centralnom i južnom dijelu, niz opština ostavile bez pitke vode i reaktivirale mentalnu i moralnu insuficijenciju vlasti. Pritom, nije zabilježeno da se bilo koji visoki državni funkcioner, ma koliko bio glup ili nesposoban, pojavio na terenu ili makar glumio odgovornog političara- poručili su iz ove inicijative.
Istovremeno, kako dodaju, "dok je trajala provincijalna predstava u Botunu agenturna, trivijalna (Milan) Kneževićeva stranka nastavila je da zasmijava javnost sa svojim petparačkim antievropskim srpstvom i tzv. prijetnjama o izlasku iz vlasti".&nbsp;
- Na sve to se naslonio Joanikije sa svojim antipartizanskim institutom i Mandić sa četničko-kazandžijskom čestitkom posrnulom Dodiku i to povodom neustavnog datuma entiteta nastalog na iredentizmu i genocidnoj politici. Da bi postnovogodišnja propadanja bila kompletirana potrudio se i DPS koji je svoja sekularna "uvjerenja" prodao za milion eura, dok će ostali ex-suverenisti nastaviti da "uzdržano" asistiraju u bizarnoj budvanskoj vlasti- dodali su oni.

Tag: medijski-savjet-za-samoregulaciju