Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog jučerašnjeg pozivanja kolumniste Duška Kovačevića na informativni razgovor u policiju zbog objavljene kolumne i javno iznesene kritike nosilaca državne vlasti, te upozorava da se u Crnoj Gori sve jasnije uspostavlja obrazac u kojem se novinarska riječ posmatra kao problem, a ne kao temelj demokratskog društva.
- Kolumna je prostor slobodne, lične i argumentovane kritike. To je žanr u kojem novinari ne prenose samo činjenice, već i stavove, vrijednosne sudove i upozorenja u interesu javnosti. Upravo zbog toga kolumne uživaju visok stepen zaštite slobode izražavanja. Nositelji javnih funkcija, po prirodi svog položaja, moraju biti spremni da trpe širu, oštriju i neprijatniju kritiku od običnih građana - kazao je izvršni sekretar MSS Ranko Vujović.
On je istakao da posebno zabrinjava činjenica da je u svega nekoliko dana čak troje novinara i kolumnista bilo pozvano da daje izjave policiji i tužilaštvu – pored Duška Kovačevića, i novinar i autor emisije „Načisto” Petar Komnenić, kao i urednik Antene M i voditelj Darko Šuković. 
- Tome treba dodati i ranije slučajeve Brana Mandića i Bobana Batrićevića, koji su takođe bili pozivani zbog svojih kolumni i javnih stavova. Kada se ovi slučajevi posmatraju zajedno, teško je govoriti o slučajnosti - naveo je Vujović.
Medijski savjet podsjeća da je i ranije upozoravao da se kroz pozivanje novinara u tužilaštvo i policiju zbog njihovih tekstova i javnih stavova sprovodi sistemski i direktan napad na slobodu medija i izražavanja, uključujući slučajeve u kojima su novinari Tinka Đuranović, Jasmina Muminović i Draško Đuranović pozivani u Specijalno državno tužilaštvo u istom predmetu i po istom osnovu kao i Darko Šuković, što, ističe Vujović, predstavlja ozbiljan udar na demokratiju i pravo javnosti da bude informisana.
On napominje da međunarodni standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava štite i izraze koji mogu biti oštri, provokativni ili uznemirujući, ukoliko su dio rasprave o pitanjima od javnog interesa. 
- Krivično-pravna reakcija na govor smije biti izuzetak, a ne pravilo, i može se opravdati samo u situacijama poput govora mržnje ili poziva na nasilje. U slučaju Duška Kovačevića, prema saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva, već je utvrđeno da nema krivičnog djela. Ipak, sam čin pozivanja u policiju ostavlja posljedice – i po autora, i po sve one koji se bave kritičkim novinarstvom. Takvi postupci šalju poruku da se kritika može „platiti” odlaskom na saslušanje, što neminovno podstiče strah i autocenzuru - naglasio je Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju je zato pozvao policiju i tužilaštvo da preispitaju svoju praksu u ovakvim slučajevima, kao i da sprovedu internu kontrolu postupanja u konkretnom predmetu, kako bi se utvrdilo zašto je uopšte došlo do pozivanja novinara kada je već ocijenjeno da nema elemenata krivičnog djela.
Takođe, apeluju da se unutar institucija dodatno jača svijest o ulozi medija i značaju slobodne kritike vlasti u demokratskom društvu.
- Slobodni i hrabri novinari nijesu neprijatelji države. Oni su njen korektiv. Društvo u kojem se novinari pozivaju na saslušanja zbog kolumni nije društvo sigurnih institucija, već društvo nesigurne vlasti - poručio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Društvo u kojem se novinari pozivaju na saslušanja zbog kolumni je društvo nesigurne vlasti

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) izrazio je zabrinutost povodom izjave direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji je tokom gostovanja u emisiji kazao novinaru Petru Komneniću da će ga „procesuirati poslije ovoga zbog vrijeđanja” i zaprijetio mu tako zbog upotrebe stilske figure kojom je opisao rad institucije.
- Fikus nije uvreda, prijetnja, niti vulgarna riječ. Nije ni ironija, nego semantički validan „instrument” za inertnost, nepokretnost, statičnost. Osim, ako ne postoji spisak „normalnih zabranjenih” riječi - navedeno je u saopštenju MSS.
Kako su rekli, u demokratskom društvu, metafora, ironija i kritički jezik nijesu incident, već sastavni dio javnog dijaloga. Novinari, napominju u MSS, ne postoje da bi uljepšavali stvarnost, već da bi je imenovali, čak i onda kada je neprijatna.
- Ako bi se pozivali na odgovornost zbog metafora i vrijednosnih sudova, otvara se opasan prostor u kojem se sloboda govora pretvara u dozvolu – a dozvolu izdaje onaj ko ima moć. U takvom ambijentu, logično se nameće pitanje: da li bi se još više morali plašiti oni koji ne vladaju ni gramatikom, ni značenjem riječi, a kamoli razlikom između uvrede i stilskog izraza - navedeno je u saopštenju MSS.
Ističu da posebno zabrinjava što se autoritet jedne od najmoćnijih institucija u državi koristi kao sredstvo pritiska, umjesto kao prostor za smirenu i argumentovanu razmjenu stavova. 
- Policija mora biti simbol sigurnosti za građane – i za novinare - ističe se u saopštenju MSS.
Medijski savjet za samoregulaciju izrazio je punu solidarsnost sa Petrom Komnenićem i svim novinarima koji svakodnevno rade u uslovima pritisaka, omalovažavanja i prijetnji. Novinar koji postavlja pitanja ne smije biti tretiran kao neprijatelj.
- Slobodni mediji nijesu prijetnja državi, jer kada se na semantiku uzvraća policijom, a pitanja shvataju kao provokcija, problem nije u novinarima, već u shvatanju funkcije. Ovo nije priča o fikusu iz jedne emisije. Ovo je priča o tome kakvu državu želimo: onu u kojoj vlast objašnjava i daje odgovore – ili onu u kojoj se vlast ljuti - poručeno je u saopštenju MSS.

MSS: Policijski atak na slobodu medija

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio izjavu direktorice Narodne biblioteke „Stevan Samardžić” Bojane Đačić, jer, kako kažu, riječi poput „pazite što pišete” šalju veoma lošu i zabrinjavajuću poruku novinarima i javnosti.
- Kada takve riječi dolaze od nekoga ko vodi javnu ustanovu, one se s pravom doživljavaju kao pokušaj pritiska i zastrašivanja. Novinari ne rade svoj posao da bi se nekome dopali, već da bi u interesu građana postavljali pitanja i ukazivali na probleme. Umjesto upozorenja i poruka koje mogu biti shvaćene kao prijetnja, očekujemo argumente, činjenice i otvoren razgovor. Kritika i interesovanje medija nijesu neprijateljski čin, već sastavni dio demokratskog društva - navedeno je u saopštenju MSS-a.
Napominju da svaki pritisak na medije, bez obzira na to kako je upakovan, sužava prostor za slobodno i odgovorno novinarstvo.
- Sporovi sa medijima rješavaju se kroz institucije i zakonom predviđene procedure, a ne telefonskim porukama koje mogu obeshrabriti novinare da rade svoj posao - navedeno je u saopštenju za javnost.
Medijski savjet pozvao je sve nosioce javnih funkcija da pokažu više razumijevanja i poštovanja prema ulozi medija i pravu javnosti da zna.

MSS osudio riječi Bojane Đačić: Prijetnje novinarima nisu prihvatljive

Dan novinara Crne Gore ne smije biti tek simboličan datum, već trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene - i koji tu moć prečesto koriste protiv medija, umjesto u njihovu zaštitu, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitao je medijima, novinarkama i novinarima Dan novinara Crne Gore.
Ipak, kako navode, ovaj datum se ne dočekuje kao praznik profesije, već prije svega kao podsjetnik na duboku i dugotrajnu krizu u kojoj se novinarstvo u Crnoj Gori nalazi.&nbsp;
- Umjesto ambijenta koji bi omogućio slobodan, bezbjedan i dostojanstven rad, novinari i novinarke i dalje rade u uslovima stalne nesigurnosti, političkog pritiska i ekonomske neizvjesnosti. Napadi na medije se normalizuju, relativizuju ili svode na navodne političke sukobe, čime se briše njihova stvarna težina i posljedice - saopšteno je iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Podaci Sindikata medija Crne Gore pokazuju da tokom 2025. godine nije došlo do suštinskog poboljšanja. Zabilježeno je 28 napada i prijetnji prema medijskim radnicima i radnicama, što ovu godinu svrstava među najteže u posljednjoj deceniji.&nbsp;
Kako ističu, posebno zabrinjava činjenica da su u većini slučajeva mete bile novinarke, izložene kontinuiranom uznemiravanju, prijetnjama, seksističkim napadima i onlajn linču.&nbsp;
- Nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori odavno više nije sporadična pojava, već prepoznatljiv i sistemski problem - konstatuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Dodatno zabrinjava, kako kažu, to što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera.&nbsp;
- Kada visoki zvaničnici javno targetiraju, diskredituju ili vrijeđaju novinare i medije, to nije pitanje slobode izražavanja, već otvorena zloupotreba političke moći. Takvo ponašanje direktno ugrožava bezbjednost novinara, podstiče nove napade i šalje poruku da je profesionalno novinarstvo legitimna meta. Društvo u kojem politička moć proizvodi strah među novinarima ne može se smatrati demokratskim - naglašeno je u saopštenju.
Dodaju da ekonomski položaj novinara ostaje jedan od najslabijih stubova medijskih sloboda.&nbsp;
- Plate u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka, radna prava su nedovoljno zaštićena, a medijska industrija je i dalje bez sektorskog kolektivnog ugovora. Evropska komisija ove probleme jasno prepoznaje, ali uprkos tome izostaje politička volja da se stanje sistemski mijenja. Ekonomska nesigurnost novinara danas je jedan od najsuptilnijih, ali i najopasnijih oblika pritiska na slobodu medija - ističu u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Naglašavaju da poseban izazov za novinarstvo u Crnoj Gori predstavlja rastući uticaj organizovanih dezinformacionih kampanja i stranih interesa, koji koriste političku polarizaciju, institucionalnu slabost i pad povjerenja u medije.&nbsp;
- Širenje manipulativnih narativa, teorija zavjere i koordinisanih dezinformacija, naročito kroz digitalni prostor i društvene mreže, ima za cilj potkopavanje povjerenja u profesionalne medije, relativizaciju činjenica i diskreditaciju novinara koji rade u javnom interesu - navodi se u saopštenju.
U Medijskom savjetu za samoregulaciju poručuju da borba protiv dezinformacija ne smije biti izgovor za ograničavanje slobode izražavanja, ali ni alibi za institucionalno nečinjenje.&nbsp;
- Odgovor mora biti zasnovan na jačanju profesionalnih i odgovornih medija, transparentnosti vlasništva i finansiranja, razvoju medijske pismenosti i jasno definisanoj odgovornosti digitalnih platformi, u skladu sa evropskim standardima slobode medija - naglašeno je u saopštenju.
Institucionalna nestabilnost, kako kažu, dodatno urušava povjerenje u sistem. Optrukcija izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, otvorena pitanja u vezi sa upravljanjem javnim servisom RTCG i kontinuirani pokušaji političkog uticaja na regulatorna tijela, jasno pokazuju, smatraju u Medijskom savjetu za samoregulaciju, da nezavisnost medijskih institucija i dalje nije dovoljno zaštićena.
- U takvom ambijentu, samoregulacija ostaje jedan od rijetkih mehanizama očuvanja profesionalnih standarda i javnog interesa. Međutim, samoregulacija ne može i ne smije biti zamjena za odgovornost države. Bez jasne, dosljedne i nedvosmislene zaštite novinara, bez prekida prakse političkog targetiranja i bez stvarnog unapređenja radnih i ekonomskih uslova, svaka deklarativna podrška slobodi medija ostaje prazna forma - naglašeno je u saopštenju za javnost,
Medijski savjet za samoregulaciju poručuje da napad na novinara nije privatni incident, već napad na pravo javnosti da zna.
- Normalizacija prijetnji, relativizacija nasilja, tolerisanje dezinformacija i politička trgovina medijskim slobodama predstavljaju direktnu prijetnju demokratskom poretku - zaključuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.

1250x600

1084x550

MSS: Dan novinara trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene, a prečesto je koriste protiv medija

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje brutalne i opasne pokušaje kriminalizacije novinarskog rada i targetiranja medija koji profesionalno, odgovorno i kritički izvještavaju o društvenim i političkim temama.
Kako navodi izvršni sekretar u ovom savjetu Ranko Vujović, povezivanje novinara i medija sa navodnim kriminalnim strukturama, bez dokazanih činjenica, predstavlja direktan napad na slobodu medija, slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna.
- Povodom teksta u kojem se, na osnovu navoda Specijalnog državnog tužilaštva, tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović “kreirao mrežu medija” s ciljem obračuna sa neistomišljenicima, posebno zabrinjava što se u istom kontekstu pominju nezavisni i kritički mediji koji su decenijama doprinosili razvoju demokratskog društva, transparentnosti i pluralizmu - ističu u saopštenju.
Ovakve konstrukcije, kako dodaje Vujović, nijesu samo neosnovane, već i opasne i štetne, jer stvaraju sliku da su slobodni mediji neprijatelji države, a novinari saučesnici u kriminalu.
- To je neprihvatljiv pokušaj stigmatizacije, zastrašivanja i ućutkivanja novinara koji ne pristaju na kontrolisane narative i propagandu moćnih struktura. Novinarska kritika je reguilatorni proces u demokratskim društvima a ne krivično djelo. Prema međunarodnim standardima, uključujući član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i preporuke Savjeta Evrope, novinari imaju pravo da prikupljaju informacije iz različitih izvora - političara, biznismena, službenika, građana - i to nije, niti može biti krivično djelo - ističe Vujović.
U konvenciji je jasno navedeno da svako ima pravo na slobodu izražavanja što, kako dodaje, podrazumijeva i pravo na primanje i saopštavanje informacija bez miješanja javne vlasti.
- Sam čin dobijanja informacija, čak i od osoba koje su kasnije osumnjičene za nezakonite radnje, nije nezakonit, osim ako novinar direktno učestvuje u njihovom pribavljanju. Podsjećamo da novinari nijesu dužni da otkrivaju svoje izvore i da komunikacija sa izvorima ne može biti dokaz bilo kakvog učešća u krivičnim djelima. Svako zadiranje u to pravo predstavlja grubo kršenje slobode izražavanja i temeljnih demokratskih principa - naglasio je Vujović.
Posebno je skandalozno što se u optužnici navodi da su “mediji i mim stranice diskreditovali političare i sveštenstvo”.
- Takav pristup jasno pokazuje pokušaj da se kritičko i istraživačko novinarstvo prikaže kao neprijateljska djelatnost, a sloboda izražavanja svede na poslušnost. U demokratskom društvu, kritika, satira i javno propitivanje moćnih ne predstavljaju “diskreditaciju”, već su suština medijske slobode. Ovakve kvalifikacije imaju za cilj da označe nezavisne i kritičke medije kao “neprijateljske”, čime se stvara atmosfera linča i pritiska, što predstavlja opasan presedan za medijske slobode u Crnoj Gori - naglasio je Vujović.
Medijski savjet upozorava da ovakav diskurs, koji dolazi iz institucija sistema, stvara atmosferu prijetnje, autocenzure i straha, obeshrabruje novinare da objavljuju informacije od javnog značaja i vraća Crnu Goru decenijama unazad.
- Pozivamo Specijalno državno tužilaštvo i sve nadležne institucije da se uzdrže od proizvoljnih, politizovanih i opasnih kvalifikacija, te da poštuju osnovne standarde demokratskog društva. Novinari nisu kriminalci - oni su čuvari javnog interesa. Svaki pokušaj da se njihovo pravo na slobodu izražavanja dovede u pitanje predstavlja udar na demokratiju, istinu i pravo građana da budu informisani - zaključio je Vujović.

Medijski savjet za samoregulaciju: Brutalan atak na slobodu medija i izražavanja, novinari nisu kriminalci nego čuvari javnog interesa

Država se sve više pokazuje nemoćnom - ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike, a dokaz za to su sve češći i brutalniji napadi, verbalni i fizički, koji prolaze nekažnjeno, ocjenjuje Medijski savjet za samoregulaciju.&nbsp;
U saopštenju, koje potpisuje izvršni sekretar Savjeta, Ranko Vujović, podsjećaju da je urednica M portala Danica Nikolić ponovo dobila prijetnje smrću, sa iste adrese i od istog počinioca od koga prijetnje stižu već tri godine.&nbsp;
- Iako je policija odavno identifikovala korisnika mejla slatkislatka@hotmalil.com, koji se potpisuje kao Bane LA, i iako je tužilaštvo još prije tri godine formiralo predmet - slučaj stoji u mjestu. Takva neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić nakon posljednje prijetnje u julu saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema nikakvog smisla – podsjeća Vujović.
U takvoj atmosferi, kako kaže, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno - ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena.&nbsp;
- Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zaostru fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Trenutna atmosfera na medijskoj sceni otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori. Ovakva klima nije slučajna - ona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese – navodi Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institucije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja.&nbsp;
- Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija. Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima. &nbsp;Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-danici-nikolic-znaj-da-te-jurim-dok-te-ne-smaknem-sa-liste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Država i institucije svjesno ostavljaju novinare na meti nasilnika

Pojedini mediji u Crnoj Gori su jutros objavili snimak pokušaja ubistva u Budvi, čime su grubo prekršili Kodeks novinara Crne Gore i pokazali neodgovornost prema javnosti i profesiji, navodi se u saopštenju Medijskog savjeta za samoregulaciju, koje potpisuje izvršni sekretar Ranko Vujović.&nbsp;
Kako ističe, objavljivanje eksplicitnih snimaka nasilja, uključujući stop-kadrove ili fotografije koje prikazuju brutalne scene, ne služi javnom interesu.&nbsp;
- Naprotiv, ovakve objave uznemiravaju javnost, doprinose stvaranju osjećaja nesigurnosti i narušavaju osnovne etičke norme novinarskog izvještavanja. Mediji imaju obavezu da informišu, ali ne i da šokiraju ili eksploatišu tragediju zarad senzacionalizma - naglašava Vujović.&nbsp;
U konkretnom slučaju, kako navodi, snimak ne doprinosi identifikaciji počinioca, budući da se napadač ne vidi jasno i ne može biti prepoznat od strane šire javnosti.&nbsp;
- Ukoliko bi bilo potrebe da se javnost uključi u prepoznavanje počinioca, to bi bila isključiva nadležnost policije i drugih nadležnih organa, koji bi medijima dostavili relevantne informacije u kontrolisanoj i zakonitoj formi. U ovom slučaju ne postoji nijedan element koji bi opravdao kršenje osnovnih profesionalnih i etičkih standarda novinarstva. Pravo javnosti da zna, ne podrazumijeva objavljivanje eksplicitnog i traumatičnog sadržaja koji ne doprinosi razumijevanju događaja, ne identifikuje aktere, niti ima dokaznu vrijednost koja bi pomogla u rasvjetljavanju slučaja - istakao je Vujović.&nbsp;
Medijski savjet za samoregulaciju izražava zabrinutost zbog sve učestalije pojave objavljivanja nasilnih sadržaja u medijima, što vodi ka normalizaciji nasilja i postepenoj desenzibilizaciji društva.&nbsp;
- Kada se javnost svakodnevno izlaže brutalnim scenama, postoji realna opasnost da se nasilje počne doživljavati kao prihvatljiv dio stvarnosti, što predstavlja duboko štetan društveni trend. Senzacionalizam koji ima za cilj isključivo povećanje tiraža, broja klikova ili pregleda, nespojiv je sa principima profesionalnog novinarstva. Mediji koji se istinski zalažu za kvalitetno i odgovorno informisanje javnosti moraju odbaciti ovakvu praksu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Iz Medisjkog savjeta podsjećaju da je Zakonom o medijima propisano da se ne smiju objavljivati sadržaji koji izazivaju paniku, podstiču nasilje ili uznemiravaju javnost.&nbsp;
- Takođe, Kodeks novinara Crne Gore jasno zabranjuje prikazivanje scena eksplicitnog nasilja, posebno kada ne postoji jasan javni interes koji bi to opravdao. Medijski savjet za samoregulaciju apeluje na sve medije u Crnoj Gori da se uzdrže od objavljivanja ovakvih sadržaja. Pravo javnosti da zna ne smije biti zloupotrijebljeno za širenje straha i nasilja. U slučajevima kada nije jasno na koji način objava doprinosi otkrivanju počinioca ili zaštiti javnog interesa, takve informacije nemaju mjesto u odgovornom medijskom prostoru - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Vujović: Mediji ne smiju normalizovati nasilje radi senzacionalizma

Uprkos jasnim upozorenjima Evropske komisije, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta da javni funkcioneri svojim izjavama ne ugrožavaju slobodu medija u Crnoj Gori, praksa targetiranja novinara i medija ne jenjava - ukazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović sa skupštinske govornice <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Ovakve optužbe izrečene bez ijednog dokaza, kako su ukazali u Medijskom savjetu za samoregulaciju, predstavljaju direktan napad na bezbjednost novinara i slobodu medija. Posebno, kako su dodali, zabrinjava činjenica da dolaze iz Skupštine - gdje poslanici uživaju imunitet i ne snose nikakvu odgovornost za izgovoreno.
- Bogdanović, umjesto da koristi zakonski predviđene mehanizme – poput prava na demanti, reagovanja, obraćanja samoregulatornom tijelu ili pokretanja pravnih postupaka – bira da zloupotrijebi javnu funkciju za otvoreno targetiranje medija. Time ne traži istinu, već pokušava da diskredituje i zastraši. Namjerno zanemarivanje pravnog okvira i institucija koje stoje na raspolaganju svakom građaninu, pa i poslaniku, pokazuje da mu nije cilj borba za istinu, već pokušaj da optužbama iz pozicije moći utiče na javnost, uruši kredibilitet redakcija i obeshrabri novinare - podvukli su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Poseban problem predstavlja, ističu oni, i činjenica da Bogdanovićeva partija kontroliše sektor bezbjednosti - zbog čega njegove poruke nijesu samo politički pritisak, već mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnost prozvanih medija i novinara.
- Podsjećamo da su upravo ovakvi pokušaji ućutkivanja medija i zastrašivanja novinara prepoznati kao ključni izazovi u izvještajima Evropske unije o stanju u Crnoj Gori. Oni ne smiju postati prihvatljiva praksa - naveli su oni.
Sa druge strane ukazuju da je Bogdanović dužan da državnom tužilaštvu prijavi ako zaista raspolaže informacijama o kriminalnim aktivnostima u medijima, a ne da arbitrira iz skupštinske klupe.
- Medijski savjet za samoregulaciju još jednom poziva političke aktere da prestanu da jačaju svoje pozicije širenjem neosnovanih optužbi na račun medija. Javni funkcioneri moraju svojim primjerom da pokažu kako se odgovorno reaguje na eventualne neistine - kroz postojeći pravni okvir, a ne kroz javne napade - poručili su oni.
Manipulacija javnošću, targetiranje novinara i pokušaji da se kritički mediji utišaju moraju, podvlače, prestati.
<h2>IMCG: ZLOUPOTREBA SKUPŠTINSKE GOVORNICE, OPASNO TARGETIRANJE</h2>
Da su ovakve tvrdnje Bogdanovića, saopštene bez dokaza, opasne, targetiraju medije i mogu da ugroze bezbjednost novinara prozvanih medijskih kuća i da ih natjeraju na autocenzuru - ocijenili su i u Institutu za medije.
- Institut za medije ukazuje da riječi poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića izgovorene sa skupštinske govornice, a kojim se grupa medija targetira za veze sa kriminalnom, imaju posebnu težinu i pritisak su na novinare i urednike tih medija. Bogdanović je za skupštinskom govornicom iznio tvrdnju da su novinari i urednici E Televizije, Portala Analitika i M portala, navodno na platnom spisku narko klanova, a da za tako nesto nije ponudio dokaze - konstatovali su oni.
Ustvrdili su i da riječi poslanika imaju posebnu težinu jer su izgovorene iz institucije koja ima faktičku moć i uticaj u društvu.
- Što ih obavezuje na dodatni oprez i odgovornost - ukazali su u IMCG.
Podsjećaju i da je iznošenje tvrdnji bez dokaza i u odsustvu prozvanih zloupotreba skupštinske govornice, a da je takav vid komunikacije posebno osjetljiv kada je riječ o slobodi medija.
- Medijske slobode su jedan od visoko postavljenih vrijednosti EU, čijem članstvu težimo i za očekivati je od nosilaca zakonodavnog doma da u svom djelovanju te vrijednosti demonstriraju - zaključili su u IMCG.
<h2>SMCG: UGROŽENA SLOBODA MEDIJA</h2>
I Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije je osudio izjavu Bogdanovića. 
- Bogdanović bi, kao nosilac javne riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija. Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija - navode iz SMCG-a. 
Ističu da ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija. 
- Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo - dodaje se u saopštenju. 
Podsjećaju, kako kažu, poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvjestavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja a ne kroz pokušaje diskreditacije.
- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni - zaključuje se u saopštenju.

Medijski savjet za samoregulaciju: Bogdanovićeve optužbe su direktan napad na bezbjednost novinara, zloupotrebljava funkciju radi otvorenog targetiranja medija

Bez šire akcije, u koju će biti uključeni i političari, kao i visokih kazni za napadače neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se oni osjećati više zaštićeni, kazao je u "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, ističući da i pojedini političari moraju da promijene retoriku kojom otvaraju vrata mnogim anonimnim osobama da atakuju na zaposlene u medijima.
Vujović je osudio prijetnje koje su upućene novinarki TV E Itani Kaluđerović, navodeći da je to samo jedan u nizu napada na novinare koji se dešavaju u posljednje vrijeme. Napominje da je u posljednjih pet godina bilo pet puta više napada na novinare nego u periodu između 2016. i 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da je taj broj prijetnji, napada i uvreda zabrinjavajuć. Toliko su učestali napadi da teško mogu i da se prate. Došlo je vrijeme da ovo društvo nešto konkretno uradi po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Napominje da je novinarki Kaluđerović zaprijećeno ispod objave koja je potpuno "benigna".
- Ona nije ništa napisala, jednostavno je okačila fotografiju u crnogorskoj košulji što je izgleda bilo dovoljno da joj se pošalje prijeteća poruka - konstatovao je Vujović.
Prema njegovim riječima, potrebna je šira akcija u koju bi se uključili i političari koji bi, za početak, trebalo da se javno oglase i osude ovakve napade.
- Bez takve opšte akcije neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se stvoriti ambijent za bezbjedan rad novinara. Političari su prije svega odgovorni za to - da kreiraju uslove za normalan i bezbjedan rad novinara. Nažalost, novinarska profesija je već decenijama potcijenjena i degradirana, novinari imaju najniže plate u državi, o njima je najmanje brine i samim tim nije čudo što dolaze u ovu situaciju da često budu meta napada pojedinaca - ocijenio je Vujović.
<h2>Neke partije otvaraju vrata prijetnjama</h2>
Otkako je TVE objavljuje serijal istraživačkih priloga i tekstova o političkim čistkama u policiji, novinari i urednici redakcije izloženi su napadima, posebno od Demokrata - stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
Vujović kaže da ne čudi ta situacija, s obzirom na to da političari kod nas, umjesto da brane, sami napadaju novinare, neodgovorno se odnose prema njima i potcjenjuju ih.
- Televizija E se nalazi na tapetu pojedinih političkih partija zato što preispituje rad pojedinih ministarstava koja su u nadležnosti te partije. Nažalost, realnost je takva da političari nijesu tolerantni na kritike i istraživanje i provjeru njihovog rada, pa često nervozno odgovaraju na to i idu u krajnost da novinare zbog toga što oni rade povezuju sa kriminalcima, nazivaju ih mafijom i koriste raznorazne druge uvrede. Sve te poruke koje se čuju direktno od političara ne doprinose bezbjednosti novinara. Naprotiv, otvaraju vrata mnogim anonimnim pojedincima ili nepoznatim osobama da se usude na ulici, ili društvenim mrežama da atakuju na ljude... - dodao je Vujović.
<h2>Loši primjeri i pozitivna praksa</h2>
Izdvojio je rad Vrhovnog državnog tužilaštva u posljednje vrijeme. Vujović je podsjetio da je VDT dalo instrukcije tužiocima kako da postupaju u slučajevima napada na novinare.
- U posljednja dva slučaja imali smo vrlo oštre kazne kada su u pitanju ovi napadi. Mislim da je to rijedak primjer pozitivne prakse kada je u pitanju zaštita novinara. Smatram da bez visokih kazni za ovu vrstu napada ne može biti napretka u ovoj sferi, niti će se novinari osjećati više zaštićeni - istakao je Vujović.
On je stava da VDT-u treba da se pridruže i ostale grane vlasti i da svi stanu iza novinara.
- U suprotnom ćemo morati da se organizujemo kao esnafi i pokušati same sebe da branimo. Ne vidim drugi izlaz iz ove situacije - rekao je Vujović.
Na pitanje zašto crnogorsko tužilaštvo samostalno ne reaguje na teške napade na novinare, Vujović kaže da smo prethodnih godina imali lošu praksu, izdvajajući kao primjere to što je Osnovno državno tužilaštvo samo formiralo predmet protiv istoričara i profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića zbog njegove kolumne i što je policija podnijela krivičnu prijavu protiv novinara Brana Mandića.
- To su situacije gdje državni organi, kroz prijave, ugrožavaju rad novinara i slobodan rad medija. Ove posljednje prakse ukazuju da VDT ozbiljno pristupa ovom problemu i mislim da bi ta praksa mogla dati rezultata, ako se nastavi sa njom - stava je Vujović.
<h2>Manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića</h2>
Vujović je, na 21. godišnjicu od ubistva vlasnika i glavnog i odgovornornog urednika Dana Duška Jovanovića, kazao da prethodne i nova vlast nijesu uradile ništa na otkrivanju detalja zločina i nalogodavaca.
- Mislim da će se nastaviti manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića. Radi se o tragičnom slučaju, prvom i jedinom ubistvu novinara u Crnoj Gori. U prethodnih 20 godina istraga nije dala nikakve rezultate. Samim tim što ubistvo nije do kraja rasvijetljeno stvara prostor za različite zloupotrebe prije svega od političara. Paradoks je da je Anketni odbor koji se bavi i ovim slučajem formirala vlast koja ima sve poluge, institucije i mehanizma da rasvijetli slučaj. Nažalost, sve se svodi na priču na anketnom odboru gdje sjede političari koji nemaju nikakve mehanizme... Nažalost, mislim da je to čisto politička priča i zloupotreba ubistva koja neće dati nikakav rezultat - zaključio je Vujović.

Tamara Klikovac

Vujović: Šira akcija i visoke kazne potrebni za jačanje bezbjednosti novinara, političari da promijene retoriku kojom pospješuju napade

Medijski savjet za samoregulaciju apelovao je na Vladu Crne Gore da informiše Upravu policije da najnoviji medijski (IBAR) zakoni, koji su usvojeni u junu prošle godine, nijesu predvidjeli nikakvu ulogu policije u regulisanju medijskih sadržaja. 
Zbog toga apeluju na Upravu policije da prestane sa progonom novinara Brana Mandića i odustane od prekršajnog gonjenja ovog novinara.
Medijski savjet za samoregulaciju smatra da policija ne bi trebalo da se bavi pitanjima satire, ironije i drugih stilskih izraza u medijskim tekstovima.
- Policija takođe ne bi trebalo da se bavi praksom Evropskog suda za ljudska prava kada je sloboda izražavanja u pitanju. Policija ne bi trebalo da se bavi sadržajima medijskih tekstova ni na koji način u uređenim demokratskim zemljama. Države u kojim policija to radi nisu ni demokratske ni slobodne, a ponajmanje lideri u procesu evropskih integracija - poručuju iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.

MSS: Policija da prestane sa progonom Mandića i odustane od gonjenja

Velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, suđenjem i spaljivanjem karnevala Mirona Tribulusa zvanog Pirun, završene su Tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte, saopšteno je iz KC ''Nikola Đurković''.
- Predvođeni kraljicom Teom Grgurović, publici su se predstavile 22 karnevalske grupe, kao i brojne maštovite maske iz Kotora, Budva i Herceg Novi. U gostima su bili i karnevalisti iz Bela Crkva i Leskovac. U povorci su učestvovale Gradske muzike iz Kotora i Đenovića, mažoretke „Fešta“ i „Alisa“ iz Kotora, „Modest“ iz Tivta i „Lili“ iz Herceg Novog, kao i štićenici Doma starih „Grabovac“ iz Risna, mališani iz vrtića – tradicionalno najbrojniji – te učenici osnovnih i srednjih škola- kazali su organizatori.
Karnevalski žiri u sastavu: predsjednica Vlasta Mandić i članovi Brano Maslovar i Dragana Mršulja (u ime karnevalske grupe „Mladi Feštađuni“) odlučio je da dodijeli i specijalne nagrade i to pehar za najveseliju karnevalsku grupu – OŠ „Savo Ilić“ za masku „Kockalend“ kao i pehar za najmaštovitiju masku – Savjet roditelja OŠ „Njegoš“ za masku „Svi na banj“.
Prema odluci žirija, glavne nagrade pripale su:
Treće mjesto – Leskovački karneval, maska „Moonlight Shadow“&nbsp;
Drugo mjesto – JPU „Radost“, maska „Bolesnik na tri sprata“&nbsp;
Prvo mjesto – OJU „Muzeji“ za masku „Baština nije scenografija“
- Na prepunom Trgu od oružja za sjajnu atmosferu bili su zaduženi Bruno Rački sa bendom „Valovi“ i „The Grupa“, koji su svojim nastupom dodatno zagrijali publiku i stavili tačku na još jedno uspješno izdanje kotorskih zimskih karnevalskih fešti. Karneval u Kotoru još jednom je potvrdio da tradicija, satira i zajedništvo ostaju njegov zaštitni znak- poručili su organizatori.

Završene zimske karnevalske fešte u Kotoru

Sjeveroistok Sjedinjenih Američkih Država se oporavlja nakon oluje koja je prekrila region snijegom, dovela do otkazivanja više od 2.000 letova i zatvaranja škola.
Oluja, koju meteorolozi nazivaju najjačom u posljednjih deset godina, donijela je više od 61 centimetar snega u nekim oblastima, prenio je AP.
Putevi su ponovo otvoreni, javni prevoz je djelimično uspostavljen, a struja je vraćena stotinama hiljada ljudi u Masačusetsu, Nju Džersiju, Delaveru i Roud Ajlendu.
U Njujorku su škole ponovo otvorene za nastavu uživo, ali nastava u predgrađima i Filadelfiji ostaje djelimično otkazana zbog problema sa snabdijevanjem i prohodnošću puteva.
Gradonačelnici i školski zvaničnici upozoravaju da će prisustvo učenika i osoblja biti smanjeno.
Meteorološka služba upozorava da bi nova oluja mogla da stigne kasnije ove nedjelje, što bi dodatno otežalo čišćenje snijega.
Oluja je juče oborila rekorde na Roud Ajlendu, uključujući 91 centimetar snega u Vorviku i udare vjetra od 134 kilometra na čas u Nantaketu.
Vanredno stanje proglašeno je u Njujorku, Filadelfiji i drugim gradovima.
Neki mediji, poput lista "Boston Gloub", obustavili su štampanje zbog nepristupačnosti i opasnosti za zaposlene.&nbsp;

Sjeveroistok SAD se oporavlja nakon sniježne oluje, otkazano više od 2.000 letova

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore otvorila je postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala zbog incidenata zabilježenih na utakmicama 20. kola Prve crnogorske fudbalske lige.
Budućnost se našla pod lupom zbog propusta u organizaciji derbija sa Sutjeskom, ali i zbog ponašanja dijela navijača na zapadnoj tribini. Kako je navedeno iz FSCG, tokom susreta u sektoru D, u blizini VIP lože, okupila se grupa gledalaca, koja je tokom meča nastupala kao organizovana navijačka grupa, uz uvredljiva i nesportska skandiranja.
U zapisniku delegata, predstavnik podgoričkog kluba Ivan Novović naveo je da su se pripadnici navijačke grupe „Varvari“, uprkos zabrani prisustva, okupili na tribini i po završetku utakmice vrijeđali upravu kluba, uključujući predsjednika i izvršnog direktora.
Postupak je pokrenut i protiv Sutjeske zbog ponašanja njenih pristalica. Prema izvještaju, navijači nikšićkog kluba su u više navrata tokom utakmice aktivirali pirotehnička sredstva - baklje i petarde, uz neprimjerena skandiranja. Incidenti su evidentirani u nekoliko navrata tokom meča.
Disciplinska komisija baviće se i slučajem Arsenala, čiji su navijači na gostovanju Mornaru u Baru upotrijebili pirotehniku. Jedno sredstvo je, prema navodima iz prijave, u završnici susreta ubačeno na atletsku stazu.
Nakon sprovođenja postupaka, FSCG će donijeti odluke o eventualnim kaznama za pomenute klubove.

FSCG pokrenuo disciplinske postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Tag: medijski-savjet-za-samoregulaciju