Službenici policije su tokom 24 časa na teritoriji sjevernih opština sankcionisali 163 vozača, i kontrolisali lica u ugostiteljskim objektima i njihovoj blizini, saopšteno je iz Uprave policije.
- U cilju poboljšanja saobraćajne bezbjednosti, smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, naročito onih sa najtežim posljedicama, te jačanja svijesti građana o važnosti poštovanja saobraćajnih propisa radi podizanja nivoa lične i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju kontrolisan je veći broj vozača na teritoriji nadležnosti Reigonalnog centra bezbjednosti „Sjever“. Tom prilikom sankcionisana su 163 vozača, odnosno, izdata su 143 prekršajna naloga, podnijeto je 20 prekršajnih prijava, dok je 12 vozača lišeno slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, od 12 vozača lišenih slobode, njih pet je uhapšeno zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, tri zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i narkotika, još tri vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika, kao i jedan zbog odbijanja testiranja na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Dva vozila i dva para registarskih oznaka su oduzeta, dok je pet vozača i vozila isključeno iz saobraćaja.
Tokom pojačanih aktivnosti u Bijelom Polju, navode iz policije, su sprovedene akcije „Tragač“, „Mladost“ i „Racija“ u više ugostiteljskih objekata kojom prilikom je kontrolisano blizu 350 lica. U akciji „Prosjak“ je jedno lice lišeno slobode zbog prosjačenja.
- U Rožajama je sprovedena akcija „Zima“ kojom prilikom je izdato 15 prekršajnih naloga od čega devet za teretna motorna vozila i šest za putnička motorna vozila, dok je u Mojkovcu, u sklopu akcije „Brzina“, izdato 27 prekršajnih naloga- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UP: Na sjeveru Crne Gore za 24 sata sankcionisana 163 vozača

Sud za prekršaje u Budvi za vrijeme državnih praznika i dana vikenda postupio je u ukupno 48 hitnih predmeta, saopštio je predsjednik tog suda Marko Đukanović.
Kako navodi, ukupno je riješeno 47 predmeta ili 98 odsto, a izrečeno je ukupno 33,040,00 eura novčanih kazni (u prosjeku 703 eura po predmetu) i 1,706,00 eura troškova prekršajnog postupka, dok je u tri predmeta izrečeno ukupno 90 dana zatvora.
“Svi predmeti u kojima su se kao okrivljeni javili strani državljani izvršeni su odmah po objavljivanju odluke. Gotovo svi prekršaji su izvršeni kršenjem odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a dominirali su prekršaji upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola i narkotika, odbijanje vozača na alkotestiranja/‘droga testove’, kao i veća prekoračenja brzine”, zaključio je Đukanović.

Đukanović: Za praznike izrečeno oko 35.000 eura novčanih kazni i 90 dana zatvora

U Sloveniji od 11. novembra na snagu stupa potpuna zabrana stalnog vezivanja pasa.
To znači da vlasnici više neće smjeti držati pse na lancu, užetu ili bilo kakvom drugom obliku priveza koji ograničava njihovo slobodno kretanje.&nbsp;
Novi propis predviđa i visoke kazne, a za kršenje zabrane vlasnicima prijeti novčana kazna do 1.600 eura.
Prema novim pravilima, psi moraju imati ograđen prostor koji im omogućava slobodno kretanje, zaklon od vremenskih uslova i sigurnost od bijega.&nbsp;
I dalje ostaje obaveza držanja psa na povocu kada se nalazi na javnim mjestima, ali u dvorištima i okućnicama više nije dopušteno stalno vezivanje.
U obrazloženju odluke navodi se da su psi koji su stalno na lancu često izloženi stresu, patnji i problemima u ponašanju i da takav način držanja ugrožava i njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Slična zabrana postoji i u Hrvatskoj, ali još nije u potpunosti sprovodiva u praksi. Prema Zakonu o zaštiti životinja (NN 102/17), zabranjeno je držati psa stalno vezanog ili u prostoru koji mu ne omogućuje slobodno kretanje.
Za fizičke osobe koje prekrše ovu odredbu predviđena je novčana kazna od 2.600 do 6.600 eura, dok je za pravne osobe kazna od 2.000 do 4.000 eura.
Usprkos zakonskoj zabrani, u Hrvatskoj je i dalje čest slučaj da psi, posebno u ruralnim područjima, cijeli život provedu na lancu.&nbsp;
Stručnjaci i udruženja za zaštitu životinja upozoravaju da se zakon mora strože provoditi, jer stalno vezivanje pasa dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo zdravlje i ponašanje, prenosi Index.

Slovenci uvode kazne: Za držanje psa na lancu i do 1.600 eura

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić poručila je, povodom štrajka pritvorenika u Istražnom zatvoru u Podgorici, da pritvor ne smije zamijeniti kaznu, ali da protesti i blokade nijesu način da se problemi u pravosuđu rješavaju.
- Svako ima pravo da se opredijeli za neki vid protesta, pa i štrajk, ali niko nema pravo da na taj način opstruira rad sudova, usporava sprovođenje pravde ili sprječava rasvjetljavanje slučajeva od najvećeg javnog interesa - navela je Pavličić.
Ona je naglasila da se sve odluke, uključujući trajanje pritvora, određivanje jemstva ili potvrđivanje optužnica, donose isključivo u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim standardima ljudskih prava. Dodala je da štrajk i otkazivanje punomoćja braniocima ne rješavaju, već produbljuju probleme i usporavaju postupke.
- Viši sud u Podgorici, pred kojim se vode pomenuti postupci, radi u rekordnom tempu i pokazuje da se pravda može približiti standardu suđenja u razumnom roku. Svaki pokušaj ometanja ili blokiranja rada suda biće prepoznat i sankcionisan - &nbsp;istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Pavličić je naglasila da je nužno hitno pristupiti izmjenama procesnih odredbi i donijeti novi Zakonik o krivičnom postupku kako bi se obezbijedilo brzo, efikasno i pravično suđenje.
- Pravda koja se prekomjerno odlaže, postaje uskraćena pravda. Dovoljno smo je dugo odlagali, a Crna Gora sebi to više ne smije dozvoliti. Sudski sistem obavezan je da štiti javni interes i garantuje vladavinu prava - &nbsp;kazala je Pavličić, pozivajući Advokatsku komoru da bude konstruktivan partner sudstvu.

Pavličić: Pritvor ne može biti kazna, ali štrajk nije rješenje problema

Spopala ga je užasna želja da nešto zapali... U tom periodu ni o čemu drugom ne bi mogao da razmišlja, piše u presudi za podmetanje požara jednom Novljaninu u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Osnovni sud u Herceg Novom utvrdio je da je tada devetnaestogodišnji mladić kriv za izazivanje 12 požara tokom ljeta 2022. Osudio ga je na godinu zatvora.
Požare je podmetnuo na teritoriji Herceg Novog, čiji su vatrogasci avgusta 2022. godine danima - uz podršku helikoptera Vojske Crne Gore - pokušavali da spasu više stotina hiljada metara kvadratnih šume.
Prije toga je, piše u presudi, pokušao da se zaposli kao vatrogasac.
Tri godine kasnije, jula ove godine, ponovo je uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo nove požare u tom primorskom gradu.
Komentarišući požare koji su ovog ljeta zahvatili Crnu Goru, premijer Milojko Spajić je kazao da podaci ukazuju da su neki podmetnuti i da se moraju pooštriti kazne za piromaniju.
- Takvim potezima su neke zemlje u regionu koje su sada članice Evropske unije, kao što je Hrvatska, značajno smanjile prevalencu piromanije - rekao je Spajić.
<h2>Kazne pooštrene 2023, moguće da će biti ponovo</h2>
A na prijedlog Ministarstva pravde Spajićeve Vlade, već su prije godinu i po pooštrene kazne za izazivanje požara.
Naime, crnogorski poslanici su decembra 2023. podržali da se minimalna kazna za krivično djelo izazivanje opšte opasnosnosti po imovinu ili živote poveća sa šest mjeseci na godinu, a maksimalna sa šest na 10 godina.
Tom prilikom su pooštrene i kazne za slučajeve u kojima požar dovede do teških povreda ili smrti - minimalna sa jedne na dvije, a maksimalna sa 10 na 15 godina.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je sredinom avgusta ove godine da će njegovo Ministarstvo pokrenuti novu raspravu o mogućem pooštravanju kazni.
Pitanje je da li se ove zakonske mogućnosti u sudskoj praksi dovoljno sprovode da preveniraju nova podmetanja požara?
Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu dosadašnju kaznenu politiku sudova u ovoj oblasti.
<h2>Analiza RSE: Petina oslobađajućih presuda</h2>
Radio Slobodna Evropa analizirao je pedesetak presuda za požare koje su crnogorski sudovi donijeli u posljednjih pet godina, od 2020.
Od toga su u desetak slučajeva donijete oslobađajuće presude.
U slučaju osuđujućih presuda, da li će kazna biti viša ili niža zavisilo je od različitih faktora - da li su podmetnuti ili ne, da li su počinioci ranije osuđivani, imaju li djecu, da li se oštećeni pridružio gonjenju...
U gotovo 30 odsto slučajeva izricane su uslovne kazne, uglavnom za požare izazvane cigaretama ili svijećama.
U 10 odsto su zatvorske kazne od tada minimalnih šest ili manje mjeseci, a u 30 odsto - od šest mjeseci do godine.
U 15 odsto slučajeva izrečene su duže kazne, od godinu do dvije.
Zatvorska kazna duža od dvije godine izrečena je u samo pet odsto osuđujućih presuda.
<h2>Primjeri iz prakse</h2>
Na tri mjeseca je osuđen 66-godišnjak koji je namjerno zapalio kuću supruge u Podgorici, a na šest mjeseci mladić koji je izazvao požar u vozilu zatvora kojim je doveden na suđenje u Bar.
Na sedam mjeseci i nadoknanu štete - a na osnovu sporazuma o priznanju krivice - osuđen je njemački državljanin koji je u Podgorici zapalio "porše", nakon čega se vatra prenijela na dva susjedna vozila - još jedan "porše" i "mercedes".
Na mjesec duže osuđena su dvojica muškaraca na sjeveru Crne Gore jer su 2019. - u razmaku od pola godine - dva puta podmetali požar u istoj kući.
Osoba koja je podmetala požar je kazala da je po nagovoru druge to radila kako bi nadomjestila dug od 1.200 eura za kokain.
Na kaznu od godinu i po osuđen je Bjelopoljac, za koga je sud utvrdio da je nakon svađe sa ocem izazvao požar u porodičnoj kući.
Tom prilikom je njegov otac zadobio teške povrede u vidu opekotina drugog i trećeg stepena na 60 odsto tijela.
U seriji podmetanja požara na automobilima u Podgorici učestvovale su tri osobe.
Na kazne od po dvije godine i tri mjeseca osuđene su dvije, a jedna na godinu i tri mjeseca.
Naime, sud je utvrdio da je decembra 2019. jedan od njih dao novac drugoj dvojici da zapale automobile na jednom autoplacu. Dva vozila su zapaljena, dok je još 15 bilo ugroženo.
Zatim su januara 2020. po njegovom nagovoru zapalili još jedan.
Istog mjeseca još jedan, no sud nije mogao da utvrdi da je ista osoba naručilac paljenja.
Dvojica izvođača su zavisnici od heroina, pa je sud naložio njihovo liječenje.
Strože kazne za podmetanje požara od tih nisu izricane prema presudama koje je Sudski savjet dostavio Radiju Slobodna Evropa.

Neefikasne kazne za piromane u Crnoj Gori - problem zakona ili sudske prakse

Od početka maja poreska inspekcija je izvršila ukupno 1.979 kontrola, sa posebnim fokusom na poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, navedeno je iz Poreske uprave.&nbsp;
Inspekcijskim nadzorom je, kako se dodaje, u periodu od 1. maja do 27. jula identifikovano ukupno 355 nepravilnosti, te je po tom osnovu izdato 492 prekršajna naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.473.100 eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 713.475 eura, od čega je naplaćeno 391.690 eura, odnosno 55 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - ističe se u saopštenju Poreske uprave.&nbsp;
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 18 poreskih obveznika.
Kako se dodaje, tokom sprovedenih inspekcijskih kontrola u proteklom periodu, identifikovana je pojava učestalog storniranja oporezivog prometa izdavanjem takozvanih korektivnih računa kod određenog broja poreskih obveznika Stoga, akcenat poreske inspekcije će i u naredom periodu biti na na kontrolisanju ove pojave vršenjem detaljnih analiza.
- Iako zakon omogućava korekcije računa u slučajevima stvarnih grešaka, ušestalo storniranje racuna može ukazati na pokušaj umanjenja prijavljenog prometa i izbjegavanje poreskih obaveza. Sve promjene zabilježene su u elektronskom sistemu Poreske uprave, te je lako utvrditi da li je zaista došlo do greške prilikom kucanja računa ili je učinjen prekršaj - navode iz PUCG.&nbsp;
Cilj PU je, kako se dodaje, unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.
Pozivaju sve poreske obveznike da poštuju važeće poreske propise i posluju u skladu sa zakonom, a građane da daju svoj doprinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.

Od početka maja izrečeno skoro milion i po eura kazni

Poreska inpekcija je od početka maja do 13. jula izvršila 1.445 kontrola, pri čemu je akcenat stavljen na poštovanje fiskalne discipline i suzbijanje sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave.
- S obzirom da se u toku ljetnje turističke sezone bilježi povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, to je Poreska uprava intenzivirala svoje aktivnosti naročito kroz pojačan inspekcijski nadzor- kazali su iz PU.
U pomenutom periodu, dodaju iz Poreske uprave, identifikovano je ukupno 215 nepravilnosti, te po tom osnovu izdato 304 prekršajnih naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.003.500 eura.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 582.560 eura, od čega je naplaćeno 344.675 eura, odnosno 59 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima)- navodi se u saopštenju.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je, dodaju, kod 9 poreskih obveznika.
- U cilju unapređenja komunikacije i jačanja međusobnog povjerenja, Poreska uprava apeluje na sve poreske obveznike da postupaju u skladu sa važećim poreskim propisima, uredno prijavljuju ostvarene prihode i izdaju fiskalne račune. Takođe, pozivamo i sve građane da prijave eventualne nepravilnosti pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“- zaključuju u saopštenju iz Poreske uprave.

Poreska uprava: Tokom pojačanih kontrola izrečeno više od milion eura kazni

Poreski inspektori su u okviru 892 kontrole, obavljene od početka godine, utvrdili nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, izrekli novčane kazne od 637 hiljada EUR, dok su 24 objekta privremeno zatvorili.
„Poreska uprava, u cilju obezbjeđivanja poštovanja poreskih propisa i suzbijanja sive ekonomije, intenzivira aktivnosti tokom ljetnje turističke sezone. Ovaj period karakteriše povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, što zahtijeva pojačan nadzor“, navodi se u saopštenju.
Poreski inspektori su u maju obavili 270 provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 23 poreska obveznika, na osnovu je izdato 39 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama od 142,2 hiljade EUR.
Iz PU su kazali da je od tog iznosa naplaćeno 27,42 hiljade EUR.
„U navedenom periodu, akcenat je stavljen na ugostiteljske objekte. Od ukupnog broja kontrola, čak 219 se odnosi na tu djelatnost. Kod devet obveznika utvrđene su nepravilnosti“, rekli su iz PU.
Oni su dodali da su se prekršaji uglavnom odnosili na neizdavanje fiskalnih računa.
Poreski inspektori kontrolisali su i one koji nijesu podnijeli prijave poreza na dobit preduzeća.
„Kancelarijski nadzor obavljen je kod 105 obveznika i rezultirao je donošenjem rješenja o zabrani raspolaganja sredstvima na poslovnim računima za 14 poreskih obveznika. Za 36 poreskih obveznika izdati su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka i po tom osnovu naplaćeno je 298,02 hiljade EUR“, kazali su iz PU.
Oni su objasnili da je cilj PU unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izmirivanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.

PU: Od početka godine izrečene kazne od 637 hiljada EUR

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su duž crnogorske obale danas kontrolisana 22 plovila, utvrđeno 13 nepravilnosti, i zbog toga izrečene prekršajne kazne od gotovo tri hiljade eura.
- Današnjom pojačanom kontrolom učesnika u pomorskom saobraćaju šaljemo jasnu poruku o važnosti sigurnosti plovidbe - poručio je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Radulović je najavio da će se pojačane kontrole vršiti tokom cijele ljetnje turističke sezone, a sve u cilju sigurnosti na moru.
- Apelujem na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da se pridržavaju propisa jer u kontrolama neće biti pošteđenih. U akciji pojačanih kontrola učestvovali su: Inspektori sigurnosti plovidbe, PSC inspektori, UPSUL i Granična policija - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFilipRadulovic_%2Fstatus%2F1921587712508809297%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1921587712508809297%7Ctwgr%5E7ba1b4b35086ba5711d208b8879fa3a78ded8360%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Kontrolisana 22 plovila, izrečene kazne od gotovo tri hiljade eura

Poreski inspekstori su za prva četiri mjeseca ove godine izvršili 622 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 92. Najveći broj utvrđenih nepravilnosti se, kako su saopštili, odnosi na neizdavanje fiskalnih računa.
- Izvršen je inspekcijski nadzor kod 45 samouslužnih perionica, tokom kojeg su utvrđene neregularnosti kod njih 21, 104 frizerska salona od kojih je kod 17 utvrđeno neregularno poslovanje i 19 auto servisa od kojih je utvrđena nepravilnost kod njih pet - kazali su u Poreskoj upravi.
Po tom osnovu je, kažu, uručeno 78 prekršajnih naloga i izrečeno 494.800 eura novčanih kazni.
- Od 1. januara do 30. aprila kod 24 poreska obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti od čega su četiri frizerska salona i osam samouslužnih perionica - istakli su u Poreskoj upravi.
Oni su pozvali sve obveznike da usklade svoje poslovanje sa važećim zakonskim propisima kako bi izbjegli zakonom predviđene mjere, uključujući novčane kazne, zabrane rada i druge sankcije.
- Takođe, pozivaju se svi građani da prijave uočene nepravilnosti putem poziva na broj kol centra 19707 i platforme Budi odgovoran - dodali su oni.
Poručili su da će Poreska uprava u narednom periodu sprovoditi pojačane kontrole i inspekcijski nadzor kod poreskih obveznika širom Crne Gore.
- Ove aktivnosti predstavljaju dio kontinuiranih napora usmjerenih na obezbjeđivanje zakonitog rada, suzbijanja sive ekonomije i podizanja nivoa poreske dicipline pred početak ljetnje turističke sezone - naveli su oni.
Poseban fokus biće, navode oni, stavljen na izdavaoce privatnog smještaja, ugostiteljske objekte, plažne barove i druge uslužne djelatnosti sa povećanim prometom tokom ljetnje turističke sezone u cilju kontrole izdavanja fiskalnih računa, prijave prometa i radnika.&nbsp;
- Prioritet će imati sektori i subjekti identifikovani kao visokorizični po osnovu prethodnih analiza i dojava građana. U sklopu redovnih inspekcijskih kontrola planom su obuhvaćene djelatnosti kao što su građevinarstvo, kozmetički i frizerski saloni i druge uslužne djelatnosti - zaključili su u Poreskoj upravi.

Poreska uprava: Izdato 494.800 eura kazni uoči ljetnje turističke sezone

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Tramp predstavio je program koji omogućava dobijanje američke vize na duži period za bogate osobe koje mogu platiti najmanje milion dolara.
Tramp je putem objava na društvenim mrežama rekao da će viza omogućiti kupcima "direktan pristup putu ka državljanstvu za sve kvalifikovane i provjerene pojedince".
- Kako uzbudljivo! Naše sjajne američke kompanije konačno će zadržati svoj dragocjeni talenat- kazao je.
Takozvanu Trampovu zlatnu karticu, prvi put predstavljenu ranije ove godine, mogu kupiti oni koji dokažu da će Sjedinjenim Državama pružiti "značajne koristi".
Novi program obećava obećava dobijanje dozvole boravka u SAD-u u "rekordnom roku" i košta milion dolara kako bi se dokazalo da pojedinac značajno doprinosi SAD-u, prema zvaničnoj web stranici programa.
Poslovne kompanije koje sponzorišu vize za strane radnike moraju platiti 2 miliona dolara, ne uključujući dodatne naknade.
Navodi se da će druga verzija vize, koja takođe pruža vrlo povoljne poreske uslove, biti dostupna vrlo brzo za 5 miliona dolara.
Dodatne državne naknade mogu varirati u zavisnosti od aplikanta, saopštili su zvaničnici.
Kada je Tramp prvi put predstavio plan, opisao je vize slične postojećem programu poznatom kao "zelena karta", koja omogućava imigrantima s različitim prihodima da trajno žive i rade u SAD-u.
Nositelji ove vrste dozvole boravka mogu aplicirati za državljanstvo nakon pet godina.
Međutim, Tramp je rekao da je novi program namijenjen isključivo "vrhunskim profesionalcima".
- Želimo ljude koji su produktivni- izjavio je između ostalog.

Tramp predstavio 'zlatne vize' od milion dolara

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da o pitanju bilo kakvih potencijalnih teritorijalnih aranžmana u okviru mirovnih pregovora sa Rusijom mora odlučiti isključivo ukrajinski narod.
- Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje – u formatu izbora ili u formatu referenduma – ali mora postojati stav naroda Ukrajine- rekao je Zelenski novinarima, prema novinskoj agenciji RBC-Ukrajina.
Primjedbe Zelenskog uslijedile su dok Kijev nastavlja razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o predlozima koji uključuju uspostavljanje „slobodne ekonomske“ ili „demilitarizirane“ zone u djelovima Donjecke regije, pod kojom bi se ukrajinske snage povukle, dok bi ruskim trupama bio zabranjen ulazak, prenosi Anadolija.
On je rekao da ta ideja ostavlja neriješena pitanja o kontroli, praćenju i kako spriječiti rusku infiltraciju „pod krinkom civila“.
- Taj model nije u interesu Ukrajine- rekao je Zelenski i dodao da se dijalog s partnerima nastavlja i da Kijev traži pravedna rješenja zasnovana na paritetu i bezbjednosnim garancijama.
On je dodao da mnogo toga zavisi i od učinka ukrajinskih snaga na terenu, navodeći da njihova sposobnost da drže pozicije i odvrate ruske napade oblikuje diplomatski proces.
Komentari Zelenskog dolaze usred rasprava o mirovnom planu koji podržava SAD i pritiska Vašingtona da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
&nbsp;On je rekao da je Kijev spreman za glasanje kada se naprave pravne promjene i uspostavi sigurnost.
Zelenski je prošle sedmice kazao da teritorijalno pitanje ostaje najteže pitanje u pregovorima

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima moraju odlučiti Ukrajinci na referendumu ili izborima

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: kazne