Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović pozvala je Komunalnu inspekciju da ne kažnjava privredne subjekte zbog nove odluke o radnom vremenu.
- Potrebno je prvo da obavjestite podgoričku privredu da je Skupština Glavnog grada donijela novu odluku o radnom vremenu krajem decembra, pa tek onda da izvršite provjere na terenu - podvukla je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F2013527583741149221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da bi nadležni trebalo da pomognu privredi.
- Zašto umijete samo da kažnjavate, valjda treba da pomognete, a ne da odmognete privredi?! - navela je Aranitović u objavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aranitović: Komunalna inspekcija da ne kažnjava privredu nego da ih prvo obavijesti o novoj odluci o radnom vremenu

Pariški sud proglasio je 10 osoba krivima za sajber-uznemiravanje prve dame Francuske Brižit Makron, zbog širenja lažnih tvrdnji na internetu o njenom polu i seksualnosti, uključujući navode da je rođena kao muškarac.
Sud je sve optužene osudio na kazne koje se kreću od obavezne obuke za podizanje svijesti o sajber-uznemiravanju do uslovnih kazni zatvora u trajanju do osam mjeseci, prenosi AP.
U obrazloženju presude sud je ukazao na „posebno ponižavajuće, uvredljive i zlonamjerne“ komentare koji su se odnosili na izmišljene tvrdnje o navodnom transrodnom identitetu i navodnom pedofilskom kriminalu, usmjerene protiv Brižit Makron.
Optuženi - osam muškaraca i dvije žene starosti od 41 do 65 godina - terete se da su objavljivali „brojne zlonamjerne komentare“ u kojima su lažno tvrdili da je supruga predsjednika Emanuela Makrona rođena kao muškarac, kao i da su njihovu razliku u godinama od 24 godine povezivali s pedofilijom. Pojedine objave pregledane su desetine hiljada puta.
Brižit Makron nije prisustvovala dvodnevnom suđenju održanom u oktobru. Govoreći u nedjelju na nacionalnoj televiziji TF1, kazala je da je pokrenula pravni postupak kako bi „dala primjer“ u borbi protiv uznemiravanja.

Pariški sud kaznio 10 osoba jer su tvrdili da je Brižit Makron pedofil i da je rođena kao muškarac

Službenici policije su tokom 24 časa na teritoriji sjevernih opština sankcionisali 163 vozača, i kontrolisali lica u ugostiteljskim objektima i njihovoj blizini, saopšteno je iz Uprave policije.
- U cilju poboljšanja saobraćajne bezbjednosti, smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, naročito onih sa najtežim posljedicama, te jačanja svijesti građana o važnosti poštovanja saobraćajnih propisa radi podizanja nivoa lične i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju kontrolisan je veći broj vozača na teritoriji nadležnosti Reigonalnog centra bezbjednosti „Sjever“. Tom prilikom sankcionisana su 163 vozača, odnosno, izdata su 143 prekršajna naloga, podnijeto je 20 prekršajnih prijava, dok je 12 vozača lišeno slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, od 12 vozača lišenih slobode, njih pet je uhapšeno zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, tri zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i narkotika, još tri vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika, kao i jedan zbog odbijanja testiranja na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Dva vozila i dva para registarskih oznaka su oduzeta, dok je pet vozača i vozila isključeno iz saobraćaja.
Tokom pojačanih aktivnosti u Bijelom Polju, navode iz policije, su sprovedene akcije „Tragač“, „Mladost“ i „Racija“ u više ugostiteljskih objekata kojom prilikom je kontrolisano blizu 350 lica. U akciji „Prosjak“ je jedno lice lišeno slobode zbog prosjačenja.
- U Rožajama je sprovedena akcija „Zima“ kojom prilikom je izdato 15 prekršajnih naloga od čega devet za teretna motorna vozila i šest za putnička motorna vozila, dok je u Mojkovcu, u sklopu akcije „Brzina“, izdato 27 prekršajnih naloga- zaključuje se u saopštenju.

UP: Na sjeveru Crne Gore za 24 sata sankcionisana 163 vozača

Sud za prekršaje u Budvi za vrijeme državnih praznika i dana vikenda postupio je u ukupno 48 hitnih predmeta, saopštio je predsjednik tog suda Marko Đukanović.
Kako navodi, ukupno je riješeno 47 predmeta ili 98 odsto, a izrečeno je ukupno 33,040,00 eura novčanih kazni (u prosjeku 703 eura po predmetu) i 1,706,00 eura troškova prekršajnog postupka, dok je u tri predmeta izrečeno ukupno 90 dana zatvora.
“Svi predmeti u kojima su se kao okrivljeni javili strani državljani izvršeni su odmah po objavljivanju odluke. Gotovo svi prekršaji su izvršeni kršenjem odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a dominirali su prekršaji upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola i narkotika, odbijanje vozača na alkotestiranja/‘droga testove’, kao i veća prekoračenja brzine”, zaključio je Đukanović.

Đukanović: Za praznike izrečeno oko 35.000 eura novčanih kazni i 90 dana zatvora

U Sloveniji od 11. novembra na snagu stupa potpuna zabrana stalnog vezivanja pasa.
To znači da vlasnici više neće smjeti držati pse na lancu, užetu ili bilo kakvom drugom obliku priveza koji ograničava njihovo slobodno kretanje.&nbsp;
Novi propis predviđa i visoke kazne, a za kršenje zabrane vlasnicima prijeti novčana kazna do 1.600 eura.
Prema novim pravilima, psi moraju imati ograđen prostor koji im omogućava slobodno kretanje, zaklon od vremenskih uslova i sigurnost od bijega.&nbsp;
I dalje ostaje obaveza držanja psa na povocu kada se nalazi na javnim mjestima, ali u dvorištima i okućnicama više nije dopušteno stalno vezivanje.
U obrazloženju odluke navodi se da su psi koji su stalno na lancu često izloženi stresu, patnji i problemima u ponašanju i da takav način držanja ugrožava i njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Slična zabrana postoji i u Hrvatskoj, ali još nije u potpunosti sprovodiva u praksi. Prema Zakonu o zaštiti životinja (NN 102/17), zabranjeno je držati psa stalno vezanog ili u prostoru koji mu ne omogućuje slobodno kretanje.
Za fizičke osobe koje prekrše ovu odredbu predviđena je novčana kazna od 2.600 do 6.600 eura, dok je za pravne osobe kazna od 2.000 do 4.000 eura.
Usprkos zakonskoj zabrani, u Hrvatskoj je i dalje čest slučaj da psi, posebno u ruralnim područjima, cijeli život provedu na lancu.&nbsp;
Stručnjaci i udruženja za zaštitu životinja upozoravaju da se zakon mora strože provoditi, jer stalno vezivanje pasa dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo zdravlje i ponašanje, prenosi Index.

Slovenci uvode kazne: Za držanje psa na lancu i do 1.600 eura

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić poručila je, povodom štrajka pritvorenika u Istražnom zatvoru u Podgorici, da pritvor ne smije zamijeniti kaznu, ali da protesti i blokade nijesu način da se problemi u pravosuđu rješavaju.
- Svako ima pravo da se opredijeli za neki vid protesta, pa i štrajk, ali niko nema pravo da na taj način opstruira rad sudova, usporava sprovođenje pravde ili sprječava rasvjetljavanje slučajeva od najvećeg javnog interesa - navela je Pavličić.
Ona je naglasila da se sve odluke, uključujući trajanje pritvora, određivanje jemstva ili potvrđivanje optužnica, donose isključivo u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim standardima ljudskih prava. Dodala je da štrajk i otkazivanje punomoćja braniocima ne rješavaju, već produbljuju probleme i usporavaju postupke.
- Viši sud u Podgorici, pred kojim se vode pomenuti postupci, radi u rekordnom tempu i pokazuje da se pravda može približiti standardu suđenja u razumnom roku. Svaki pokušaj ometanja ili blokiranja rada suda biće prepoznat i sankcionisan - &nbsp;istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Pavličić je naglasila da je nužno hitno pristupiti izmjenama procesnih odredbi i donijeti novi Zakonik o krivičnom postupku kako bi se obezbijedilo brzo, efikasno i pravično suđenje.
- Pravda koja se prekomjerno odlaže, postaje uskraćena pravda. Dovoljno smo je dugo odlagali, a Crna Gora sebi to više ne smije dozvoliti. Sudski sistem obavezan je da štiti javni interes i garantuje vladavinu prava - &nbsp;kazala je Pavličić, pozivajući Advokatsku komoru da bude konstruktivan partner sudstvu.

Pavličić: Pritvor ne može biti kazna, ali štrajk nije rješenje problema

Spopala ga je užasna želja da nešto zapali... U tom periodu ni o čemu drugom ne bi mogao da razmišlja, piše u presudi za podmetanje požara jednom Novljaninu u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Osnovni sud u Herceg Novom utvrdio je da je tada devetnaestogodišnji mladić kriv za izazivanje 12 požara tokom ljeta 2022. Osudio ga je na godinu zatvora.
Požare je podmetnuo na teritoriji Herceg Novog, čiji su vatrogasci avgusta 2022. godine danima - uz podršku helikoptera Vojske Crne Gore - pokušavali da spasu više stotina hiljada metara kvadratnih šume.
Prije toga je, piše u presudi, pokušao da se zaposli kao vatrogasac.
Tri godine kasnije, jula ove godine, ponovo je uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo nove požare u tom primorskom gradu.
Komentarišući požare koji su ovog ljeta zahvatili Crnu Goru, premijer Milojko Spajić je kazao da podaci ukazuju da su neki podmetnuti i da se moraju pooštriti kazne za piromaniju.
- Takvim potezima su neke zemlje u regionu koje su sada članice Evropske unije, kao što je Hrvatska, značajno smanjile prevalencu piromanije - rekao je Spajić.
<h2>Kazne pooštrene 2023, moguće da će biti ponovo</h2>
A na prijedlog Ministarstva pravde Spajićeve Vlade, već su prije godinu i po pooštrene kazne za izazivanje požara.
Naime, crnogorski poslanici su decembra 2023. podržali da se minimalna kazna za krivično djelo izazivanje opšte opasnosnosti po imovinu ili živote poveća sa šest mjeseci na godinu, a maksimalna sa šest na 10 godina.
Tom prilikom su pooštrene i kazne za slučajeve u kojima požar dovede do teških povreda ili smrti - minimalna sa jedne na dvije, a maksimalna sa 10 na 15 godina.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je sredinom avgusta ove godine da će njegovo Ministarstvo pokrenuti novu raspravu o mogućem pooštravanju kazni.
Pitanje je da li se ove zakonske mogućnosti u sudskoj praksi dovoljno sprovode da preveniraju nova podmetanja požara?
Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu dosadašnju kaznenu politiku sudova u ovoj oblasti.
<h2>Analiza RSE: Petina oslobađajućih presuda</h2>
Radio Slobodna Evropa analizirao je pedesetak presuda za požare koje su crnogorski sudovi donijeli u posljednjih pet godina, od 2020.
Od toga su u desetak slučajeva donijete oslobađajuće presude.
U slučaju osuđujućih presuda, da li će kazna biti viša ili niža zavisilo je od različitih faktora - da li su podmetnuti ili ne, da li su počinioci ranije osuđivani, imaju li djecu, da li se oštećeni pridružio gonjenju...
U gotovo 30 odsto slučajeva izricane su uslovne kazne, uglavnom za požare izazvane cigaretama ili svijećama.
U 10 odsto su zatvorske kazne od tada minimalnih šest ili manje mjeseci, a u 30 odsto - od šest mjeseci do godine.
U 15 odsto slučajeva izrečene su duže kazne, od godinu do dvije.
Zatvorska kazna duža od dvije godine izrečena je u samo pet odsto osuđujućih presuda.
<h2>Primjeri iz prakse</h2>
Na tri mjeseca je osuđen 66-godišnjak koji je namjerno zapalio kuću supruge u Podgorici, a na šest mjeseci mladić koji je izazvao požar u vozilu zatvora kojim je doveden na suđenje u Bar.
Na sedam mjeseci i nadoknanu štete - a na osnovu sporazuma o priznanju krivice - osuđen je njemački državljanin koji je u Podgorici zapalio "porše", nakon čega se vatra prenijela na dva susjedna vozila - još jedan "porše" i "mercedes".
Na mjesec duže osuđena su dvojica muškaraca na sjeveru Crne Gore jer su 2019. - u razmaku od pola godine - dva puta podmetali požar u istoj kući.
Osoba koja je podmetala požar je kazala da je po nagovoru druge to radila kako bi nadomjestila dug od 1.200 eura za kokain.
Na kaznu od godinu i po osuđen je Bjelopoljac, za koga je sud utvrdio da je nakon svađe sa ocem izazvao požar u porodičnoj kući.
Tom prilikom je njegov otac zadobio teške povrede u vidu opekotina drugog i trećeg stepena na 60 odsto tijela.
U seriji podmetanja požara na automobilima u Podgorici učestvovale su tri osobe.
Na kazne od po dvije godine i tri mjeseca osuđene su dvije, a jedna na godinu i tri mjeseca.
Naime, sud je utvrdio da je decembra 2019. jedan od njih dao novac drugoj dvojici da zapale automobile na jednom autoplacu. Dva vozila su zapaljena, dok je još 15 bilo ugroženo.
Zatim su januara 2020. po njegovom nagovoru zapalili još jedan.
Istog mjeseca još jedan, no sud nije mogao da utvrdi da je ista osoba naručilac paljenja.
Dvojica izvođača su zavisnici od heroina, pa je sud naložio njihovo liječenje.
Strože kazne za podmetanje požara od tih nisu izricane prema presudama koje je Sudski savjet dostavio Radiju Slobodna Evropa.

Neefikasne kazne za piromane u Crnoj Gori - problem zakona ili sudske prakse

Od početka maja poreska inspekcija je izvršila ukupno 1.979 kontrola, sa posebnim fokusom na poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, navedeno je iz Poreske uprave.&nbsp;
Inspekcijskim nadzorom je, kako se dodaje, u periodu od 1. maja do 27. jula identifikovano ukupno 355 nepravilnosti, te je po tom osnovu izdato 492 prekršajna naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.473.100 eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 713.475 eura, od čega je naplaćeno 391.690 eura, odnosno 55 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - ističe se u saopštenju Poreske uprave.&nbsp;
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 18 poreskih obveznika.
Kako se dodaje, tokom sprovedenih inspekcijskih kontrola u proteklom periodu, identifikovana je pojava učestalog storniranja oporezivog prometa izdavanjem takozvanih korektivnih računa kod određenog broja poreskih obveznika Stoga, akcenat poreske inspekcije će i u naredom periodu biti na na kontrolisanju ove pojave vršenjem detaljnih analiza.
- Iako zakon omogućava korekcije računa u slučajevima stvarnih grešaka, ušestalo storniranje racuna može ukazati na pokušaj umanjenja prijavljenog prometa i izbjegavanje poreskih obaveza. Sve promjene zabilježene su u elektronskom sistemu Poreske uprave, te je lako utvrditi da li je zaista došlo do greške prilikom kucanja računa ili je učinjen prekršaj - navode iz PUCG.&nbsp;
Cilj PU je, kako se dodaje, unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.
Pozivaju sve poreske obveznike da poštuju važeće poreske propise i posluju u skladu sa zakonom, a građane da daju svoj doprinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.

Od početka maja izrečeno skoro milion i po eura kazni

Poreska inpekcija je od početka maja do 13. jula izvršila 1.445 kontrola, pri čemu je akcenat stavljen na poštovanje fiskalne discipline i suzbijanje sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave.
- S obzirom da se u toku ljetnje turističke sezone bilježi povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, to je Poreska uprava intenzivirala svoje aktivnosti naročito kroz pojačan inspekcijski nadzor- kazali su iz PU.
U pomenutom periodu, dodaju iz Poreske uprave, identifikovano je ukupno 215 nepravilnosti, te po tom osnovu izdato 304 prekršajnih naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.003.500 eura.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 582.560 eura, od čega je naplaćeno 344.675 eura, odnosno 59 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima)- navodi se u saopštenju.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je, dodaju, kod 9 poreskih obveznika.
- U cilju unapređenja komunikacije i jačanja međusobnog povjerenja, Poreska uprava apeluje na sve poreske obveznike da postupaju u skladu sa važećim poreskim propisima, uredno prijavljuju ostvarene prihode i izdaju fiskalne račune. Takođe, pozivamo i sve građane da prijave eventualne nepravilnosti pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“- zaključuju u saopštenju iz Poreske uprave.

Poreska uprava: Tokom pojačanih kontrola izrečeno više od milion eura kazni

Poreski inspektori su u okviru 892 kontrole, obavljene od početka godine, utvrdili nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, izrekli novčane kazne od 637 hiljada EUR, dok su 24 objekta privremeno zatvorili.
„Poreska uprava, u cilju obezbjeđivanja poštovanja poreskih propisa i suzbijanja sive ekonomije, intenzivira aktivnosti tokom ljetnje turističke sezone. Ovaj period karakteriše povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, što zahtijeva pojačan nadzor“, navodi se u saopštenju.
Poreski inspektori su u maju obavili 270 provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 23 poreska obveznika, na osnovu je izdato 39 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama od 142,2 hiljade EUR.
Iz PU su kazali da je od tog iznosa naplaćeno 27,42 hiljade EUR.
„U navedenom periodu, akcenat je stavljen na ugostiteljske objekte. Od ukupnog broja kontrola, čak 219 se odnosi na tu djelatnost. Kod devet obveznika utvrđene su nepravilnosti“, rekli su iz PU.
Oni su dodali da su se prekršaji uglavnom odnosili na neizdavanje fiskalnih računa.
Poreski inspektori kontrolisali su i one koji nijesu podnijeli prijave poreza na dobit preduzeća.
„Kancelarijski nadzor obavljen je kod 105 obveznika i rezultirao je donošenjem rješenja o zabrani raspolaganja sredstvima na poslovnim računima za 14 poreskih obveznika. Za 36 poreskih obveznika izdati su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka i po tom osnovu naplaćeno je 298,02 hiljade EUR“, kazali su iz PU.
Oni su objasnili da je cilj PU unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izmirivanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.

PU: Od početka godine izrečene kazne od 637 hiljada EUR

Donji dom japanskog parlamenta formalno je danas raspušten, na inicijativu premijerke Sanae Takaiči.
Kako prenosi Hina, raspuštanje donjeg doma parlamenta otvara put prijevremenim parlamentarnim izborima.
Ultranacionalistička liderka, koja je u oktobru postala prva žena na čelu vlade u Japanu, računa na jake ankete kako bi povećala rejting svoje desničarske Liberalno-demokratske partije, jer vladajuća koalicija ima samo tijesnu većinu u parlamentu.
Izbori su se fokusirali na ekonomiju u zemlji koju dugo muči deflacija, ali koja se sada već tri i po godine bori sa rastućim troškovima života i hronično slabim jenom koji čini uvoznu robu skupljom.
Neposredno prije raspuštanja parlamenta, zvanični podaci su pokazali usporavanje inflacije na 2,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu u decembru i ispod tri odsto u novembru.
Nezadovoljstvo javnosti zbog inflacije u velikoj mjeri je doprinijelo padu Šigerua Išibe, prethodnika Takaiči.
Željeći da umiri javnost, centralna banka je u novembru predstavila paket stimulativnih mjera od 117 milijardi eura kako bi se obezbijedila pomoć domaćinstvima i preduzećima, uključujući subvencije i grantove.
Banka Japana, koja je od početka 2024. godine zaoštravala monetarnu politiku kako bi obuzdala inflaciju, podigla je svoju ključnu kamatnu stopu u decembru na najviši nivo u posljednjih 30 godina.

Japanska premijerka raspustila donji dom parlamenta

Ministarstvo zdravlja Crne Gore saopštilo je da je, povodom smrti devetogodišnjeg dječaka Amara Rašketića iz Bara, u Opštoj bolnici Bar sproveden disciplinski postupak, nakon kojeg je ljekaru izrečena mjera uslovnog prestanka radnog odnosa.
Iz Ministarstva su naveli da je u toku formiranje vanredne eksterne komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, te da je bilo neophodno sačekati kompletiranje medicinske dokumentacije, uključujući i obdukcioni nalaz, kako bi se obezbijedio potpun i objektivan uvid u sve okolnosti slučaja.
– Formiranje vanredne eksterne komisije je u toku, pri čemu je bilo neophodno sačekati kompletiranje medicinske dokumentacije, uključujući obdukcioni nalaz, kako bi se obezbijedio potpun i objektivan uvid u sve okolnosti slučaja – saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
Podsjećaju i da je, zbog utvrđenih propusta, zatvorena privatna zdravstvena ustanova u Ulcinju u kojoj je započeto liječenje djeteta.
Ministarstvo zdravlja ističe da kontinuirano radi na jačanju sistema bezbjednosti pacijenata i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite, uključujući mehanizme za praćenje, analizu i prevenciju neželjenih ishoda.
– Svaki tragični ishod, bez obzira na to da li je medicinski nepredvidiv ili neizbježan, predstavlja duboko bolan događaj za porodice, ali i za zdravstveni sistem u cjelini. Upravo zbog toga ovakve situacije zahtijevaju odgovoran, stručan i činjenicama utemeljen pristup, a ne stvaranje atmosfere nepovjerenja, pritiska i javne presude prije okončanja zakonom propisanih postupaka – navode iz Ministarstva.
Dodaju da u svakom pojedinačnom slučaju postupaju u skladu sa važećim zakonodavstvom i najboljom praksom, što podrazumijeva sprovođenje vanrednih eksternih kontrola, formiranje komisija sastavljenih od nezavisnih stručnjaka sa Liste stručnih lica Ministarstva zdravlja, kao i pokretanje stručnih nadzora, inspekcijskih postupaka i internih kontrola u zdravstvenim ustanovama.
Kao primjer navode i slučaj smrti novorođenčeta u Opštoj bolnici Nikšić.
– Ministarstvo zdravlja je odmah po saznanju formiralo vanrednu eksternu komisiju, sprovelo stručne nadzore i interne kontrole. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja identifikovan je propust u postupanju srednjeg medicinskog osoblja, te su prema dva zaposlena lica izrečene najstrože mjere – raskid radnog odnosa – pojasnili su.
U slučaju smrti devetogodišnjeg dječaka iz Bara, koji se liječio u više zdravstvenih ustanova, Ministarstvo je zatražilo izvještaje internih komisija, a paralelno je sproveden i inspekcijski nadzor, u okviru kojeg je zatvorena privatna zdravstvena ustanova u kojoj je započeto liječenje.
– U Opštoj bolnici Bar sproveden je disciplinski postupak, nakon kojeg je ljekaru izrečena mjera uslovnog prestanka radnog odnosa – navodi se u saopštenju.
Ministarstvo se osvrnulo i na slučaj smrti tridesetsedmogodišnjeg pacijenta u Kliničko-bolničkom centru Berane, navodeći da je porodica zatražila formiranje vanredne eksterne komisije.
– Zdravstvena ustanova je u međuvremenu sprovela vanredni interni nadzor i o nalazima obavijestila Ministarstvo, nakon čega je započet postupak formiranja eksterne komisije u skladu sa zakonom – kazali su.
Kako ističu, Ministarstvo zdravlja je otišlo i korak dalje, angažujući eksperte iz država članica Evropske unije i regionalnih medicinskih centara, kako bi se obezbijedio najviši nivo objektivnosti i nepristrasnosti.
– Ministarstvo nema namjeru da bilo šta prikrije, već da omogući potpuno nezavisan i kredibilan uvid u svaki slučaj – poručuju.
Naglašavaju i da su svi predmetni slučajevi u nadležnosti tužilaštva.
– Ministarstvo zdravlja ne smije i neće prejudicirati ishode postupaka niti komentarisati njihove detalje dok traju tužilački i sudski procesi, jer bi to predstavljalo nedopustivo miješanje u rad nezavisnih organa – navode.
Dodaju da je uloga tužilaštva da utvrdi eventualnu krivičnu odgovornost, dok je uloga Ministarstva zdravlja da ispita profesionalne, organizacione i sistemske propuste i preduzme mjere iz svoje nadležnosti.
– Profesionalna odgovornost mora imati ime i prezime – poručuju iz Ministarstva zdravlja, naglašavajući da neće prihvatati anonimnu ili kolektivnu odgovornost, niti skrivanje iza funkcije ili institucije.
– Tamo gdje su nadzori utvrdili neprofesionalno ili nesavjesno postupanje, odgovornost je individualno utvrđena i sankcionisana u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima – zaključuje se u saopštenju.

Zbog smrti devetogodišnjeg dječaka ljekaru izrečena mjera uslovnog prestanka radnog odnosa

Sa četiri glasa za i jednim protiv, članovi Agencije za sprečavanje korupcije poništili su javni konkurs za izbor direktora.
Oni su saglasni da se ponovo raspiše konkurs, koji će ovog puta biti objavljen na sajtu Zavoda za zapošljavanje.
Predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Ćupić podsjetio je da ponovljeni konkurs za odabir direktora bio objavljen 10. decembra lani, a rok za prijavu kandidata istekao je zadnjeg dana tog mjeseca.
Konstatovao je da se na konkurs javio samo jedan kandidat, aktuelni vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić, dodajući da “Savjet ima obavezu da sagleda širi kontekst”.
Ćupić je kazao da javni oglas nije objavljen na sajtu Zavoda za zapošljavanje, te da je to ključni razlog zbog kojeg se konkurs poništava.
Rekao je da ASK mora biti primjer maksimalne pravne sigurnosti i transparentnosti.
Predložio je da se konkurs poništi, kako bi se otklonio svaki rizik osporavanja rada Agencije.
“Direktor Agencije treba da bude izabran u sporu koji je jasan… Ovakav pristup je odgovoran i u najboljem interesu ove institucije”, kazao je.
Članica Slavica Mirković kazala je da ne voli kada se “koristi naknadna pamet”.
Ona je rekla da je pretežniji javni interes da se nastavi izbor direktora, nego da se konkurs poništava zbog neobjavljivanja na sajtu Zavoda za zapošljavanje. Poručila je da neće podržati poništenje konkursa.
Aleksandra Vukašinović, takođe članica Savjeta, rekla je da je u prethodnom postupku propušteno da javni konkurs bude objavljen na Zavodu.
Akcentovala je da imaju zakonsku obavezu koju u “ovom trenutku nijesu ispoštovali”.
Pozvala je stručnu javnost, a koja ima ispunjene kriterijume, da se prijavi na konkurs, kako bi imali mogućnost izbora kandidata na osnovu konkurencije.
Da javni konkurs treba da se poništi, smatra i član Savjeta ASK-a Mladen Tomović.
Kazao je da “tehnički gube vrlo malo vremena”, kao i da je potrebno što prije raspisati novi konkurs.

Savjet ASK-a poništio javni konkurs za izbor direktora Agencije, raspisaće novi

Španija se neće pridružiti Odboru za mir koji predvodi SAD, izjavio je u četvrtak premijer Pedro Sančez, navodeći zabrinutost zbog njegovog mandata i nedostatka palestinske zastupljenosti.
Sančez je rekao da je odbor „izvan okvira Ujedinjenih nacija“ i da ne uključuje Palestinsku upravu.
- O budućnosti Gaze trebaju odlučiti Palestinci. A budućnost njihovog mirnog i sigurnog suživota s Izraelom također moraju prvenstveno odlučiti Izrael i Palestina, kroz proces zasnovan na dijalogu koji provodi rješenje o dvije države, omogućava ulazak humanitarne pomoći i garantuje mir između dvije zemlje - rekao je novinarima nakon neformalnog sastanka čelnika Evropske unije (EU) u Briselu.
Španski lider je rekao da Španija cijeni poziv, ali je odlučila da ga odbije iz razloga koherentnosti s vanjskom politikom Madrida, za koju je naveo da se zasniva na međunarodnom pravu i multilateralnim institucijama.
- Španija će nastaviti raditi na mirovnom procesu zajedno s mnogim drugim evropskim partnerima i međunarodnom zajednicom - dodao je.
Do četvrtka, više od 20 zemalja pristalo je da se pridruži Odboru za mir, uključujući Tursku, Egipat, Katar, Saudijsku Arabiju, Izrael, Argentinu, Mađarsku, Pakistan, Vijetnam i Albaniju.
Francuska i Norveška odbile su pozive za pridruživanje, dok je američki predsjednik Donald Tramp povukao poziv upućen prethodno Kanadi.
U četvrtak je predsjednik Evropskog savjeta izjavio da evropski lideri imaju "ozbiljne sumnje" u vezi s nizom elemenata povelje odbora, uključujući njen opseg, upravljanje i kompatibilnost s Poveljom UN-a.
Iako je odbor prvobitno zamišljen da nadgleda prekid vatre i obnovu Gaze, njegova povelja "proširuje mandat na izgradnju mira u svim područjima pogođenim sukobom ili u opasnosti od njega".

Tag: kazne