U Crnoj Gori ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u slučajevima vršnjačkog nasilja, ocijenila je psihološkinja Ivana Jokić, dodajući da bi nosioci vlasti trebalo da prepoznaju ozbiljnost problema i da se aktivno uključe u njegovo rješavanje.
Jokić, koja je angažovana u Savjetovalištu za mlade u Nikšiću, smatra da se problem vršnjačkog nasilja ne može riješiti samo kroz pooštravanje kaznene politike, već i kroz podršku žrtvi, javnu osudu nasilja, ali i podsticanje izvršioca na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju.
Komentarišući povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori i nedavni incident koji se desio u Baru gdje je osamnaestogodišnjak teško povrijeđen u dvorištu škole, Jokić je naglasila da slučaj u Baru nije izolovan i da ukazuje na ozbiljan problem u crnogorskim školama.
- Takvi dogadjaji ne samo da ostavljaju fizičke, već i psihološke posljedice i rane koje mogu trajati cijeli život - rekla je Jokić u intervjuu Agenciji MINA.
Ona je naglasila da je u slučaju u Baru dodatno zabrinjavajuće to što je izvršilac maloljetnik i povratnik u vršenju vršnjačkog nasilja.
- Važno je ukazati na to da ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u našem društvu - kazala je Jokić i naglasila da je neophodan sistematski pristup u rješavanju nasilja među mladima.
Kako je dodala, rješavanje problema vršnjačkog nasilja zahtijeva zajednički napor škole, roditelja, društva i organizacija koje se bave mladima.
- Izuzetno je važno znati šta je uzrok nasilja. Da li su to problemi u porodici, loša komunikacija na relaciji između roditelja i djece, djece i nastavnika, da li postoji pritisak vršnjaka, mentalni poremećaji koji se javljaju u mladalačkom dobu - rekla je Jokić.
Prema njenim riječima, kada se zna šta je pozadina nasilnog ponašanja mnogo se adekvatnije može reagovati kako ne bi došlo do ponavljanja incidenata.
Na pitanje da li se u Crnoj Gori institucije dovoljno bave prevencijom vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da se može mnogo više uraditi, a najviše bi, kako smatra, trebalo raditi u domenu edukacije nastavnika, podrške žrtvama, kao i angažovanja roditelja i šire zajednice.
- Ako znamo da pojedine škole nemaju psihologe ili da jedan psiholog mora da radi sa stotinama đaka i znamo da ne postoji savjetodavni rad sa mladima, očekivano je da se na adekvatan način ne može odgovoriti na ovu problematiku u društvu - smatra Jokić.
Ona je istakla da pooštravanje kaznene politike može imati određen efekat na smanjenje vršnjačkog nasilja, ali da to nije dovoljno.
- Kazna sama po sebi neće riješiti uzroke nasilja. Uzroci nasilja mogu biti brojni. Psiholozi, pedagozi i socijalni radnici su od izuzetne važnosti u ovoj priči - naglasila je Jokić.
Ona je naglasila da mora postojati podrška žrtvama, saradnja sa porodicama (i žrtve i izvršioca nasilja), jačanje zakona i sprovođenje tog zakona što bolje u praksi.
Pored toga, kako je istakla, važno je stvoriti bezbjedno okruženje u školama.
- Obrazovanje, podrška, preventivne mjere i pravni okviri mogu zajedno značajno doprinijeti smanjenju ovog problema u društvu - ocijenila je Jokić.
Ona smatra i da su omladinske politike i mladi decenijski zanemareni i na margini u crnogorskom društvu.&nbsp;
- Smatram da svi moraju biti udruženi u rješavanju ovog problema – istakla je Jokić.
Prema njenim riječima, za incident u Baru i slične događaje, odgovorno je cijelo društvo, a nikako pojedinac.
- Čovjek i jedan tim škole sam će teško moći da unese neku veću promjenu, ukoliko nema podršku države - rekla je Jokić.
Komentarišući reakcije nosilaca vlasti i javnih funkcionera na slučajeve vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da javna osuda nasilja pomaže da se podigne svijest u zajednici, podstakne prevencija i ohrabri žrtva da zatraži pomoć.
- Vlast, obrazovne institucije i društvo u kom živimo može raditi na izgradnji kulture podrške - kazala je Jokić.
Ona je dodala da je važno da vlast prepozna ozbiljnost problema i da se aktivno angažuju u njegovom rješavanju i žrtvama omoguće adekvatnu podršku i pomoć.
- A izvršioce nasilja podstaknu na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju, a ne samo kroz kaznenu politiku - kazala je Jokić.
Jokić smatra da povecan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori može biti uzrokovan različitim faktorima, među kojima su društveni pritisak i očekivanja, pristup digitalnim tehnologijama, kao i nedostatak komunikacije između roditelja i djece.
- Kada dijete gubi povjerenje u svoje najbliže i ne smije da im kaže kako se zaista osjeća, to može izazvati frustraciju i ispoljavanje nasilničkog ponašanja - naglasila je Jokić.
Ona je ukazala i na promovisanje kulture nasilja, podsjećajući da djeca i mladi uče putem uviđanja, a da pojedini mediji često veličaju nasilje.
- Nekako je očekivano da je kod mladih ljudi na taj način podstaknuto ovako ponašanje - rekla je Jokić.
Ona je naglasila da suočavanje sa vršnjačkim nasiljem zahtijeva sveobuhvatan pristup i ukazala da kroz otvorenu komunikaciju treba podsticati djecu da razgovaraju o svojim osjećanjima i iskustvima. 
 
 - Stvaranje saveza sa djecom je ključno. Samo dijete koje ima povjerenja može da podjeli svoja osjećanja - pojasnila je Jokić.
Prema njenim riječima, obrazovanje o nasilju je jednako važno jer djecu treba učiti da prepoznaju nasilje bilo koje vrste, kao i posljedice tog nasilja.
Jedan od načina djelovanja je i rad na razvoju emocionalnih vještina kod djece i, kako je navela, razvijanje empatije i samopouzdanja od malih nogu.
Jokić je naglasila i da djecu treba ohrabrivati da podržavaju žrtve, a ne izvršioce nasilja.
- Razgovor sa djecom o ovim temama je od izuzetne važnosti, jer im možemo pomoći da se osjećaju sigurno i podržano - rekla je Jokić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jokić: Nema adekvatnih mjera prevencije i rehabilitacije za vršnjačko nasilje

Uprava policije je na današnjoj konferenciji za novinare najavila da od 14. do 30. septembra, u saradnji sa Nacionalnim biroom osiguravača, organizuju i sprovode kampanju „Pojas za sve“.
Cilj kampanje je, kako kažu, podizanje nivoa svijesti građana o poštovanju zakonske obaveze korišćenja sigurnosnih pojaseva na svim mjestima u vozilima na kojima su pojasevi ugrađeni, kao i obavezno korišćenje bezbjednosnih sjedišta za prevoz djece.
- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije korištenjem sigurnosnog pojasa se do 50 posto mogu spriječiti smrtne posljedice. Sami taj podatak govori koliko je bitno da svi oni koji učestvuju u saobraćaju imaju zakonsku obavezu korištenja pojasa i koriste pojas. Ovo će u narednom periodu biti stalna aktivnost službenika policije i na ovoj vrsti prekršaja ćemo svakako nastojati da postignemo maksimalne rezultate - kazao je Ilija Janjušević iz Uprave policije.
Janjušević je podsjetio da je zakonom propisana novčana kazna od 50 do 90 eura za vozača ili putnika u vozilu koji za vrijeme učestvovanja u saobraćaju ne koristi sigurnosne pojaseve.
- Mi smo svakako u prethodnom periodu sankcionisali ovu vrstu prekršaja, tako imamo podatak da smo prošle godine za 12 mjeseci ukupno sankcionisali 26.025 vozača, a ove godine za devet mjeseci 19.043 vozača. Nažalost, svjedoci smo da je saobraćajna kultura na niskom nivou, a kada je u pitanju korištenje sigurnosnih pojaseva ona je zabrinjavajuća. Veoma mali broj vozača i putnika u vozilu koristi sigurnosne pojaseve. Taj procenat je nešto veći van naseljenih mjesta, a u gradskom području je to nešto što je alarmantno - naveo je predstavnik Uprave policije.
Janjušević je najavio da se nadaju da će veoma brzo imati predlog izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te da će tako biti bolje regulisano pitanje nekorištenja sigurnosnog pojasa.
- Predložićemo da se kazne za nekorištenje sigurnosnog pojasa povećaju. Biće i drugih izmjena – svi smo svjesni da su električni trotineti takođe jedan od problema i njih ćemo sigurno definisati ovim izmjenama. Razmišljamo i u pravcu uvođenja probnih vozačkih dozvola radi ograničenja prava upravljanja vozilom određene snage mlađim licima i početnicima. Radimo sveobuhvatnu analizu i biće dosta novina u novom zakonu. Svakako da sam zakon ne može riješiti probleme, ali uz angažovanje službenika saobraćajne policije, uz prijem novih ljudi, siguran sam da značajno možemo da unaprijedimo stanje - dodao je Janjušević.
Kako bi se stanje unaprijedilo potrebno je i prevazići problem nedostatka angažovanih službenika saobraćajne policije.
- Nezadovoljni smo koliko imamo službenika saobraćajne policije i koliko smo prisutni na putnim pravcima i gradu. Međutim, usvojene su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, te zaista vrlo brzo očekujemo da ćemo imati popunjenost službenika saobraćajne policije na jednom nivou koji će nam omogućiti da budemo što prisutniji na svim kritičnim dionicama. Već smo dobili upite od ministra i direktora Uprave policije da pošaljemo naše zahtjeve koji je to broj službenika koje bi bilo neophodno hitno primiti. Stvorile su se zakonske pretpostavke da se u značajnijoj mjeri poveća broj policijskih službenika - naveo je Janjušević.
O kompleksnosti trenutne situacije u saobraćaju na današnjoj pres konferenciji je govorio i izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore Boris Šaban.
- Povećan broj saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama, evidentan pad saobraćajne kulture, svjesno kršenje saobraćajnih propisa i povećan broj neregistrovanih i neosiguranih vozila – sve to jasno ukazuje da je potrebna sveobuhvatna društvena akcija kako bi se ovi negativni društveni trendovi smanjili i na kraju potpuno suzbili. Bezbjednost u saobraćaju mora da bude jedan od prioriteta cjelokupne društvene zajednice. Upravo sa tim ciljem i u okviru naših nadležnosti sa Upravom policije, između ostalih, sprovodimo kampanju Pojas za sve. U toku trajanja ove kampanje nastojaćemo da dođemo do građana i da im jasno pošaljemo poruku zašto je važno da koriste sigurnosne pojaseve i nadamo se jednom pozitivnom odgovoru, te da će shvatiti našu iskrenu namjeru da je naš krajnji cilj povećanje bezbjednosti u saobraćaju - podvukao je Šaban.

1250x600

1084x550

Janjušević: U prvih devet mjeseci ove godine za nekorištenje sigurnosnog pojasa sankcionisano 19.043 vozača

U Crnoj Gori je tokom avgusta kontrolisano 600 plovila, a utvrđena je 161 nepravilnost. Iz Ministarstva pomorstva je saopšteno da je ukupno izrečeno 63,4 hiljade eura kazni - koje su bile proporcionalne napravljenim prekršajima.
Resorni ministar Filip Radulović je poručio da to ukazuje na ozbiljnost problema u poštovanju pomorskih propisa. Ove aktivnosti su, kako ističu u Ministarstvu pomorstva, dio strategije za poboljšanje sigurnosti na moru radi smanjenja broja incidenata.
- U cilju efikasnijeg nadzora, Ministarstvo je ove sezone počelo da koristi i dronove za uočavanje nepravilnosti, što je uz svakodnevno patroliranje inspekcijskih službenika, značajno doprinijelo povećanju broja otkrivenih prekršaja - rekao je Radulović.
Kako se navodi, sa intenzivnim kontrolama će se nastaviti i tokom postsezone.
- A za sljedeće ljeto Ministarstvo je pripremilo set inovativnih mjera koje će obezbijediti da se pomorski saobraćaj u Crnoj Gori održi na visokom nivou sigurnosti - ističe se u saopštenju.

Kontrolisano 600 plovila, kazne premašile 63 hiljade eura

Autori spota „Srce Srbije“ nijesu dobili odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara za snimanje na teritoriji Crne Gore, te samim tim smatramo da se na taj način na nezakonit i na krajnje neprimjeren način zloupotrebljavaju kulturna dobra Crne Gore – saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Oni su, kako su nam kazali, uputili urgenciju Upravi za inspekcijske poslove, Odsjeku za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara za hitno postupanje i preduzimanje radnji i mjera iz svoje nadležnosti. To su učinili, kako su precizirali, uzevši u obzir da nije ispoštovana procedura propisana članom 58. Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Iz Ministarstva kulture i medija našem Portalu juče je saopšteno da ni njima nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota iza kojeg stoji nadriljekar i teoretičar zavjera Miroljub Petrović.
U odgovorima na naša pitanja, u Ministarstvu kulture i medija su naglasili da nijesu bili u saznanju za produkciju spota „Srce Srbije“ jer im nije upućen zvanični zahtjev za dozvolu snimanja inostranog producenta na teritoriji Crne Gore za navedeno kinematografsko djelo. Istakli su da ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za korišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe.
Time je inostrani producent, kako su podvukli, prekršio više zakona u oblasti kulture, kojima se uređuje postupanje u konkretnom slučaju.
- Zbog toga će Ministarstvo kulture i medija uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na sprovdene radnje za koje nije dobijeno prethodno odobrenje nadležnih organa – naveli su u MKM.
Iz Ministarstva kulture i medija su pojasnili da su za navedeno snimanje nosioci aktivnosti bili su u zakonskoj obavezi da se obrate Upravi za zaštitu kulturnih dobara, budući da je članom 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara jasno definisano da se kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može upotrijebiti za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
- U komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara dobili smo informaciju da se ni tom organu niko nije obraćao po predmetnom pitanju – saopštili su Portalu ETV iz resora kulture i medija.
Inostrani producent bio je, kako su ukazali, dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, shodno Zakonu o kinematografiji, a prema članu 21 i 22 inostrani producent može da snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo.
- S obzirom da do zvaničnog podnošenja zahtjeva nije došlo, podsjećamo da je inostrani producent bio dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore – kazali su u MKM.
Iz tog resora su pojasnili da zahtjev za izdavanje odobrenja treba da sadrži predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela i podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanje, kao i podatke o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
- Takođe, inostrani producent je u obavezi da uz zahtjev dostavi i cjelovit scenario kinematografskog djela, odnosno označene djelove teksta scenarija prema kojima će se snimati u Crnoj Gori, ugovor o saradnji sa domaćim koproducentom, izjavu inostranog producenta ili domaćeg koproducenta kojom se obavezuje da će Kinoteci dostaviti obaveznu kopiju filma u skladu sa članom 18 Zakona o kinematografiji koji definiše obavezu inostranog producenta u domenu dostavljanja jedne kopije kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore u roku od 12 mjeseci nakon završenog snimanja, odnosno šest mjeseci nakon završene postprodukcije - naveli su u Ministarstvu kulture i medija.
Portalu ETV su sagovornici iz oblasti produkcije nezvanično kazali da bi autori, na osnovu lokacija na kojim je spot snimljen, trebalo da budu kažnjeni iznosom od 30 do 50 hiljada eura.
I gradonačelnik Cetinja, Nikola Đurašković, najavio je juče da će Prijestonica iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i incirati postupke pred nadležnim domaćim organima i međunarodnim tijelima protiv svih lica odgovornih za nastanak i objavu spota za numeru „Srce Srbije“, u izvođenju Jovane Petrović.
- Spot na YouTube plaformi najgrublje vrijeđa dostojanstvo Prijestonice i njenih građana, te predstavlja besramnu zloupotrebu ne samo kulturnih dobara, već i najprepoznatljivijih simbola i nasljeđa Cetinja. Činjenicu da je spot objavljen i da je šteta već nastala, nažalost, ne možemo anulirati, ali možemo preduzeti sve pravne radnje da se, ubuduće, niko ne usudi zloupotrijebiti naše kulturno nasljeđe - poručio je Đurašković.

Anja Ivanović

UZKD: Snimanjem spota „Srce Srbije“ nezakonito i krajnje neprimjereno zloupotrijebljena kulturna dobra Crne Gore

Crna Gora je napredovala u oblasti poštovanja dječjih prava, ali i dalje postoje izazovi u adekvatnoj primjeni zakona i osiguravanju jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka. 
 
On je to rekao na dvanaestom zasijedanju Dječjeg parlamenta koje je danas organizovano u Skupštini Crne Gore povodom Dana usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta. 
 
Članovi dječjeg parlamenta pitali su Đeku da li je zadovoljan ostvarenjem prava djece u Crnoj Gori i u kojim oblastima se najčešće krše prava najmlađih. 
 
Đeka je ukazao da, kada je riječ o pripadnicima romske i egipćanske zajednice (RE), posljednji izvještaji pokazuju da je povećan broj djece iz tih zajednica koja su upisana u vrtiće, dok blago opada broj djece koja upisuju osnovne škole. 
 
On je dodao da je porasla stopa završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja djece iz RE zajednice, kao i da je, prema posljednjim istraživanjima, 95 odsto Roma i Egipćana uključeno u sistem zdravstvene zaštite. 
 
Kada su u pitanju djeca sa invaliditetom, Đeka je kazao da je, kako bi se stvorili uslovi za eliminaciju svih oblika diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se ta populacija suočava, neophodno uspostaviti jasan okvir međusektorske saradnje svih subjekata na državnom i lokalnom nivou koji imaju ulogu u sprovođenju politika koje se odnose na djecu za smetnjama u razvoju. 
 
On je istakao da su u najranjivijem položaju djevojčice sa invaliditetom i dodao da Ministarstvo kojim rukovodi sprovodi značajan broj aktivnosti kako bi se promijenio njihov položaj i obezbijedilo ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava. 
 
Kada je u pitanju poštovanje prava djece u Crnoj Gori, Đeka je kazao da je u toj oblasti postignut određeni napredak, posebno u obrazovanju i zakonodavnom okviru. 
 
- Međutim, postoje izazovi poput adekvatne primjene zakona i osiguravanja jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa -istakao je Đeka. 
 
Prema njegovim riječima, i dalje su prisutni problemi poput vršnjačkog nasilja, nedovoljne podrške za djecu iz marginalizovaih grupa i nedostatka resursa za njihovu zaštitu i razvoj. 
 
Đeka je kazao da je poseban segment Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti posvećen djeci sa invaliditetom. 
 
- Izazovi koji su prepoznati u toj oblasti su potreba rane intervencije kada su u pitanju djeca sa invaliditetom i sistemskog odgovora kako bi sva djeca mogla ravnopravno da uživaju ljudska prava - dodao je Đeka. 
 
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da političari, koji svojim istupima daju lični primjer, moraju biti svjesni odgovornosti koju nose kao donosioci odluka koje su značajne, prije svega, za budućnost djece i mladih. 
 
- Ohrabrujem vas da budete slobodni da iznesete sva svoja opažanja i opomenete nas i podsjetite da ste upravu vi razlog zbog koga svakodnevno treba da budemo bolji i kreiramo društvo jednakih mogućnosti i poštovanja ljudskih prava - poručio je Camaj obraćajući se djeci u parlamentu. 
 
On je, odgovarajući na pitanje kako Skupština planira da unaprijedi zakonodavni okvir za zaštitu djece i mladih, rekao da se, nažalost, svjedoči primjerima vršnjačkog i sajber nasilja, zbog čega ni djeca ni njihovi roditelji i staratelji ne mogu biti spokojni. 
 
Skupština, kako je istakao, ima dužnost i obavezu da unaprijedi zakonodavni okvir u oblasti zaštite djece i mladih. 
 
Prema riječima Camaja, žrtve često nijesu odvažne da prijave nasilje, jer nemaju dovoljno povjerenja u dosadašnje sprovođenje zakona. 
 
- Moramo učiniti sve da se to što prije promijeni, da se povrati povjerenje u sistem države, da se preventivno djeluje kako bi slučajevi nasilja bili iskorijenjeni, a oni koji nasilje sprovode bili pravovremeno i adekvatno kažnjeni. Obećavam vam da ćemo do narednog zasijedanja Dječjeg parlamenta imati konkretne rezultate u suzbijanju vršnjačkog i sajber nasilja - naglasio je Camaj. 
 
Kopredsjedavajući Dječjeg parlamenta Đorđe Jakovljević kazao je da prisustvo djece u parlamentu ukazuje na to koliko je važno da se njihovi glasovi čuju i koliko su spremni da preuzmu odovornost za budućnost. 
 
On je podsjetio da se ove godine obilježava 35 godina od usvajanja Konvecije UN o pravima djeteta, dokumenta koji predstavlja najveći standard poštovanja prava djeteta, ali i stalni izazov za sve države. 
 
Kako je naveo Jakovljević, Dan djeteta nije samo puki datum koji treba daobilježavati svake godine. 
 
- Već svakodnevno treba ukazivati na važnost poštovanja svih ljudskih prava, a posebno prava djeteta, na važnost pružanja podrške i brige o djeci, kako od roditelja tako i od vas koji ste dijelom odgovorni za našu budućnost - istakao je Jakovljević. 
 
On je kazao da vjeruju da se kroz dijalog, poštovanje i zajednički rad mogu graditi bolji odnosi i naći rješenja koja vode naprijed. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Ulcinja Belma Nikezić rekla je da na jugu postoji mnogo talenentovane djece i mladih koji žele da doprinesu svojoj zajednici, ali da nemaju uvijek priliku za to. 
 
- Potrebni su nam bolji uslovi u školama, više kulturnih događaja i prostora gdje djeca mogu da se izraze i razvijaju - rekla je Nikezić. 
 
Kako je dodala, najviše zabrinjava nasilje nad djecom, kao i česti slučajevi vršnjačkog nasilja. 
 
- Užasni događaji vršnjačkog nasilja, posebno onaj koji se desio nedavno u Baru, sve su nas potresli. Zašto smo postali društvo u kojem se sve batinom svađom i uvredama rješava - upitala je Nikezić, dodajući da problem vidi u urušenom sistemu društvenih vrijednosti. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Pljevalja Vukica Popović kazala je da Dječji parlament nije samo mjesto gdje se raspravlja, već gdje se čuju glasovi svih mladih koji žele da učestvuju u oblikovanju njihove budućnosti. 
 
- Danas ovdje mi nijesmo samo djeca, mi smo i lideri, kreatori promjena i borci za bolji život u Crnoj Gori. Naša prava i potrebe moraju biti prepoznati i uvaženi, jer samo tako možemo graditi društvo koje je ravnopravno prema svima, a naraočito najmlađima - rekla je Popović. 
 
Ona smatra da, pored prava djeteta, treba podjednako govoriti i o obavezama djece, koje su ne manje važne i takođe se moraju znati i poštovati. 
 
- Vaša odgovornost je da osigurate svakom djetetu ostvarivanje istih prava, bez obzira na to gdje živimo, kog smo pola, boje kože, ili u kakvoj porodici ili ustanovi odrastamo. Očekujemo da se naši glasovi čuju, ne samo tokom ovog zasijedanja, već i u procesu donošenja zakona i odluka koje se odnose na nas - istakla je Popović. 
 
Član lokalnog dječjeg parlamentra iz Podgorice Dženan Rastoder poručio je da vjeruje da se zajedničkim snagama mogu napraviti promjene. 
 
- Naša snaga leži u zajedništvu, u sposobnosti da budemo glas koji će se čuti. Zajedno možemo da utičemo na društvo, politiku, obrazovni sistem, kako bi svako dijete, ma gdje bilo, imalo priliku da odraste u okruženju koje mu pruža ljubav, sigurnost i šansu za bolji život - naveo je Rastoder. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Bijelog Polja Snežana Knežević je, tokom prezentacije koja se odnosi na sjever Crne Gore, kazala da budućnost djece zavisi od kvalitetnog sistema obrazovanja. 
 
Prema njenim riječima, trenutna situacija pokazuje da se u to područje ne ulaže dovoljno. 
 
- Znamo da je resor prosvjete u posljednje vrijeme uložio značajne napore i sredstva da se stanje mijenja na bolje. To pohvaljujemo, ali isto skrećemo pažnju na oronule školske zgrade, prokišnjavanje krovova, dotrajalu stolariju i grijenje na peći koje podsjeća na prošla vremena - navela je Knežević. 
 
Ona je kazala da su nastavna sredstva oskudna, što ih sprečava da na kvalitetan i zanimljiv način usvajaju gradivo ili izvode eksperimente iz hemije, bilogije, fizike. 
 
Knežević je rekla da često uče napamet, bez prilike da znanje primijene u praksi. 
 
- Zamislite da se djeca u Glavnom gradu bave robotikom, dok u mnogim školama na sjeveru nemamo ni osnovne uslove, i zbog toga se djeca i mladi iz sjeverne regije često osjećaju da su zapostavljeni - navela je Knežević. 
 
Prema njenim riječima, ta razlika nije samo nepravedna, već je i razlog zbog kojeg škole na sjeveru ostaju prazne, dok su gradske, posebno u Podgorici, prenatrpane. 
 
- Osim toga, nedostatak fakulteta na sjeveru tjera mlade da napuštaju svoje domove, što dodatno finansijski opterećuje njihove porodice. Pored slabe infarstrukture, veliki problem predstavlja nedostatak podrške za djecu i mlade &nbsp;kazala je Knežević. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Podgorice Sara Racković kazala je da aktivnostima u parlementu najmlađi članovi društva pokušavaju da doprinesu pozitivnim promjenama i da osiguraju da se njihov glas čuje. 
 
Ona je podsjetila na izreku da na mladima svijet ostaje. 
 
- To u biološkom smislu jeste činjenica, ali u društvenom se koristi sve više kao fraza. Ne tražimo da dobijemo ono što nam objektivno ne pripada, ali tražimo da se naše mišljenje čuje i uvaži prilikom donošenja odluka koje se na nas odnose i neposredno tiču - poručila je Racković. 
 
Ona smatra da bi crnogorski obrazovni sistem mogao mnogo bolje da razvija kritičke vještine razmišljanja i praktičnog učenja kod djece. 
 
- I dalje smo prenatrpani gomilom gradiva koje moramo da učimo za ocjenu, a stvarna korist od toga je veoma mala. Sa druge strane, teoretski stečena znanje često nemamo mogućnost da primijenimo u praksi - rekla je Racković. 
 
Ona je istakla da se ipak više ulaže u obrazovanje, modernizaciju i digitalizaciju nastavnog procesa, i pohvalila ideju realizacije besplatnih udžbenika za osnovce i besplatnog prevoza za učenike u Podgorici. 
 
- Potrebno nam je više prostora gdje možemo da učimo, stvaramo, igramo se i razvijamo svoje talente - dodala je Racković. 
 
Ona je pitala gdje se izgubila vaspitna komponenta vaspitno-obrzaovnih ustanova. 
 
- Čujemo nema se za to vremena od ispunjavanja zacrtanih planova i programa. Zašto vaspitanje nije u tim planovima i programima - upitala je Racković i ukazala na negativne efekte takve sitacija, kao što su slučajevi vršnačkog nasilja i neprimjereno ponašanje prema nastavnicima. 
 
Predstavnik dječjeg parlamenta iz Golubovaca Pavle Klikovac pitao je koje će Vlada mjere preduzeti kako bi podstakli mlade da ostanu u Crnoj Gori s obzirom na rastući trend migracija. 
 
Savjetnik premijera za kulturu i mlade Vučić Ćetković kazao da je sprečavanje odlaska mladih Vlada pozicionirala kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva. 
 
On je podsjetio na istraživanje UNICEF-a iz jula prošle godine koje je pokazalo da polovina mladih svoj život i budućnost vidi u Crnoj Gori, što je tada bilo uzrokovano nezadovoljstvom visinom plata, slabom ponudom na tržištu rada, nezaposlenošću. 
 
- Sa usvajanjem i implementacijom programa Evropa sad 2 hvatamo se u koštac sa ovim problemima. Uvećavamo zarade svima, pa i mladima, bez čijeg progresa nema progresa društva i bez čije ativne uključenosti u sve društvene procese ne možemo očekivati ni dalji razvoj naše zemlje - rekao je Ćetković. 
 
On je kazao da su sa ciljem sprečavanja odlaska mladih i njihove lakše tranzicije na tržište rada povećali naknade za stručno osposobljavanje, povećali iznose studentskih kredita i stipendija. 
 
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, odgovarajući na pitanje na koji način evropske integracija mogu da doprinesu unapređenju prava djece i mladih, pogotovo u oblastima obrazovanja, socijalne inkluzije i zdravstvene zaštite, kazala da taj proces nije samo politička, niti tehnička priča, u dijelu zatvaranja poglavlja. 
 
- Evropske integracije su prilika da zajedno gradimo bolju budunost za sve vas, mlade ljude - rekla je Gorčević. 
 
Ona je navela da je kroz jedan projekat Evropske unije, Crna Gora osigurala vakcine protiv HPV virusa. 
 
- Slični projekti omogućavaju modernizaciju bolnica, edukaciju ljekara, kako bi briga o vama bila na evropskom niovu. Zahvaljujući evropskim standardima, naše škole dobijaju bolje udžbenike, opremu ,ali i obuke za nastavnike - kazala je Gorčević. 
 
Ona je podsjetila da već postoje određeni projekti, koji, kako je navela, mladima otvaraju nova vrata - da uče nove jezike, upoznaju prijatelje iz cijele Evrope i donesu nova znanja u Crnu Goru. 
 
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak kazala je da će planirana reforma obrazovanja imati ključne elemente koji će najprije uključiti razvoj školske infrastrukture i opremanja škola novim tehnologijama, kako bi stvorili uslove za modernu i interaktivnu nastavu. 
 
- Zatim ulaganje u kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, kako bi naši nastavnici bili osposobljeni za primjenu inovativnih metoda učenja, kao i rasterećenje obrazovnih programa, gdje će se na osnovu detaljnih analiza odrediti optimalan broj časova za svaki predmet - navela je Drobnjak.

Đeka: Postignut napredak u poštovanju prava djece, ali i dalje postoje izazovi

Skoro 2.200 visokoškolaca, od 2.385 koliko ih se prijavilo za Program stručnog osposobljavanja, dobilo je poslodavca, dok će ostali imati priliku za to u drugom krugu koji će uskoro biti organizovan, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Navodi se da je za Program stručnog osposobljavanja, koji se realizuje 13. godinu zaredom, korisnicima na raspolaganju bilo 15.671 radno mjesto, od čega 11.227 u privatnom i 4.444 u javnom sektoru. 
 
Iz MPNI su rekli da su visokoškolci, koji nemaju radnog iskustva i nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, mogli da se prijave za učešće u Programu od 18. oktobra do 18. novembra. 
 
- Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika, na osnovu prosječne ocjene potencijalnih korisnika i izabranih preferenci, ukupno 2.195 osoba je dobilo mogućnost da se stručno osposobljava kod izabranog poslodavca, dok 190 nije dobilo poslodavca - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da će, zbog velikog broja preostalih slobodnih radnih mjesta, Koordinacioni tim za praćenje i implementaciju Programa organizovati drugi krug izbora poslodavaca za korisnike koji su ostali bez željenog poslodavca. 
 
Pravo učešća u drugom krugu, kako su rekli iz Ministarstva, ima samo 190 visokoškolaca koji u prvom krugu nijesu dobili poslodavca. 
 
U drugom krugu, koji će biti organizovan od 25. do 27. novembra, ti visokoškolci će moći da biraju neko od preostalih 13.476 slobodnih radnih mjesta.

Stručno osposobljavanje za skoro 2.200 visokoškolaca

Institut za javno zdravlje Crne Gore pokrenuo je 29. oktobra kampanju vakcinacije protiv sezonskog gripa "Vakcina protiv gripa je važna, zaštiti se" sa ciljem širenja i jačanja svijesti o važnosti vakcinacije kao najdjelotvornije mjere prevencije u borbi protiv obolijevanja i smrti uzrokovanih gripom.
Grip je, kako navode u saopštenju, zarazno oboljenje respiratornog sistema koje izaziva virus gripa, a bolest se lako prenosi sa oboljele osobe na osobe iz njene okoline.
- Osobe sa oslabljenim imunim sistemom, hronično oboljele osobe, starija lica (65+), trudnice i djeca između šest mjeseci i pet godina starosti u većem su riziku od pojave težih formi bolesti i komplikacija (upala sinusa, upala srednjeg uha, bronhitis, upala pluća, smrt) - naveli su iz Instituta za javno zdravlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNKBMJwJAHhM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;Glavni cilj vakcinacije protiv sezonskog gripa je smanjenje učestalosti obolijevanja, a prije svega teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda među grupama stanovništva koje su u povećanom riziku.
- S obzirom na to da se virus gripa stalno mijenja, vakcina se prilagođava kako bi obezbijedila zaštitu svake godine i predstavlja najbolji način prevencije teških oblika bolesti, bolničkog liječenja i smrti. Javite se svom izabranom doktoru da biste dobili svoju dozu vakcine protiv gripa - poručili su iz Instituta za javno zdravlje.
Više informacija, smjernica i edukativnog sadržaja o gripu u Crnoj Gori možete pronaći <a href="https://www.ijzcg.me/me/grip">ovdje</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dhmx0aGU5qCE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

IJZ: Vakcina protiv gripa je važna, zaštiti se

Viši sud u Bijelom Polju danas je oslobodio optužbi bivšeg načelnika ginekologije u Opštoj bolnici u Bijelom Polju dr Zvonka Puletića i neonatologicu u ovoj zdravstvenoj ustanovi dr Haku Tahirović u predmetu zbog infekcije pet beba, od kojih je jedna preminula, jer nije dokazano da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
Oni su se teretili zato što nijesu spriječili izbijanje infekcije u porodilištu u novembru 2014.
Presudom, koja je, kako se navodi u saopštenju, objavljena 7. novembra u 12.30 sati, ljekari su oslobođeni optužbi da su izvršili kivično djelo teška djela protiv zdravlja ljudi iz Krivičnog zakonika Crne Gore u vezi sa krivičnim djelom nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Prilikom donošenja odluke ovaj sud je imao u vidu da krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti je blanketno krivično djelo za čije postojanje je potrebno da učinilac ne postupa po propisima, odlukama i naredbama ili nalazima kojima su određene mjere za lokalizaciju, eliminaciju ili nepoštovanje mjera za sprečavanje opasne zarazne bolesti. Tumačenjem propisa u vrijeme izvršenja djela proizilazi da epidemiju utvrđuje i proglašava Ministarstvo zdravlja, a ne ljekari zdravstvene ustanove. Nije bilo propisano koje bolničke infekcije se prijavljuju, niti na osnovu kojih kriterijuma se postavlja dijagnoza bolničke infekcije, te da je stručno metodološko upustvo, kojim se to bliže propisuje, stupilo na snagu tek 2015. godine, a da je djelo stavljeno na teret optuženima izvršeno novembra 2014. godine - ističu iz Višeg suda u Podgorici.
Osim toga, kako dodaju, tokom postupka je utvrđeno da je okrivljeni P. Z, kao načelnik ginekološko-akušerskog odjeljenja Opšte bolnice u Bijelom Polju, naložio bakteriološku kontrolu bolničkih prostorija u aprilu i novembru 2014, te da su nalazi bili uredni i sterilni, kao i da on nije imao obavezu za uzimanje vaginalnog brisa od porodilja neposredno prije porođaja.&nbsp;
- Detaljni razlozi presude biće napisani u pisanom otpravku, protiv koje se može izjaviti žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana od dana prijema, a preko ovog suda - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su oštećeni K. S, R. V, K. P, S. E. i I. I. radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva upućeni na parnicu.
- Optužnicom Višeg državnog tužilaštva od 28. maja 2015. optuženi J. T, P. Z, T. H. i C. J. terete su da su izvršili krivično djelo teška djela protiv zdravlja ljudi iz Krivičnog zakonika Crne Gore u vezi sa krivičnim djelom nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Pred ovim sudom donešena je presuda kojom su optuženi oglašeni krivim i osuđeni na zatvorske kazne. Presudom Apelacionog suda preinačena je ova presuda u pogledu odluke o kazni, na način što su okrivljenima zatvorske kazne povećane na po jednu godinu. Presudom Vrhovnog suda Crne Gore od 14. novembra 2018. godine usvojen je zahtjev za zaštitu zakonitosti i ukinute su presude Višeg i Apelacionog suda i naređeno održavanje glavnog pretresa pred prvostepenim sudom. U ponovnom postupku pred ovim sudom okrivljeni su oslobođeni od optužbe, a presudom Apelacionog suda presuda je ukinuta iz procesnih razloga. Postupak protiv okrivljenih J. T. i C. J. je obustavljen zbog smrti, dok je u odnosu na okrivljene P. Z. i H. K .nastavljen - podsjećaju iz bjelopoljskog Višeg suda.

Puletić i Tahirović oslobođeni optužbi u predmetu zbog infekcije beba u Opštoj bolnici u Bijelom Polju

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: kazne