Murić: Nema pomaka u borbi protiv dezinformacija, država bez strategije i stvarne namjere da odgovori na njih

Nekontrolisano širenje dezinformacija preko medija i društvenih mreža i davanje legitimiteta autorima, gostima i emisijama koje u javnost iznose ogromne količine neistina ključni su problemi sa kojima Crna Gora dočekuje Svjetski dan fakt-čekera, kazao je Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me.

Murić je rekao da je potpuni nedostatak političke, ili bilo kakve druge volje, za borbu sa dezinformacijama nešto sa čime se Crna Gora suočava već dugi niz godina. Ali se, ističe Murić, u posljednje vrijeme pojavljuju i sve ozbiljniji problemi poput toga da se pojedine emisije i autori koji kreiraju dezinformacije plaćaju od novca svih građana i da im se prostor daje na javnim servisima.

- Dodatno, televizije uredno i redovno u svoje emisije pozivaju teoretičare zavjere koji iznose laži o vakcinama, žrtvovanju djece i druge teorije za koje se bezbroj puta dokazalo da su apsolutna laž. Pod izgovorom razmjene argumenata kreiraju se emisije u kojima se prostor daje onima koji rade za strani uticaj, stvaraju i prenose dezinformacije, raspiruju međuetničke tenzije i bespogovorno podržavaju vlasti u dvije različite države napadajući svakoga ko se usudi kritkovati jedan cijeli i jednu trećinu drugog režima - kazao je Murić.

Prema njegovim riječima, opasnost koju nose dezinformacije pokazali su se i u slučaju turskih državljana koji su zbog širenja istih morali da strahuju za svoje živote i bezbjednost svoje djece.

- Odnos medija prema dezinformacijama vidjeli smo kada su po Podgorici šetale grupe sa fantomkama i palicama u štekovima a mediji ih, uključujući i javne emitere, nazivali „protestnom šetnjom“. Tada smo vidjeli i odnos politike prema dezinformacijama – umjesto sistemskog stajanja na put neistinama koje su se o jednoj zajednici širile danima prije tuče na Zabjelu, objavljivale su se fotografije pretresa gomile stranih državljana koji ništa imali nisu sa incidentom. Vidjeli smo šta se dešava i kada se zvanične odluke donose na osnovu dezinformacija – ukine se bezvizni režim za Turke iako su napadači Azerbejdžanci - naveo je Murić.

Zbog dezinformacija i davanja medijskog prostora ljudima koji, kako kaže Murić, o vakcinama znaju koliko i o kvantnoj fizici, obuhvat vakcinacije MMR vakcinom među predškolskom djecom je 49,8 odsto, a među najmlađom djecom rođenom 2024. godine iznosi svega 10,5 odsto.

Iako je sve nabrojeno i više nego očigledno, Murić navodi da pomaka u borbi protiv dezinformacija nema. Čak se, napominje on, može govoriti i o regresiji.

- Uz sve ovo treba imati na umu da je sljedeća godina (opšte)izborna i da nas tek čeka veliki talas dezinformacija koji prati svaku kampanju. Na volju, ili izostanak iste za suočavanje sa problemom najbolje pokazuje činjenica da važeći zakoni dezinformacije ni ne prepoznaju kao problem a borba protiv njih je prepuštena rijetkim, usamljenim adresama koje pokušavaju da rade bez podrške ostatka sistema - naglasio je on.

I dok razvijene zemlje u Evropi izgrađuju jasna pravila da zaštite građane od dezinformacija i drugih zloupotreba koje dolaze iz digitalnog prostora, Murić kaže da Crna Gora stoji u mjestu.

Novi medijski zakoni, konstatuje on, pripremaju se daleko od očiju javnosti i zainteresovanih, bez šireg javnog dijaloga, pa je, navodi, na mjestu pitanje da li će iko osim partija imati priliku da utiče na njihov sadržaj prije nego se usvoje.

- Da rezimiramo – dok se prijetnje množe i jačaju, država nema ni strategiju, ni alat, a ni stvarnu namjeru da odgovori na njih - zaključio je Murić.