Objave političara na društvenim mrežama ne mogu mnogo da doprinesu jačanju povjerenja u institucije, smatra novinarka Vijesti Biljana Matijašević, dok glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanja Darvin Murić navodi da su crnogorski političari zloupotrijebili takvu komunikaciju sa medijima i sve sveli na te objave. &nbsp;Matijašević je Agenciji Mina kazala da se političari sve više oglašavaju putem društvenih mreža, što je dobro i korisno, navodeći da ipak to ne smije biti jedini ili glavni kanal komunikacije, posebno kada se radi o državnim zvaničnicima. - Društvene mreže omogućavaju brzu, direktnu i široku komunikaciju, bez posrednika, što u kriznim situacijama ili kod važnih odluka može biti važno za građane. Ljudi danas informaciju očekuju u realnom vremenu i logično je da se institucije i zvaničnici tome prilagođavaju - rekla je Matijašević. &nbsp;Ona je istakla da, sa druge strane, ima rezerve prema tome da se ozbiljne odluke, državna politika ili kompleksne teme saopštavaju isključivo kroz statuse, storije ili tvitove.&nbsp; &nbsp;- Takav format često podstiče površnost, jednostrane poruke i politički marketing, umjesto argumentovane rasprave i pune informacije - kazala je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Ona je ukazala i na to da postoji problem zloupotrebe – brisanja objava, spinova, selektivnog odgovaranja samo „prijateljskim“ medijima i korisnicima. &nbsp;- Zato smatram da je adekvatno da zvaničnici koriste društvene mreže kao dopunu, ali ne zamjenu za zvanična saopštenja, konferencije za medije, institucionalne sajtove, parlamentarnu raspravu i odgovornost - navela je Matijašević. Odgovarajući na pitanje kako se takva situacija održava na povjerenje u institucije i da li objave političkih zvaničnika na društvenim mrežama mogu ojačati povjerenje u institucije i približiti ih građanima, ona je istakla da se povjerenje u institucije mjeri kroz rezultate i odgovornost, koji često izostaju.&nbsp; &nbsp;- Tako da kratki video sadržaji i objave političara na društvenim mrežama malo mogu da pomognu - ocijenila je Matijašević.&nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121144_bc16f90853a16bad575a6065f29741096483e6e360a106efc7bf66824fd5c355.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121144_bc16f90853a16bad575a6065f29741096483e6e360a106efc7bf66824fd5c355" data-rendition-name="original" width="1080" height="1222" loading="lazy" alt="Biljana Matijašević"> <figcaption>Biljana Matijašević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pozitivno je što takva komunikacija čini zvaničnike vidljivijim i pristupačnijim, što omogućava brze informacije i može približiti rad institucija građanima u formi koju oni svakodnevno prate, ali ako se sve svede na klipove, slogane i politički marketing, bez stvarne odgovornosti i objašnjenja odluka, onda se ne gradi povjerenje u institucije. &nbsp;Murić je, govoreći o tome što politički zvaničnici sve češće komuniciraju sa javnošću preko društvenih mreža, rekao da su novinari političarima dopustili da se apsolutno distanciraju od njih, osim u situacijama kada kao anonimni izvori „guraju“ informacije koje njima odgovaraju. - Svi znamo da institucije redovno ignorišu novinarska pitanja, a praksom da se prenose tvitovi ubija se čak i ono malo mogućnosti da se postavi pitanje i priči da dodatni sadržaj - rekao je Murić. On je istakao da portali prenose svaki tvit pojedinih političara, čak i njihove pokušaje stend ap komedije poslanika i ministara, kao i da pretvaraju sebe i novinare u PR servise političara.&nbsp; - To je apsolutno suprotno od onoga što mediji treba da rade. Umjesto čekanja kad će ko da tvitne, novinari treba da „maltretiraju“ političare pitanjima, pritiskaju ih za odgovore - naveo je Murić.&nbsp; On je kazao da je takav način komunikacije doprinio dezinformisanju, ohrabrujući korišćenje drugih naloga sa društvenih mreža kao legitimnih izvora. &nbsp; - Iako može zvučati banalno, tvitovi političara često mogu biti fabrikovani, susretali smo se bezbroj puta sa lažnim tvitovima i nalozima političara koji završe u medijima - istakao je Murić.&nbsp; Na pitanje zbog čega politički zvaničnici u sve većoj mjeri koriste društvene mreže za prikazivanje svog rada i djelovanja, a ne kroz medije, on je odgovorio da je političarima tako lakše, jer diktiraju sadržaj koji će biti objavljen. U takvim situacijama, kako je naveo Murić, nema pitanja, nema pojašnjenja u dugim saopštenjima, a medijima i javnosti se daju pitke rečenice na koje će se javnost zakačiti, umjesto suštine.&nbsp; - Legitiman je to način komunikacije, i nekada jeste dovoljna jedna rečenica kao izjava, ali mislim da su ovdje političari zloupotrijebili ovakvu komunikaciju sa medijima i sveli sve na tvitovanje. Možda je sljedeći korak da nam se obraćaju kroz TikTok trendove - rekao je Murić. &nbsp;Matijašević smatra da političari u sve većoj mjeri koriste društvene mreže za prikazivanje svog rada i djelovanja zato što je najlakše objaviti kratki post ili tvit, bez pojašnjenja i argumentacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Darvin Murić"> <figcaption>Darvin Murić(Photo: CDT)radekoprivica.com</figcaption> </figure>  &nbsp;- Na društvenim mrežama zvaničnici sami biraju kako će nešto izgledati, šta će ući u kadar, koje će teme otvarati, a koje ignorisati. Pored toga i mediji su oslabili – manje je novinara, manje je terena, više se radi iz redakcije, pa je političarima lakše da grade sopstveni kanal informisanja - rekla je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Političari, kako je navela, umjesto da čekaju konferenciju za novinare ili intervju, sada mogu da puste snimak, status ili story i znaju da će veliki dio medija to prenijeti. &nbsp;Matijašević je navela da to što politički zvaničnici sve više koriste društvene mreže kao kanal za komunikaciju sa javnošću ozbiljno utiče na medije.&nbsp; &nbsp;Kako je rekla, novinari brže dolaze do informacija „iz prve ruke“, posebno u vremenu „trke za klikovima“, jer su objave javne i dostupne, što može povećati transparentnost i dati više materijala za analizu, ali problem nastaje kada mediji počnu da se svode samo na prenosioca objava sa mreža, umjesto da rade ono što im je suštinska uloga – da pitaju, provjeravaju, stavljaju stvari u kontekst i sučeljavaju različite strane. &nbsp;- Ako novinari samo preuzimaju statuse i saopštenja sa X-a, Fejsbuka ili Instagrama, bez dodatnih pitanja i provjera, onda se slabi njihova kontrolna uloga, a jača politički marketing i spin - kazala je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Ona je istakla da zato društvene mreže mogu biti koristan izvor, ali da bi mediji trebalo da ih koriste kao polaznu tačku, a ne kao gotovu vijest, i da i dalje insistiraju na direktnoj, profesionalnoj komunikaciji sa zvaničnicima. Murić je rekao da u takvoj komunikaciji ne vidi nikakvu prednost za medije, jer brzina nikada ne smije imati prioritet u odnosu na tačnost.&nbsp; &nbsp;Kako je naveo, većina onih koji tvituju imaju iz budžeta plaćene savjetnike, portparole, bilo stranačke ili iz institucija, pa bi bilo u redu da da se oni javljaju novinarima, obezbjeđuju im odgovore i informacije mnogo više nego što je to sada slučaj. &nbsp; &nbsp;Murić je naglasio da institucije nijesu privatne firme koje treba da rade marketing kroz unaprijed smišljene izjave, koje su, prema njegovim riječima, najčešće bez suštine i odgovora na ono što interesuje građane.&nbsp; &nbsp;- Redovno gledamo da se PR službe ministarstava koriste za promo kampanje koje građanima ne znače ništa, dok, na primjer, ne odgovore na naše upite koji imaju za cilj demantovanje dezinformacija, ili na pitanja od društvenog značaja neke druge redakcije - naveo je Murić. Matijašević je, govoreći o prednostima komunikacije političkih zvaničnika preko društvenih mreža, rekla da mreže mogu da budu koristan alat za veću transparentnost, ali samo ako prate i druge mehanizme – otvorene podatke, dostupnost dokumenata, redovne konferencije za medije, odgovaranje na pitanja novinara i instituciona kontrola.&nbsp; &nbsp;- Inače rizikujemo da dobijemo samo privid transparentnosti - zaključila je Matijašević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Matijašević: Objave političara na društvenim mrežama ne doprinose mnogo jačanju povjerenja u institucije; Murić: Zloupotrijebili su takvu komunikaciju

„Ubi' Turčina“, skandirali su okupljeni, kojima su falile još samo vile i baklje ispred Zabjelske vektre, tražeći da zabarikadirani državljani Turske izađu njima na (ne)milost. Organizovana grupa, kakvu smo do sada viđali u filmovima u kojima se traže vještice po srednjevjekovnim selima, okupila se nakon ozbiljnog incidenta. Trojica napadača, dvojica državljana Turske i jedan Azerbejdžana, nanijeli su povrede nožem Podgoričaninu M.J. Na svu sreću, kod M.J., prema svjedočenju njegove djevojke, nisu povrijeđeni vitalni organi. A šta je prethodilo incidentu u kojem je nožem povrijeđen M.J.? Laži. Gomila dezinformacija koje su dijelili korisnici društvenih mreža, neki portali i političari, sve upakovano u antimigrantski narativ. Za one koji ne znaju, antimigrantski narativi su skup stereotipa o doseljenicima u kojima se oni predstavljaju kao prijetnja domaćem stanovništvu, domaćoj ekonomiji, vrijednostima, kojima se doseljenici kriminalizuju i dehumanizuju. Najčešće ih, za mobilizaciju društva, koriste popopulisti među političarima a sve to podgrijavaju mediji koji podržavaju populiste i desno nastrojene političare koji siju ovakve narative. Dakle, vaše mišljenje o doseljenicima vrlo često oblikuju političari, a ne vi sami na osnovu kontakta sa ljudima koji su iz drugog dijela svijeta došli da žive u vašem komšiluku (termin sasvim slučajno pozajmljen iz turskog jezika).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111032_4575051b6b95cf937f783721df1e5af291ea77f1f61257b3a1ffdbecdcb16f24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111032_4575051b6b95cf937f783721df1e5af291ea77f1f61257b3a1ffdbecdcb16f24" data-rendition-name="original" width="1283" height="1881" loading="lazy" alt="raskrinkavanje"> </figure>  Prebrojavanje Turaka kroz Podgoricu traje već duže vrijeme, a nažalost, prekasno su ih brojali oni čiji je to posao, već je to prepušteno Glovu i ljudima koji šire dezinformacije po društvenim mrežama. Odnedavno društvenim mrežama uporno kruži tvrdnja da se u Crnu Goru doselilo više od 100.000 Turaka i računica da će, ako za pet godina dobiju po dvoje djece da ih bude 330.000 jer, sudeći po ovoj rasističkoj matematici, Turci se samo razmnožavaju i nikada ne umiru. Ove tvrdnje prenio je i portal Borba. „Povećan broj Turaka i drugih stranih zajednica ima i potencijalne političke posljedice. Ukoliko ove zajednice počnu tražiti posebna manjinska prava ili političku zastupljenost, moglo bi doći do značajnih promjena u lokalnoj i državnoj političkoj dinamici. Takvi zahtjevi mogli bi uticati na donošenje odluka i izazvati tenzije u očuvanju nacionalne ravnoteže. Posebno je važno pratiti političko učešće stranih zajednica u opštinama gdje njihova brojnost može direktno uticati na izborni proces i formiranje lokalnih vlasti”, zabrinuta je Borba. Cifra od 110.000, naravno, nije tačna. Uprava policije saopštila je, istog dana kada se pozivalo na ubijanje Turaka, da zaključno sa 30. septembrom 2025. godine, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak u Crnoj Gori. Što je, mora se priznati, dosta manje od 110.000. Da je cilj da se pravoslavno stanovništvo Crne Gore zamijeni muslimanima, „otkrio“ nam je, ko drugi, do Nebojša Medojević. On je i izjavu predjsednice Društva demografa i statističara, Gordane Radojević, izvrnuo i izvitoperio tvrdeći da je Radojević navodno otkrila kako je politika Vlade Crne Gore, a dominantno Ministarstva vanjskih poslova (MVP) da poveća procenat islamskog stanovništva u odnosu na domaće većinsko hrišćansko stanovništvo Crne Gore. Medojevićeve navode su, brže bolje, prenijeli Borba, Alo onlajn, pa čak i beogradska Politika. Radojević, pretpostavljate, nije rekla ništa od toga. Ona je Raskrinkavanju, a kasnije i u policiji gdje je prijavila Medojevića, rekla da nikada nije izjavila to što su Medojević i pomenuti mediji prenijeli. Onda smo čuli priču zabrinutih roditelja, kako Turci, ni manje ni više, kradu djecu po Delti. Upravo to se desilo „poznaniku poznanika brata mi od tetke“. Ukrali mu Turci dijete, a kad je obezbjeđenje Big Fashiona primijetilo to, zli Turci su ostavili u WC-u dijete vezano, ošišano i sa trakom na ustima. Upravo ovakvu, bez karikiranja, priču su dijelili Instagram nalozi koje prati i po 100.000 ljudi, a koji inače promovišu preparate za njegu kože, knjige i šta sve ne. Ova priča obišla je i brojne roditeljske Viber grupe. Naravno, čitava priča je izmišljena, ni policija niti obezbjeđenje Big Fashiona nisu imali pojma o svemu niti im je prijavljeno da se išta slično desilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111032_a13947376257666df0e20d9f10b8bcfe3bb5fdefdb3a820c0d6afc1d2fb534cf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111032_a13947376257666df0e20d9f10b8bcfe3bb5fdefdb3a820c0d6afc1d2fb534cf" data-rendition-name="original" width="726" height="1419" loading="lazy" alt="raskrinkavanje"> </figure>  To je samo vrh ledenog brijega. Redakcija Raskrinkavanja svakog (božjeg ili Allahovog) dana na društvenim mrežama nailazi na anti-migrantske objave u kojima se laže o doseljenicima. Tako ste mogli čitati izmišljotine da su migranti u Španiji zapalili prodavnicu jer prodaje šunku, da napadaju vozače autobusa, da je Berlin zbog migranata rangiran kao jedan od najprljavijih i najopasnijih gradova... Dakle, kad institucije ne rade svoj posao, nije ni čudo što se momci sa Zabjela skupljaju, a Turci barikadiraju u kazinu (u Zabjelskoj vektri su mogli da se zabarikadiraju jedino u kazinu ili kladionici). I nije čudo što sinoćni skup na Zabjelu ima svoj nastavak koji se ogleda u tome što šef poslaničkog kluba partije koja vodi bezbjednosni sektor iskazuje oduševljenje represijom nad stranim državljanima, pa i onima koji nisu imali veze sa napadom na M.J. i dijeli (pa onda briše) fotografiju na kojoj se vide desetine Turaka koje pretresa policija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111032_f47ab647f1cad7a849ec289f793ccf8dbeb5659abadf3a0ec70b5d692795231e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251028111032_f47ab647f1cad7a849ec289f793ccf8dbeb5659abadf3a0ec70b5d692795231e" data-rendition-name="original" width="388" height="826" loading="lazy" alt="raskrinkavanje"> </figure>  Kad se građanima serviraju narativi mržnje onda se love Turci i prekidaju filmovi na albanskom jeziku, ali tada ministar Šaranović ukaže čast komšijama svojim pojavljivanjem među njih. Premijer, po običaju, paf-paf. Prvo pod pritiskom “narodnih patrola” ukida bezvizni režim prosto kao da ukida djeci korišćenje telefona, pa onda partijskim saopštenjem “pegla” situaciju i poručuje da su Turci ipak dobrodošli. Nije čudo ni što Goran Danilović, koji bi trebalo da se bavi kvalitetom obrazovanja, broji grupe Turaka uveče i preko dana objašnjavajući tako „subjektivni osjećaj da Turaka ima preko 100.000“, njegova koleginica iz partije saopštava kako bojkotuje Glovo u kojem su većina dostavljača upravo Turci. A na bojkot pozivaju mnogi, od partijskih botova koalicije Za budućnost Crne Gore, preko restorana koji neće da radi sa Glovom ako im šalje migrante, influenseri, advokati, civili... Upravo partijski botovi pozivaju na skupljanje i „šetnje“ kroz mjesta „gdje migranti vrebaju našu djecu“. U međuvremenu, stradaju „samo“ turski lokali i automobili. U Crnoj Gori se u prvih sedam mjeseci 2025. desilo 19 ubistava. „Patriote“, „čuvari Crne Gore“ i „zabrinuti građani“ nisu organizovali nikakav skup. Biće da to nema veze sa tim što niko od ubica nije bio državljanin Turske već smo tu koristili domaće „dostavljače“? Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

500x500

Turčin gradom neće dostavljati: Kako su dezinformacije podgrijale ksenofobiju i rasizam

Pojedini mediji i dalje su, čini se više nego ikada, u službi politike, novca, stranih uticaja i prave su fabrike dezinformacija. Institucije na njihov „rad“ okreću glavu i ne registruju ogromnu količinu dezinformacija koja se u njima stvara, a koje služe odbrani interesa pojedinaca iz politike ili partijskih struktura, kako onih iz Crne Gore tako i van nje - kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju osvrćući se na posljednjih sedam godina rada od osnivanja portala "Raskrinkavanje.me".
Društvo je, kako pokazuju istraživanja ove nevladine organizacije, svjesno da su dezinformacije problem, ali je sve više ranjivo i izloženo njihovom uticaju, jer ga institucije ostavljaju na milost i nemilost neistinama koje evoluiraju i traže pukotine u sistemu.
- Od svog osnivanja u oktobru 2018. godine Raskrinkavanje.me je objavilo skoro 3.500 tekstova u kojima smo razobličili na hiljade dezinformacija, objasnili na desetine lažnih narativa, a za borbu protiv dezinformacija obučili desetine novinara svih redakcija širom Crne Gore - ističu u saopštenju.&nbsp;
O dezinformacijama su učili i studente i đake, ali i njihove nastavnike i profesore.
- Samo u posljednjoj godini rada naša redakcija je je objavila više od 600 članaka u kojima smo analizirali širok spektar dezinformacija - od političkih, preko onih kojima se ugrožavaju nečija prava zbog pola, seksualne orijentacije, nacionalnosti, religije, pa sve do neistina koje za cilj imaju da nas ubijede da se klimatske promjene kojima svjedočimo zapravo i ne dešavaju. Nakon naših intervencija i članaka više od 50 medija je ispravilo tekstove koji su sadržali dezinformacije - naglašeno je u saopštenju.
U protekloj godini, kako dodaju, redizajnirali su sajt, uveli nove rubrike od kojih je jedna upravo vezana za dezinformacije o klimatskim promjenama, suprotstavljali se nikad jačoj reviziji istorije, a sve u saradnji sa uglednim novinarima i istoričarima iz regiona.
<h2>Provjera činjenica i odgovornost</h2>
Gostujući u rođendanskom podkastu Raskrinkavanja, zamjenica glavnog i odgovornog urednika Raskrinkavanje.ba Marija Ćosić kazala je da fakt-čeking, odnosno provjera činjenica ima važnu ulogu sve dok se društva suočavaju sa “poplavom” dezinformacija.
- Integritet informacionog okruženja jedno je od ključnih premisa u demokratskom društvu. Njegovo očuvanje je zajednička, multisektorska misija. Fakt-čekinga svoju suštinu traži u držanju odgovornim medije, političare i građane i da u tome traži svoju nišu. Naša misija je da dođemo do društva u kojem nema potrebe da mi postojimo, da dođemo do toga da je društvo takvo, da se možemo ugasiti - rekla je Ćosić.
Glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanje.me Darvin Murić ukazao je na to da, iako neke dezinformacije djeluju isuviše banalno, ljudi nasjednu, a to pokazuje iskustvo iz svakodnevnog života.
- Dokle god institucije i mediji ne rade svoj posao, mi moramo raditi svoj - zaključio je Murić.
Izvršna urednica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović ocijenila je da se mnogo više ulaže u dezinformacije i dezinformativne kampanje nego u fakt-čeking. Ona je naglasila da je fakt-čeking neodvojivi dio novinarstva te da dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti, ali i šire mržnju i donose finansijsku korist onima koji ih šire.
Sagovornici podkasta saglasni su da su najbolji efekti provjere činjenica u regionu zapravo pozitivan uticaj na medije i promjenu politike u pogledu ispravki.&nbsp;
Ćosić je ukazala da mnogi mediji nijesu imali razvijenu praksu ispravki sve dok redakcije u regionu nijesu počele da se bave fakt-čekingom.
Murić je upozorio da su dezinformacije, naročito one generisane tehnologijom koja se zasniva na vještačkoj inteligenciji posebna opasnost za demokratsko društvo.
- Svaki AI sadržaj bi trebalo da bude označen, da ima vodeni žig. U suprotnom, gubi se dodir sa realnošću. Ljudi više neće znati šta je stvarno, a šta nije. Naročito je ovo opasno u kontekstu izbora, koji uskoro slijede u Crnoj Gori - ocijenio je on.
Ćosić je navela da još nije počela u tolikoj meri zloupotreba sadržaja nastalog uz pomoć AI u političkom kontekstu, ali da primjeri iz svijeta zahtijevaju veću pažnju o njihovom uticaju.
- Tehnologija juri, a mi se sve više saplićemo dok pokušavamo da je stignemo. To se ne dešava iz dana u dan, već napreduje iz minut u minut. Suština takvih modela je da oni uče iz onoga što im mi kažemo, tu je njihova najveća opasnost. Iako još uvijek nemamo toliku poplavu problematičnih sadržaja u političkom kontekstu, ipak bi trebalo da nas brine - zaključila je Ćosić.

1250x600

1084x550

Sedam godina "Raskrinkavanja": Društvo vidi dezinformacije, institucije još ne

Od momenta kada je objavljeno da je Mohamed Alabar, milijarder iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), zainteresovan za ulcinjsku Veliku plažu krenula je političko-medijska kampanja kojom se zastupaju interesi ovog biznismena.
I dok su predstavnici vlasti legitimno krenuli da vode debatu i zastupaju ideju velike investicije, pojedini mediji su izvještavali na način koji ostavlja utisak da se radi o promovisanju davanja Velike plaže Alabaru, pri čemu su pojedini prilozi i članci bili oblikovani tako da podsjećaju na novinarske ili autorske tekstove, iako sadrže karakteristike promotivnog sadržaja. Osim napomene da li je u pitanju plaćeni sadržaj.
Promovisanje Alabara, logično, započeo je premijer Milojko Spajić, i to nakon što su se Ulcinjani i mještani drugih primorskih gradova pobunili zbog činjenice da su arapske pare „uletjele“ na tendere za zakup kupališta na Velikoj Plaži. Kompanija iza koje stoji Alabar dobila je tada na tenderu većinu kupališta plaćajući višestruko više od lokalnih ponuđača. Tada je premijer na, kako je naveo, „vanserijskoj sesiji izdignutoj iznad politike“ obavijestio Ulcinjane da će Alabar ipak odustati od zakupa kupališta kako bi ih prepustio lokalcima, ali i bacio „bombu“ od tridisetak milijardi za stotinak godina rentanja Velike plaže.
Ko je umro i jesmo li se obrukali pred šeicima? Crnoj Gori ne bi bilo prvi put da na vijek nekome izda dio svoje teritorije. Svaku od takvih investicija pratila su politička prepucavanja opozicije i vlasti, debata u medijima. Ipak, čini se da je situacija sa Alabarom drugačija pa je i konstruktivna rasprava o ovoj investiciji utihnula i prešla na teren rasprave ko je u Emiratima preselio na ahiret, ko je otišao ili nije otišao na hatar (saučešče) i je li nam se zamjerilo. Da li je sve u skladu sa zakonom pitaju uglavnom iz civilnog sektora dok iz partija koje u parlamentu treba da odluče o ovom pitanju stidljivo najavljuju podršku uz – konsenzus, koji se u Skupštini Crne Gore rijetko viđa.
<h2>Topla ljudska priča</h2>
Prateći političku kampanju mediji su otišli i korak dalje. Naročito Pobjeda koja je od promocije investitora, milijardera, napravila toplu ljudsku priču. U izvještaju sa ESG Adria Samita, koji osim naznake – „promo“ sadrži sve ostale elemente oglašavanja, Pobjeda piše kako je „jedan od najuticajnijih arapskih preduzetnika današnjice, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, održao snažno i inspirativno izlaganje na ESG samitu u Tivtu, u Porto Montenegru“ gdje je „umjesto o luksuzu i betonu, govorio o ljudima, prirodi i zajednicama – stavljajući humanost i održivost ispred profita“. Njegova je poruka, kaže Pobjeda, bila „kristalno jasna“ – ovaj milijarder je u poslu stvaranja srećnih života.
Ukrašavanje Alabarove samopromocije na ESG Adria samitu epitetima „inspirativno“ i „humano“ nije kraj. Pobjeda u nastavku promovisanja Alabara publici donosi tužnu priču o skromnom dječaku Mohamedu, sinu kamiondžije, koji je sve stvorio samo da bi brinuo o majci. Pa kako mu onda ne dati plažu na skoro sto godina?
Političari koji traže mane i izvještaji koji „kasne“ Isti list nas u još jednoj priči u kojoj se Alabarova investicija predstavlja kao jedino rješenje za Crnu Goru uvodi tvrdnjom da investitori odlaze iz Crne Gore razočarani i da „najava interesovanja globalnog giganta EMAAR za ulaganje u Ulcinj može biti tačka preokreta za cijeli jug zemlje – ali i za crnogorski turizam u cjelini“.
Jedna od sagovornica „podsjeća da je Alabar nedavno, govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, izjavio da je to ,,nova Evropa“, kojoj predstoji snažan ekonomski rast, naglašavajući prednosti zemalja koje imaju izlaz na more kao što su turistički potencijal i prelijepe obale i prirodne ljepote uopšte.
„Alabar je istakao da njegova ulaganja, iako motivisana profitom, imaju za cilj i doprinos lokalnoj zajednici, stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti i promociju zemlje na međunarodnoj mapi. Naglasio je važnost saradnje sa državom kao partnerom, što je Crna Gora već pokazala kroz projekat Porto Montenegro iz 2007. godine. Uspješne investicije zahtijevaju sinergiju između investitora, lokalne zajednice i države“, kaže ona. Dodaje i da „trenutnim polemikama i populističkim izjavama gubimo investitore i njihovo interesovanje čime se oni okreću drugim destinacijama“.
Druga sagovornica je, piše Pobjeda, „takođe mišljenja da bi propuštanje ove prilike bilo ozbiljna greška.
U članku se navodi i da je „Ulcinj okružen je zapuštenim prostorom punim šiblja i suve trave“ što neodoljivo podsjeća na retoriku korištenu u Srbiji kada se zbog izgradnje Beograda na vodi rušilo u Savamali a tamošnje vlasti govorile da se u srušenim objektima skupljaju zmije, pacovi i narkomani. U tekstu se, svakako, ne pominje da je značajan dio tog „šiblja i suve trave“ zaštićeno podučje. Pobjeda Alabarovu investiciju promoviše i kroz kolumne u kojima se UAE predstavljaju i kao bezbjednosni partneri. Ipak, promocija kroz kolumnu kao izraz nečijeg ličnog stava je legitimna, za razliku od članaka koji se publici predstavljaju autorski, a liče na marketing. Insinuacije da je Alabarova investicija presudna za Crnu Goru sadrži i tekst objavljen u „Danu“ gdje se poručuje da odnos prema ovom milijarderu pokazuje ozbiljnost države, ali se ipak dodaje i da on ne smije biti predstavljen ni kao spasitelj ni prijetnja već kao partner. „ali samo ako zna šta partnerstvo znači: otvorenost, dogovor i zaštitu javnog interesa“.
<h2>Je li moguće da Javni servis zna da je Alabar zgrožen?</h2>
Ono što RTCG jeste učinio, a što je u interesu javnosti, jeste debatna emisija gdje su neistomišljenici otvoreno razmijenili argumente. Ipak, tokom trajanja debate, autor emisije je u nekoliko navrata iznosio „informacije iz kompanije EagleHills“ navodeći da je „Alabar zgrožen načinom na koji se predstavlja u javnosti u Crnoj Gori“.
Promocija Alabara, u smislu njegovog poslovanja sa članicama EU, zabilježena je i na portalu Javnog servisa. RTCG izvještava kako „Alabar ulaže tri milijarde eura u srcu EU“. U tekstu se piše o potpisivanju dogovora o saradnji Alabara i predsjednika Gradskog vijeća Rige Vilnisa Kirsisa o razvijanju naselja Andrejsala gdje bi milijarder trebalo da uloži više od tri milijarde eura u narednih 15 godina. Ništa sporno, dok ne shvatite da je taj dogovor potpisan prošle godine, a portal RTCG-a o njemu piše sada.
<h2>Kako je Đoković „činio uslugu“ građanima Crne Gore</h2>
PR kampanja kompanije Aman i njenog ambasadora, tenisera Novaka Đokovića, takođe je nedavno plasirana kao intervju iako je više imala elemente oglašavanja. Najbolji svjetski teniser je u intervjuima za Vijesti i RTCG govorio kako će iskoristiti svoj uticaj da riješi spor između države i Amana zbog kojeg je Sveti Stefan zatvoren, dok su poruke i izjave vezane za tenis bile u drugom planu. Takođe, nigdje nije navedeno da je u pitanju PR kampanja i lobiranje za privatnu kompaniju, a teniser je svoje razgovore sa premijerom Spajićem i zastupanje privatne kompanije predstavio kao „rad za opšti interes“.
Đoković u intervjuima jeste predstavljen kao globalni ambasador Amana, iako pojedini djelovi razgovora i njegovih poruka ostavljaju utisak kao da on čini uslugu građanima Crne Gore, iako je on zvanični promoter ove kompanije.
Iako činjenica da se Đoković sastao sa premijerom povodom rješavanja spora između države i privatne kompanije govori da se radi o lobiranju, slavnog tenisera nema u registru lobista Crne Gore.

"Pobjeda" od promocije Alabara napravila toplu ljudsku priču

Za Crnu Goru je lako reći da je konzervativna i patrijarhalna država gdje prava žena, ne samo da se ne poštuju, nego se na njihov pomen sve konzervativno i patrijarhalno sjati i usprotivi nečemu što ih apsolutno ne ugrožava, kazao je glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić.
To je lako reći jer smo se, navodi Murić, bezbroj puta uvjerili da se uvijek najlakše i najgrublje targetiraju – žene, nevezano za temu i političku pripadnost.&nbsp;
- Ne moramo ići predaleko u prošlost da potvrdimo ovu tezu, dovoljno je da se prisjetimo odvratnih napada na Draginju Vuksanović Stanković, Vesnu Bratić, Vanju Ćalović Marković, Aleksandru Vuković Kuč pa i na, manje više, svaku ženu koja se usudi da uđe u muški glib politike i javnog života. Mizoginija, je, može se zaključiti, nadpartijska i nadnacionalna. Gore navedene žene su napadane zbog političkih predloga, postupaka, rasprava, istraga... Ipak, ovih dana svjedočimo novom nivou mizoginije, pa i čak i auto-mizoginije, ako nešto tako može i postojati - ističe Murić.
On podsjeća da je poslanica Jevrosima Pejović najavila je da će podnijeti inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva sa posla.&nbsp;
- Stvar je više nego prosta. Bolna menstruacija znači da se ne ide na posao. Ipak, po predanosti radu i posvećenosti poslu poznato crnogorsko društvo diglo je glas protiv ovakvog predloga. Ako uđete u komentare na Fejsbuku vidjećete da su domaći udarnici strogo protiv odustva s posla i da se zalažu za rad pod bolovima i tabletama - naveo je Murić.
<a href="https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7509811/">Medicinske studije</a> iz relevantnih krugova ukazuju, navodi Murić, da dismenoreja, ili bolna menstruacija, već predstavlja jedan od najčešćih uzroka zbog kojeg žene odsustvuju s posla. Naravno, ove studije objašnjavaju da to znači teške bolove u karlici, donjim leđima, grčeve, a naročito kod žena sa koje imaju <a href="https://www.belmedic.rs/bolesti-od-a-do-s/endometrioza">endomtriozu</a> i <a href="https://bebo.club/adenomioza-endometrioza-zidova-materice">adenomiozu</a>.&nbsp;
- Da opet uprostimo, neke žene tokom menstruacije trpe intenzivne bolove. Ali, „struka“ sa Fejsbuka misli drugačije: “Ovo samo kod nas ima. Svuda u svijetu ima budala ali definitivno kod nas je centrala”; „Vidi onda i pauzu neku za dr*anje“; „Ne sviraj Jevrosima! Zene su u tom ciklusu radile i najteze fizicke poslove pa su pretekle! Mozda to i moze ali, obzirom da to nije bolest, da vam se od plate odbiju sve dnevnice za vrijeme odsustva“; „Kakva bolesnica“; „Nijedna država u Evropi i svijetu koje su ekonomski giganti nemaju ove populističke gluposti nezna se ko šta predlaže takmičenje u populistički predlozima dok se milijarde zadužujemo kao da beremo jabuke sa grane. Kako nas vrijeme čeka jedini Bog zna s on nam jedino može i pomoći“. Ovo su samo neki od nekoliko stotina komentara - naveo je Murić.
Ukoliko se predlog poslanice Pejović usvoji, Crna Gora ne bi bila prva u Evropi koja bi uvela nešto ovakvo jer je to 2023. <a href="https://www.euronews.rs/biznis/biznis-vesti/78220/menstrualno-odsustvo-spanija-je-prva-u-evropi-omogucila-zenama-tri-do-pet-dana-odmora-zbog-bolnog-ciklusa/vest">učinila Španija</a>&nbsp;
Zakon u Španiji daje pravo na trodnevno "menstrualno odsustvo" – sa mogućnošću produženja na pet dana – moći će da ga koriste žene koje tokom ovog perioda imaju jake grčeve, mučninu, vrtoglavicu, pa čak i povraćanje. Za odsustvo je potrebna ljekarska izjava, a javni sistem socijalnog osiguranja će platiti račun.&nbsp;
- Dakle, sve po propisu, kao i kod drugih bolovanja - konstatuje Murić.
<h2>Negostoljubivo i iscrpljujuće okruženje</h2>
Štaviše, ni inicijativa koju je najavila Pejović nije novost jer je, podsjeća Murić, prije tačno godinu dana Centar za ženska prava (CŽP) pozvao tadašnje Ministarstvo rada i socijalnog staranja da razmotri uvođenje minimum jednog dana koji omogućava ženama sa pojačanim tegobama tokom menstrualnog ciklusa da uzmu plaćeno “menstrualno odsustvo” sa posla.
Anita Stjepčević iz CŽP objašnjava da bi fleksibilno rješenje bi moglo da uključi rad od kuće u ovom periodu.&nbsp;
- Postoje kompanije širom svijeta koje ovaj vid odsustva koriste za promociju svojih odgovornih i inkluzivnih politika. Takvi primjeri treba da budu smjernice za domaće politike. Međutim, resorno ministarstvo je odbilo naš predlog. Ako uzmemo poslednje izračunate razlike u stopi učešća muškaraca (79,2 odsto) i žena (64,4 odsto) u radnoj snazi u Crnoj Gori onda bi mjera poput ove, pored nesporne humanizacije tržista rada koje je odavno preraslo u negostoljubivo i iscrpljujuće okruženje, djelovala stimulativno i povoljnije za veće angažovanje ženske radne snage. Isključivanje žena iz radne snage, na globalnom nivou, mjeri se milijardama eura izgubljene dobiti - kaže Stjepčević za Raskrinkavanje.
Pojašnjava i da je menstrualno odsustvo dio šire priče o “menstrualnoj pravdi” i ženskom zdravlju kojom se prepoznaju specifičnosti naših tijela i iskustava, ali i diskriminatorna ekonomija, koja zarađuje na taksama na osnovne higijenske proizvode koje koriste samo žene i koja utiče na menstrualno siromaštvo.
<h2>Mizoginija umjesto ravnopravnosti</h2>
Stjepčević ističe da su komentari na portalima su još jednom pokazali kako se naše društvo odnosi prema realnim potrebama žena i onima koje se za njih zalažu.&nbsp;
- Dominira govor mržnje i mizoginija koji dodatno su osnaženi stigmom oko ženskog reproduktivnog zdravlja. Naši građani i građanke ne razumiju suštinu koncepta ravnopravnosti koja nikad nije ni bila u poništavanju razlika, u ovom slučaju bioloških, već čuči u njihovom prepoznavanju i kreiranju jednako podsticajnih mjera za sve . kaže ona.
<h2>Šta bi bilo kad bi muškarci imaju menstruaciju?</h2>
Iz CŽP posebno ističu jednu bitnu stvar, stav Grlorije Stajnam iz 1983. godine.&nbsp;
- Svim ženomrzačkim komentarima kao upućujemo odgovor Glorije Stajnam koja daleke 1983. godine odgovara na pitanje „Šta ako bi muškarci imali menstruaciju“: „Menstruacija bi postala zavidan, hvalisav, muški događaj: muškarci bi se hvalisali oko toga koliko traje i u kojem obimu. Dječaci bi obilježavali početak menstruacije, tog željenog dokaza muškosti, vjerskim obredima i momačkim zabavama. Vlada bi finansirala Nacionalni institut za dismenoreju kako bi pomogao u iskorijenjivanju mjesečnih tegoba. Menstruralni proizvodi finansirali bi se iz budžeta i bili bi besplatni…. Vojska ili političari imali bi argument da jedino muškarci mogu služiti vojsku jer da bi mogao uzeti krv moraš dati krv. Vjerski bi vođe tvrdili da menstruacija znači čišćenje te da žene, budući da je nemaju, nisu čiste - dodaje.
<h2>Lažna bolovanja manji problem od prava žena?</h2>
Murić navodi da su bolovanja nevezana za menstruacije, i to ona lažna, inače veliki problem u Crnoj Gori. &nbsp;
Zloupotreba bolovanja je, prema podacima privrednika i državnih institucija, državu koštala milione a na bolovanju je, konstantno, 15 odsto radnika. Murić pita da li su ona onda manje problematična jer nijesu vezana isključivo za žene?&nbsp;
- Autor teksta jednom nije skoro mjesec dana dolazio na posao jer ga je stegao išijas. Pored bolova u leđima, redovno se i uredno odsustvuje i zbog glavobolje, gripa, pa neko čak i zbog zubobolje. Kako to da je onda neprihvatljivo da neko sa uvjerenjem od doktora, zbog jakih bolova, odsustvuje nekoliko dana sa posla? Da ponovimo – za Crnu Goru je lako reći da je konzervativna i patrijarhalna, ali i država mizoginije. Lako je, jer, ako pogledamo stavove javnog mnjenja na uzorku od 390 komentara na Fejsbuk stranicama portala <a href="https://www.facebook.com/CafeDelMontenegro/posts/pfbid02HQR2AyceAXHJu4R5GFfN26pAjaFuofxG4VBUe8QDCNw3SxZSYSDGkPwWoAS1Q3tml">CDM</a> i <a href="https://www.facebook.com/lovepodgorica/posts/pfbid0357APc8YPZ5r2a2rjkgK91srcQEJNCPAkqkAkZVKE7K263t7puFEM4FkAtwSDbTvwl">Volim Podgoricu</a>, vidimo da je to tačno - zaključio je Murić.

Murić: Menstrualni bolovi internet šovinista

Predstavnici vlasti i mediji koji ih podržavaju, proteklih sedmica plasirali su niz dezinformacija o nevladinim organizacijama i njihovom finansiranju iz USAID-a.
Predsjednici partija, poslanici, “analitičari”, tabloidi, portali u službi režima pokušali su javnost da ubijede da su nevladine organizacije u Crnoj Gori od USAID-a u proteklih četiri godine dobile 77 miliona dolara, ne nudeći apsolutno nikakve dokaze i svjesno šireći neistine, a sve sa ciljem ućutkivanja kritičara. To je pokazala analiza portala Raskrinkavanje.me.
Talas dezinformisanja i napada na NVO krenuo je nakon što je Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, na svom <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">X nalogu</a> citirao tvit stranice <a href="https://x.com/kos_data?ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Eauthor">Kos data</a> u kojem se navodi da je USAID navodno potrošio oko 1,7 milijardi dolara na projekte na Zapadnom Balkanu, a 77 miliona samo u Crnoj Gori. Grenel je, kaže urednik Raskrinkavanja Damir Gutić, nastavio politiku Trampove administracije koja je krenula u gašenje USAID-a. 
- Podaci koje je objavio Kos data, a prenio <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">Grenel</a>, potiču sa portala Balkan Insight, koji uređuje BIRN, doduše, u drugačijoj formi nego što je to američki izaslanik naveo. Naslov tog <a href="https://balkaninsight.com/2025/01/30/trumps-suspension-of-us-foreign-aid-hits-hundreds-of-balkan-projects/">teksta</a> je: “Trampova suspenzija američke strane pomoći pogađa stotine balkanskih projekata”. U okviru njega postoji infografik na kojem se može vidjeti koliko su SAD potrošile na pomoć u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. Na tom infografiku se mogu vidjeti identične brojke koje je prenio Kos data. Ogromna razlika je u tome što se u tekstu Balkan Insighta ne kaže da je ovaj novac u zemlje regiona ušao direktno preko USAID-a, već jasno piše: “Koliko su SAD potrošile na pomoć svakoj od zemalja zapadnobalkanske šestorke”. USAID nije jedina linija za finansiranje projekata van SAD. Dakle, Grenel je prenio dezinformaciju stranice Kos Data da je samo USAID u Zapadni Balkan ulio 1,7 milijardi dolara, a zapravo se radi o stranoj pomoći svih američkih agencija i donatora - naveo je Murić.
<h2>Neistine iznosili Knežević, Đoković i portali bliski vladajućim partijama</h2>
Nakon što je Grenel “tvitnuo”, krenuo je, kaže Murić, orkestrirani napad na civilni sektor u Crnoj Gori, ali i regionu. 
- Mediji koji podržavaju vlast, a čije objave redakcija Raskrinkavanja i drugi regionalni fakt-čekeri skoro svakodnevno ocjenjuju kao dezinformacije, dali su se u akciju i počeli kampanju protiv nevladinih organizacija - rekao je Murić.
Ipak, kako kaže, prednjačili su predstavnici vlasti poput Milana Kneževića koji je dodao svoju dezinformaciju na već postojeće o 77 miliona. 
Lider DNP-a u parlamentu je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ozivljavaju-li-trampovi-potezi-ideju-o-stranim-agentima-u-crnoj-gori">rekao</a> da su samo u prošloj godini pojedine NVO u Crnoj Gori dobile 77 miliona eura američke pomoći. 
- Pošto imate dobar kontakt sa NVO sektorom, a u toku ste sa ovom akcijom američke administracije koja je zavrnula slavine Savu Kenteri, CDT, Daliborki Uljarević i ostalima, vidjeli ste da su prošle godine dobili 77 miliona dolara od SAD - rekao je Knežević u Skupštini tvrdeći da su pojedine NVO primali novac od "podružnica CIA-e". 
Knežević ne samo da je ponovio izvornu dezinformaciju nego je, ističe Murić, optužio NVO da su za samo godinu dana dobile 77 miliona eura. 
Pridružio mu se koalicioni partner, poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković, takođe iznoseći neistine. On je za <a href="https://borba.me/djokovic-za-borbu-nvo-uzimale-novac-od-usid-a-da-se-mijesaju-u-izbore-u-crnoj-gori/">Borbu kazao</a> da su NVO uzimale novac od USAID-a da se miješaju u izbore u Crnoj Gori, te da mu je “drago što je na ovaj način demonstrirano koliko je zapravo nevladinih organizacija koje su se klele u svoju nezavisnost i nepristrasnost očigledno bilo na spisku ove organizacije”. 
Đoković dodaje i da “javnost i dalje treba da zna kako se finansiraju pomenute NVO a što se očigledno postiže kroz razne modalitete kao što je dokazano iznošenjem platnih spiskova USAID-a". Đokovića ovim putem upućujemo da pogleda sajtove nevladinih organizacija i pročita kako se i iz kojih izvora finansiraju. 
- Uporedo sa predstavnicima vlasti u Crnoj Gori širenje dezinformacija pomogli su njima bliski portali kao što su <a href="https://borba.me/77-miliona-razloga-za-protivljenje-zakonu-o-stranim-agentima/">Borba,</a> <a href="https://aloonline.me/zurnal/usaid-grantozderi-vrijeme-je-da-se-presvucete-u-trostrukom-saltu-i-postanete-trampisti/?fbclid=IwY2xjawIYLe1leHRuA2FlbQIxMQABHXkM6IsdAghgwU87sFg5jIn9qyj9wN4zOCzkARAle4KuqQ7wirrAsVH7Pw_aem_n9urWn1dL4gBRo-p0KYyKQ">Alo onlajn</a>, <a href="https://www.in4s.net/nvo-suze-idu-na-gore-ostaju-bez-goriva-make-montenegro-free-again/">IN4S</a>, i <a href="https://pogled.me/grenel-objavio-koliko-je-usaid-investirao-u-ljevicarske-nvo-u-regionu-placenicima-iz-crne-gore-podijeljeno-77-miliona-dolara-za-cetiri-godine/">Pogled</a>, koji su objavljivali naslove poput: “77 miliona razloga za protivljenje Zakonu o stranim agentima”, “Grenel objavio koliko je USAID investirao u ljevičarske NVO u regionu: Plaćenicima iz Crne Gore podijeljeno 77 miliona dolara za četiri godine”, “Koprivica iz CDT-a pravda poslednje USAID-ove dolare”, NVO suze idu na gore, ostaju bez „goriva“: Make Montenegro Free Again!, “USAID „GRANTOŽDERI“ VRIJEME JE DA SE PRESVUČETE U TROSTRUKOM SALTU I POSTANETE TRAMPISTI”, “KREĆE PLAČ Tramp zavrnuo finansijske slavine stranim agentima u Crnoj Gori” Ovo su tek neki naslovi koje je crnogorska publika mogla da čita u protekle dvije sedmice, a koji su imali za cilj targetiranje NVO i pokušaj urušavanje njihovog kredibiliteta - navodi Murić.
<h2>USAID Crnoj Gori dao devet, a ne 77 miliona</h2>
Pretragom sajta američke administracije, <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a>, gdje se može provjeriti koliko američkog novca ide za pomoć drugim zemljama, dolazi se do podatka da je za period od 2020. do decembra 2024. ukupna isplaćena pomoć svih agencija američke Vlade Crnoj Gori, dakle ne samo USAID-a, iznosila 70.4 miliona dolara, od odobrenih 76.79 miliona.
- Ovi podaci odnose se na period do 19. decembra 2024. Od tog iznosa, novac nije išao isključivo nevladinim organizacijama, kao što tvrdi Knežević i mediji bliski njegovoj koaliciji, već su finansirani projekti koji se tiču koronavirusa, turizma, tehnologije, start-apova, nauke, zdravlja, medija... Da ponovimo – svi ovi podaci dostupni su na sajtu američke administracije - <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a> - kazao je Murić.
Kako je rekao, od pomenutog iznosa, preko USAID-a u Crnoj Gori je isplaćeno 8.9 miliona dolara i to ne samo nevladinim organizacijama koje se bave demokratizacijom. 
- Dio novca usmjeren je u medije, različite društvene, naučne, obrazovne, zdravstvene i slične djelatnosti. Na primjer, za turističke djelatnosti novac od USAID-a dobijala je Regionalna agencija za razvoj Bjelasice Komova i Prokletija. Novac je državi Crnoj Gori dodjeljivan iz USAID-a kao direktna pomoć za vrijeme pandemije COVID-19. Dodatno, USAID je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) za Crnu Goru uplatio 800.000 dolara - dodao je Murić.
Navodi da je novac od USAID-a dodjeljivan organizacijama koje pomažu oboljelima od AIDS-a, za jačanje prava Roma i drugim organizacijama koje su pomagale društvu.
Kada je u pitanju Centar za demokratsku tranziciju (CDT), osnivač Raskrinkavanja, ova organizacija je od USAID-a u periodu od pet godina kroz dva projekta za fakt-čeking dobila 139.792 dolara.
- Podsjećamo, USAID je <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/274142/usaid-napusta-crnu-goru-tokom-12-godina-donirali-243-miliona-dolara">okončao</a> misiju u Crnoj Gori 2013. nakon 12 godina, kada je procijenjeno da Crnoj Gori više nije potrebna ta vrsta pomoći. Tom prilikom je saopšteno da je vlada SAD od ukupno 281 milion dolara uloženih u Crnu Goru kroz razne projekte, preko USAID-a usmjerila 243 miliona. Do tada, ta agencija je pomogla projekte kao što su Informativni centar u Mojkovcu, Gorska služba spašavanja u Nikšiću, Zemljoradnička zadruga “Vrbica” u Beranama, razvoj mljekarskog sektora u Danilovgradu, Fabrika sokova “Pirella” iz Danilovgrada, ali i primjere potpore civilnom društvu i poslovne regulative, kao što je uprošćavanje administrativnih procedura na Cetinju i renoviranje Osnovnog suda u Podgorici, kao i inicijativu za podršku organizacijama koje se bave osobama sa invaliditetom. Pomoć USAID-a Crnoj Gori nije prestala da stiže zatvaranjem njihovog predstavništva. Od tada se sredstva dodjeljuju kroz regionalne projekte, projekte američkih organizacija ili je sredstvima direktno upravljao Stejt Department - podsjeća Murić. 
<h2>Gašenje USAID-a?</h2>
Cijela saga, navodi Murić, krenula je odmah pošto je Donald Tramp ponovo stigao u Bijelu kuću. 
- U skladu sa njegovom “America first” doktrinom, Tramp navodno želi bolje upravljanje američkim novcem, a jedna od prvih uredbi koje je potpisao bilo je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">stopiranje strane pomoći</a> na 90 dana i pozvao je na prekid rada USAID-a. Trenutno je ugašen sajt USAID-a, a nekoliko hiljada zaposlenih je trebalo da bude <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cx253xjnxrmo">poslato</a> na plaćeno odsustvo. Međutim, taj potez je trenutno <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cdd9p8g405no">blokiran</a> od strane suda. Navodni plan je da se gotovo sve osoblje USAID-a pošalje kući i da se agencija potom spoji sa Stejt dipartmentom - kaže Murić.
USAID je osnovan 1961. godine kroz Zakon o stranoj pomoći koji je usvojio Kongres SAD-a. Tim zakonom je naloženo osnivanje vladine agencije za upravljanje međunarodnom pomoći. Predsjednik Džon F. Kenedi je potom osnovao USAID izvršnom naredbom, a njegov status izvršne agencije potvrđen je zakonom 1998. godine. BBC <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">piše</a> da to vjerovatno znači da Tramp ne može tako jednostavno ukinuti USAID samo izvršnom naredbom, jer bi se takav potez suočio izazovima pred sudom i kongresom.
Kao razlog za obrušavanje na USAID, na sajtu Bijele kuće se <a href="https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/02/at-usaid-waste-and-abuse-runs-deep/">navodi</a> da su rasipanje i pronevjere unutar USAID-a problemi koji idu daleko: “Decenijama, Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna poreskim obveznicima jer usmjerava ogromne sume novca smiješnim — i, u mnogim slučajevima, zlonamjernim — projektima ukorijenjenih birokrata, uz gotovo nikakav nadzor.”
Oko na USAID je bacio i Trampov čovjek za “efikasnost vlade”, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask, koji je rekao da je USAID kriminalna organizacija i da je treba zatvoriti. Pritom, Mask je, naglašava Murić, <a href="https://www.raskrinkavanje.me/analiza/nema-dokaza-da-je-usaid-placao-selebritije-da-podrze-zelenskog/">podijelio</a> i lažnu vijest da su holivudske zvijezde plaćane novcem USAID-a da posjete Ukrajinu. 
USAID je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">osnovana</a> 60-ih godina prošlog vijeka, kako bi upravljala programima humanitarne pomoći u ime vlade SAD. Zapošljava oko 10.000 ljudi i radi u više od 100 zemalja, sa <a href="https://www.dw.com/en/fact-check-trumps-team-targets-usaid-with-false-claims/a-71535712">budžetom</a> od oko 50 milijardi dolara godišnje (sa koliko je raspolagala 2023.).
- Spektar aktivnosti koje USAID preduzima je širok: od dopremanja hrane u najsiromašnijim zemljama, do zdravstvenih programa, poput vakcinacije protiv dečije paralize i zaustavljanja širenja virusa koji imaju potencijal da izazovu pandemiju - zaključio je Murić.

Murić: Predstavnici vlasti i režimski portali obmanjuju javnost neistinama o 77 miliona za NVO

Dezinformacije, teorije zavjere, mizoginija, izražena pristrasnost i direktni napadi na organizatore i učesnike – samo su neke od metoda kojima pojedini mediji brane vlasti u Crnoj Gori ali i Srbiji od protesta koje organizuju studenti, kazao je Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me. Murić konstatuje da su protesti u Srbiji i ovdje su dosta različiti. Studenti u Srbiji blokiraju univerzitete, protesti su i masovniji, blokiraju se ulice u mnoštvu gradova, a sa protestima u Crnoj Gori vežu ih dvije činjenice - studentski pokret i uzrok, odnosno inicijalna kapisla – stradanje građana. - Postupanje portala iz Crne Gore u čijim smo objavama pronašli dezinformacije vezane za proteste je prema oba pokreta, pak, dosta slično, ili, moglo bi se reći i identično. Narativi koje ovi portali koriste su dobro poznati – proteste organizuju bivša vlast i kriminal, odziv građana je slab, a ide se i dotle da se tvrdi da sve spolja organizuju „moćni zlikovici“ - naveo je Murić. On je podsjetio da su nakon prve reakcije studenata, sa prvim saopštenjem <a href="https://mina.news/vijesti-iz-crne-gore/demokrate-poteste-ne-organizuju-studenti-nego-dukanovic/">„iskočili“ poslanici Demokratske Crne Gore</a> jer se traže ostavke njiihovih ljudi koji vode sektor bezbjednosti. Tvrde da je protest zbog stradanja 13 nedužnih građana organizovao Milo Đukanović i kriminalni klanovi. - Pridružila im se i poslanica PES-a <a href="https://www.in4s.net/nedovic-pes-dijeli-misljenje-demokrata-da-iza-protesta-ne-stoji-neformalna-grupa-studenata-kamo-sjutra/">Jelena Nedović</a> koja tskođe tvrdi da se konci vuku od iza rešetaka – odnosno da protestima orkestrira bivši čelnik policije Zoran Lazović. Ona, doduše, nije javnosti objasnila kako to zatvorenik iz UIKS-a, koji je pod kontrolom Ministarstva pravde, koje je pod kontrolom vlasti čije je ona dio, a bogme i spomenute Demokrate, uspijeva da orkestrira išta iz istražnog zatvora? Ako kojim slučajem i koordinira iz zatvora onda je to propust vlasti koja bi morala da čovjeka osumnjičenog za jako ozbiljne stvari malo bolje pripazi - podsjeća Murić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Darvin Murić"><figcaption>Darvin Murić(Photo: CDT)radekoprivica.com</figcaption></figure>  Kako svaki narativ ide odozgo naniže, stepenica ispod vlasti su, kaže Murić, mediji koji ih svim silama brane od protesta. - Tako su <a href="https://borba.me/nedoumice-razjasnjene-vesko-barovic-javno-podrzao-proteste-kamo-sjutra-procitajte-ostala-zanimljiva-imena/">Borba i društvo</a> jedva <a href="https://aloonline.me/crna-gora/milov-kontroverzni-pajtas-veskobar-javno-podrzao-proteste-kamosjutrasa/">dočekali</a> da na spisku onih koji podržavaju studente ugledaju određena imena neslavne prošlosti slavodobitno ustvrde da je ama baš sasvim dovoljan dokaz za teorije koje su iznijeli poslanici vlasti. Osnivači ovih i ovakvih portala pokušali su da mlade ljude bez iskustva o javnim nastupima uvuku u debatne emisije i suoče ih sa političarima, članovima Odbora za bezbjednost i inače ljudima koji se ne skidaju sa televizije, a nakon što su iz grupe Kamo sjutra to odbili i odlučili, ispravno ili neispravno, za nastup na TV E, krenulo se sa tvrdnjama da studenti <a href="https://borba.me/ipak-gostuju-samo-na-dps-televiziji-organizator-protesta-ne-zna-ni-ciju-ostavku-trazi-video/">„gostuju samo na DPS televizijama“</a>, da im je <a href="https://borba.me/ekskluzivno-predstavnici-kamo-sjutra-prihvatili-pa-odustali-od-gostovanja-na-tv-prva-urednik-objavio-prepisku-rekli-da-ne-zele-suceljavanje-sa-becicem-i-saranovicem-urednik-i-to-prihvatio-ali/">TV Prva ispunila praktično</a> svaku životnu želju a da oni opet nisu htjeli da dođu. Naravno, ostalo je bez pomena to što su studenti gostovali na više televizija i nekim podkastima kojima se nikako ne može zalijepiti etiketa saradnje sa prethodnim režimom - istakao je Murić. Studenti su iznijeli zahtjeve, odbili mogućnost da pregovaraju o njima sa premijerom. Murić navodi da je to legitiman izbor taktike, osim ako ste portal čija je svrha da brani vlast. Onda ćete, kaže Murić, tvrditi da su studenti <a href="https://borba.me/apoliticni-studenti-izgubili-kompas-prvo-odbili-sastanak-sa-premijerom-a-sada-traze-od-spajica-da-sazove-konferenciju-za-medije-i-izjasni-se-o-njihovim-zahtjevima/">„izgubili kompas“</a> jer traže od Spajića da organizuje pres i kaže prihvata li zahtjeve ili ne. - Borba čak pokušava da poveže proteste sa dešavanjima u Skupštini tvrdeći da je „simptomatično i to da se tzv. studentski i građanski protesti u Crnoj Gori poklapaju i sa bojkotom sjednica Skupštine Crne Gore od strane opozicije“. Borbi je sve jasno – „opozicija pokušava na dva fronta (na ulicama i unutar institucija) protestima i bojkotom da blokira državu i pokuša da zaustavi ekonomske i sve druge reforme, kao i rad bezbjednosnog sektora, sudstva i tužilaštva“. Dakle – ako pitate Borbu, studenti žele da unište ekonomiju i bezbjednosni sektor, sudstvo i tužilaštvo - naglašava Murić. Prostor na portalima se daje i <a href="https://borba.me/vukicevic-skromna-masovnost-sinocnjeg-protesta-rezultat-spoznaje-da-iste-organizuju-zarad-politickih-ciljeva-dps-a-i-ostalih-snaga-koje-su-porazene-30-avgusta/">Fejsbuk statusima</a> u kojima se, primjećuje Murić, bez ikakvih dokaza tvrdi da je Darko Ivanović Skočko preuzeo koordinaciju kompletne akcije od studenata. <a href="https://aloonline.me/crna-gora/vrela-podrska-teta-severina-iz-zagreba-razgalila-kamosjutrase/">Novonagrađeni portal Alo onlajn</a> ide u mizoginiju i objavu hrvatske pjevačice Severine vezanu za proteste u Crnoj Gori i, kako kaže ironično Murić, vrlo inventivno se referiraju na njen poznati video. Podršku profesora srpskih univerziteta, naročito Dinka Gruhonjića su dočekali sa nizom uvreda i teorijom zavjere da profesor vodi obojene revolucije po regionu. <h2>Štite nas i od studenata iz Srbije</h2> Ovaj <a href="https://aloonline.me/srbija-i-srpska/vise-nema-dileme-goran-jesic-je-vodja-na-studentskim-protestima-u-srbiji/">portal</a> se, dodaje Murić, <a href="https://aloonline.me/srbija-i-srpska/profesor-antic-odgovorio-je-na-sramnu-izjavu-vladike-grigorija-video/">više potrudio</a> da <a href="https://aloonline.me/srbija-i-srpska/profesor-antic-iznio-zapanjujuce-tvrdnje-pojedini-studenti-vrse-pritisak-na-mene-kucaju-mi-na-vrata-i-prate-sa-kim-se-sastajem-video/">odbrani vlast</a> u <a href="https://aloonline.me/srbija-i-srpska/u-drzavi-sve-funkcionise-normalno-propala-ideja-generalnog-strajka-u-srbiji/">Srbiji</a>, nego funkcije čelnika sektora bezbjednosti u Crnoj Gori. - <a href="https://borba.me/krvava-ruka-je-sorosev-simbol-za-rusenje-vlasti-video-kao-dokaz/">Borba tu diže stvari na regionalni nivo</a> – brani zajedno Crnu Gori i Srbiju i to, ni manje ni više nego od – Soroša, „otkrivajući“ publici da je „krvava ruka“ njegov simbol za rušenje vlasti, ignorišući smrt ukupno 28 građana u obje države i simboliku krvave ruke vlasti. <a href="https://borba.me/ko-destabilizuje-srbiju-i-crnu-goru-krvave-ruke-uz-nadu-opozicije-da-se-moze-vratiti-na-vlast/">U tekstu naslovljenom</a> – „Borba objavljuje poduži spisak – Dragana Đilasa, Mariniku Tepić, Mila Đukanovića, poslanički klub DPS-a ali i razne „lazović i katniće koji su slobodne građane razvlačili po ulicama“ - konstatuje Murić. Napadaju se <a href="https://borba.me/naslovna-strana-danasa-na-kojoj-vucica-porede-sa-hitlerom-je-sramotan-cin-u-istoriji-novinarstva/">drugi mediji</a> i <a href="https://borba.me/skandal-u-reziji-eurosportovog-komentatora-politicki-zloupotrijebio-djokovica-pa-nastavio-da-prijeti-preko-iksa-video/">novinari</a> koji kritikuju Vučića, <a href="https://borba.me/isplivao-tajni-plan-koji-su-tajne-sluzbe-napravile-za-studente-ozbiljna-logistika-i-obilan-propagandni-materijal/">krive se strane tajne službe</a> i otkrivaju se tajni planovi, <a href="https://borba.me/hrvati-sad-gadjaju-srbiju-protestnom-notom-zbog-privedenih-nvo-hrvatica-koje-ucestvuju-u-studentskim-protestima/">hapse se Hrvati</a>. Sve je, kaže Murić, <a href="https://www.in4s.net/crnogorska-zaba-koja-je-vidjela-da-potkivaju-konje-u-srbiji/">na kraju začinio pop</a> – koji crnogorske studente naziva žabom koja je digla nogu jer je vidjela da se u Srbiji konj potkiva. Pop u svojoj kolumni za IN4S, doduše, ide u drugu krajnost, pa vidi proteste u Crnoj Gori i Srbiji kao udar na Srbe, crkvu, i Ruse. - Ono što se jasno vidi je da ovi, dvorežimske portali, dezinformativnim narativima pokušavaju da podriju proteste i prikažu ih kao sve osim onoga što, za sada, zaista i jesu – bunt građana i traženje odgovornosti za sve što ih je snašlo - zaključio je Murić.

Dvorežimski portali protiv studenata: Uvrede, laži, teorije zavjere i mizoginija

Pomjene vlada u posljednje četiri godine nijesu donijele promjene u načinu na koji se predstavnici vlasti odnose prema novinarima koji ih kritikuju. 
To je generalni zaključak istraživanja „<a href="https://www.cdtmn.org/analize/targetiranje-prijetnje-i-napadi-kako-mocnici-guse-slobodu-medija-i-aktivizam/?preview_id=12685&amp;preview_nonce=95c878363e&amp;_thumbnail_id=12687&amp;preview=true">Targetiranje, prijetnje i napadi: Kako moćnici guše slobodu medija i aktivizam</a>“, čiji su autori redakcije <a href="https://www.raskrinkavanje.me/">Raskrinkavanja</a> i hrvatskog <a href="https://faktograf.hr/">Faktografa,</a> a u kojem se analiziraju verbalni napadi i kampanje koje protiv medija i novinara vode predstavnici vlasti. 
Glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić istakao je da su se u prošlosti novinari u Crnoj Gori ubijali, tukli, ranjavali i hapsili, te da ovo istraživanje ne tretira te, najteže slučajeve, već samo način na koji se nosioci javnih funkcija odnose prema medijima koji ih kritikuju. 
- Model za napade na kritički nastrojene medije, ako i nije uspostavljen, onda jeste učvršćen i nadograđen za vrijeme vladavine DPS-a. Tadašnji premijer/predsjednik Milo Đukanović medije koji su bili kritički nastrojeni prema njegovom režimu nazivao „medijskom mafijom“, „monstrumom“, njihove osnivače „galopirajućom upalom mozga“, a novinare „pacovima“. Njegovi najbliži savjetnici za novinare su govorili da su „bolesna bagra“ i da su „gluplji od goveda“, a iz DPS-a su novinarku „Vijesti“ nazivali i „glavnim perom Škaljarskog klana“. Da promjena vlasti ne znači i promjenu odnosa prema kritički nastrojenim novinarima uvjerili smo se nakon smjene DPS-a kada je tadašnji premijer Dritan Abazović samo nastavio da po istom napada novinare tvrdeći „da nanose štetu Crnoj Gori“, da „šire govor mržnje“, a čak je i prijetio gašenjem pojedinih medija, a nijesu mu bili strani ni napadi na nevladine organizacije - naveo je Murić.
Ni naredna Vlada, ističe on, nije se proslavila u odnosu prema medijima, novinarima i aktivistima. 
- Tako je potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić govorio da veliki pritisak na zdravstveni sistem prave „taster i džepni novinari“, da mediji „spinuju javnost i zlonamjerno iznose neistinite informacije zarad neke svoje lične, male, jadne koristi“. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povezao je „Pobjedu“ sa kriminalnim ili obavještajnim strukturama nakon što su objavili da je u njegovom obezbjeđenju policajac osuđen za brutalno zlostavljanje. Još jedan potpredsjednik Vlade, , direktno je napadao novinare nazivajući novinara TV Vijesti “novinarom u pokušaju” i korumpiranim nakon priloga o odluci poslanika vladajuNik Đeljošajće većine da Skupština Đeljošaju ne skine poslanički imunitet - istakao je Murić.
On podsjeća da je i predsjednik Jakov Milatović pokazao nepoštovanje prema medijima omalovažavajući novinarku Javnog servisa tvrdeći da joj je pitanja pisao neko drugi. 
Kako kaže, posljedice ovakvog odnosa prema medijima i novinarima su očigledni. 
- Slučajevi, u kojima oni koji treba da budu primjer poštovanja medija, novinara i aktivista crtaju mete kritičarima, direktno su doveli do toga da i drugi targetiraju predstavnike medija o čemu nam govore slučajevi kampanje portala Aktuelno protiv dopisnice Vijesti iz Kolašina i fizički napad suvlasnika tog medija, Zorana Bećirovića, na novinarku Pobjede - dodaje Murić.
On je napomenuo da na sličan način nosioci funkcija tretiraju i civilne aktiviste. 
- Najave Zakona o agentima stranog uticaja novi su nivo pritiska na civilni sektor u Crnoj Gori, ali svakako da taj pritisak na NVO nije nova pojava u Crnoj Gori. Od poziva na “deratizaciju” u doba vlasti DPS-a do post-DPS vlada čiji su članovi za su civilne aktiviste govorili su “prepreka na evropskom putu Crne Gore”, “kočničari razvoja”, “da rade za tuđe interese”... - kazao je Murić.
Prema njegovim riječima, situacija nije puno bolja ni u Hrvatskoj u kojem političari redovno verbalno ponižavaju novinare i novinarsku profesiju, a određene društvene grupe novinare nazivaju “stranim agentima”, “plaćenicima”, “dnovinarima” ili “crvima”, a neki pozivaju na ukidanje javnog finansiranja medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti i desničarima. 
- Kada je u pitanju civilni sektor, hrvatske vlasti od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju primarno provode strategiju administrativnog iscrpljivanja organizacija civilnog društva, odnosno mrtljavanja tijela kao što je Savjet za razvoj civilnog društva te administrativnog opterećivanja u sprovođenju projekata finansiranih iz Europskih fondova - rekao je Murić-
O drugim slučajevima zabilježenim u Crnoj Gori, ali onima u Hrvatskoj, može se pročitati u zajedničkom istraživanju Raskrinkavanja i Faktografa koje je dostupno <a href="https://www.cdtmn.org/analize/targetiranje-prijetnje-i-napadi-kako-mocnici-guse-slobodu-medija-i-aktivizam/?preview_id=12685&amp;preview_nonce=95c878363e&amp;_thumbnail_id=12687&amp;preview=true">ovdje.</a>

Murić: Vlade se mijenjaju, ali targetiranje novinara opstaje

Od same najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će doći u Crnu Goru i zvaničnoj Podgorici „u brk“ reći šta ga muči, portali u Crnoj Gori koji se otvoreno stavljaju u njegovu službu dostigli su novi nivo pristrasnosti, saopptio je glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me, Darvin Murić.&nbsp;
Kako je kazao, redom su Borba, IN4S, Alo onlajn ređali najave kako će Vučić da „pospremi“ crnogorsko rukovodstvo usred njihovog lokala, da bi, zatim, objavili hvalospjeve tvrdeći, sa sve velikim slovima u naslovu, kako je predsjednik Srbije „državnički bez pardona održao lekciju Crnogorcima na domaćem terenu“ te kako je „razvalio Prvu i Drugu familiju“, a „komite bacio u očaj“. 
Ko imalo prati medijsku scenu u Crnoj Gori i regionu jasno mu je da su ova dubina pristrasnosti i ovakvi naslovi uvezeni iz tabloida koje kontroliše upravo Vučićeva vlast i da toga u crnogorskim medijima nije bilo ma koji politički pol oni podržavali.
- Ali, to je manji problem. Veći je problem što je predsjednik Srbije došao u Tivat na pres konferenciju i svoj model maltretiranja i ponižavanja novinara koji ne pišu kako je državnički bez pardona “održao lekciju” i “razvalio Prvu i Drugu familiju prenio u Crnu Goru” - istakao je Murić.
On je rekao da grubijanski odnos prema novinarima i spočitavanje toga šta ga treba, a šta ne treba pitati, pa onda „savjet“ novinaru da se upristoji, rasprava da li je Kosovo republika ili ne. Vučić je u Tivat uvezao svoju standardnu pres konferenciju i crnogorske novinare maltretirao kao što to čini kući prema neposlušnima.
- Ovakvo ponašanje Vučiću se prećutalo. Apsolutno je nebitno da li će mu premijer, predsjednik, ministri odgovoriti na političke poruke koje je uputio iz Tivta, ali je jako bitno da premijer, predsjednik koji je nedavno imao sličnu epizodu ali se, uz malo ironije i donekle izvinio, ministarka kulture i medija ali i organizatori događaja nedvosmisleno osude ovakvo ponašanje gosta prema našim novinarima - kazao je on.
Murić smatra da novinari u Crnoj Gori ne smiju dozvoliti da modeli koji se praktikuju u Srbiji postanu dio svakodnevice u našem radnom okruženju. U crnogorskoj istoriji ali i budućnosti postoje ogromne mrlje zbog prebijanja, ubijanja, ranjavanja novinara, i ne smije se ni po koju cijenu dozvoliti da se uz naše probleme uvoze vrijednosti i standardi koje vode upravo tome.
- Ako se ovakvo ponašanje prema novinarima, pa od onih koji su gosti, bude tolerisalo sljedeće što nam se može desiti je da se u Crnoj Gori ponovi čuveni slučaj ministra u Vladi Srbije, Bratislava Gašića, koji je novinarki koja se spustila na koljena kako bi namjestila mikrofon rekao – volim novinarke koje lako kleknu - zaključio je Murić.

Murić: Da novinari ne bi “klečali“ mora se osuditi ponašanje Vučića

Jesen je i vrijeme je za izlazak na birališta, ponekome i za polazak u školu, a svi znamo šta to znači – najezdu dezinformacija, neprovjerenih informacija i fotografija đaka prvaka koji se nevoljno smiju ispred škole, kazao je glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić.
- Postalo je isuviše simptomatično – čim se približe izbori iz partijskih i botovskih fioka se vade lažna i (u najmanju ruku) sumnjiva istraživanja javnog mnjenja. Recept je dobro poznat, otkucaju se procenti po želji, na dno se upiše ime istraživačke agencije, isto po želji, i kreće dijeljenje po mrežama i medijima. Apsolutno je, onima koji to dijele, nebitno što istraživači uredno i redovno demantuju da su to njihova istraživanja i to se brojke vrlo često ne poklapaju, taj trend opstaje jer je praktično – džabe, ništa ne košta nalupati cifre na bijeli papir i tvrditi da je u pitanju ekskluziva - naveo je Murić.
Prema njegovim riječima, nije puno drugačije ni kada su u pitanju imena na izbornim listama.
- Licitira se kao u prelaznom roku u fudbalu, pa tako botovske mreže i njima prijateljski portali objave da je Miloš Konatar najavio da će Nebojša Šofranac biti na listi URA. I to prije emitovanja podkasta u kojem su oni razgovarali o svemu osim o izborima. Naravno, sve uz poveću dozu nacionalizma i govora mržnje - rekao je Murić.
On je dodao da nacionalizam i izbori idu u paketu.
- Još kad se poklopi tajming za rezultate popisa i predizbornu kampanju. Najlakše je onlajn i oflajn aktivistima, da ne kažemo botovima, da u predizbornu priču uvale proizvoljne procente nacija i naroda. Od Rakovića koji ima ekskluzivu koja govori jedno, do tviteraša pod lažnim imenima koji imaju ekskluzivu koja govori drugo, a MONSTAT, opet, kaže da je ekskluziva njihova i da brojke samo oni znaju. A kakva bi to predizborna kampanja bila da u njoj nema govora mržnje? „Izvjesni“ autor kojeg Borba uredno i redovno objavljuje kazuje nam da je „Nermin ipak Nermin“ i da mora biti svjestan da Podgorica nije njegova pa neka je po 1000 puta DPSovac. Ako pogledamo sa vedrije strane, zbog toga što je „Nermin ipak Nermin“, uočili smo i rijetku pojavu, izvinjenje medija građanima, pa neka kažu da izbori u Crnoj Gori nisu sve demokratičniji - kazao je Murić.
Ipak, kako navodi, nije jesen samo za izbore, mora se malo i o školi pričati.
- Naročito o epidemiji morbila i niskom procentu vakcinisane djece jer učesnike svih prethodnih jesenjih izbora ne zanima što im građane non stop lažu da vakcina izaziva autizam pa sada, umjesto da spriječe širenje neistina, moraju malo da priprijete da bez vakcine nema škole - zaključio je Murić.

Murić: U školu i na izbore, uz dezinformacije

Saveznici Ukrajine potpisali su u Parizu deklaraciju o namjerama koja bi mogla otvoriti put raspoređivanju međunarodnih snaga nakon eventualnog prekida vatre s Rusijom, potvrđeno je na samitu tzv. Koalicije voljnih, kojem prisustvuju predstavnici više od 30 država.
Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjerama koja predviđa mogućnost raspoređivanja britanskih, francuskih i drugih evropskih snaga na teritoriji Ukrajine nakon prekida vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je, kako je rekao, „suštinsku“ deklaraciju, naglasivši da ona predstavlja konkretan korak ka sigurnosnim garancijama za njegovu zemlju.
- Važno je da danas koalicija ima suštinske dokumente. Ovo nisu samo riječi. Postoji konkretan sadržaj: zajednička deklaracija svih zemalja koalicije i trilateralna deklaracija Francuske, Velike Britanije i Ukrajine -poručio je Zelenski.
Dodao je da su tri zemlje detaljno radile na pitanjima raspoređivanja snaga, broju vojnika, vrstama naoružanja i komponentama oružanih snaga koje bi mogle djelovati efikasno. Prema njegovim riječima, među članicama Koalicije voljnih već postoji razumijevanje „koja je država spremna na šta“.
Zelenski je naveo i da su vođeni sadržajni razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o mehanizmima nadzora eventualnog primirja kako bi se spriječila njegova kršenja.
- Sjedinjene Američke Države su spremne raditi na tome. Jedan od najkritičnijih elemenata je odvraćanje – alati koji će spriječiti novu rusku agresiju. Sve to vidimo - rekao je ukrajinski predsjednik.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Njemačka ne isključuje učešće u multinacionalnim snagama koje bi nadzirale prekid vatre, pri čemu bi njemački vojnici bili raspoređeni na teritoriji susjednih NATO država.
- Njemačka će nastaviti doprinositi politički, finansijski i vojno. To bi, na primjer, moglo uključivati raspoređivanje snaga na susjednoj NATO teritoriji nakon prekida vatre - kazao je Merc, dodajući da će o prirodi i obimu njemačkog doprinosa odlučivati vlada i parlament.
Francuski predsjednik Emanuel Makron saopštio je da su saveznici postigli saglasnost o „robusnim“ sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nakon prestanka borbi. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države imale bi vodeću ulogu u mehanizmu nadzora primirja.
- Zajedno gradimo robusnu sigurnosnu arhitekturu za Ukrajinu - poručio je Makron, nazivajući samit u Parizu „istorijskim danom za Ukrajinu i Evropu“.

Istorijski dogovor Zelenskog, Starmera i Macrona: Britanski i francuski vojnici idu u Ukrajinu nakon primirja

Vlada koordinira i vodi proces, ali je neophodno opšte jedinstvo na evropskom putu, uključujući vladajuću većinu, opoziciju, sve političke subjekte, NVO sektor, slobodne građane i medije, rekla je u razgovoru za „24 sata“ na Televiziji E ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.
Prethodna godina je bila izazovna i uzbudljiva, kaže Gorčević, ali i uspješna u procesu evropskih integracija, jer je, podsjeća ona, zatvoreno šest pregovaračkih poglavlja, koliko je i dogovoreno sa EK i državama članicama.
Naglasila je da su u prethodnoj godini naučili da probleme rješavaju koordinisanom akcijom Vlade, parlamenta i svih činilaca društva.
- Sama godina je bila izazov za našu administraciju, zato što smo uporedo sa ovih šest pregovaračkih poglavlja, od kojih smo jedno zatvorili u junu, a pet u decembru, morali da radimo i na svim onim problemima i izazovima za 2026. godinu. Ovo nije proces kada se mi fokusiramo na određeni broj poglavlja, nego radimo u kontinuitetu i pratimo sva pregovaračka poglavlja i sve obaveze kroz evropske integracije koje ima Crna Gora. Međutim, ova godina nije bila samo uspješna u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već je tu i dio koji se odnosi na finansijsku podršku od Evropske unije, druga dionica autoputa – 150 miliona, kao i još veliki niz projekata koje smo dobili kao finansijsku podršku i kroz IPA i kroz Reformsku agendu. Ali ono što me posebno raduje jeste politička podrška na kraju svih 27 država članica, što nije nimalo lako niti jednostavan posao - rekla je Gorčević.
Smatra da su u prethodnoj godini brzo djelovali, ali i vodili računa o kvalitetu, što je pokazatelj da bez jedinstva ne bi bilo rezultata kojim se na kraju godine ponose.
Gorčević ističe da će 2026. godina biti posebna i po jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti, a evropski put je, dodaje ona, najbolja promocija koju Crna Gora može da ima.
- Jedinstvo moramo održati i u 2026. godini. To znači da ne zatvaramo samo pregovaračka poglavlja u dijelu ispunjavanja, glasanja zakona i strategija – to znači da sada svi moramo da dišemo kao jedan, Crna Gora mora da bude jedan tim. To se ne odnosi samo na vladajuću većinu, to se odnosi na sve političke partije, na opoziciju, na parlamentarnu većinu, na NVO sektor, na akademsku zajednicu, na naše medije. Sada je trenutak kada svi zajedno moramo da istrčimo onaj posljednji krug i, vjerujte, koliko god da djeluje da je veliki izazov 20 pregovaračkih poglavlja, ja zaista vjerujem da će najveći pritisak biti na Vladi s obzirom na to da mi koordiniramo i vodimo proces. Ali nimalo neće biti jednostavno i lako izlobirati u državama članicama na kraju, jer ovo nije samo tehnički, nego i politički proces. Isto tako moramo voditi računa i o porukama koje šaljemo iz Crne Gore. Naše medije ne prati samo region, prate i države članice i jako je važno da sada pošaljemo poruku upravo tog jedinstva, da mi želimo i da mi jesmo sljedeća članica Evropske unije - istakla je Gorčević.
Poručuje da Crna Gora nema plan B i da se pregovarački proces mora dovesti do kraja. Na kraju, podsjeća ona, evropsko pitanje je ono oko koga su svi saglasni – i vlast i opozicija.
Dodaje i da Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore, koja dolazi od Odbora za evropske integracije kojim predsjedava predstavnik opozicije, pokazuje, smatra ona, da većina želi da sarađuje sa opozicijom na tim važnim temama.
- Nema podjela niti ima političkih kalkulacija ako govorimo o evropskim integracijama. Sama Rezolucija će u nekom narednom periodu, sigurna sam, biti izglasana u parlamentu apsolutnom podrškom svih poslanika. To je pokazatelj i nastavak Barometra 26 koji je sam premijer predstavio. To podrazumijeva da se neki lični, politički i svaki drugi interesi stave u drugi plan, a da jedino radimo na ovom jedinstvu i da, na kraju krajeva, pokažemo zaista volju da ne posmatramo stvari kroz ubiranje poena i marketing. Ova Rezolucija dolazi u trenutku kada izgleda da je možda najizazovnija godina iza nas, tako da vjerujem da je dobro što dolazi iz redova opozicije i dobro je što parlamentarna većina, Vlada i svi zajedno žele da se ona nađe na dnevnom redu parlamenta. Sve neke druge političke kampanje i političke poruke, koje je potpuno legitimno da se šalju i iz parlamenta i od samih političkih partija, mislim da su to pitanja koja mogu da dijele društvo i treba ih ostaviti za period kada završimo pregovarački proces. Ono što nas ujedinjuje – to je evropski put i to treba da ostane prioritet i tema koju guramo u prvi plan - naglasila je Gorčević.
Komentarišući mogućnost izlaska DNP-a iz vlasti, ministarka kaže da jedna partija ne može usporiti evropski put Crne Gore. Sve dok je na čelu Vlade, cijeni ona, Milojko Spajić, na agendi se ništa neće naći prije evropskog puta.
- Evropski put je jedina stvar koju Vlada premijera Spajića želi da završi u toku svog mandata. Mi ovdje ne kalkulišemo nikakvim uskopartijskim niti ličnim interesima, posebno ako pođemo od činjenice da 2027. godine, u godini kada treba ratifikacija u parlamentima, dolazimo sa završenim tehničkim dijelom procesa. Ne manipulišemo građanima, posvećeni smo rezultatima, posvećeni smo da završimo svoj dio posla, zato što vidimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru i zato što smo svjesni da je, i zbog geopolitike i raznih drugih činjenica, ovo jedna šansa koja, nijesam sigurna, da će se skoro ponoviti, ako posmatramo iz ugla proširenja Evropske unije - rekla je Gorčević.
Podsjeća da je Poglavlje 27 izuzetno zahtjevno finansijski i administrativno, ali i u dijelu tehničkih ispunjavanja zadataka, poput kolektora u Botunu, koji je, kako ističe, samo jedna od tih obaveza.
Dodaje i da se već sada pregovara sa Evropskom komisijom oko tranzicionih perioda, i to ne samo za Poglavlje 27, već i za niz drugih poglavlja za koja će biti potrebno prolongiranje.
- Tu postoje razne druge obaveze. Ako posmatramo TE Pljevlja, Solanu u Ulcinju, postoji niz određenih reformi koje nijesu baš popularne među građanima, niti su to reforme koje su vrlo jednostavne, brze, lake ili, na kraju krajeva, koštaju malo. To su obaveze koje imamo radi evropskog puta, sa određenim rokom zatvaranja. Poglavlje 27 se mora zatvoriti do kraja 2026. godine, međutim, to samo zatvaranje poglavlja ne znači da ćemo uspjeti da zatvorimo i zaokružimo apsolutno sve naše obaveze - zaključila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSQq7J_WHRzI%3Fsi%3D3Jv6JtvukqR2e-8i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Humanitarna situacija u Gazi se pogoršava, a Palestinci su izloženi jakim kišama i padu temperatura, bez bezbjednog skloništa, naveli su u izjavi visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i dvije komesarke.
- Djeca ostaju van škola. Medicinske ustanove jedva funkcionišu, sa minimalnim brojem osoblja i opreme - navodi se u izjavi Kalas i komesarki Hadje Lahbib i Dubravke Šuice.
Pozvale su Izrael da dozvoli međunarodnim nevladinim organizacijama da rade i pružaju pomoć civilima kojima je potrebna u Palestini i dodale da bez njih humanitarna pomoć ne može biti isporučena u obimu potrebnom da bi se spriječio dalji gubitak života u Gazi.
- Da bi se pomoć isporučila brzo, bezbjedno i u potrebnom obimu, međunarodne nevladine organizacije moraju biti u stanju da djeluju na održiv i predvidljiv način. Bez njih, pomoć ne može doći do ljudi kojima je potrebna - navodi se u izjavi objavljenoj na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.
Dodaje se da isporuka humanitarne pomoći i pružanje usluga civilima zavisi od pristupa. Prema međunarodnom humanitarnom pravu, sve strane u sukobu moraju dozvoliti i olakšati brz i nesmetan protok principijelne humanitarne pomoći, navele su.

Evropske zvaničnice pozivaju Izrael da pusti pomoć Palestincima, upozorile na teško stanje zbog zime

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović poručio je da poruke mira i saradnje treba da budu zajednička vrijednost u regionu i susjedstvu, reagujući na optužbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da su Hrvatska, Albanija i Kosovo formirali vojni savez protiv srpskog naroda.
– Hrvatska je članica Evropske unije i sve što radi u međunarodnim odnosima radi transparentno – kazao je Božinović.
On je to izjavio nakon učešća na tradicionalnom svečanom prijemu koji je organizovalo Srpsko narodno vijeće (SNV) povodom obilježavanja Božića po julijanskom kalendaru, ističući da su mir i saradnja temelj stabilnosti u regionu.
Dan ranije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom posjete Trebinju, u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, izjavio da Hrvatska, Albanija i Kosovo nijesu formirali savez protiv Austrije, jer je ta država vojno neutralna, već protiv Srbije i srpskog naroda.
– U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane – rekao je Vučić.
U martu 2025. godine ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su u Tirani Deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje. Iz Vlade Hrvatske ranije je za Radio Slobodna Evropa saopšteno da Deklaracija ne teži formiranju vojnog saveza, niti je takav savez potreban uz postojeće mehanizme NATO-a.
Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, dok Kosovo, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje, nije dio Sjevernoatlantske alijanse.

Tag: darvin-muric