Centar za građansko obrazovanje (CGO) odbacuje kao netačne, selektivne i tendenciozne navode objavljene o konferenciji Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada? na <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/785375/konferencija-o-rtcg---bez-ucesca-rtcg-.html" target="_blank">portalu RTCG</a> i u <a href="https://rtcg.me/tv/emisije/informativni/dnevnik-2/785432/dnevnik-02122025.html" target="_blank">Dnevniku 2 RTCG-a</a>. Riječ je o pokušaju da se pažnja sa suštine rasprave skrene na sporedna pitanja i tehničke detalje, kazala je direktorka za strategiju i komunikacije Zvezdana Kovač.
Prema njenim riječima, netačna je tvrdnja da se „o RTCG govorilo bez RTCG“.&nbsp;
- RTCG je na konferenciji bila predstavljena tokom panela kroz dva člana Savjeta RTCG, koji je, po Zakonu o nacionalnom javnom emiteru RTCG, glavni organ upravljanja u RTCG, kao i kroz jednog zapošljenog, dok je više zapošljenih prisustvovalo događaju. Međutim, u izvještaju RTCG-a čak se ni sopstveni članovi Savjeta ne tretiraju kao relevantni sagovornici. To je teško odvojiti od činjenice da se u RTCG zakon već duže vrijeme primjenjuje selektivno, naročito kada je riječ o nezakonitom izboru generalnog direktora u više navrata - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
RTCG-ov izvještaj je, kako se ističe, zanemario suštinu oba panela.&nbsp;
- Tema prvog panela konferencije bio je širi evropski i regionalni okvir javnih servisa, ali taj dio diskusije se uopšte nije ni našao u izvještaju RTCG-a. Drugi panel obuhvatio je više učesnika iz RTCG, uključujući i dvoje govornika koji su hijerarhijski iznad generalnog direktora, ali ni njihovi stavovi nijesu dobili prostor u Dnevniku 2 RTCG - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto izvještaja o sadržaju, kako se navodi, argumentima i porukama sa oba panela, kao i sa uvodnog dijela, RTCG je svoj prilog i tekst sveo isključivo na pogrešnu tvrdnju da rukovodstvo RTCG „nije bilo pozvano“, te na grešku u predstavljanju gosta iz Slovenije.
- CGO se izvinjava zbog omaške u predstavljanju Vanje Vardjana iz RTV Slovenije. Riječ je o tehničkom propustu koji nema nikakve veze sa suštinom konferencije niti sa porukama koje su sa nje poslate. Nakon emitovanog priloga i teksta, Vardjan se pismeno obratio CGO-u, ističući da je propust zapravo bio njegov. Tendeciozno je i nedopustivo da se na osnovu jednog pogrešnog potpisa pokušava delegitimisati čitav skup, njegovi panelisti, učesnici, zaključci i teme. Posebno je problematično što su se kao kontrateze selektivno koristile izjave iz regiona, koje uopšte nijesu izgovorene u kontekstu RTCG-a, već kao primjeri, pozitivni i negativni, funkcionisanja javnih servisa u drugim državama. Učesnici iz regiona su govorili isključivo o sistemima u svojim zemljama, što je i bio koncept tog dijela konferencije - komparativni pristup i razmjena iskustava. Ni u jednom trenutku CGO nije pripisivao ili sugerisao regionalnim sagovornicima stavove o RTCG, niti je njihovo učešće korišćeno za ocjenjivanje rada RTCG - navode iz CGO.&nbsp;
Uprkos tome, kako se pojašnjava, dio menadžmenta RTCG-a, koji deklarativno poziva na dijalog i konstruktivnu kritiku, odlučio je da ne emituje nijednu izjavu sa konferencije i da potpuno izostavi razloge zbog kojih su novinari i zapošljeni RTCG-a govorili o pritiscima, degradacijama i profesionalnim problemima u kući.&nbsp;
- &nbsp;Umjesto toga, kontaktirali su kolege iz RTVBiH i RTVSLO dezinformišući ih o suštini skupa, a potom su, umjesto izjava učesnika skupa, za izvještaj koristili njihove izjave, što je suprotno svim profesionalnim standardima. Važno je istaći da je CGO, tokom organizacije ove konferencije, pozvao šest od devet članova Savjeta RTCG, uključujući predsjednika Savjeta, kao i direktora TVCG i direktorku portala RTCG, a dva od šest pozvanih članova Savjeta su bili panelisti. Da su pozvani predstavnici rukovodstva došli imali bi i priliku da iznesu svoje stavove i učestvuju u dijalogu, koji podrazumijeva i suočavanje s kritikama u javnom interesu - ističu iz CGO.&nbsp;
CGO nije, kako dodaju, pozvao, niti će pozivati na svoje skupove, više puta nezakonito izabranog generalnog direktora RTCG, što su potvrdile i pravosnažne odluke sudova.
- Pokušaji da se diskredituje CGO pozivanjem na „širi kontekst“ koji uključuje potpuno nevezane teme i insinuacije, pokazuju nedostatak argumenata i namjeru da se skrene pažnja sa suštine, a suština je da se na konferenciji govorilo i o zakonitosti upravljanja RTCG, zaštiti javnog interesa, profesionalnim standardima i pravu građana na objektivan i nezavisan javni servis. O tome gledaoci RTCG-a nijesu informisani. Ovakvim izvještavanjem RTCG je, nažalost, potvrdio upravo one probleme na koje je tokom skupa ukazano. Vjerujemo da će se to reflektovati i u nalazu Ombudsmana RTCG-a - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Pogrešni navodi RTCG skreću pažnju sa suštine rasprave o javnom servisu

&nbsp;Atlantski savez Crne Gore danas je ugostio delegaciju Odbora za vanjske poslove britanskog Parlamenta, zajedno sa predstavnicima Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Podgorici. Posjeta, dio regionalne turneje britanskih parlamentaraca, imala je za cilj bolje razumijevanje političkih i bezbjednosnih izazova sa kojima se Crna Gora suočava na putu ka Evropskoj uniji, saopšteno je iz Atlantskog saveza.
- Predstavnici Atlantskog saveza i Digitalnog forenzičkog centra (DFC) predstavili su britanskoj delegaciji najvažnije trendove u oblasti bezbjednosti i demokratije, sa posebnim naglaskom na rastuće dezinformacione kampanje i maligni strani uticaj. Tim DFC-a iznio je nalaze o koordinisanim aktivnostima usmjerenim na podrivanje povjerenja u institucije, NATO i EU, kao i ulogu lokalnih aktera u širenju narativa koji Crnu Goru udaljavaju od njenih strateških partnera- navodi se u saopštenju.
U razgovoru je ocijenjeno da su hibridne prijetnje danas jedan od ključnih izazova za stabilnost Crne Gore. Istaknuto je da borba protiv dezinformacija nije tehničko, već strateško pitanje koje zahtijeva blisku saradnju državnih institucija, civilnog društva i međunarodnih saveznika. Delegaciji je predstavljen i rad Digitalnog forenzičkog centra, jedinstvenog resursa u regionu, koji kroz analize, istraživanja i obuke gradi otpornost društva na manipulacije i maligni uticaj.
Atlantski savez podvukao je da je evropska perspektiva Crne Gore od suštinskog značaja za stabilnost, razvoj i jačanje demokratskih institucija, te da se svaki pokušaj potkopavanja tog kursa mora ozbiljno tretirati. Dezinformacije koje relativizuju evropske vrijednosti i slabe povjerenje građana direktno ugrožavaju strateške interese zemlje.
- Posjeta britanske delegacije predstavlja potvrdu snažne podrške saveznika Crnoj Gori i zajedničkog opredjeljenja da se hibridnim prijetnjama odgovori koordinisano i odlučno. Atlantski savez zahvalio je parlamentarcima Ujedinjenog Kraljevstva na interesovanju, kontinuiranoj podršci i partnerstvu koje ostaje ključno za očuvanje evropske i euroatlantske budućnosti Crne Gore- zaključuje se u saopštenju,

Delegacija britanskog Parlamenta u Atlantskom savezu: Dezinformacije ozbiljna prijetnja evropskoj budućnosti Crne Gore

Evropska komisija priprema predstavljanje najnovijeg plana za zaštitu Evropske unije(EU) i zemalja kandidata za članstvo od stranog uplitanja i političke manipulacije.
"Štit demokratije", kako se naziva, predstavlja skup prijedloga koji će se postepeno uvoditi u narednim godinama. Napredna verzija dokumenta, u koju je uvid imala redakcija Radija Slobodna Evropa, naglašava da je Rusija glavna direktna prijetnja kako za EU, tako i za zemlje koje teže članstvu u bloku.
Evropska komisija će plan predstaviti 12. novembra.
- Pored svog brutalnog agresorskog rata protiv Ukrajine, Rusija takođe pojačava hibridne napade, vodeći bitku za uticaj protiv Evrope. Taktike koje koristi zadiru duboko u tkivo naših društava, s potencijalno dugotrajnim posljedicama - navodi se u nacrtu.
Dodaje se da širenjem obmanjujućih narativa, ponekad uključujući manipulaciju i falsifikovanje istorijskih činjenica, pokušavaju narušiti povjerenje u demokratske sisteme.
Nijedna druga zemlja se ne spominje u tekstu od 30 stranica iako je EU ranije izražavala zabrinutost zbog pokušaja Kine da proširi svoj politički uticaj širom kontinenta.
<h2>Doba dezinformacija</h2>
Pitanje borbe protiv dezinformacija i stranog uplitanja izaziva kontroverze kako u Briselu, tako i šire.
EU se još oporavlja od oštre kritike koju je američki potpredsjednik Džej Di Vens iznio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru, kada je tvrdio da opasnost za EU ne dolazi od Kine ili Rusije, već iznutra – kroz cenzuru i gušenje neslaganja i različitih mišljenja.
Kritika je uslijedila ubrzo nakon što je Ustavni sud Rumunije u decembru 2024. poništio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora, samo nekoliko dana prije nego što je trebao biti održan drugi krug.
Tajanstveni programer s reputacijom raskošnog načina života postao je ključna figura u tvrdnjama da je desničarski predsjednički kandidat Kalin Georgesku imao koristi od tajnih kampanja uticaja.
Sud je presudio da je Kremlj vodio onlajn kampanju za promociju nacionalističkog kandidata Kalina Georgeskua, koji je završio kao prvi. Mnogi kritičari optužili su sud za političko uplitanje u izbore i narušavanje slobode govora.
Zbog toga Evropska komisija postupa oprezno.
Dio tog opreza proizlazi iz činjenice da su mnoga od ovih pitanja u nadležnosti pojedinačnih država članica, ali i zato što je Brisel oprezan da ne bude dodatno antagonistički nastrojen prema velikim onlajn platformama, posebno onima sa sjedištem u SAD-u kao što su Gugl, Majkrosoft i Meta, s obzirom na nepredvidive transatlantske odnose, trgovinske ratove i strahove da bi Sjedinjene Američke Države mogle povući još trupa s kontinenta.
Ipak, nacrt sugeriše da EU mora sarađivati s tim tehnološkim gigantima. Većina njih, s upadljivim izuzetkom platforme Iks Ilona Maska, potpisala je Kodeks ponašanja EU o dezinformacijama, što znači da kompanije poput Fejsbuka i TikToka redovno dostavljaju izvještaje Evropskoj komisiji o tome kako se nose s tim problemom.
<h2>Pozivanje na vještačku inteligenciju</h2>
Dokument predlaže da Evropska komisija treba dodatno pritiskati te kompanije da učine više na "demonetizaciji dezinformacija" i poboljšanju otkrivanja i označavanja sadržaja generisanog i manipulisanog pomoću vještačke inteligencije.
Fokus inicijative "štit demokratije" je trostruk: poboljšanje situacione svijesti, podrška demokratskim institucijama i slobodnim medijima, te jačanje angažmana građana.
Glavni prijedlog je osnivanje Evropskog centra za demokratsku otpornost. Taj centar bi bio čvorište koje "povezuje postojeće mreže i strukture koje rade na prevenciji, otkrivanju, analizi i odgovoru na obrasce prijetnji u informacijskom prostoru, te razvija zajedničke pristupe, prakse i metodologije, uz razmjenu relevantnih podataka i analiza".
Pristalica proevropske Partije akcije i solidarnosti (PAS), ogrnut moldavskom zastavom, osmehuje se dok proverava rezultate na telefonu u Kišinjevu posle parlamentarnih izbora 28. septembra 2025.
Evropska unija je ovo pokušala već jednom, 2019. godine, ali sistem za brzo upozoravanje nikada nije zaživio. Ovaj drugi pokušaj uključivaće institucije EU, države članice, pa čak i zemlje kandidate poput Moldavije i Ukrajine, kao i one sa Zapadnog Balkana.
Međutim, Evropska komisija želi jasno staviti do znanja da ovo nije neka vrsta "Ministarstva istine". Planovi će se uvoditi postepeno, učešće će biti dobrovoljno, a centar će djelovati "uz poštivanje nadležnosti EU i nacionalnih vlasti".
<h2>Pažljivo praćenje izbora</h2>
Ostale ideje uključuju uvođenje "EU digitalnog identitetskog novčanika" naredne godine za građane i stanovnike EU, osnivanje evropske mreže provjeravatelja činjenica koji će raditi na bazi podataka za provjeru činjenica, te "dobrovoljnu mrežu influensera za podizanje svijesti o relevantnim pravilima EU i razmjenu najboljih praksi".
Podsjećajući na parlamentarne izbore u Moldaviji u septembru, u kojima je Rusija bila snažno uključena u pokušaj oblikovanja ishoda, nacrt takođe predlaže da se misije EU za posmatranje izbora izvan bloka ojačaju "kako bi se pomoglo nacionalnim vlastima tokom cijelog izbornog ciklusa" – što Brisel vjerovatno planira ponoviti na narednim, veoma neizvjesnim parlamentarnim izborima u Armeniji.
Na isti način, predloženo je i proširenje mandata Evropskog opservatorija za digitalne medije, koji pruža istraživanja i analize o kampanjama dezinformacija. Sada će dobiti više sredstava za rad na pitanjima vezanim za izbore, ne samo u državama članicama EU, već i u partnerskim zemljama.
U dokumentu se takođe spominje finansijska podrška nezavisnim medijima i novinarstvu u susjedstvu EU, uključujući Bjelorusiju i Rusiju.
Nisu navedeni konkretni iznosi. Međutim, mnogi od programa predloženih u okviru "štita demokratije" trenutno su uključeni u prijedlog Evropske komisije za sedmogodišnji budžet EU od dva biliona eura (2,3 biliona dolara), koji počinje 2028. godine.

EU pokreće "Štit demokratije" za borbu protiv ruskih dezinformacija i zaštitu izbornog procesa

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Kada dezinformacije oblikuju stvarnost: Medijski i politički odjeci incidenta na Zabjelu

Izjave predsjednika Crne Gore osim što nanose štetu institucionalnoj stabilnosti, ne doprinose ni očuvanju dobrih i prijateljskih odnosa Crne Gore sa Turskom i Velikom Britanijom - ocijenili su u kabinetu premijera Milojka Spajića nakon što je Jakov Milatović poručio da Crna Gora ne smije postati prihvatni centar za tuđe migracione probleme, te da sa posebnom zabrinutošću gleda na izjavu da je Vlada spremna da razmotri mogućnost da prihvati migrante koji su vraćani iz Ujedinjenog Kraljevstva u zamjenu za investicije iz te zemlje.
U Spajićevom kabinetu podvlače da posebno zabrinjava to što takve izjave mogu izazvati i diplomatske nesporazume.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-crna-gora-ne-smije-postati-prihvatni-centar-za-tude-migracione-probleme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Današnja izjava predsjednika Milatovića dio je očigledne dezinformacione kampanje usmjerene na širenje lažnih vijesti i izazivanje panike - ocijenili su oni.
Kažu da, shodno tome smatraju svojom obavezom da reaguju i informišu javnost da Crna Gora neće, ni po koju cijenu, prihvatati migrante iz Velike Britanije.
- Takođe, kao buduća članica Evropske unije, i u pitanjima migracija, Crna Gora ostaje posvećena poštovanju svih obaveza koje proizilaze iz procesa evropske integracije i poštovanja međunarodnog prava - zaključili su u reagovanju.

Spajićev kabinet: Milatovićeva izjava dio očigledne dezinformacione kampanje usmjerene na širenje lažnih vijesti i izazivanje panike

Crna Gora želi pomoć Evropske unije u borbi protiv ruske dezinformacije dok se zemlja kreće ka članstvu u bloku.
Ova mala država, koja je postavila ambiciozan cilj da postane članica EU do 2028. godine, sve više je meta dezinformacija onih koji žele da ometaju njen put ka članstvu, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u ekskluzivnom intervjuu za POLITICO u Briselu. 
- Veoma se nadam da ćemo u budućnosti dobijati veću podršku od EU da bismo zaista mogli da se borimo protiv dezinformacija i lažnih informacija - rekao je Milatović, dodajući da je ovu ideju predstavio kreatorima politika EU i državama članicama.
Moldova, druga kandidatkinja za EU, već je bila česta meta ruske manipulacije, uključujući kupovinu glasova i širenje dezinformacija. To je prošlog mjeseca dovelo do toga da EU pošalje svoj novi sajber rezervni tim – tim stručnjaka iz privatnog sektora za sajber bezbjednost – u Kišinjev i da izdvoji milione za centar za borbu protiv dezinformacija.
Milatović, koji se u Briselu sastao sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, rekao je da „zlonamjern uticaj trećih zemalja“ može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.
- Ponekad imam osjećaj da su proevropski političari u regionu Zapadnog Balkana pomalo prepušteni sami sebi od strane partnera u EU - rekao je, dodajući da se dezinformacijama susreće „na dnevnoj bazi“.
Crna Gora je 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU i dobila status kandidata 2010. godine. Od tada je zatvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja i na dobrom je putu da zatvori još pet do decembra, potvrdio je visoki crnogorski diplomata POLITICO-u.
Sa populacijom od 600.000, ova mala jadranska država nastoji da se pozicionira kao očigledni naredni član 27-članog bloka. Međutim, suočava se sa potencijalnim preprekama, uključujući pro-srpske partije u parlamentu, tenzije sa susjednom Hrvatskom i skepticizam u nekim dijelovima EU u vezi sa širenjem. Zanimljivo je da ovo pitanje nije ni na dnevnom redu narednog samita Evropskog savjeta.
Francuski predsjednik Emanuel Makron 2023. pozvao je EU da se reformiše prije nego primi nove članice. Milatović je rekao da je, međutim, iza zatvorenih vrata Makron prihvatio ideju crnogorskog članstva.
- Vjerujem da je prije dvije godine, prije nego što je predsjednik Makron počeo da razgovara sa mnom, imao … jedno mišljenje. Nakon toliko razgovora koje sam imao sa njim, sada je optimističan u vezi sa pozicijom Crne Gore u EU. I vjerujem da je slično i sa svim ostalim liderima EU. Crna Gora se sada doživljava kao lider u trci, ali želim da vidim kraj te trke, na neki način - rekao je Milatović.
Još jedna potencijalna prepreka je oslanjanje zemlje na ruske turiste i investitore. Crna Gora još nije uvela vizni režim za Ruse, koji mogu ući bez vize na 30 dana, a Rusi i dalje ostaju najveći strani investitori.
- Trudimo se da to [vizni režim] odložimo koliko god možemo, kako bismo održali turizam“, rekao je Milatović, dodajući da je „apsolutno“ zabrinut zbog priliva ruskog novca. „Trenutno smo pomalo u vakuumu jer … nemamo potpuni pristup EU fondovima.“ Ipak, Crna Gora će uskoro uskladiti vizni režim sa EU - rekao je.
Na kraju, dok je mnogo odgovornosti na Podgorici da ujedini političke snage i sprovede obećane reforme, EU takođe mora da pokaže da „širenje postoji“ i da „reforme daju rezultate“, upozorio je Milatović.
- Zadnja zemlja koja je ušla bila je Hrvatska prije više od deset godina. A između toga je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU. Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, i da se ponovo osnaži ideja EU kao kluba koji i dalje ima svoju privlačnost - zaključio je Milatović.

Crna Gora traži pomoć EU u borbi protiv ruske manipulacije informacijama

Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Istraga britanskog Gardijana otkrila je da više od polovine svih najpopularnijih videa na TikToku koji nude savjete o mentalnom zdravlju sadrže dezinformacije.
Ljudi se sve više okreću društvenim mrežama za podršku mentalnom zdravlju, no istraživanja su otkrila da mnogi influenseri šire dezinformacije, uključujući zloupotrebu terapeutskog jezika, brza rješenja i lažne tvrdnje.
Oni koji traže pomoć suočavaju se sa sumnjivim savjetima, poput jedenja narandže pod tušem radi smanjenja anksioznosti, promocijom dodataka prehrani s ograničenom bazom dokaza za ublažavanje anksioznosti poput šafrana, magnezijevog glicinata i svetog bosiljka, zatim metodama za zacjeljivanje traume u roku od sat vremena i smjernicama koje predstavljaju normalna emocionalna iskustva kao znak graničnog poremećaja ličnosti ili zlostavljanja.
Stručnjaci tvrde da takve informacije na TikToku prepune nekorisnih, štetnih i ponekad opasnih savjeta o mentalnom zdravlju, te da su "poražavajuće" i "zabrinjavajuće". Pozvali su vladu da ojača regulaciju kako bi zaštitila javnost od širenja dezinformacija.
Gardijan je podijelio 100 najgledanijih videa objavljenih pod heštegom #mentalhealthtips na TikToku s psiholozima, psihijatrima i akademskim stručnjacima, koji su procijenili da li objave sadrže dezinformacije.
Stručnjaci su utvrdili da 52 od 100 videa koji nude savjete o suočavanju s traumom, neurodivergencijom, anksioznošću, depresijom i teškim mentalnim bolestima sadrže određene dezinformacije, a da su mnogi drugi bili nejasni ili beskorisni.
Mnogi videozapisi nudili su uopštene savjete zasnovane na uskom ličnom iskustvu i anegdotskim dokazima, koji "možda nisu univerzalno primjenjivi".

Više od polovine 100 najpopularnijih TikTok profila o mentalnom zdravlju sadrži dezinformacije

Građani/ke Crne Gore u zabrinjavajuće visokom broju vjeruju u teorije zavjere i propagandne narative, poput toga da globalne elite namjerno izazivaju zdravstvene krize ili da je homoseksualnost bolest. To pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar u periodu od 22. februara do 4. marta ove godine na uzorku od 1.008 ispitanika, saopšteno je iz CDT-a.
U okviru istraživanja, tražili su od građana da niz ponuđenih tvrdnji ocjene kao istinite ili lažne, i iz podataka se jasno vidi prevalencija teorija zavjera.
- Čak 54,1 odsto građana/ki smatra da globalne elite žele da smanje svjetsku populaciju, svega 15,5 odsto smatra da je to laž, a čak 30,4 odsto je kazalo da ne može da procijeni. Takođe, svaki drugi građanin/ka (50,2 odsto) kaže da globalne elite planiraju novu pandemiju, to ne smatra njih 14,9 odsto, dok nešto više od trećine (34,9 odsto) kaže da ne može da ocijeni je li to istina ili laž. Da je pandemija korona virusa bila izmišljena smatra 44,7 odsto građana/ki, spram njih 38,5 koji se sa tim ne slažu, a 16,8 odsto nema stav. Oko trećine građana smatra da se Donald Tramp bori protiv globalne duboke države (31,1 odsto), sa tim se ne slaže više od trećine (36,2 odsto), a preostalih 32,7 odsto kaže da ne zna - saopštila je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Iako najveći broj građana/ki (47,7 odsto) ocjenjuje kao laž tvrdnju da nema klimatskih promjena, već da ih globalne elite lažiraju, Jovanović kaže da zabrinjava što gotovo trećina građana (32,1 odsto) vjeruje u to, a njih 20,2 odsto kaže da ne zna je li to tačno.
- Kada je riječ o propagandnim narativima i teorijama zavjere iz oblasti međunarodne politike, podaci pokazuju da 39,6 odsto građana smatra da nas EU primorava da se odreknemo tradicionalnih vrijednosti, to ne smatra njih 36 odsto, a gotovo četvrtina (24,4 odsto) nema stav. Da EU ugrožava pravoslavlje smatra 37 odsto građana/ki, spram 41,9 odsto koji to ne smatraju. Petina (21,1 odsto) nema stav o tom pitanju. Većina građana (48,7 odsto) kaže da je Rusija otela djelove Ukrajine, četvrtina (25,3 odsto) kaže da je to laž, a četvrtina (26 odsto) kaže da ne zna. Gotovo jednak broj građana/ki kaže da je istina (30,4 odsto) da se Rusija bori protiv imperijalizma, odnosno da je to laž (30,2 odsto), a 39,4 odsto nema stav - ističe Jovanović.
Visok broj građana/ki (81,3 odsto) je ocijenilo kao istinitu tvrdnju da postoje samo dva pola (muški i ženski) i da je to jedina biološka podjela, dok svega 10,8 odsto kaže da je to lažna tvrdnja, a 7,9 odsto je odgovorilo da ne zna.
Takođe, navodi Jovanović, čak 64,6 odsto smatra da je homoseksualnost bolest, 12,3 odsto to ne smatra, a 23,1 odsto je kazalo da ne zna. 
- Da feminizam ima za cilj razbijanje porodice smatra 41,2 odsto građana/ki, sa tim se ne slaže njih 34,9 odsto, dok 23,9 odsto kaže da ne zna - rekla je Jovanović.
Ovo su, dodaje, neki od narativa sa kojima se redakcija Raskrinkavanja susreće na društvenim mrežama i portalima, a rezultati istraživanja mogu se direktno dovesti u vezu sa ogromnim problemom dezinformisanja javnosti koji je prisutan u Crnoj Gori.
- Podsjećamo, crnogorske institucije i zakoni i dalje ne prepoznaju dezinformacije niti se njima bave na bilo koji način pa ne čudi da ovako veliki broj građana/ki vjeruje u neistine koje se serviraju bez ikakvih prepreka - kaže Jovanović.
I dalje dominiraju negativne ocjene po pitanju rada institucija u borbi protiv dezinformacija. Oko 60 odsto građana/ki smatra da državne institucije u većoj ili manjoj mjeri izbjegavaju efikasnu borbu protiv dezinformacija jer mogu imati političku ili društvenu korist od njih.
- Nasuprot tome, manje od petine (19,3 odsto) smatra da to nije slučaj, dok 21,3 odsto građana/ki nema stav o tom pitanju. Na pitanje kakav je rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija, više od polovine, 58,5 odsto građana/ki, kaže da je rad institucija loš ili veoma loš, svega 16,3 odsto kaže da je izuzetno dobar i dobar, dok četvrtina (25,2 odsto) kaže da ne zna. U poređenju sa istraživanjem sa 2023, procenat građana/ki koji rad institucija ocjenjuje kao loš ili veoma loš je nešto niži (65,2 odsto u 2023), međutim istovremeno je pao i udio onih koji rad institucija pozitivno ocjenjuje (20 odsto u 2023), ali se znatno povećao broj onih koji to ne znaju da ocijene (14,9 odsto u 2023) - saopštila je Jovanović.
Veliki broj građana/ki (85,1 odsto) podržava ideju veće državne regulacije društvenih mreža kao mjeru borbe protiv dezinformacija, dok svega 14,9 odsto se u manjoj ili većoj mjeri ne slaže sa tim.
- Većina građana/ki se nije izjasnila pozitivno u ulozi globalnih tehnoloških kompanija u kontroli dezinformacija. Naime, 30 odsto građana/ki smatra da globalne kompanije poput Facebook-a i X-a direktno omogućavaju širenje dezinformacija, 10,4 odsto da to čine nenamjerno, i svega 9,3 odsto kaže da one pomažu u suzbijanju dezinformacija. Petina (20,9 odsto) vidi njihovu ulogu kao neutralnu, dok se znatan dio (27,4 odsto) nije mogao opredijeliti po ovom pitanju - zaključila je Jovanović.

Jovanović: Građani masovno vjeruju u propagandu i teorije zavjere

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Tag: dezinformacije