<article>Grupa građana okupila se danas u Nikšiću zbog oslobađajuće presude osumnjičenima za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte u tom gradu.Protest se održava na Trgu Šaka Petrovića, a počeo je u 17 sati.Podsjetimo, pred podgoričkim Višim sudom u utorak je izrečena oslobađajuća presuda u postupku povodom oružane pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka u Nikšiću.Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović. Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.Zbog toga se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću.</article>

Grupa građana okupila se danas u Nikšiću zbog oslobađajuće presude osumnjičenima za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte u tom gradu.
Protest se održava na Trgu Šaka Petrovića, a počeo je u 17 sati.
Podsjetimo, pred podgoričkim Višim sudom u utorak je izrečena oslobađajuća presuda u postupku povodom oružane pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka u Nikšiću.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović. Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.
Zbog toga se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Protest

Ubistvo Mrdaka

Pošta

Nikšić

Presuda

Društvo

Nikšić: Počeo protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka

Još jedan spor oko teritorije uzdrmao je već napete odnose SAD-Kanada i ovo nije rezultat prijetnje Donalda Trampa da svoj sjeverni sused pretvori u 51. saveznu državu.
Ove nedjelje, kanadski lider Mark Karni ponovo je pozvao Trampa da „poštuje kanadsku suverenitet“ nakon što je Fajnenšel tajms izvijestio da su zvaničnici Stejt departmenta tri puta od aprila prošle godine razgovarali sa liderima grupe koja želi da se pokrajina Alberta osvoji od Kanade.
Grupa, nazvana Alberta Prosperity Project, zagovara referendum o nezavisnosti Alberte i, prema objavi na X-u jednog od njenih lidera, planira da od američkih zvaničnika u Ministarstvu finansija zatraži kredit od 500 milijardi dolara za „podršku prelazu ka slobodnoj i nezavisnoj Alberti“.
Zvaničnik Bijele kuće umanjio je ulogu SAD-a u ovom procesu rekavši za CNN da se „zvaničnici administracije sastaju sa brojnim grupama civilnog društva. Nije dato nikakvo odobrenje niti obavezujuća podrška“.
Ipak, izvještaji su izazvali novi gnijev u Kanadi, koja pokušava da pokaže jedinstven stav protiv carina i prijetnji Trampove administracije prema svojoj teritoriji. Lider Britanske Kolumbije, susjedne pokrajine, uporedio je kontakte grupe iz Alberte sa „izdajom“.
Šta je poznato o pokretu za nezavisnost Alberte i kolika je vjerovatnoća da pokrajina stvarno otcijepi ostatak Kanade.
<h2>Šta je Alberta?</h2>
Alberta je pokrajina bogata naftom u zapadnom dijelu Kanade, otprilike veličine Teksasa.
Sa oko pet miliona stanovnika, pokrajinu presijeca planinski lanac Stenovih planina, a među turističkim destinacijama su Banff i Jezero Luiz.
Pokrajina ima jedinstveni politički i kulturni identitet, oblikovan snažnim energetskim i poljoprivrednim sektorima, posvećenošću ekonomskom individualizmu i niskim porezima. Često je nazivaju „energetskom pokrajinom“ jer naftne peščare Alberte čine oko 84 odsto ukupne proizvodnje sirove nafte u Kanadi.
Politički, Alberta se smatra utvrđenjem konzervativizma u Kanadi, iako su njeni urbani centri, Kalgari i Edmonton, progresivniji.
Premijerka Alberte, Danijele Smit, bila je prijateljski nastrojena prema Trampu i drugim republikancima, te je posjetila predsjednikov privatni klub Mar-a-Lago prošlog januara. Ovo se dešava iako su njene kolege u drugim pokrajinama udruženi protiv Trampa i njegovih prijetnji da anektira Kanadu i naruši njenu ekonomiju.
<h2>Zašto separatisti žele nezavisnost od Kanade?</h2>
Separatisti iz Alberte već dugo osjećaju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u Otavi.
Oni tvrde da napori savezne vlade da zaustavi klimatske promjene koče naftnu industriju Alberte, da plaćaju više nego što dobijaju nazad kroz savezne poreze i da njihove konzervativne vrijednosti bivaju potisnute od strane liberalnijih i naseljenijih istočnih pokrajina.
- Zapadna otuđenost postoji još od konfederacije, a sigurno od kada je Alberta postala pokrajina 1905. godine - rekao je Majkl Solberg, partner u strateškoj konsultantskoj firmi New West Public Affairs, koji je služio kao politički savetnik u vladi bivšeg premijera Stivena Harpera.
- Ipak, ona obično jača u periodima kada Albertanci osjećaju da Otava donosi odluke koje direktno ugrožavaju njihov način života - rekao je Solberg.
Ubrzo nakon što su Karni i liberali u aprilu 2025. godine osvojili saveznu vlast zahvaljujući talasu anti-Tramp sentimenta, albertski parlament je usvojio zakon koji olakšava organizovanje referenduma o nezavisnosti.
Međutim, separatistički pokret nema lidera ni strukturisanu kampanju i „pokreće ga mali broj glasnih aktivista, uglavnom pojačanih na internetu“, rekao je Solberg. Nijedna od separatističkih političkih partija trenutno nema poslanike u albertskom parlamentu.
<h2>Kako je Tramp uticao na pokret?</h2>
Povratak Trampa, konzervativca koji podržava naftnu industriju, u Bijelu kuću podigao je duh secesionističkog pokreta i, za neke, čak promijenio njegov krajnji cilj.
Na skupu za nezavisnost Alberte prošlog leta, koji je pratila CNN, pristalice su nosile MAGA-stil kape “Make Alberta Great Again”, hvaleći Trampa kao “najveće američko bogatstvo Severne Amerike” i potencijalnog saveznika separatista.
Dok je većina učesnika želela da Alberta postane potpuno nezavisna država, neki su podržavali i drugu mogućnost: da Alberta postane 51. američka savezna država.
U februaru se pojavio bilbord duž autoputa između Kalgarija i Edmontona, pozivajući posmatrače da kažu premijerki Smit da Alberta treba “Pridružiti se SAD-u!”, preko slike na kojoj ona rukuje sa Trampom. Bilbord je finansirala grupa koja koristi slogan “Kanađani za 51. državu.”
Najviši zvaničnici Trampove administracije takođe su pokazali podršku Albertcima koji žele nezavisnost.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je u intervjuu za desničarsku televiziju Real America’s Voice prošle nedjelje da je Alberta “prirodni partner SAD-a.”
- Imaju odlične resurse. Albertanci su veoma nezavisni ljudi. Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD već imaju - rekao je, dodajući da je čuo da bi uskoro mogao biti održan referendum.
Besent je tvrdio da Kanada neće dozvoliti Alberti da izgradi naftovod do Pacifika, i rekao: “Mislim da bismo ih trebali pustiti da se priključe SAD-u.”
<h2>Koliko je vjerovatno da će Alberta napustiti Kanadu?</h2>
- Veoma je vjerovatno da će Alberta raspisati referendum o nezavisnosti - rekao je Solberg.&nbsp;
Do sada su samo dva puta kanadske pokrajine organizovale takav plebiscit, oba puta u frankofonskom Kvebeku. Najnoviji put, 1995. godine, glasači su vrlo tankom većinom odlučili da ostanu u Kanadi.
- Svi znakovi ukazuju na referendum ove jeseni o tome da li Alberta treba ostati u Konfederaciji. Ulog je ogroman i sve počinje da izgleda stvarno - rekao je Solberg.
Druga separatistička grupa, Stay Free Alberta, prikuplja potpise za peticiju kojom traži od pokrajinske vlade da raspisuje referendum, a neki sastanci su privukli velike mase. Grupa ima rok do maja da prikupi 177.732 potpisa od ovlašćenih birača.
Ipak, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je podrška nezavisnosti Alberte relativno niska. Januaraska anketa Pollara Strategic Insights pokazala je da samo 19 odsto Albertanaca podržava secesiju.
Međutim, značajan deo ljudi koji podržavaju referendum mogli bi biti „simbolični separatisti,“ rekla je Lori Vilijams, profesorka političkih nauka na Mount Royal University u Kalgariju.
- Neki od ljudi koji stoje u redu da potpišu peticiju kako bi prisilili referendum o odcjepljenju rekli su da jednostavno žele da pošalju poruku Otavi, kako bi Alberta imala jaču pregovaračku poziciju - rekla je ona.
Druga građanska peticija, sa suprotnog stava, već je odobrena i prikupila je više od 400.000 potpisa.
Neki od najglasnijih kritičara ideje dolaze iz autohtonih zajednica, čiji su ugovori sa kanadskom državom stariji od pokrajine Alberta. Pod pritiskom te zajednice, vlada je u zakon o referendumu ugradila odredbu koja garantuje njihova ugovorna prava bez obzira na ishod.
Smit, liderka pokrajine, rekla je da ne podržava secesiju, ali je odbila da osudi one koji lobiraju za nju, nazivajući njihove žalbe „legitimnim.“
Čak i ako bi referendum prošao, proces odcjepljenja bio bi „izuzetno složen i destabilizujući,“ rekao je Solberg.
- Ne postoji plan puta za to šta bi odcjepljenje podrazumijevalo. Ovo su neriješena pitanja, ili barem još nemaju dobre odgovore, a pravni i ekonomski rizici ostaju ogromni - dodao je Solberg.

Separatistička grupa traži pomoć od Trampa da se odvoji od Kanade: Šta je sve poznato

Brisel danas obilježava tačno 600 dana bez formirane regionalne vlade, čime je ovaj region ušao u najduži period u kome funkcioniše bez vlasti od svog osnivanja, pišu belgijski mediji.
Izbori za regionalnu vladu održani su u junu 2024. godine, ali političke stranke već skoro dvije godine ne uspijevaju da postignu dogovor o sastavu buduće vlasti, zbog dubokih političkih i ideoloških podjela, kao i složenih odnosa između frankofonih i flamanskih partija.
To nije novina u političkom životu Belgije, gdje povremeno dolazi do dugotrajnih pregovora političkih stranaka nakon izbora.
Najduža politička kriza zabilježena je na saveznom nivou između 2018. i 2020. godine, kada je Belgija 652 dana bila bez federalne vlade. Situacija u Briselu je, međutim, specifična jer region nema političkog predstavnika sa punim ovlašćenjima koji bi vodio politiku i zastupao interese glavnog grada i sjedišta institucija Evropske unije.
Tim povodom, građani Brisela danas su organizovali protest u centru grada, zahtevajući hitno formiranje vlade, političku odgovornost stranaka i prekid višemjesečnog zastoja koji utiče na budžet, javne usluge i svakodnevno funkcionisanje grada.

Brisel 600 dana bez formirane regionalne vlade

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je države članice da se ta organizacija suočava s opasnošću od "neizbježnog finansijskog kolapsa", ukazujući na neplaćene članarine i budžetsko pravilo prema kojem UN mora vratiti sav neutrošeni novac, piše Rojters.
- Kriza se produžava, ugrožava sprovođenje programa i dovodi nas u opasnost od finansijskog kolapsa, a situacija će se u skoroj budućnosti dodatno pogoršati - naveo je generalni sekretar u pismu koje je 28. januara uputio ambasadorima država članica.
Ujedinjene nacije suočavaju se s ozbiljnom finansijskom krizom nakon što su Sjedinjene Američke Države, kao najveći donator tog globalnog tijela, smanjile dobrovoljno finansiranje agencija UN-a, te odbile da izvrše obavezna plaćanja u redovni i mirovni budžet organizacije.
U pismu je Gutereš naveo da su "odluke o nepoštivanju procijenjenih doprinosa, kojima se finansira veći dio odobrenog redovnog budžeta, sada i formalno objavljene". Nije precizirao na koju državu ili države se to odnosi, dok glasnogovornik UN-a u tom trenutku nije bio dostupan za komentar.
- Ili sve države članice u potpunosti i na vrijeme ispunjavaju svoje obaveze plaćanja, ili države članice moraju temeljito revidirati finansijska pravila UN-a kako bi se spriječio neizbježan finansijski kolaps - upozorio je Gutereš, dodajući da bi organizaciji novac mogao ponestati već do jula.

Gutereš: UN prijeti neizbježan finansijski kolaps

Ministar spoljnih poslova Litvanije Kestutis Budris obratio se Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda (ICC) zbog masovnih napada Rusije na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine, tražeći izdavanje novih naloga za hapšenje odgovornih ruskih zvaničnika.
Budris je tražio i proširenje već izdatih naloga na nove međunarodne zločine, uključujući i genocid, prenosi Tanjug.
- Ovi sistematski napadi, kojima se očigledno nastoji da se ostavi ukrajinsko stanovništvo bez struje, grijanja i vode usred zime, ne mogu da se kvalifikuju drugačije nego kao namjerni pokušaj fizičkog uništenja Ukrajinaca kao grupe - naveo je Budris u pismu Tužilaštvu ICC.
ICC je u martu 2023. godine izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednice Ruske komisije za djecu Marije Ljvove-Belove, dok su 2024. godine naloge dobili bivši ruski ministar odbrane i komandanti vojske.

Nikšić: Počeo protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka

Tagovi

Separatistička grupa traži pomoć od Trampa da se odvoji od Kanade: Šta je sve poznato

Brisel 600 dana bez formirane regionalne vlade

Gutereš: UN prijeti neizbježan finansijski kolaps

Litvanija traži nove naloge za hapšenje ruskih zvaničnika

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO