Naša je obaveza da glas učesnika protesta saslušamo i, u dogovoru sa Vladom Crne Gore, isti razmotrimo na odgovoran način - poručili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povodom održanog protesta u organizaciji Klastera poljoprivrednih proizvođača - "Pet poštenih".
Uvažavaju, kažu, pravo svakog pojedinca i organizacije da izrazi svoje stavove, zahtjeve i nezadovoljstvo.
- Ovaj protest predstavlja važan signal da određena pitanja zahtijevaju dodatnu pažnju, kako od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tako i od Vlade Crne Gore - naveli su oni.
Naglašavaju da je zajednički interes: stabilna, održiva i rentabilna poljoprivredna proizvodnja.
- Te je zbog toga neophodno sa pažnjom razmotriti sve zahtjeve i sa institucionalnog nivoa pokazati razumijevanje i, u mjeri mogućeg, pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača - zaključili su u Ministarstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MPŠV: Neophodno u mjeri mogućeg pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača

Javni servis danas svečano obilježava svoj dan, dan Radio Televizije Crne Gore. Nažalost, njegovi radnici, u ne tako malom broju, trpe veliku nepravdu. Menadžment RTCG-a predvođen generalnim direktorom Borisom Raonićem kreirao je nepodnošljivu atmosferu ugroženosti, straha, podjela, nepovjerenja u kojoj se teško baviti proizvodnjom programa - kazala je novinarka RTCG Snežana Radusinović. Ona je, u okviru konferencije za medije Sindikata zaposlenih RTCG danas ispred zgrade Javnog servisa, kazala da od sredine jula vode pregovore o Kolektivnom ugovoru koji je usaglašen i trenutno je u Ministarstvu finansija.&nbsp; - Tokom iscrpljujućih pregovora članovi našeg sindikata su trpjeli svakodnevne pritiske da se iščlane. Ove godine smo izgubili 80 članova. Antisindikalna diskriminacija je trajala tokom pregovora, ali se nastavlja i intenzivira ovih dana nakon usaglašavanja Kolektivnog ugovora. Ne meti revanšizma su u visokom procentu - žene - istakla je Radusinović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127111148_ba3fab22d6dbb0065d8ab9fb24cd4824f7ae9a24a06e4a92b846cdae963d9c20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127111148_ba3fab22d6dbb0065d8ab9fb24cd4824f7ae9a24a06e4a92b846cdae963d9c20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred RTCG"> <figcaption>Sa protesta ispred RTCG(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Raspon kaznenih mjera je, kako navodi, veoma širok i raznovrstan.&nbsp; - Na primjer: Ukidanje projekata i televizijskih emisija novinarima i rediteljima, otkazivanje službenih puteva iako su usvojeni programsko-produkcionim i finansijskim planom, degradiranje urednika na neprimjerena radna mjesta, smjene urednika na rukovodećim pozicijama, uklanjanje naših članova, novinara, snimatelja, vozača iz TV ekipa koje putuju u inostranstvo, disciplinski postupci, a u jednom, jerovatno najdrastičnijem primjeru - aktiviranje otpisanog duga i blokada bankovnih računa našoj koleginici i svim članovima njene porodice. Riječ je o samohranoj maji četvoro djece čiji je suprug, nekadašnji novinar ove kuće prije osam godina poginuo na radnom zadatku - naglasila je Radusinović. Milena Janjušević je rekla da su tokom pregovora u njihovim saopštenjima za javnost, ali i na sastancima uporno postavljali pitanja od vitalnog značaja za Radio Televiziju Crne Gore.&nbsp; - Svi sastanci su tonski snimljeni. Pitali smo - na što će biti potrošen iznos od 900.000 eura koji je ove godine bio predviđen za povećanje plata? Zašto se tajno raspodjeljuju varijabile što otvara veliki prostor za zloupotrebu 735.000 eura godišnje koliko se u bruto iznosu izdavaja za ovu svrhu? Zašto se ove godine čak 1,4 miliona eura po finansijskom planu ulaže u građevinske radove iako se zgrada u kontinuitetu renovira posljednje četiri godine? Odgovore nismo dobili, ali jesmo kazne i pritiske sa jasnom porukom da nam se ova pitanja neće oprostiti. Pitamo Raonića - kako će novinari javnog servisa postavljati ovakva i slična pitanja u drugim crnogorskim ustanovama, ako ih ne smiju postaviti u vlastitoj kući - upitala je Janjušević.&nbsp; Naglašavaju da je neprihvatljivo zastrašivanje i disciplinovanje medijskih radnika u javnom servisu jedne zemlje koja će za dvije godine biti članica Evropske unije.&nbsp; - Nezamislivo je da se u javnom servisu zataškavaju pritisci, zastrašivanja, ucjene o kojima kao medijska kuća izvještavamo kada se dese negdje drugo. Ovakva atmosfera u RTCG-u doprinosi tome da je nemoguće normalno raditi, a medijski radnici se stimulišu na poslušnost i autocenzuru - kazala je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127111132_2d0910019cc8572e666314c0538756f656f57e883bbbe38a8b0be3780c0ac7ad.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127111132_2d0910019cc8572e666314c0538756f656f57e883bbbe38a8b0be3780c0ac7ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred RTCG"> <figcaption>Sa protesta ispred RTCG(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Zato danas poručuju stop zastrašivanju i ućutkivanju novinara, stop antisindikalnoj diskriminaciji i stop nasilju nad ženama jer su njihove koleginice u visokom procentu na meti ovih pritisaka.

500x500

1250x600

1084x550

Radusinović: Menadžment RTCG, predvođen Raonićem, kreirao atmosferu ugroženosti, straha, podjela i nepovjerenja

Radnici Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) okupili su se danas na protestu ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH, uz istovremeno emitovanje višesatnog specijalnog programa "Ne gasite BHRT", posvećenog krizi u tom javnom medijskom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane.
Povod za proteste je dugogodišnje ignorisanje zakonskih obaveza, nesprovođenje Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemsko urušavanje jedinog javnog medijskog servisa na nivou države, prenosi ta medijska kuća.
Prema Zakonu o javnom RTV sistemu, BHRT pripada 50 odsto prikupljene takse na prostoru cele BiH, dok Federalnoj televiziji i Radio-televiziji Republike Srpske pripada po 25 odsto.
Od 2017. godine, RTRS je prestao da uplaćuje deo takse koja se prikupi na teritoriji Republike Srpske, pa je dug prema BHRT dostogao 100 miliona maraka, ili oko 50 miliona eura.
Predstavnik Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) za slobodu medija Jan Bratu i šef Misije OEBS u Bosni i Hercegovini Rik Holcapl pozvali su danas Parlamentarnu skupštinu, Savjet ministara i Predsedništvo BiH da preduzmu hitne i koordinisane akcije kako bi se osiguralo neprekidno i nezavisno funkcionisanje BHRT.
Pored usvajanja privremenih mjera za ublažavanje posljedica tekuće finansijske krize, uključujući obezbjeđivanje plata zaposlenima i sprječavanje potencijalnog gašenja, vlasti moraju da uspostave i održiv i transparentan model finansiranja koji garantuje dugoročnu stabilnost i nezavisnost javnog servis, naveli su u zajedničkom saopštenju Bratu i Holcapl.

Protest zaposlenih na RT BiH: Sistemsko urušavanje jedinog javnog medijskog servisa na nivou države

Mještani Prošćenja kod Mojkovca danas su na pola sata blokirali put zahtijevajući od Vlade Crne Gore da se izjasni je li se odustalo od izgradnje zatvora u njihovom komšiluku - zbog čega su računali da će konačno biti završen put do centra tog sela. Dragoslav Mijo Jokić iz mjesne zajednice Prošćenje, i ujedno odbornik Ujedinjene Crne Gore, je kazao medijima da od Vlade nijesu dobili zvanično saopštenje je li se odustalo od izgradnje zatvora, ali i precizirao da je Opština Ministarstvu finansija uputila zahtjev da se budžetom za 2026. godinu izdvoje sredstva za put na tom pravcu. No, u Ministarstvu su to odbili.&nbsp; - Nas interesuje put u tom pravcu. Lokalna samouprava je napravila projekat puta od zatvora do centra sela i tražimo da se taj put odradi. Znamo da budžet nije naročito velik, ali tražimo da ne budemo zaboravljeni i da se za ovu godinu odrade bar tri-četiri kilometra puta - poručio je Jokić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126121144_de7dc9931dc5d061fa4d224d9b1967fb37cd88bca6fb943dad7df80ba091d1d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126121144_de7dc9931dc5d061fa4d224d9b1967fb37cd88bca6fb943dad7df80ba091d1d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest u Mojkovcu"> <figcaption>Sa protesta(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Saopštio je da će poslanik Vladimir Dobričanin zbog toga imati amandman. - Pozivam sve poslanike, pogotovo one sa sjevera, da nas podrže ili da se selimo svi odavde - naglasio je Jokić. Oni, podvlači, nijesu toliko naporni i samo traže svoja prava. - Mi smo siromašna opština, od Vlade tražimo da nas pomognu i apelujem na to. Ovo je selo u kojem radi osmogodišnja škola. Ovo je selo je bilo talac od devedesetih... Nadali smo se da ćemo poslije promjena 2020. biti u prvom planu, ali dan danas čekamo - naveo je Jokić. Zbog svega toga će, kaže, tražiti hitan prijem kod predsjednika Skupštine Andrije Mandića i premijera Milojka Spajića. - Sa tim putem bi se Mojkovac razvio u poljoprivrednom smislu i turizmu. Desnom obalom Tare se radi pet etno sela: sve to govori kako su to lijepi tereni - ocijeno je Jokić.

Anja Ivanović

Arnela Hajdarpašić

Protest mještana Prošćenja: Vlada da kaže je li se odustalo od zatvora i uvrsti u budžet sredstva za izgradnju puta do centra sela

Ispred Doma narodne skupštine na protestu solidarnosti sa novinarima televizije N1, koji su napadnuti prije nekoliko dana, došlo je do tenzija kada se pojavila grupa ljudi koja je nosila transparente sa porukama podrške provladinim medijima.
Građani koji su se okupili na poziv medijskih udruženja su negodovali kada se pojavila grupa ljudi koja je nosila transparente "Hvala na podršci, novinarke informera" i "Boja mikrofona nije opravdanje za nasilje", javlja reporterka Bete.
Transparente su nosili predsjednica novoosnovanog medijskog udruženja Asocijacija novinara Srbije Ivana Vučićević, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i drugi.
Oni se se povukli oko 19.30 časova, nakon što su im građani dobacivali i pogrdno ih nazivali, došlo je i do verbalnog sukoba.
Prisutno je nekoliko stotina građana, a u šatorskom naselju gdje borave pristalice vlasti ispred skupštine Srbije, s druge strane ograde prisutan je i veliki broj policije koji nose fantomke i ne vidi im se lica.
Na jednom od transparenta piše "Dočekamo dan da se svi slažemo, nasilje nije ok".
Jedan muškarac je prije nekoliko dana napao ekipu televizije N1 u blizini šatorskog naselja u kojem borave pristalice vlasti ispred Skupštine Srbije, a policija je naknadno reagovala.
Glavni urednik dnevnog lista "Danas" Dragoljub Petrović kazao je za Betu da su članovi Asocijacije novinara Srbije došli na skup da provociraju i "prave cirkus".
- To je neka vrsta njihovog poslednjeg trzaja, navikli su da kopiraju sve sta rade nezavisni mediji i novinari ali je to u neku ruku smikesno jer se oni uopšte ne bave novinarstvom - kazao je Petrović.
On je rekao da je povodo tog skupa značajan i da ljudi koji su došli shvataju opasnost napada na novinare i da je neophodno pruziti podršku novinarima televizije N1.

Tenzije ispred Skupštine Srbije na protestu podrške novinarima televizije N1

Stanari Ulice Prolaz Jovana Cvijića u Bloku pet okupili su se u znak protesta zbog najave nadležnih da će po sredini ulice postaviti stubiće, odakle su poručili nadležnima da neće odustati od namjere da zaustave njihovo postavljanje.&nbsp;
Kao rješenje preporučuju postavljanje rampe na početak ulice kako bi prolaz mogli imati stanari i zaposleni u vrtiću Suncokrili.
- Ne slažemo se sa postavljanjem stubića po kolovozu parkinga. Za njihovo montiranje saznali smo prije dva dana i to od administratora grupe roditelja vrtića. Prikupili smo potpise stanara i poslaćemo nadležnima da traže novo rješenje - rekao je Željko Babović, stanar. 
&nbsp;
Babović je pokazao rješenje koje je 24. maja 2024. godine Sekretarijat za saobraćaj donio nalažući Putevima da na parking saobraćajnicama na prilazu vrtićima Sunce i Suncokrili u Ulici Blaža Jovanovića, postave zaštitni stubići.
Direktor Puteva Radoš Zečević saopštio je za "Dan" da su od Sekretarijata za saobraćaj dobili nalog za postavljanjanje stubića.

Protest stanara Ulice Prolaz Jovana Cvijića: Ne dozvoljavaju postavljanje stubića, traže rampu

Prije godinu dana na današnji dan, dogodio se napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti, poslije čega su ubrzo uslijedile blokade fakulteta širom Srbije.
Studenti u blokadi FDU i građani okupili su se u 11.30 kod zgrade fakulteta. Tokom šetnje, išli su do do Opštine Novi Beograd, Savskog trga, Palate pravde, Mostara, a posljednja lokacija je bila zgrada Radio televizije Srbije (RTS).
"Godinu dana nakon napada na studente FDU-a i dalje niko nije odgovarao. Zato ćemo u subotu proći pored svake institucije koja je odgovorna za to. Godinu dana, isti zahtjev", naveli su studenti u pozivu na društvenoj mreži Instagram.
Studenti su na protestu u Nišu okupljenima poručili da se niko nije nadao da će protesti trajati ovoliko dugo, ali da su oni ipak promijenili istoriju Srbije.
Poručili su da su se i večeras okupili kako bi pokazali da za godinu dana vlast nije izbrisala snagu, niti ugasili volju studenata u borbi za pravdu, kao i da ih “sila neće ućutkati”.
“Nećemo stati sve dok svaki zahtjev ne bude ispunjen, sve dok pravda ne bude dostižna za svakoga, a ne privilegija za pojedince”, poručio je student.
Kako javlja reporter N1 iz Niša, nakon govora studenata ispred prostorija SNS, u toku protesta šetnja do TC Delta gdje će biti održano 16 minuta tišine za poginule u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Nakon odavanja počasti predviđen je kraj protesta.

Održani protesti u Beogradu i Nišu: Studenti poručili da neće stati sve dok svaki zahtjev ne bude ispunjen

Radnici španske modne kompanije Zara iz sedam evropskih zemalja najavili su proteste za Crni petak, koji ove godine pada 28. novembra.
Oni zahtijevaju da firma Inditex, vlasnik Zare, ponovo uvede ukinutu šemu podjele profita, prenosi Capital.ba.
Proteste koordinira španski sindikat CCOO zajedno sa sindikatima u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Luksemburgu i Portugaliji, a biće održani ispred najvećih prodavnica Zare u evropskim metropolama.
Predstavnica CCOO, Roza Galan, navela je da je Inditex imao šemu podjele profita prije pandemije, ali da je ona ukinuta uprkos tome što kompanija danas bilježi izuzetno visoke prihode, a vrijednost njenih akcija se udvostručila u protekle tri godine.
Crni petak je ključni dio maloprodajne sezone u kome trgovci nastoje da privuku kupce i isprazne starije zalihe.
Radnici u maloprodaji tradicionalno koriste taj period da istaknu svoje zahtjeve.
U Španiji je 2022. godine takođe održan protest zaposlenih u Inditexu, nakon koga je firma povećala prosječne plate radnika u španskim prodavnicama 20 odsto.

Radnici Zare najavili proteste na Crni petak širom Evrope

Zbog izgradnje kamenoloma na području Srđevca kod Bijelog Polja, danas su ponovo protestovali mještani, koji već pet godina ukazuju na, kako navode, brojne nepravilnosti. Pozivaju nadležne da što prije raskinu koncesioni ugovor sa firmom "Imperijal" iz tog grada. Okupljeni danas nisu blokirali magistralu Bijelo Polje - Berane, ali ukoliko nadležni i dalje ne budu čuli njihove zahtjeve najavljuju radikalizaciju protesta.
Mještanin Srđevca Juso Dervišević je istakao da je ovo danas protest upozorenja.
- Ovo nam je protest upozorenja, jer imamo za tri dana zakazane rasprave pred Upravnim sudom. I nemamo razloga da sumnjamo u pravičnost da će oni odraditi to kako treba. Da ponište rješenje glavnog administratora Opštine Bijelo Polje. Takođe ćemo budno pratiti i rad tužilaštva. Ovim putem pozivamo Vladu, odnosno predsjednika Vlade i kažemo da je jedino rješenje po ovom pitanju raskid ugovora. Nema druge alternative- kazao je Dervišević.
On je napomenuo da nemaju ništa protiv koncesionara, porodice Smolović.
- Želimo im svako dobro. Ljudi se bore da zarade, ali ne na ovom mjestu- poručio je Dervišević. 
 
Mještanin Ilija Nedović je naglasio da se koncesija daje na 30 godina i da prašine već imaju dovoljno i bez miniranja i ostalih radova kojih ima u kamenolomu.
Nedović je rekao da sigurno neće sigurno odobriti.
- Mi ne odustajemo. Vidite onaj kamen gore, visoki iznad strmice. E mi smo postojani kao taj kamen. I nećemo sigurno dozvoliti bilo kakvu radnju. I nadam se i vjerujem u državu i u sudstvo da će sve to vratiti u normalne kolosjeke- kazao je jedan od okupljenih Miloš Bubanja.

Mještani Srđevca i danas protestovali zbog gradnje kamenoloma

Više od 100 osoba je povrijeđeno, a 20 uhapšeno tokom masovnog protesta u subotu u glavnom gradu Meksika protiv načina na koji predsjednica rješava problem nasilnog kriminala, saopštili su lokalni vladini zvaničnici.
Hiljade ljudi marširale su prema glavnom istorijskom trgu Meksiko sitija, Zokalo, na demonstraciji koju su podstakli mladi povezani s globalnim talasom protesta Generacije Z, kao i pristalice lokalnog "Pokreta Sombrero", koji se pojavio nakon nedavnog ubistva načelnika opštine poznatog po borbi protiv organizovanog kriminala.
AFP je primijetio učesnike svih uzrasta na skupu ispred Nacionalne palate, gdje živi i radi predsjednica Klaudija Šejnbaum.
Prema izvještajima novinara AFP-a, neki demonstranti, od kojih su mnogi nosili kapuljače, srušili su metalne barijere koje su štitile palatu i gađali policiju za razbijanje demonstracija komadima kaldrme, na što su policajci odgovorili suzavcem.
- Protest je trajao satima i odvijao se mirno, sve dok grupa maskiranih osoba nije počela činiti nasilne radnje - rekao je novinarima Pablo Vazkez, šef sigurnosti Meksiko sitija.
Dodao je da je povrijeđeno 20 demonstranata i 100 policajaca, od kojih je 40 hospitalizirano zbog posjekotina i modrica.
Policija je uhapsila 20 osoba zbog krađe i napada, rekao je Vazkez, te je otvorena i istraga o napadu na novinara lista La Jornada, koji tvrdi da iza incidenta stoje policijski službenici.
Šejnbaum, koja je na vlasti od oktobra 2024, bila je veoma popularna među građanima Meksika u prvoj godini mandata, ali se suočila s rastućim kritikama na račun svoje sigurnosne politike nakon nekoliko ubistava visokog profila.
- Ovo je jedna od najkorumpiranijih vlada koje smo ikada imali - rekla je Valentina Ramirez, studentkinja koju je intervjuisao AFP.&nbsp;
Dodaje da je to korumpirana narko-vlada koja želi štititi korumpirane i kartele umjesto ljude.
U subotu su neki demonstranti nosili sombreropoput onog koji je nosio Karlos Manzo, načelnik opštine u zapadnoj saveznoj državi Mikoakan, koji je ubijen 1. novembra. Bio je poznat po kampanji protiv narkokartela u svom rodnom gradu Uruapan.
Međutim, udovica ubijenog načelnika distancirala se od pokreta svog supruga i subotnjih demonstracija.
Bernardo Bravo, vođa proizvođača limete u istoj oblasti, takođe je ubijen krajem oktobra.
Ranije ove sedmice, Šejnbaum je dovela u pitanje motive demonstracije i na svojoj redovnoj jutarnjoj konferenciji izjavila da je protest bio "neorganski" i "plaćen".
- To je pokret promovisan iz inostranstva protiv vlade - rekla je ona.
Protestanti su nosili transparente s porukama poput "Svi smo mi Karlos Manzo", uz poznatu piratsku zastavu iz japanske mange One Piece, koja je postala simbol protesta mladih širom svijeta, od Madagaskara do Filipina i Perua.
- Trebali ste ovako zaštititi Karlosa Manza - vikali su neki demonstranti prema snagama sigurnosti, koje su odgovorile aparatima za gašenje požara i suzavcem.

Sukobi na protestima protiv kriminala u Meksiku, 120 povrijeđenih

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću - a da on u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i falsifikovanje službene isprave i nedozvoljeno držanje oružja.
Falsifikovanje službene isprave se, kaže advokat, odnosi na ukidanje zabrane Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: I Kneževića terete za skidanje zabrane Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Službenici Uprave policije su, u višenedjeljnim sinhronizovanim koordiniranim policijsko - tužilačkim aktivnostima, identifikovali za sada jednog od saizvršilaca ubistva Bobana Sjekloće.
On se, kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), sumnjiči da je 5. oktobra, u mjestu Trstenovo – Opština Kotor, izvršio krivično djelo teško ubistvo u saizvršilaštvu, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Policija preduzima intenzivne aktivnosti na lociranju i lišenju slobode osumnjičenog, dok operativna i kriminalistička obrada, kao i do sada prikupljena saznanja i činjenice, ukazuju na sumnju da je ovo krivično djelo izvršeno na organizovan način. Zbog interesa istrage i daljih aktivnosti koje se sprovode na identifikaciji drugih povezanih lica, u ovom trenutku ne možemo saopštiti više detalja - naveli su u policiji. 
Kako dodaju, policijski službenici, u saradnji s nadležnim državnim tužilaštvom, nastavljaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji povezanih lica i drugih članova koji su učestovali u izvršenju ovog teškog krivičnog djela.
- Te preduzimaju aktivnosti na rasvjetljavanju i drugih krivičnih djela izvršenih protiv života i tijela, o čijem ishodu ćemo fazno izvještavati javnost, poštujući pravo javnosti da zna i shodno principu transparentnosti rada kojem je policija posvećena - zaključili su u saopštenju.

Identifikovan osumnjičeni za pomaganje u ubistvu Sjekloće, policija radi na lociranju

Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) potvrdilo je za N1 da se srpski ministar kulture Nikola Selaković bez opravdanja nije pojavio u petak u tom tužilaštvu na zakazanom saslušanju.
On je trebalo da bude saslušan u svojstvu osumnjičenog u okviru istrage koju u slučaju „Generalštab“ vodi TOK i zbog čega to tužilaštvo već sedmicama unazad trpi do sada nezapamćene pritiske i targetiranje najviših predstavnika vlasti u Srbiji.
Ministar Selaković nije opravdao svoj izostanak, što znači da se ni njegov branilac, čije je prisustvo obavezno kada se osumnjičeni saslušava, nije došao u Tužilaštvo kako bi objasnio razloge izostanka.
Takođe, bivši ministar pravde nije čak ni dopis uputio Tužilaštvu za organizovani kriminal u kojem bi objasnio zbog čega ne može da pristupi, premda su mediji juče objavili da je obilazio opštine na jugu Srbije.
Ovim su po Zakonu stečeni uslovi da tužilac naloži privođenje ministra Selakovića na saslušanje, odnosno da po njega dođe policija kako bi obezbijedila njegovo prisustvo - pošto, ukoliko policija uoči saslušanja ne pronađe osumnjičenog, u tom slučaju - tužilac može da naloži hapšenje.
U slučaju „Generalštab“ Tužilaštvo sumnjiči, direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Gorana Vasića, v.d. direktora Gradskog Zavoda Aleksandra Ivanovića i sekretara u Ministarstvu kulture Slavicu Jelaču, da su izvršili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Goran Vasić je pred tužiocem u maju 2025. priznao da je falsifikovao dokumentaciju na osnovu koje je Vlada Srbije donijela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i obrisala ga iz registra kulturnih dobara.

Selaković na spisku osumnjičenih u slučaju „Generalštab“

Bivšem vršiocu dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću danas je određeno zadržavanje do 72 sata.
Njega i nekadašnjeg rukovodioca Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorada Žižića u prostorijama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) saslušavao je tužilac Jovan Vukotić.
Kneževića i Žižića juče je uhapsilo Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu SDT-a, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, ali i druga krivična djela.

Kneževiću zadržavanje do 72 sata

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je žalbu koju je kompanija Bemax izjavila protiv odluke Ministarstva javnih radova o izboru najpovoljnije ponude za adaptaciju stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
 Podsjetimo, procijenjena vrijednost radova bila je 1.930.000 eura bez PDV-a, a na tender su se prijavile dvije strane. Bemaxova ponuda vrijedna 1.781.788 eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1.928.368 eura bez PDV-a, dakle razlika u plaćanju je 146.580 eura. 
 
 I tako je Ministarstvo za, po njima, najpovoljniju ponudu izabralo skoro 150.000 eura skuplju ponudu.
U rješenju o žalbi navodi se da je Bemax podnio zbog "bitne povrede zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava". Takođe, u žalbi navode i razloge zbog kojih bi, kako tvrde, trebalo iz postupka da bude isključena zajednička ponuda "Ramel". 
 
 "Žalilac (Bemax) u žalbi, u bitnom, ističe da je neopravdano isključen iz postupka javne nabavke, tj. da je razlog koji je naveden kao osnov za isključenje čisto formalistički razlog koji je suprotan načelu ekonomičnosti i konkurentnosti", navodi se, između ostalog, u Rješenju o žalbi. 
 
 Pored toga što je Komisija, nakon utvrđenog razloga za isključenje, odbila da razmatra Bemaxov argument o tome da je njegova ponuda najpovoljnija, takođe je jasno odbila da cijeni navode o nepravilnostima u ponudi Konzorcijuma (Ramel) na koje je Bemax u žalbi ukazao. 
 
 "Zajednička ponuda "Ramel" nije dostavio Ugovor o zajedničkom nastupanju u skladu sa odredbama člana 122 stav 4 Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je samo zadnja strana navedenog ugovora dostavljena kao skenirana kopija ali ne i kompletan ugovor. Takođe, nejasno je na osnovu čega je ponuđač zajednička ponuda "Ramel" izvršio podjelu posla ... jer raspodjela posla između članova zajedničke ponude nije izvršena po stavkama, što predstavlja još jedan razlog za isključenje ovog ponuđača iz postupka", citira se u Rješenju o žalbi. 
 
 U krajnjem, Bemax je isključen iz postupka jer je u jednom dijelu, kako Komisija navodi "izjava privrednog subjekta nepravilno sačinjena". 
 
 Takođe, Komisija je u rješenju navela: ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca (o cijeni i povoljnosti) jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija".
Postavlja se pitanje, da li bi komisija smjela da koristi ovaj pravni stav za eliminaciju ponuđača koji nudi najveću uštedu i čija se suštinska kvalifikovanost ne dovodi u pitanje. 
 
 Dakle, iako se radi o poslu koji nas može koštati značajno više zbog navodno "nepravilno sačinjene izjave", navode koje je kompanija Bemax navela kao razloge zbog kojih bi, po njima, trebalo isključiti iz postupka zajedničku ponudu "Ramel", nijesu ni razmatrani. 
 
 Bemax: Politički motivisan udarac 
 
 Kompanija Bemax nedavno se obratila javnosti saopštenjem u kojem su ocijenili da je odluka o njihovom isključenju politički motivisan udarac. 
 
 "Odluka o diskvalifikaciji je donesena sumnjivom žurbom, u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije. Sve je tempirano tako da se Bemax što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet - istaknuto je u saopštenju", istakli su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.4087%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbemax-transparentnost-ministarstva-na-testu-ko-ce-dobiti-kljucnu-rekonstrukciju-stare-zgrade-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zakon predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka 
 
 Načelo javnih nabavki definisano je i Zakonom o javnim nabavkama. Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava u članu 7 jasno kaže: 
 "Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke." 
 
 Zakon o javnim nabavkama (ZJN) takođe predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka.
U članu 62 ZJN kaže se da: „Naručilac (u ovom slučaju Ministarstvo) može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača. '' 
 
 Zbog čega Ministarstvo nije pribjeglo ovim zakonskim mogućnostima nije poznato.
Da li ovo rješenje znači da će od sada državne institucije i u drugim postupcima javnih nabavki isključivati ponuđače zbog sličnih formalnosti, čak i kada oni nude drastično niže cijene?&nbsp;
GLAVNO PITANJE JE: Šta tačno plaćaju građani u toj razlici?

Država udara na džep građana: Platićemo skoro 150.000 eura više da se SDT-u adaptira stara zgrada Vlade?

J.V. je odlukom Suda za Prekršaje osuđena na dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti Z.Š. - potvrdila je za Portal ETV portparolka tog Suda Ana Bokan.
Istim rješenjem, kako je navela, okrivljenoj je izrečena mjera obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi zatvorenog tipa, &nbsp;s tim što se vrijeme provedeno u ustanovi uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
J. V. je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.&nbsp;
- Okrivljena je 15. novembra na društvenoj mreži "Instagram" naročito se drsko ponašala i vrijeđala Z.Š. Ispod video snimka koji je na društvenoj mreži podijelila zamjenica gradonačelnika Podgorice N.Ð, a na kojem se vide zamjenica i Z.Š. postavila je komentar drske i uvredljive sadržine, a koji se odnosi Z.Š. - navela je Bokan.

Tag: protest