Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da je privelo 37 osoba koje su, kako navode, učestvovale u narušavanju javnog reda i mira i izazivanju incidenata ispred Skupštine.
- Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova identifikovali su i u službene prostorije doveli 37 lica koja su učestvovala u narušavanju javnog reda i mira i izazivanju incidenata tokom neprijavljenog javnog okupljanja, prethodne večeri, ispred Narodne skupštine Republike Srbije - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Kako su dodali, policija intenzivno radi na identifikaciji i pronalaženju ostalih učesnika koji su svojim "postupcima ugrožavali bezbjednost građana i javne imovine".
Policija će, dodaju u saopštenju, nastaviti da dosljedno primjenjuje sve zakonske mjere sa ciljem očuvanja javnog reda, mira i bezbjednosti svih građana.
Među uhapšenima, kako piše N1 Beograd, je i nekadašnji košarkaški reprezentativac i aktivista Vladimir Štimac.
Kako se vidi na snimcima na društvenim mrežama, Štimca su uhapsili ispred zgrade RTS.
Prorežimski tabloidi javljaju da je, kako navode, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen jer je cijelog dana podstrekivao na nasilje ispred Skupštine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQkrFaWCp1c%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MUP Srbije priveo 37 osoba zbog incidenata ispred Skupštine, uhapšen i Štimac

Delegacija Evropske unije u Srbiji saopštila je 30. oktobra da Evropska unija pomno prati političku situaciju u Srbiji i apelovala na sve da deluju uzdržano, smire tenzije i izbjegnu nasilje.
U objavi pred prvu godišnjicu pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Delegacija EU još jednom je izrazila najdublje saučešće i solidarnost porodicama stradalih.
- Ta tragedija nas je sve potresla i ostavila duboku ranu u srcima mnogih širom Srbije i šire. Na ovu tužnu godišnjicu, apelujemo na sve da dostojanstveno i mirno oplakuju žrtve- objavila je Delegacija EU.
Dodaje se da su poštovanje osnovnih prava i vrednosti, uključujući slobodu mirnog okupljanja i slobodu medija, ključne vrijednosti EU "koje svi moraju da štite i podržavaju".
Delegacija EU saopštila je da je zajednički cilj da Srbiji pomogne da napreduje na putu ka EU kroz dijalog i konkretan napredak u ključnim reformama, posebno u vladavini prava, izbornom okviru i slobodi medija.
Hiljade studenata u Srbiji pješači na komemorativni skup u Novom Sadu 1. novembra kojim se obilježava prva godišnjica pogibije 16 ljudi na glavnoj željezničkoj stanici u tom gradu.
Oko 4.000 studenata 30. oktobra je pošlo iz Beograda, studentska grupa iz Novog Pazara pješači 400 kilometara na skup u Novom Sadu, na putu pješice ka tom gradu su i studenti, srednjoškolci i ostali građani iz Čačka, Kraljeva, Gornjeg Milanovca, Užica, Subotice, Vršca, Bogatića, Šapca, Valjeva, Kragujevca, Niša, Petrovca na Mlavi.
Samoorganizovani studentski pokret godinu dana predvodi talas građanskih protesta u Srbiji na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) za pogibiju u Novom Sadu.
Više desetina hiljada građanskih protesta i blokada obilježeni su optužbama učesnika da je policija prema demonstrantima koristila prekomjernu silu.
Protivnici uličnih blokada u nekoliko navrata studente u protestu udarili su automobilima, optužbe da se policija u nekim slučajevima brutalno obračunavala sa studentima nijesu procesuirane, dok su navodi učesnika skupa 15. marta u Beogradu da je na demonstrantima upotrijebljeno sonično oružje bez sudskog epiloga.
Tada je na Trgu Slavija održan najveći protest u organizaciji studenata u proteklih godinu dana na kom je, po procjeni Arhiva javnih skupova, bilo najmanje od 280.000 do 330.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u julu je ličnom odlukom pomilovao četvoricu mladih aktivista vladajućeg SNS-a koji su u januaru studentkinji na ulici u Novom Sadu bejzbol palicama polomili vilicu.
Tada im je suđenje obustavljeno. Kasnije je pomilovao i djevojku koja je u Novom Beogradu automobilom udarila studentkinju u protestu.
Krajem novembra prošle godine studentski pokret započeo je blokade više od 80 fakulteta na šest državnih univerziteta kao odgovor na fizički napad funkcionera vlasti na studente Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu dok su stajali na ulici i u tišini odavali poštu poginulima.
Prethodno su studenti u novembru zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice na kojoj se dogodila pogibija, hitno procesuiranje funkcionera SNS-a koji su u Beogradu tukli studente FDU-a, obustavljanje sudskih postupaka protiv uhapšenih zbog učešća na demonstracijama i povećanje budžeta za fakultete od 20 odsto.
Nakon što zahtjevi nisu ispunjeni, u maju su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Vučić je u ime vlasti odbio da raspiše nove izbore.

Delegacija EU u Srbiji apeluje da se smire tenzije i izbjegne nasilje

Više podgoričkih odbornika bilo je prisutno na preksinoćnjem protestu protiv migranata ispred Vlade.
Zapravo, riječ je o trojici predstavnika građana, pri čemu svi pripadaju strankama većine.
Kako navode Vijesti, u pitanju su Goran Milić iz Nove srpske demokratije, Milivoje Brković iz Ujedinjene Crne Gore i Goran Radević iz Slobodne Crne Gore.
Oni nijesu odgovorili na pitanja tog lista da li im je bilo mjesto na okupljanju na kojem je skandirano “Turčin gradom neće šetati”, “Turci napolje” i “Ko ne skače taj je Turčin”, te kakvu poruku šalju kad se ne ograđuju od izliva mržnje.
Milić je kazao kako "nije raspoložen", dodavši da neće odgovarati na upite, te pitajući ima li “kakvu obavezu” da to uradi.
Nakon što mu je skrenuta pažnja da je politički predstavnik građana u podgoričkom parlamentu, kojima je dužan da odgovara, odbornik partije Andrije Mandića novinarki Vijesti je poručio - da ga “ne smara”.
Podsjetimo, sve te parole prisutni su uzvikivali u prisustvu brojnih snaga policije.
Uz to, policija je bila prisutna i u nedjelju veče na Zabjelu dok je na drugom sličnom okupljanju skandirano "Ubij Turčina".
<h2>Mujovićeva reakcija nakon tri dana, Borovinić - Bojović i dalje se ne oglašava</h2>
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović oglasio se tek tokom treće noći nereda u Podgorici.
Sa druge strane, predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorica Jelena Borovinić - Bojović ni na jedan se način nije oglašavala povodom incidenata u Podgorici, praćenih nasiljem i govorom mržnje.

"Ne smarajte": Odbornici podgoričke vlasti bez komentara na to što su bili na skupu na kojem je pjevano "Ko ne skače taj je Turčin"

Godinu dana od urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu, studenti i vlast i dalje vode igru iznurivanja. Uoči masovne komemoracije 1. novembra, obije strane traže ton između sjećanja i politike. I strategiju održivu do izbora.
Da su okolnosti u Srbiji normalne, Boris Kojčinović iz Novog Sada danas bi listao vodiče za master studije u inostranstvu. Umjesto toga, uporedo lista literaturu za diplomski rad i spiskove volontera za protest.
Boris je jedno od lica studentskog pokreta koji je, kako kažu njegovi saborci, ogolio očiglednu istinu: da su korupcija i sistemski nemar doveli do toga da se 1. novembra 2024. betonska nadstrešnica na novosadskoj željezničkoj stanici obruši i usmrti 16 ljudi.
- Naša pobjeda je što su ljudi shvatili da nešto ne funkcioniše i da nam treba pravedno društvo s institucijama koje rade - kaže Kojčinović za DW.
Pod sloganom „Ruke su vam krvave“ i crvenim otiscima dlanova koji su preplavili i onlajn i oflajn prostor, pokret je prerastao u mrežu pristalica širom zemlje i dijaspore. Studenti su, želeći da se njihov vapaj za pravdom čuje što dalje, pešačili kroz gradove, razgovarali s ljudima i podstakli samorganizovanje – čak i obrise opšteg štrajka.
U tom maratonu završili su prvu godinu: naučili da planiraju, pregovaraju, izdrže – ali ne i da natjeraju vlast da preuzme odgovornost.
Vlast je, s druge strane, pokušala sve: da „omekša“ studente jeftinim stambenim kreditima, profesore većim platama, a potom da zastraši pobunjene građane kampanjama targetiranja, fizičkim napadima i snažnim policijskim intervencijama. Nijedna taktika nije dala rezultat.
<h2>Nova društvena klima, stari politički odnosi</h2>
- To je ravnoteža nemoći - rekao je ranije za DW politikolog Zoran Stojiljković. 
Ta ocjena i dalje stoji, dodaje izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID) Bojan Klačar. 
- Mi smo u političkoj krizi koja se nije do kraja rešila i za koju se ne vidi finalni epilog u skorijem periodu - kazao je on.
Vladajuća koalicija jeste konsolidovanija nego prije šest mjeseci kada su protesti bili na vrhuncu, ali još nema punu kontrolu nad procesom niti staru dominaciju. 
- SNS je do kraja aprila uglavnom bio u defanzivi. Danas može da postavlja dnevni red — i to čini - navodi Klačar.
Ni studenti nisu u boljoj startnoj poziciji. Klačar kaže da pokret jeste snažno promijenio društvenu klimu, ali ne i političke odnose.
- Nisu ni infrastrukturno, ni programski, ni ideološki, ni na nivou energije koja postoji u ovom momentu, spremni da preokrenu proces u svoju korist. Tako da su dva bloka u jednoj igri strpljenja, igri živaca i određenoj vrsti iznurivanja - dodaje Klačar.
<h2>Izbori su najjači adut</h2>
Rasplet koji studenti priželjkuju jesu izbori – i to jeste klasičan način razrješavanja ovakvih političkih kriza, ocenjuje Bojan Klačar. Vlast o izborima, međutim, retko govori. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će biti održani naredne godine, ali nije precizirao kada. Klačar smatra da je datum raspisivanja izbora SNS-ov najjači adut, jer može da bira tajming i tako ostane korak ispred oponenata.
- SNS-u najviše odgovara da izbori budu za otprilike godinu dana ili nešto kasnije - kaže Klačar. 
Do tada bi, međutim, vlast morala da ponudi više „dobrih vesti“ i da razriješi nagomilane međunarodne probleme – od sankcija Naftnoj industriji Srbije do mogućih poteškoća u snabdijevanju gasom. 
- Bez rješavanja tih pitanja i bez obezbjeđivanja stabilnosti koju preferiraju birači SNS-a, nisam siguran da će stranka biti u potpunosti spremna za izbore - dodao je Klačar.
Za studente su, s druge strane, presudna dva uslova: održati visoku protestnu energiju i stvoriti referendumsku atmosferu.
- Kada se kreira referendumska atmosfera, onda neki nedostaci odlaze u drugi plan. Nisu bitna imena, ljudi koji su na listi, nisu bitne teme, nije bitna ideološka pozicija, nije bitan odnos ni prema Kosovu, ni prema Republici Srpskoj, ni planovi za NIS, ni planovi za evropske integracije“ -objašnjava Klačar.
<h2>Rejtinzi su varljivi</h2>
Dio javnosti vjeruje da je za „referendumsku“ atmosferu potrebna saradnja sa opozicijom. Studenti to odbijaju – ne (samo) iz „čistunstva“, već i zato što „značajan broj studenata ne vjeruje u iskrene npožarevacamere opozicije - kaže Boris Kojčinović. 
Moguća su, kaže, uslovljena partnerstva, tipa ustupanja infrastrukture, ali bez potapanja studentskog identiteta.
- Može neko da kaže da mi tako stavljamo u nezavidnu poziciju sve ljude koji se već dugi niz godina bave politikom i žele nešto da postignu, i ja mogu da razumijem njihovu nezavidnu poziciju, ali isto tako mogu da razumijem viši cilj koji trenutno imamo - kaže Kojčinović.
Prema pojedinim anketama koje objavljuju agencije za istraživanje javnog mnjenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Bojan Klačar, međutim, tvrdi da se jedino pouzdano može mjeriti rejting SNS-a – a on, kaže, nije dramatično pao.
- Došlo je do homogenizacije blokova. Studentski pokret je osnažio ljude protiv vlasti i učinio ih vidljivijim, ali SNS je komunikaciju fokusirao na zadržavanje postojeće baze, pa mu je podrška ostala slična kao ranije - kaže Klačar.
<h2>Spremni uprkos neizvjesnosti</h2>
Studenti se za sada na rejtinge ne osvrću, nego rade „punom parom“ kako bi izbore dočekali spremni. Paralelno s protestima sklapaju izbornu infrastrukturu - timove, posmatrače, program. I njihova lista kandidata već je gotovo spremna – ali tajna. Zbog diskrecije oko imena dobijaju i kritike i aplauze: jedni traže da se građanima odmah da konkretna ponuda, drugi smatraju da je mudrije sačekati kako bi se izbjeglo rano diskreditovanje.
- Ono što je studentski pokret, to je i studentska lista – raznolika po obrazovanju, porijeklu, pa i po političkim orijentacijama - kaže Kojčinović.
Ipak priznaje da ga brine to što pokret skreće udesno. Vjeruje da je to posljedica dubinskih problema u formalnom obrazovanju i narativima koji se plasiraju u medijima.
- Mislim da ti ljudi samo ne razumijeju u potpunosti kontekst svih dešavanja i da je njima to nametnuto. I mislim da je to veliki broj ljudi odvelo s pravog puta i izmanipulisalo, ali ne mislim da je to prevagnulo na tu stranu i da je nemoguće se vratiti na one osnovne postavke - kaže Kojčinović.
Te „osnovne postavke“ već su artikulisali kroz, kako ga zovu, programski minimum sa oko dvadeset tačaka koji će pretočiti u svoj program.
- Ideja je da da mi ne razmišljamo o tome da li smo konzervativni ili liberalni, levo ili desno, da li smo vernici ili ne vjerujemo, već želimo nešto zajedničko, a zajedničko je bolje urađeno pravedno društvo sa institucijama koje funkcionišu - kaže Boris.
<h2>Idemo do kraja</h2>
U tom raspoloženju pokret ulazi u obilježavanje godišnjice od događaja koji je promijenio i društvene i političke okolnosti u Srbiji. Studenti očekuju da će u Novi Sad uoči 1. novembra stići oko 10.000 pešaka i 5.000 biciklista, a da će im se na dan skupa pridružiti još desetine hiljada građana.
Vlast ih optužuje da spremaju nasilje i najavljuje „odgovor države“. Studenti uzvraćaju jedinstveno: nasilje nije njihova metoda.
- To će biti dostojanstven komemorativni skup s isključivim fokusom na stradale. Prošla je godina otkako su ti ljudi poginuli pod nadstrešnicom, a niko nije odgovarao — iako izvještaji jasno ukazuju na korupciju i umiješanost delova sistema - poručuju organizatori.
Poslije tišine za stradale, vraćaju se buci – sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni.
- Ovako će biti dok se ne raspišu izbori na kojima se volja građana neće manipulisati, obstruisati i zloupotrebljavati. Ja ne vidim da je drugačiji ishod moguć - zaključuje Kojčinović.

Igre iznurivanja: Godinu dana protesta u Srbiji

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović gostujući u Dnevniku TVCG kazao je da će policija osigurati mir i bezbjednost na teritoriji cijele države.
Govoreći o skupu ispred Vlade Crne Gore, Šćepanović je kazao da je ovaj skup neprijavljen.
- Imamo neprijavljeno javno okupljanje koji se organizuju preko društvenih mreža. Ta javna okupljanja moraju biti kontrolisana, a protest je praćen jakim mjerama policije. Sačinjen je plan hitnog djelovanja i donio sam odluku o formiranju kriznog štaba- istakao je Šćepanović.&nbsp;
Podsjetio da je Uprava policije preduzimajući aktivnosti na očuvanju javnog reda i mira na području grada, privela 11 osoba – devet maloljetnih i dva punoljetna lica u naselju Gornja Gorica koji su se uputili na protest ispred Vlade.
- Apelujem na roditelje i građane da maloljetna lica ne eksploatišu i da ih ne dovode u bilo kakav kontekst nasilja- istakao je on.
Tvrdi da će UP osigurati bezbjednost i mir na teritoriji države, i kako kaže, nećemo dozvoliti da se problemi rješavaju na ulici, već u institucijama sistema. 
&nbsp;

1250x600

Šćepanović: Večerašnji skup neprijavljen i organizovan preko društvenih mreža, policija će obezbijediti mir

Radnici ski centra Kolašin 1600 zamrzavaju protest i blokadu putnog pravca Kolašin - Berane do daljnjeg.
- Proteste smo zamrzli do daljnjeg jer uprkos višenedjeljnim apelima i pokušajima da se pronađe rješenje, postalo je jasno da nikome od nadležnih institucija Opštine i države Cg, osim zaposlenima u Skijalištima Crne Gore, nije istinski stalo do toga da ski centar Kolašin 1600 radi i da se očuva sve ono što je godinama ulagano u ovaj projekat - poručili su radnici.&nbsp;
Ističu da njihova odluka da privremeno obustave proteste nije znak odustajanja u borbi za prava i adekvatnu pripremu zimske turističke sezone, već izraz odgovornosti prema građanima korisnicima putnog pravca Kolašin - Berane.
- Istovremeno, obavještavamo javnost da ski centar Kolašin 1600 bez uplate odobrene pomoći neće moći da radi tokom nastupajuće zimske sezone. Očekujemo od nadležnih institucija da prepoznaju ozbiljnost trenutka, ispune preuzete obaveze i time omoguće da Kolašin 1600 nastavi imidž sigurnog i bezbjednog zimskog ski centra - naveli su oni.&nbsp;
Zaključuju da odgovornost, zbog toga što ski centar Kolašin 1600 neće raditi u nastupajućoj zimskoj sezoni, nije više na zaposlenima u, već na Vladi i nadležnim ministarstvima.

Radnici ski centra Kolašin 1600 zamrzli protest i blokadu puta Kolašin-Berane

Umjesto sistemskih rješenja, dobijamo tišinu i poruku da naš rad nije vrijedan pažnje - ocijenili su u Sindikatu državnih tužilaštava, ističući da posebno zabrinjava izostanak konkretne reakcije nadležnih koji duži period ignorišu apele da se položaj državnih službenika i namještenika u pravosuđu na pravedan i održiv način.
Državni službenici i namještenici u tužilačkoj organizaciji, kao dio pravosudnog sistema, kako ističu, svakodnevno obavljaju poslove koji su od suštinske važnosti za funkcionisanje države, zaštitu javnog interesa i vladavinu prava.&nbsp;
- Ipak, i pored te činjenice, godinama unazad suočavamo se s nerazumijevanjem i sistemskim zanemarivanjem našeg materijalnog i profesionalnog statusa. Naše zarade spadaju među najniže u čitavom javnom sektoru i uprkos tome što se očekuje visoka stručnost, odgovornost i posvećenost, svakodnevno se borimo sa realnošću u kojoj plata ne pokriva osnovne životne potrebe - naveli su iz Sindikata državnih tužilaštava.
U trenutku kada su životni troškovi izuzetno visoki i cijene konstatno rastu, oni, kako navode, rade za pravdu, a žive u nepravdi.&nbsp;
- Ovakva situacija nije samo nepravedna, već i opasna za dugoročnu stabilnost i funkcionalnost pravosuđa - ističu u saopštenju.
Zbog toga, sa ciljem zaštite profesionalnog dostojanstva i očuvanja pravosudnog sistema, jasno i argumentovano ističu svoje zahtjeve:
1. Uvećanje zarada svih zaposlenih u pravosuđu za 30 odsto, kao privremena mjera do uspostavljanja trajnog rješenja koje će osigurati pravičnu naknadu za rad;
2. Normativno propisivanje zvanja za državne službenike i namještenike, kroz poseban propis koji će uzeti u obzir specifičnost poslova u pravosuđu i omogućiti jasno uređen sistem napredovanja i odgovornosti;
3. Utvrđivanje posebnih koeficijenata zarada za ovu kategoriju zaposlenih, u skladu sa složenošću, zahtjevnošću i značajem poslova koje svakodnevno obavljamo.
- Ovi zahtjevi ne predstavljaju privilegiju, već pokušaj da se održi ono što svi želimo - funkcionalno, stabilno i pošteno pravosuđe, u kojem će i oni koji ga svakodnevno izgrađuju imati pravo na dostojanstven život. Zbog toga vjerujemo da je krajnje vrijeme da nadležne institucije prepoznaju ozbiljnost situacije i pristupe njenom rješavanju - ne zbog nas kao pojedinaca, već zbog cijelog društva koje od pravosuđa s pravom očekuje mnogo - zaključili su državni službenici i namještenici u državnim tužilaštvima Crne Gore.

Sindikat državnih tužilaštava: Umjesto rješenja dobijamo tišinu

Okupljanje građana ispred Mosta slobode na protestu pod nazivom "Marš slobode", u organizaciji zborova Novog Sada, počelo je u 16.30 sati.
Planirano je da tokom ovog marša građani prođu sedam raskrsnica duž Bulevara oslobođenja sve do Željezničke stanice, gdje se 1. novembra prošle godine obrušila nadstrešnica stanične zgrade i usmrtila 16 ljudi.
Svaka od sedam raskrsnica na ovoj ruti ima svoju temu koja simbolizuje desetomjesečnu borbu studenata i građana.
Na prvoj raskrsnici kod Mosta slobode pojavila se profesorka sociologije Marija Vasić koja je provela sedam mjeseci u pritvoru, a u novembru je očekuje i suđenje sa još 11 aktivista. 
 
Ona je došla sa svojim saborcem iz Pokreta slobodnih građana Ladom Jovovićem, koji je takođe osumnjičen u istom postupku za rušenje ustavnog poretka, i pušten da se brani sa slobode kada i Vasić. Oni su pred građanima digli maketu, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Performans za medijske slobode na raskrsnici kod Futoške pijace uključivao je paljenje baklji i dimnih bombi u bojama zastave Srbije. 
Na kraju performansa ponovo je prikazana i maketa, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Advokati koji mjesecima pružaju pomoć pro bono svim političkim zatvorenicima, studentima i građanima pojavili su se na protestu "Marš slobode" u prslucima na kojima piše "advokat" i pravna pomoć".

Marš slobode u Novom Sadu: Održan performans za medijske slobode

U Novom Sadu je došlo do nasilne intervencije Žandarmerije nad građanima, a kako prenosi N1 na snimcima se vidi kako su pojedini pripadnici Žandarmerije pendrecima udarali i gurali građane, a jedan od njih je i šutirao jednog muškarca. Oni su potiskivali okupljene.
Reporterka N1 je navela da kordon Žandarmerije na uglu Kornelija Stankovića i Janka Čmelika brani gađanima da priđu Bulevaru Evrope. 
 
Prethodno su na tom mjestu građani jajima gađali autobus koji je prolazio tuda, a za koji se pretpostavilo da prevozi pristalice vlasti na današnji skup SNS-a.
U Srbiji se danas na više mjesta održaju skupovi podrške Srbima na Kosovu, uoči sjutrašnjih izbora. Jedne organizuju pristalice vlasti, a druge studenti u blokadi i građani koji ih podržavaju.

Novi Sad: Nasilna intervencija Žandarmerije građani jajima gađali autobus

Hiljade Poljaka protestovale su u Varšavi protiv ilegalne imigracije i evropske migrantske politike, odazvavši se na poziv glavne opozicione stranke, Pravo i pravda (PiS), koja podupire nacionalističkog predsjednika države Karola Navrockog, piše AFP.
&nbsp;Protestanti iz cijele Poljske okupili su se u 14.00 sati na Dvorskome trgu u Starom gradu, popularnom odredištu turista, uprkos obilnoj i upornoj kiši.
Poljska izvršna vlast ovog je ljeta ušla u kohabitaciju nakon što je Navrocki izabran za predsjednika. Rival mu je bio Rafal Tšaskovski, gradonačelnik glavnog grada i kandidat proevropske koalicijske vlade koju predvodi Donald Tusk.
Predsjednik države i vlada u sukobu su u pogledu diplomatije, podrške Ukrajini, migracijske politike i reformi koje Brisel smatra neliberalnima, a pokrenula ih je stranka PiS koja je bila na vlasti između 2015. i 2023.
Navrocki i PiS posebno osuđuju Evropski pakt o migracijama, usvojen prošle godine, kojim je predviđeno da se deseci hiljada ljudi iz takozvanih zemalja EU-a "s prve linije", kroz koje ulazi većina migranata, presele u druge države koje bi trebale pokazati svoju solidarnost.
<h3>Podržao Orban</h3>
Poljski predsjednik ove je nedjelje o tom problemu pisao predsjednici Evropske komisije Ursuli Fon der Lajen. U njemu stoji kako Navrocki smatra da je njegova zemlja, u kojoj trenutno živi otprilike milion ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle pred ruskom invazijom 2022. godine, odigrala svoju ulogu.
- Velika većina Poljaka, u svim političkim aspektima protivi se prisilnom preseljenju migranata u Poljsku. Neću pristati na provedbu Pakta o migracijama i azilu u Poljskoj- upozorio je Navrocki.
Sadržaj pisma pozdravio je mađarski predsjednik Viktor Orban, vrlo blizak Kremlju i protivnik bilo kakve vojne pomoći Ukrajini, a istovremeno je u otvorenom sukobu s Briselom u pogledu vladavine prava.&nbsp;
- Evropa se kreće: predsjednik Nawrocki odbija sprovesti Migracijski pakt u Poljskoj. I mi odbijamo. Sada nas je dvoje. Ako nam se pridruži treći, to će već biti pobuna- napisao je na platformi X.
<h3>Rekordan broj migranata</h3>
Poljski premijer Donald Tusk, koji se i sam protivi dolasku u zemlju novih izbjeglica, u subotu se na svom X nalogu našalio, napisavši kako je Poljska dodijelila rekordan broj dozvola boravka pod vladama koje je predvodio PiS između 2015. i 2023. godine.
Za takve je brojke okrivio Jaroslava Kačinskog, vođu stranke od 2003. koji je organizirao subotnje demonstracije.
&nbsp;- Samo je Jaroslav Kačinski sposoban privući rekordan broj migranata u Poljsku, a potom pozvati na proteste protiv imigranata- napisao je.
Po podacima Eurostata Poljska je između 2015. i 2023. izdala šest miliona dozvola boravka, Njemačka 4,3 miliona a Francuska 2,4 miliona. U 2024. Varšava ih je izdala gotovo 489.000, što je treći najveći broj u EU-u nakon Španije i Njemačke, ali najniži od 2014. kada je riječ o Poljskoj.
U objavi na X-u koja je izašla neposredno prije početka demonstracija Tusk je napisao kako Poljska neće biti pogođena preseljenjima predviđenim sporazumom o migracijama. Briselska komisija bi svoje planove trebala detaljno predstaviti 15. oktobra.

Poljska: Veliki protest protiv ilegalnih migranata

&nbsp;(S)avetnica: Milojko radi, mi jedemo...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fo2GWW1t-qRs%3Fsi%3DO8F3zVw-Rr0QlzyX&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica: Milojko radi, mi jedemo...

Povodom najave Vlade Švedske da će deo razvojne pomoći namenjen državi preusmjeriti na civilni sektor zbog problema u oblasti vladavine prava, slobode medija i borbe protiv korupcije, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije ocijenilo je danas da takvi stavovi, "ukoliko su zvanični", ne odražavaju realno stanje, ni duh partnerstva dvije zemlje.
Navodi se da je Ministarstvo sa "žaljenjem primilo na znanje najavu o namjeri" Vlade Švedske.
- Srbija je suverena država koja svoje reforme sprovodi u skladu sa ustavom, zakonima i evropskim obavezama, ali ne pod pritiscima, uslovljavanjima ili političkim etiketama - poručilo je Ministarstvo.
Dodaje se da Srbija u potpunosti poštuje pravo svake države da samostalno određuje svoje prioritete, ali istovremeno očekuje da se ocjene institucionalnih procesa zasnivaju na objektivnim i provjerljivim činjenicama.
- U prethodnom periodu ostvaren je mjerljiv napredak u brojnim oblastima koje neposredno utiču na svakodnevni život građana, te stoga očekujemo da se svaka procjena reformskih napora temelji na realnim pokazateljima, a ne na političkim narativima ili medijskim interpretacijama - navodi se u saopštenju, prenosi N1.
Dodaje se da Srbija ostaje otvorena za saradnju sa svim partnerima koji svoj odnos grade na uzajamnom poštovanju i ravnopravnosti, ali će uvijek odlučno odbacivati pristupe koji podrazumijevaju poučavanje, uslovljavanje ili pokušaje unutrašnjeg političkog uticaja, a da istovremeno nastavlja svoj evropski put kao država koja očekuje uvažavanje i koja svoje odluke donosi samostalno, u interesu svojih građana i stabilnosti regiona.

MSP Srbije: Sa žaljenjem smo primilu najavu Švedske, nije u duhu partnerstva dvije zemlje

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata V.R, osumnjičenom za krivično djelo nasilničko ponašanje.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, njemu je zadržavanje određeno nakon saslušanja.
- Osumnjičeni je 25. oktobra u ugostiteljskom objektu, opština B, vršenjem nasilja i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio spokojstvo građana i teže remetio javni red i mir i lako tjelesno povrijedio oštećenu D.Č, na način što je prišao do stola za kojim je sjedjela, a zatim joj zadao više udaraca otvorenom šakom u predjelu glave, nakon čega ju je oborio na pod i nastavio da je udara u predjelu tijela - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Prema saopštenju, osumnjičeni se od dana izvršenja krivičnog djela nalazio u bjekstvu.&nbsp;
- Izviđaj u ovom predmetu je u toku - zaključuju iz ODT-a.&nbsp;

ODT Berane: Osumnjičenom za nasilničko ponašanje zadržavanje do 72 sata

Ukrajina je primila još američkih sistema za protivvazdušnu odbranu tipa Patriot kako bi se izborila sa svakodnevnim raketnim baražima Rusije, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se Njemačkoj zahvalio na isporuci. 
 
Rusko nemilosrdno bombardovanje urbanih zona iza linija fronta ubilo je, za tri i po godine ratovanja, na hiljade civila, a na meti je i energetska struktura, sa ciljem da se civili ostave bez grijanja i vode usred zime, ali i da se onemogući masovna proizvodnja ukrajinskih dronova i projektila.
Sofisticirani američki sistem Patriot pokazao se najefikasnijim za obaranje ruskih projektila.&nbsp;
- Dodatni Patrioti sada su u Ukrajini i stavljaju se u operativno stanje. Naravno, još sistema je potrebno da se zaštite ključna infrastruktura i naši gradovi širom teritorije naše države - saopštio je Zelenski.
&nbsp;Zelenski se zahvalio Njemačkoj i njemačkom kancelaru Fridrihu Mercu na Patriotima.
Njemačka je danas saopštila da je više nego ijedna druga zemlja isporučila Ukrajini Patriote iz sopstvenih zaliha.

Ukrajina preko Njemačke nabavila još Patriot sistema za odbranu od Rusije

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Tag: protest