Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je nedavne antiolimpijske proteste u Milanu i navodnu sabotažu željezničke infrastrukture, nazvavši odgovorne neprijateljima Italije i Italijana.
- Demonstriraju "protiv Olimpijskih igara", čineći da ove slike završe na televizijama širom svijeta. Nakon toga drugi sijeku željezničke kablove kako bi spriječili polazak vozova - navela je Meloni u saopštenju.
Dodala je da hiljade Italijana rade na tome da Igre proteknu nesmetano, od kojih su mnogi volonteri.
- Solidarnost, još jednom, s policijom, gradom Milanom i svima onima čiji će rad biti potkopan od ovih bandi kriminalaca - poručila je Meloni.
Ministarstvo saobraćaja Italije saopštilo je da je otvorilo istragu o terorizmu zbog sinhronizovane sabotaže željezničkih linija na sjeveru zemlje u subotu.
Nisu objavljeni detalji, ali je navedeno da će se od počinilaca tražiti odšteta u iznosu od više miliona eura.
Sukob je uslijedio nekoliko dana nakon što je vlada Meloni usvojila sigurnosni dekret koji policiji omogućava da zadrži osobe do 12 sati kada postoje razumne sumnje da bi mogli biti huškači i narušiti mirne proteste.
Opozicioni zastupnici kritizirali su mjeru kao napad na slobodu izražavanja.
Policija je nakon sukoba zaustavila nasilne demonstrante, koji su, čini se, pokušavali doći do olimpijske dvorane za hokej na ledu.
Ranije je grupa maskiranih demonstranata aktivirala dimne bombe i petarde na mostu iznad gradilišta oko 800 metara od Olimpijskog sela, u kojem je smješteno oko 1.500 sportista.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Meloni osudila antiolimpijske proteste u Milanu, demonstrante nazvala neprijateljima Italije

Državljani Kazahstana, društveni aktivisti Almat Muhamedžanov i Dinara Smailova organizovaće u ponedjeljak, 9. februara, od 11 do 12 sati, odobreni protestni piket ispred Generalnog konzulata te zemlje u Podgorici, u naselju Gorica C.
Protest se organizuje pod sloganom „Protivimo se ubrzanom i neopravdanom usvajanju novog Ustava Kazahstana“, a cilj akcije je da se međunarodna javnost upozna sa, kako navode organizatori, ozbiljnim i sistematskim kršenjima ljudskih prava u Kazahstanu, kao i sa progonima građana zbog izražavanja mišljenja o nacrtu novog ustava.
Prema njihovim riječima, krajem januara 2026. godine proces koji je prvobitno predstavljen kao javna rasprava o reformi parlamenta iznenada je promijenjen na inicijativu predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva. U vrlo kratkom roku, predsjedničkim dekretom formirana je Ustavna komisija, koja je za manje od deset dana u potpunosti izmijenila važeći Ustav, uključujući i njegovu preambulu.
Organizatori upozoravaju da je već za mart 2026. godine planirano održavanje opštenarodnog referenduma o novom Ustavu, bez stvarne javne rasprave. Kako ističu, dosadašnja praksa u Kazahstanu pokazuje da su referendumi sprovođeni uz tvrdnje o „ubjedljivoj većini“, ali bez transparentnosti, što dovodi u pitanje njihovu legitimnost.
- Smatramo da će predloženi nacrt Ustava u praksi dovesti do konačnog uništenja demokratskih institucija u zemlji. Jačanje ovlašćenja predsjednika i uvođenje funkcije potpredsjednika dodatno će učvrstiti koncentraciju vlasti. Parlament će ostati bez stvarnog uticaja, dok će ljudska prava biti potisnuta u korist apstraktnih „interesa države“ - navode organizatori.
U protestnom piketu učestvovaće dvije osobe – Dinara Smailova i Almat Muhamedžanov, koji su 2025. godine dobili status međunarodne zaštite u Crnoj Gori i imaju status političkih izbjeglica.
Glavni zahtjevi protesta su: zaustavljanje neopravdanog i ubrzanog usvajanja novog Ustava Republike Kazahstan; obustavljanje represije nad aktivistima i građanima koji učestvuju u javnoj raspravi o nacrtu Ustava i obezbjeđivanje prava na slobodno izražavanje mišljenja bez prijetnji, hapšenja i političkog progona.
- Građani Kazahstana danas su faktički lišeni mogućnosti da utiču na odluke od ključnog značaja za budućnost zemlje - poručuju organizatori, uz apel međunarodnoj zajednici i organizacijama za zaštitu ljudskih prava da hitno reaguju.

U Podgorici protest protiv novog Ustava Kazahstana: Aktivisti upozoravaju na urušavanje demokratije i kršenje ljudskih prava

Nekoliko desetina demonstranata uhapšeno je u subotu tokom protesta ispred federalne zgrade u Mineapolisu, povodom obilježavanja mjesec dana od smrti Rene Gud, žene iz Minesote koju je ubio agent federalne Službe za imigraciju i carine (ICE).
Iz šerifove kancelarije rečeno je za TV kanal KSTP da je uhapšeno najmanje 42 ljudi, prenosi danas ABC.
Više stotina nezadovoljnih građana okupilo se juče oko podneva po lokalnom vremenu ispred zgrade "Bishop Henry Whipple Federal Building" u kojoj se nalaze brojne savezne kancelarije, bacajući boce i seksualne igračke ka policajcima koji su čuvali zgradu, prenose agencije.
Organizatori su ponovili kritike na račun imigracijske represije širom Minesote, nazivajući je "federalnom okupacijom".
Nekoliko demonstranata je uhapšeno nakon što je masa počela da baca komade leda, pri čemu je jedan policajac pogođen u glavu, a staklo na policijskom vozilu je razbijeno.
Policija je proglasila okupljanje nezakonitim i naredila demonstrantima da se raziđu. Mnogi su to učinili, međutim, oko stotinak ljudi je to odbilo da učini.
Stotine ljudi okupile su se u subotu i na snijegom pokrivenom polju u parku u Mineapolisu kako bi odali poštu Rene Gud i Aleksu Pretiju, ubijenom 24. januara, a organizatori događaja su ponovili nedavne kritike imigracionih mera širom Minesote.
Imigracioni službenik je ubio Rene Gud, 37-godišnju majku troje djece, u njenom automobilu u Mineapolisu 7. januara.
Video-snimci slučajnih posmatrača prikazuju kako je agent prišao njenom automobilu koji je stajao na sredini ulice, zahtijevajući da otvori vrata i uhvatio kvaku.
Vozilo je krenulo, a drugi imigracioni službenik, koji je bio ispred, povukao je oružje i odmah pucao iz neposredne blizine, iako je vozilo išlo u smjeru ka desno, dok je on bio na lijevoj strani.
Trampova administracija opisuje Gud kao "domaćeg teroristu" koja je navodno pokušala da pregazi službenika, što su odbacile vlasti Mineapolisa i savezne države Minesote.
Preti je ubijen 24. januara tokom sukoba sa imigracionim službenicima na ulici, a video-snimak prikazuje šestoro agenata kako obaraju Pretija na zemlju.
Jedan od njih je uočio da Preti nosi oružje za koje je imao dozvolu, i povikao "Ima pištolj", nakon čega su dva službenika otvorila vatru.

Više desetina osoba uhapšeno na protestima u Mineapolisu

Hiljade ljudi okupile su se u subotu u Milanu u znak protesta protiv Zimskih olimpijskih igara, dan nakon svečanog otvaranja u sjevernom italijanskom gradu, dok je manji broj demonstranata bacao petarde i sukobio se sa policijom.
Grupa od oko sto demonstranata bacala je petarde, dimne bombe i boce na policiju nakon što se u subotu izdvojila iz glavne mase demonstranata u Milanu, gradu domaćinu Olimpijskih igara.
Policija, opremljena za razbijanje demonstracija i sa štitovima, odgovorila je vodenim topovima u pokušaju da rastjera grupu, od kojih su neki nosili kapuljače i šalove kako bi prekrili lica. Red je uspostavljen nakon nekoliko minuta.
Nekoliko izgrednika je uhapšeno.
Policija je bila u stanju visoke pripravnosti nakon nasilnih sukoba tokom protesta u Torinu prošlog vikenda, u kojima je povrijeđeno više od sto policajaca.
Rojters javlja da je više od pet hiljada ljudi izašlo na ulice Milana zbog troškova stanovanja i ekoloških problema.
Demonstranti su nosili transparente osuđujući čitav niz problema, od korišćenja vještačkog snijega i sječe drveća, do stambene krize u finansijskoj i modnoj prijestonici Italije.
- Igre više nisu održive sa ekološkog ili društvenog stanovišta, njihovo vrijeme je isteklo - rekla je demonstrantkinja Frančeska Misana za AFP.
Kritičari Zimskih olimpijskih igara žale se na uticaj infrastrukture na krhku planinsku životnu sredinu, kao i na široko rasprostranjenu upotrebu vještačkog snijega, za čiju proizvodnju se intenzivno troše energija i voda.
Drugi tvrde da je za mnoge Milano postao grad u kojem više ne mogu da žive zbog rastućih troškova života, usljed priliva bogatih novih stanovnika privučenih poreskom šemom.
- Ove Igre su promovisane kao održive i neutralne po pitanju troškova - rekao je Alberto di Monte, jedan od organizatora protesta koje su sazvali sindikati, grupe za stambena prava i aktivisti.
Međutim, s obzirom na to da su ovo jedne od geografski najrasprostranjenijih Igara u istoriji - održavaju se na više lokacija rasutih po italijanskim Alpima - milijarde su potrošene na izgradnju puteva, a ne na zaštitu planina, rekao je di Monte za AFP.
U međuvremenu, Milano se pretvorio u „Diznilend za turiste“. Ugostio je niz velikih događaja, ali je zapostavio svoje stanovnike, dodao je.
- Vratimo grad, oslobodimo planine - pisalo je na transparentu jednog demonstranta, dok je na drugom, sa slikom kapi vode, stajalo: „Olimpijske igre me isušuju.“
Demonstrant Đovani Gajani, star šezdeset devet godina, oštro je kritikovao odluku o sječi stotina stabala radi izgradnje sporne bob-staze Milano-Kortina.
Takođe se protestovalo i zbog prisustva agenata američke imigracione i carinske službe ICE, kao dijela obezbjeđenja američkog izaslanstva.
- Slobodna planina, manje ICE-a, više glečera - pisalo je na jednom od transparenata.
Neki demonstranti nosili su palestinske zastave.

1250x600

1084x550

Vodeni topovi, tuča sa policijom: Protest u Milanu protiv Zimskih olimpijskih igara

Nekoliko simpatizera nacističkog saradnika Milana Nedića, koji su se danas okupili u Beogradu, kako bi mu odali poštu, zaobišlo je policiju i pokušalo da priđe drugom, suprotnom skupu antifašista. Policija ih je spriječila i oni su privedeni, javlja N1 Beograd.
Na 80. godišnjicu od samoubistva Milana Nedića, u centru Beograda, ispred nekadašnjeg zatvora OZNA, okupili su se najprije antifašisti - na poziv zborova i plenuma tri fakulteta - uz poruku da neće dozvoliti da se prekraja istorija.
Sat kasnije, oko 20 sati, grupa muškaraca, uglavnom sa crnim kapuljačama i nerijetko identičnim maskama preko lica, pokušali su da priđu zgradi i odaju poštu saradniku okupatora.
Veliki broj pripadanika policije formirao je dva kordona, ne dozvoljavajući grupama da priđu jedna drugoj.
Oni su dobacivali međusobne uvrede i puštali pjesme.
Uprkos tome što je policija bila prisutna i u susjednim ulicama, oko 22 sata jedna grupa desničara pokušala je da se probije do mjesta gdje su stajali antifašisti.
U rukama su imali kaiše i teleskopske palice.
Nije jasno kako su uspjeli da priđu relativno blizu, s obzirom na jake policijske snage, ali prema nepotvrđenim informacijama, petorica su privedena.

U Beogradu privedeni simpatizeri nacističkog saradnika Milana Nedića

Više od 1.000 demonstranata, od kojih su mnogi iz mađarske romske zajednice, održalo je danas protest u Budimpešti gdje su pozvali na ostavku mađarskog ministra građevinarstva i saobraćaja Janoša Lazara zbog izjave koju smatraju rasističkom.
Demonstranti su se okupili ispred kancelarija Janoša Lazara, ključnog ministra u desničarsko-populističkoj vladi premijera Viktora Orbana. Zatražili su izvinjenje od Lazara zbog njegove izjave i da podnese ostavku, prenosi N1.
- Nažalost, uvijek smo bili natjerani da se osjećamo kao građani drugog reda - rekao je jedan demonstrant, član romske zajednice koji je doputovao iz južne Mađarske da bi prisustvovao protestu.
Obraćajući se nedavno na jednom forumu, Lazar je rasplamsao tenzije kada je Rome opisao kao „rezervu“ radne snage koja bi mogla da pomogne u ublažavanju hroničnog nedostatka radne snage u Mađarskoj obavljanjem poslova koje mađarska etnička većina smatra nepoželjnim.
- Ako nema migranata, a neko mora da čisti toalete u međugradskim vozovima, onda moramo da iskoristimo naše unutrašnje rezerve - rekao je Lazar, aludirajući na strogo protivljenje Mađarske imigraciji.
On je dodao da se mađarski glasači ne javljaju sa velikim žarom da čiste tuđe toalete, tako da unutrašnju rezervu predstavljaju Romi u Mađarskoj i to je realnost.
Danas su na protestu mnogi držali romske zastave, ali i četke za čišćenje toaleta.
Njegova izjava izazvala je žestoke reakcije i zabrinutost unutar vlade pred parlamentarne izbore zakazane za 12. april.
Mađarska romska populacija, koja broji oko milion ljudi ili više od deset odsto ukupnog broja stanovnika zemlje, predstavlja najveću, ali najmarginalizovaniju manjinu. Romi se tradicionalno suočavaju sa siromaštvom, sistemskom diskriminacijom i povremenim rasnim nasiljem.

Protest u Budimpešti zbog izjave ministra da su Romi rezervna radna snaga za čišćenje toaleta

Sastanak je bio veoma konstruktivan, i smatramo da smo na dobrom putu do postizanja dogovora, saopštili su iz Udruženja prevoznika Crne Gore nakon sastanka sa predsjednikom Vlade i ministrom Ekonomskog razvoja Nikom Ðeljošajem.
- Takođe, ovo nije kraj, već sjutra bi trebali da imamo još jedan sastanak na kojem očekujemo da pronađemo riješenje i postignemo dogovor za ostale probleme. Naglasili bi da smo naišli na razumijevanje instuticija i prema njihovim mišljenjima većina zahtjeva je opravdana i realna - navode.
Dodaju da su sastanku prisustvovali članovi upravnog odbora na čelu sa predsjednikom Đorđijem Lješnjakom.
- Kao i članovi radne grupe Vesko Šljivančanin, Veselin Zeljko i Igor Zeljko, ministar finansija, ministarka saobraćaja, ministarka Evropskih poslova, v.d direktora Uprave Carina, generalna direktorica direktata Poreske Uprave, predstavnik iz Ministarstva saobraćaja i predstavnici udruženja saobraćaja iz Privredne Komore, zaključuju iz Udruženja.

Udruženje prevoznika: Na dobrom smo putu do postizanja dogovora

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore sjutra će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Protest će početi u 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Sjutra blokada teretnog saobraćaja na granicama

Kako prenose pojedini mediji i kako tvrde izvori <a href="https://www.antenam.net/clanak/video-protest-varvara-u-centru-glavnog-grada">Antene M, </a>više desetina Varvara večeras su organizovali protest ispred prostorija Glavnog grada.
Sudeći po fotografijama i snimcima koje je dobila redakcija Antene M, navijači skandiraju uz upotrebu baklji i topovskih udara.
Podsjećamo, navijači Budućnosti, ,,Varvari” prekinuli su danas utakmicu. koju su fudbaleri aktuelnog šampiona igrali protiv trećeligaša Ilariona, na Starom aerodromu

Protest Varvara u Podgorici

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 15 saobraćajnih nezgoda, a jedna osoba povrijedjena je teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Nikšiću četiri, Kotoru dvije.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru i Tivtu.
&nbsp;Izdato je 789 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 93 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela sedam para registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte za isporuke u aprilu, a prema izvorima iz rafinerijskog i trgovačkog sektora, očekuje se da će takvu praksu nastaviti duže vrijeme.
Taj potez mogao bi pomoći Nju Delhiju u sklapanju trgovinskog sporazuma s Washingtonom, s kojim su se u petak približili dogovoru koji se nadaju da će finalizovati do marta, a koji bi smanjio carine i produbio ekonomsku saradnju, prenosi SEEbiz.
Trgovac koji je kontaktirao rafinerije potvrdio je da Indian Oil, Bharat Petroleum i Reliance Industries ne prihvataju ponude za utovar ruske nafte u martu i aprilu. Ipak, izvori iz rafinerija navode da su te kompanije već ugovorile neke isporuke ruske nafte za mart, dok je većina drugih rafinerija već ranije prestala da kupuje rusku sirovu naftu.
&nbsp;Navedene rafinerije i Ministarstvo nafte nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar. Indijski ministar trgovine u subotu je pitanja o ruskoj nafti preusmjerio na Ministarstvo vanjskih poslova.
&nbsp;- Diverzifikacija naših energetskih izvora, u skladu s objektivnim tržišnim uslovima i međunarodnim kretanjima, u centru je naše strategije, kako bi se obezbijedila &nbsp;energetska sigurnost - rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova.
I ako se u zajedničkoj izjavi SAD-a i Indije o trgovinskom okviru ruska nafta ne spominje, američki predsjednik Donald Trump povukao je carine od 25 odsto na indijsku robu, uvedene zbog kupovine ruske nafte, jer se, kako je rekao, New Delhi "obvezao da zaustavi direktni i indirektni uvoz" ruske nafte.
&nbsp;Uprkos tome, Nju Delhi nije službeno objavio planove o obustavljanju uvoza. Trumpova uredba navodi da će američki zvaničnici pratiti situaciju i preporučiti ponovno uvođenje carina ako Indija nastavi s nabavom nafte iz Rusije.
&nbsp;Indija je postala najveći kupac ruske sirove nafte po sniženim cijenama nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. To je izazvalo sankcije zapadnih zemalja usmjerene na ruski energetski sektor.
&nbsp;Međutim, izvori su prošli mjesec naveli da se Indija priprema da smanji uvoz ruske nafte na ispod milion barela dnevno do marta, s ciljem da se količine na kraju spuste na 500 do 600 hiljada barela dnevno. To je značajan pad u poređenju s prosjekom od 1,7 miliona barela dnevno prošle godine i vrhuncem od dva miliona barela dnevno sredinom prošle godine.

Indija smanjuje kupovine ruske nafte

Od naredne školske godine u osnovnim školama u Crnoj Gori kreće implementacija Programa olimpijskog obrazovanja OVEP (Olympic Values Education Programme) - najavljeno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.&nbsp;
OVEP, koji je razvio Međunarodni olimpijski komitet (MOK), već je uspješno implementiran širom svijeta, uključujući i zemlje regiona.&nbsp;
- Program se fokusira na edukaciju o olimpijskim vrijednostima i promociju zdravih stilova života, pružajući djeci priliku da uče kroz sport i razvijaju moralne, socijalne i emocionalne vještine. Za razliku od klasičnih sportskih programa, OVEP je inicijativa Međunarodnog olimpijskog komiteta koja sport i pokret koristi kao pedagoški alat, a ne kao takmičarsku disciplinu - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Program je usmjeren na cjelokupan razvoj ličnosti učenika kroz tri ključne vrijednosti:
- Izvrsnost: Podsticanje truda, upornosti i davanja sopstvenog maksimuma.
- Poštovanje: Razvijanje svijesti o poštovanju sebe, drugih, pravila i različitosti.
- Prijateljstvo: Promovisanje saradnje, solidarnosti i inkluzije.
- OVEP ne predstavlja novi nastavni predmet, već se prirodno integriše u postojeći kurikulum. Program će se realizovati kroz otvoreni dio predmetnih programa, primarno u okviru: Fizičkog vaspitanja; Izbornih predmeta (Sport za sportiste, Zdravi stilovi života) i Međupredmetnih tema - navedeno je u saopštenju.
Program OVEP direktno odgovara na izazove kao što su smanjena fizička aktivnost, vršnjačko nasilje i netolerancija, koristeći učenje kroz iskustvo za razvoj pozitivnih obrazaca ponašanja.
- Program je već dobio pozitivno mišljenje Zavoda za školstvo i saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Naredni koraci uključuju identifikaciju škola i nastavnika za pilot-fazu, obuku nastavnog kadra (planirane su dvije ciljane obuke do kraja tekuće školske godine) kao i početak zvanične implementacije u učionicama od početka naredne školske godine. Ovom saradnjom, institucije potvrđuju posvećenost inovativnim obrazovnim pristupima koji doprinose cjelovitom razvoju djece i podizanju kvaliteta obrazovnog sistema u Crnoj Gori - poručili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Od iduće godine u osnovnim školama implementacija Programa olimpijskog obrazovanja

Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrivaju da je Džefri Epstin pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima. U junu 2018, oko godinu nakon smrti ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina, s kojim se redovno sastajao, Epstin je želio razgovor s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prema navodima CNN-a, ponudio je i pomoć Čurkinovom sinu pri zapošljavanju u njujorškoj investicionoj firmi.
Pokušaji kontakta s Putinom
Dokumenti pokazuju da je Epstin u junu 2018. pisao tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope Torbjornu Jaglandu, sugerišući da bi mogao posredovati kako bi Lavrov dobio uvid u razgovor s njim. Jagland je odgovorio da će prijedlog prenijeti ruskoj strani.
Prema ranijoj prepisci iz 2013, Epstin je tvrdio da bi bio spreman da se sastane s Putinom kako bi razgovarali o načinima podsticanja zapadnih investicija u Rusiju, ali nema dokaza da je do susreta ikada došlo. U jednoj kasnijoj poruci čak je naveo da je navodno odbio sastanak jer bi morao biti održan uz potpunu privatnost.
Dokumenti takođe sugerišu da je 2014. postojala mogućnost susreta s Putinom, ali nije potvrđeno da je sastanak realizovan. Analitičari za CNN ocjenjuju da prepiska prije pokazuje Epstinovu želju da se približi uticajnim ljudima nego postojanje stvarnih političkih veza.
Sumnje i reakcije
Nova serija dokumenata podstakla je spekulacije o njegovim motivima. Poljski premijer Donald Tusk najavio je istragu o mogućim vezama Epstina s ruskim obavještajnim službama, dok je Kremlj te tvrdnje odbacio kao neozbiljne.
Norveška finansijska istražna jedinica Okokrim pokrenula je istragu u vezi s Jaglandom nakon što su dokumenti pokazali njegove kontakte s Epstinom. Jagland je negirao nepravilnosti i najavio saradnju s istražiteljima.
Putovanja i interes za Rusiju
Zapisnici o letovima potvrđuju da su Epstin i Gislejn Maksvel boravili u Rusiji u novembru 2002. Postoji i fotografija koja ga navodno prikazuje u Sarovu, zatvorenom gradu za nuklearna istraživanja, iako datum nije nezavisno potvrđen.
Prema objavljenim mejlovima, Epstin je 2018. ponovo tražio rusku vizu, a početkom 2019, nekoliko mjeseci prije hapšenja zbog optužbi za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, njegov tim se raspitivao o njenom prenosu u novu putnu ispravu.

Tag: protest