Delegacija Evropske unije u Srbiji saopštila je 30. oktobra da Evropska unija pomno prati političku situaciju u Srbiji i apelovala na sve da deluju uzdržano, smire tenzije i izbjegnu nasilje.
U objavi pred prvu godišnjicu pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Delegacija EU još jednom je izrazila najdublje saučešće i solidarnost porodicama stradalih.
- Ta tragedija nas je sve potresla i ostavila duboku ranu u srcima mnogih širom Srbije i šire. Na ovu tužnu godišnjicu, apelujemo na sve da dostojanstveno i mirno oplakuju žrtve- objavila je Delegacija EU.
Dodaje se da su poštovanje osnovnih prava i vrednosti, uključujući slobodu mirnog okupljanja i slobodu medija, ključne vrijednosti EU "koje svi moraju da štite i podržavaju".
Delegacija EU saopštila je da je zajednički cilj da Srbiji pomogne da napreduje na putu ka EU kroz dijalog i konkretan napredak u ključnim reformama, posebno u vladavini prava, izbornom okviru i slobodi medija.
Hiljade studenata u Srbiji pješači na komemorativni skup u Novom Sadu 1. novembra kojim se obilježava prva godišnjica pogibije 16 ljudi na glavnoj željezničkoj stanici u tom gradu.
Oko 4.000 studenata 30. oktobra je pošlo iz Beograda, studentska grupa iz Novog Pazara pješači 400 kilometara na skup u Novom Sadu, na putu pješice ka tom gradu su i studenti, srednjoškolci i ostali građani iz Čačka, Kraljeva, Gornjeg Milanovca, Užica, Subotice, Vršca, Bogatića, Šapca, Valjeva, Kragujevca, Niša, Petrovca na Mlavi.
Samoorganizovani studentski pokret godinu dana predvodi talas građanskih protesta u Srbiji na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) za pogibiju u Novom Sadu.
Više desetina hiljada građanskih protesta i blokada obilježeni su optužbama učesnika da je policija prema demonstrantima koristila prekomjernu silu.
Protivnici uličnih blokada u nekoliko navrata studente u protestu udarili su automobilima, optužbe da se policija u nekim slučajevima brutalno obračunavala sa studentima nijesu procesuirane, dok su navodi učesnika skupa 15. marta u Beogradu da je na demonstrantima upotrijebljeno sonično oružje bez sudskog epiloga.
Tada je na Trgu Slavija održan najveći protest u organizaciji studenata u proteklih godinu dana na kom je, po procjeni Arhiva javnih skupova, bilo najmanje od 280.000 do 330.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u julu je ličnom odlukom pomilovao četvoricu mladih aktivista vladajućeg SNS-a koji su u januaru studentkinji na ulici u Novom Sadu bejzbol palicama polomili vilicu.
Tada im je suđenje obustavljeno. Kasnije je pomilovao i djevojku koja je u Novom Beogradu automobilom udarila studentkinju u protestu.
Krajem novembra prošle godine studentski pokret započeo je blokade više od 80 fakulteta na šest državnih univerziteta kao odgovor na fizički napad funkcionera vlasti na studente Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu dok su stajali na ulici i u tišini odavali poštu poginulima.
Prethodno su studenti u novembru zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice na kojoj se dogodila pogibija, hitno procesuiranje funkcionera SNS-a koji su u Beogradu tukli studente FDU-a, obustavljanje sudskih postupaka protiv uhapšenih zbog učešća na demonstracijama i povećanje budžeta za fakultete od 20 odsto.
Nakon što zahtjevi nisu ispunjeni, u maju su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Vučić je u ime vlasti odbio da raspiše nove izbore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Delegacija EU u Srbiji apeluje da se smire tenzije i izbjegne nasilje

Više podgoričkih odbornika bilo je prisutno na preksinoćnjem protestu protiv migranata ispred Vlade.
Zapravo, riječ je o trojici predstavnika građana, pri čemu svi pripadaju strankama većine.
Kako navode Vijesti, u pitanju su Goran Milić iz Nove srpske demokratije, Milivoje Brković iz Ujedinjene Crne Gore i Goran Radević iz Slobodne Crne Gore.
Oni nijesu odgovorili na pitanja tog lista da li im je bilo mjesto na okupljanju na kojem je skandirano “Turčin gradom neće šetati”, “Turci napolje” i “Ko ne skače taj je Turčin”, te kakvu poruku šalju kad se ne ograđuju od izliva mržnje.
Milić je kazao kako "nije raspoložen", dodavši da neće odgovarati na upite, te pitajući ima li “kakvu obavezu” da to uradi.
Nakon što mu je skrenuta pažnja da je politički predstavnik građana u podgoričkom parlamentu, kojima je dužan da odgovara, odbornik partije Andrije Mandića novinarki Vijesti je poručio - da ga “ne smara”.
Podsjetimo, sve te parole prisutni su uzvikivali u prisustvu brojnih snaga policije.
Uz to, policija je bila prisutna i u nedjelju veče na Zabjelu dok je na drugom sličnom okupljanju skandirano "Ubij Turčina".
<h2>Mujovićeva reakcija nakon tri dana, Borovinić - Bojović i dalje se ne oglašava</h2>
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović oglasio se tek tokom treće noći nereda u Podgorici.
Sa druge strane, predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorica Jelena Borovinić - Bojović ni na jedan se način nije oglašavala povodom incidenata u Podgorici, praćenih nasiljem i govorom mržnje.

"Ne smarajte": Odbornici podgoričke vlasti bez komentara na to što su bili na skupu na kojem je pjevano "Ko ne skače taj je Turčin"

Godinu dana od urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu, studenti i vlast i dalje vode igru iznurivanja. Uoči masovne komemoracije 1. novembra, obije strane traže ton između sjećanja i politike. I strategiju održivu do izbora.
Da su okolnosti u Srbiji normalne, Boris Kojčinović iz Novog Sada danas bi listao vodiče za master studije u inostranstvu. Umjesto toga, uporedo lista literaturu za diplomski rad i spiskove volontera za protest.
Boris je jedno od lica studentskog pokreta koji je, kako kažu njegovi saborci, ogolio očiglednu istinu: da su korupcija i sistemski nemar doveli do toga da se 1. novembra 2024. betonska nadstrešnica na novosadskoj željezničkoj stanici obruši i usmrti 16 ljudi.
- Naša pobjeda je što su ljudi shvatili da nešto ne funkcioniše i da nam treba pravedno društvo s institucijama koje rade - kaže Kojčinović za DW.
Pod sloganom „Ruke su vam krvave“ i crvenim otiscima dlanova koji su preplavili i onlajn i oflajn prostor, pokret je prerastao u mrežu pristalica širom zemlje i dijaspore. Studenti su, želeći da se njihov vapaj za pravdom čuje što dalje, pešačili kroz gradove, razgovarali s ljudima i podstakli samorganizovanje – čak i obrise opšteg štrajka.
U tom maratonu završili su prvu godinu: naučili da planiraju, pregovaraju, izdrže – ali ne i da natjeraju vlast da preuzme odgovornost.
Vlast je, s druge strane, pokušala sve: da „omekša“ studente jeftinim stambenim kreditima, profesore većim platama, a potom da zastraši pobunjene građane kampanjama targetiranja, fizičkim napadima i snažnim policijskim intervencijama. Nijedna taktika nije dala rezultat.
<h2>Nova društvena klima, stari politički odnosi</h2>
- To je ravnoteža nemoći - rekao je ranije za DW politikolog Zoran Stojiljković. 
Ta ocjena i dalje stoji, dodaje izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID) Bojan Klačar. 
- Mi smo u političkoj krizi koja se nije do kraja rešila i za koju se ne vidi finalni epilog u skorijem periodu - kazao je on.
Vladajuća koalicija jeste konsolidovanija nego prije šest mjeseci kada su protesti bili na vrhuncu, ali još nema punu kontrolu nad procesom niti staru dominaciju. 
- SNS je do kraja aprila uglavnom bio u defanzivi. Danas može da postavlja dnevni red — i to čini - navodi Klačar.
Ni studenti nisu u boljoj startnoj poziciji. Klačar kaže da pokret jeste snažno promijenio društvenu klimu, ali ne i političke odnose.
- Nisu ni infrastrukturno, ni programski, ni ideološki, ni na nivou energije koja postoji u ovom momentu, spremni da preokrenu proces u svoju korist. Tako da su dva bloka u jednoj igri strpljenja, igri živaca i određenoj vrsti iznurivanja - dodaje Klačar.
<h2>Izbori su najjači adut</h2>
Rasplet koji studenti priželjkuju jesu izbori – i to jeste klasičan način razrješavanja ovakvih političkih kriza, ocenjuje Bojan Klačar. Vlast o izborima, međutim, retko govori. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će biti održani naredne godine, ali nije precizirao kada. Klačar smatra da je datum raspisivanja izbora SNS-ov najjači adut, jer može da bira tajming i tako ostane korak ispred oponenata.
- SNS-u najviše odgovara da izbori budu za otprilike godinu dana ili nešto kasnije - kaže Klačar. 
Do tada bi, međutim, vlast morala da ponudi više „dobrih vesti“ i da razriješi nagomilane međunarodne probleme – od sankcija Naftnoj industriji Srbije do mogućih poteškoća u snabdijevanju gasom. 
- Bez rješavanja tih pitanja i bez obezbjeđivanja stabilnosti koju preferiraju birači SNS-a, nisam siguran da će stranka biti u potpunosti spremna za izbore - dodao je Klačar.
Za studente su, s druge strane, presudna dva uslova: održati visoku protestnu energiju i stvoriti referendumsku atmosferu.
- Kada se kreira referendumska atmosfera, onda neki nedostaci odlaze u drugi plan. Nisu bitna imena, ljudi koji su na listi, nisu bitne teme, nije bitna ideološka pozicija, nije bitan odnos ni prema Kosovu, ni prema Republici Srpskoj, ni planovi za NIS, ni planovi za evropske integracije“ -objašnjava Klačar.
<h2>Rejtinzi su varljivi</h2>
Dio javnosti vjeruje da je za „referendumsku“ atmosferu potrebna saradnja sa opozicijom. Studenti to odbijaju – ne (samo) iz „čistunstva“, već i zato što „značajan broj studenata ne vjeruje u iskrene npožarevacamere opozicije - kaže Boris Kojčinović. 
Moguća su, kaže, uslovljena partnerstva, tipa ustupanja infrastrukture, ali bez potapanja studentskog identiteta.
- Može neko da kaže da mi tako stavljamo u nezavidnu poziciju sve ljude koji se već dugi niz godina bave politikom i žele nešto da postignu, i ja mogu da razumijem njihovu nezavidnu poziciju, ali isto tako mogu da razumijem viši cilj koji trenutno imamo - kaže Kojčinović.
Prema pojedinim anketama koje objavljuju agencije za istraživanje javnog mnjenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Bojan Klačar, međutim, tvrdi da se jedino pouzdano može mjeriti rejting SNS-a – a on, kaže, nije dramatično pao.
- Došlo je do homogenizacije blokova. Studentski pokret je osnažio ljude protiv vlasti i učinio ih vidljivijim, ali SNS je komunikaciju fokusirao na zadržavanje postojeće baze, pa mu je podrška ostala slična kao ranije - kaže Klačar.
<h2>Spremni uprkos neizvjesnosti</h2>
Studenti se za sada na rejtinge ne osvrću, nego rade „punom parom“ kako bi izbore dočekali spremni. Paralelno s protestima sklapaju izbornu infrastrukturu - timove, posmatrače, program. I njihova lista kandidata već je gotovo spremna – ali tajna. Zbog diskrecije oko imena dobijaju i kritike i aplauze: jedni traže da se građanima odmah da konkretna ponuda, drugi smatraju da je mudrije sačekati kako bi se izbjeglo rano diskreditovanje.
- Ono što je studentski pokret, to je i studentska lista – raznolika po obrazovanju, porijeklu, pa i po političkim orijentacijama - kaže Kojčinović.
Ipak priznaje da ga brine to što pokret skreće udesno. Vjeruje da je to posljedica dubinskih problema u formalnom obrazovanju i narativima koji se plasiraju u medijima.
- Mislim da ti ljudi samo ne razumijeju u potpunosti kontekst svih dešavanja i da je njima to nametnuto. I mislim da je to veliki broj ljudi odvelo s pravog puta i izmanipulisalo, ali ne mislim da je to prevagnulo na tu stranu i da je nemoguće se vratiti na one osnovne postavke - kaže Kojčinović.
Te „osnovne postavke“ već su artikulisali kroz, kako ga zovu, programski minimum sa oko dvadeset tačaka koji će pretočiti u svoj program.
- Ideja je da da mi ne razmišljamo o tome da li smo konzervativni ili liberalni, levo ili desno, da li smo vernici ili ne vjerujemo, već želimo nešto zajedničko, a zajedničko je bolje urađeno pravedno društvo sa institucijama koje funkcionišu - kaže Boris.
<h2>Idemo do kraja</h2>
U tom raspoloženju pokret ulazi u obilježavanje godišnjice od događaja koji je promijenio i društvene i političke okolnosti u Srbiji. Studenti očekuju da će u Novi Sad uoči 1. novembra stići oko 10.000 pešaka i 5.000 biciklista, a da će im se na dan skupa pridružiti još desetine hiljada građana.
Vlast ih optužuje da spremaju nasilje i najavljuje „odgovor države“. Studenti uzvraćaju jedinstveno: nasilje nije njihova metoda.
- To će biti dostojanstven komemorativni skup s isključivim fokusom na stradale. Prošla je godina otkako su ti ljudi poginuli pod nadstrešnicom, a niko nije odgovarao — iako izvještaji jasno ukazuju na korupciju i umiješanost delova sistema - poručuju organizatori.
Poslije tišine za stradale, vraćaju se buci – sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni.
- Ovako će biti dok se ne raspišu izbori na kojima se volja građana neće manipulisati, obstruisati i zloupotrebljavati. Ja ne vidim da je drugačiji ishod moguć - zaključuje Kojčinović.

Igre iznurivanja: Godinu dana protesta u Srbiji

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović gostujući u Dnevniku TVCG kazao je da će policija osigurati mir i bezbjednost na teritoriji cijele države.
Govoreći o skupu ispred Vlade Crne Gore, Šćepanović je kazao da je ovaj skup neprijavljen.
- Imamo neprijavljeno javno okupljanje koji se organizuju preko društvenih mreža. Ta javna okupljanja moraju biti kontrolisana, a protest je praćen jakim mjerama policije. Sačinjen je plan hitnog djelovanja i donio sam odluku o formiranju kriznog štaba- istakao je Šćepanović.&nbsp;
Podsjetio da je Uprava policije preduzimajući aktivnosti na očuvanju javnog reda i mira na području grada, privela 11 osoba – devet maloljetnih i dva punoljetna lica u naselju Gornja Gorica koji su se uputili na protest ispred Vlade.
- Apelujem na roditelje i građane da maloljetna lica ne eksploatišu i da ih ne dovode u bilo kakav kontekst nasilja- istakao je on.
Tvrdi da će UP osigurati bezbjednost i mir na teritoriji države, i kako kaže, nećemo dozvoliti da se problemi rješavaju na ulici, već u institucijama sistema. 
&nbsp;

1250x600

1084x550

Šćepanović: Večerašnji skup neprijavljen i organizovan preko društvenih mreža, policija će obezbijediti mir

Radnici ski centra Kolašin 1600 zamrzavaju protest i blokadu putnog pravca Kolašin - Berane do daljnjeg.
- Proteste smo zamrzli do daljnjeg jer uprkos višenedjeljnim apelima i pokušajima da se pronađe rješenje, postalo je jasno da nikome od nadležnih institucija Opštine i države Cg, osim zaposlenima u Skijalištima Crne Gore, nije istinski stalo do toga da ski centar Kolašin 1600 radi i da se očuva sve ono što je godinama ulagano u ovaj projekat - poručili su radnici.&nbsp;
Ističu da njihova odluka da privremeno obustave proteste nije znak odustajanja u borbi za prava i adekvatnu pripremu zimske turističke sezone, već izraz odgovornosti prema građanima korisnicima putnog pravca Kolašin - Berane.
- Istovremeno, obavještavamo javnost da ski centar Kolašin 1600 bez uplate odobrene pomoći neće moći da radi tokom nastupajuće zimske sezone. Očekujemo od nadležnih institucija da prepoznaju ozbiljnost trenutka, ispune preuzete obaveze i time omoguće da Kolašin 1600 nastavi imidž sigurnog i bezbjednog zimskog ski centra - naveli su oni.&nbsp;
Zaključuju da odgovornost, zbog toga što ski centar Kolašin 1600 neće raditi u nastupajućoj zimskoj sezoni, nije više na zaposlenima u, već na Vladi i nadležnim ministarstvima.

Radnici ski centra Kolašin 1600 zamrzli protest i blokadu puta Kolašin-Berane

Umjesto sistemskih rješenja, dobijamo tišinu i poruku da naš rad nije vrijedan pažnje - ocijenili su u Sindikatu državnih tužilaštava, ističući da posebno zabrinjava izostanak konkretne reakcije nadležnih koji duži period ignorišu apele da se položaj državnih službenika i namještenika u pravosuđu na pravedan i održiv način.
Državni službenici i namještenici u tužilačkoj organizaciji, kao dio pravosudnog sistema, kako ističu, svakodnevno obavljaju poslove koji su od suštinske važnosti za funkcionisanje države, zaštitu javnog interesa i vladavinu prava.&nbsp;
- Ipak, i pored te činjenice, godinama unazad suočavamo se s nerazumijevanjem i sistemskim zanemarivanjem našeg materijalnog i profesionalnog statusa. Naše zarade spadaju među najniže u čitavom javnom sektoru i uprkos tome što se očekuje visoka stručnost, odgovornost i posvećenost, svakodnevno se borimo sa realnošću u kojoj plata ne pokriva osnovne životne potrebe - naveli su iz Sindikata državnih tužilaštava.
U trenutku kada su životni troškovi izuzetno visoki i cijene konstatno rastu, oni, kako navode, rade za pravdu, a žive u nepravdi.&nbsp;
- Ovakva situacija nije samo nepravedna, već i opasna za dugoročnu stabilnost i funkcionalnost pravosuđa - ističu u saopštenju.
Zbog toga, sa ciljem zaštite profesionalnog dostojanstva i očuvanja pravosudnog sistema, jasno i argumentovano ističu svoje zahtjeve:
1. Uvećanje zarada svih zaposlenih u pravosuđu za 30 odsto, kao privremena mjera do uspostavljanja trajnog rješenja koje će osigurati pravičnu naknadu za rad;
2. Normativno propisivanje zvanja za državne službenike i namještenike, kroz poseban propis koji će uzeti u obzir specifičnost poslova u pravosuđu i omogućiti jasno uređen sistem napredovanja i odgovornosti;
3. Utvrđivanje posebnih koeficijenata zarada za ovu kategoriju zaposlenih, u skladu sa složenošću, zahtjevnošću i značajem poslova koje svakodnevno obavljamo.
- Ovi zahtjevi ne predstavljaju privilegiju, već pokušaj da se održi ono što svi želimo - funkcionalno, stabilno i pošteno pravosuđe, u kojem će i oni koji ga svakodnevno izgrađuju imati pravo na dostojanstven život. Zbog toga vjerujemo da je krajnje vrijeme da nadležne institucije prepoznaju ozbiljnost situacije i pristupe njenom rješavanju - ne zbog nas kao pojedinaca, već zbog cijelog društva koje od pravosuđa s pravom očekuje mnogo - zaključili su državni službenici i namještenici u državnim tužilaštvima Crne Gore.

Sindikat državnih tužilaštava: Umjesto rješenja dobijamo tišinu

Okupljanje građana ispred Mosta slobode na protestu pod nazivom "Marš slobode", u organizaciji zborova Novog Sada, počelo je u 16.30 sati.
Planirano je da tokom ovog marša građani prođu sedam raskrsnica duž Bulevara oslobođenja sve do Željezničke stanice, gdje se 1. novembra prošle godine obrušila nadstrešnica stanične zgrade i usmrtila 16 ljudi.
Svaka od sedam raskrsnica na ovoj ruti ima svoju temu koja simbolizuje desetomjesečnu borbu studenata i građana.
Na prvoj raskrsnici kod Mosta slobode pojavila se profesorka sociologije Marija Vasić koja je provela sedam mjeseci u pritvoru, a u novembru je očekuje i suđenje sa još 11 aktivista. 
 
Ona je došla sa svojim saborcem iz Pokreta slobodnih građana Ladom Jovovićem, koji je takođe osumnjičen u istom postupku za rušenje ustavnog poretka, i pušten da se brani sa slobode kada i Vasić. Oni su pred građanima digli maketu, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Performans za medijske slobode na raskrsnici kod Futoške pijace uključivao je paljenje baklji i dimnih bombi u bojama zastave Srbije. 
Na kraju performansa ponovo je prikazana i maketa, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Advokati koji mjesecima pružaju pomoć pro bono svim političkim zatvorenicima, studentima i građanima pojavili su se na protestu "Marš slobode" u prslucima na kojima piše "advokat" i pravna pomoć".

Marš slobode u Novom Sadu: Održan performans za medijske slobode

U Novom Sadu je došlo do nasilne intervencije Žandarmerije nad građanima, a kako prenosi N1 na snimcima se vidi kako su pojedini pripadnici Žandarmerije pendrecima udarali i gurali građane, a jedan od njih je i šutirao jednog muškarca. Oni su potiskivali okupljene.
Reporterka N1 je navela da kordon Žandarmerije na uglu Kornelija Stankovića i Janka Čmelika brani gađanima da priđu Bulevaru Evrope. 
 
Prethodno su na tom mjestu građani jajima gađali autobus koji je prolazio tuda, a za koji se pretpostavilo da prevozi pristalice vlasti na današnji skup SNS-a.
U Srbiji se danas na više mjesta održaju skupovi podrške Srbima na Kosovu, uoči sjutrašnjih izbora. Jedne organizuju pristalice vlasti, a druge studenti u blokadi i građani koji ih podržavaju.

Novi Sad: Nasilna intervencija Žandarmerije građani jajima gađali autobus

Hiljade Poljaka protestovale su u Varšavi protiv ilegalne imigracije i evropske migrantske politike, odazvavši se na poziv glavne opozicione stranke, Pravo i pravda (PiS), koja podupire nacionalističkog predsjednika države Karola Navrockog, piše AFP.
&nbsp;Protestanti iz cijele Poljske okupili su se u 14.00 sati na Dvorskome trgu u Starom gradu, popularnom odredištu turista, uprkos obilnoj i upornoj kiši.
Poljska izvršna vlast ovog je ljeta ušla u kohabitaciju nakon što je Navrocki izabran za predsjednika. Rival mu je bio Rafal Tšaskovski, gradonačelnik glavnog grada i kandidat proevropske koalicijske vlade koju predvodi Donald Tusk.
Predsjednik države i vlada u sukobu su u pogledu diplomatije, podrške Ukrajini, migracijske politike i reformi koje Brisel smatra neliberalnima, a pokrenula ih je stranka PiS koja je bila na vlasti između 2015. i 2023.
Navrocki i PiS posebno osuđuju Evropski pakt o migracijama, usvojen prošle godine, kojim je predviđeno da se deseci hiljada ljudi iz takozvanih zemalja EU-a "s prve linije", kroz koje ulazi većina migranata, presele u druge države koje bi trebale pokazati svoju solidarnost.
<h3>Podržao Orban</h3>
Poljski predsjednik ove je nedjelje o tom problemu pisao predsjednici Evropske komisije Ursuli Fon der Lajen. U njemu stoji kako Navrocki smatra da je njegova zemlja, u kojoj trenutno živi otprilike milion ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle pred ruskom invazijom 2022. godine, odigrala svoju ulogu.
- Velika većina Poljaka, u svim političkim aspektima protivi se prisilnom preseljenju migranata u Poljsku. Neću pristati na provedbu Pakta o migracijama i azilu u Poljskoj- upozorio je Navrocki.
Sadržaj pisma pozdravio je mađarski predsjednik Viktor Orban, vrlo blizak Kremlju i protivnik bilo kakve vojne pomoći Ukrajini, a istovremeno je u otvorenom sukobu s Briselom u pogledu vladavine prava.&nbsp;
- Evropa se kreće: predsjednik Nawrocki odbija sprovesti Migracijski pakt u Poljskoj. I mi odbijamo. Sada nas je dvoje. Ako nam se pridruži treći, to će već biti pobuna- napisao je na platformi X.
<h3>Rekordan broj migranata</h3>
Poljski premijer Donald Tusk, koji se i sam protivi dolasku u zemlju novih izbjeglica, u subotu se na svom X nalogu našalio, napisavši kako je Poljska dodijelila rekordan broj dozvola boravka pod vladama koje je predvodio PiS između 2015. i 2023. godine.
Za takve je brojke okrivio Jaroslava Kačinskog, vođu stranke od 2003. koji je organizirao subotnje demonstracije.
&nbsp;- Samo je Jaroslav Kačinski sposoban privući rekordan broj migranata u Poljsku, a potom pozvati na proteste protiv imigranata- napisao je.
Po podacima Eurostata Poljska je između 2015. i 2023. izdala šest miliona dozvola boravka, Njemačka 4,3 miliona a Francuska 2,4 miliona. U 2024. Varšava ih je izdala gotovo 489.000, što je treći najveći broj u EU-u nakon Španije i Njemačke, ali najniži od 2014. kada je riječ o Poljskoj.
U objavi na X-u koja je izašla neposredno prije početka demonstracija Tusk je napisao kako Poljska neće biti pogođena preseljenjima predviđenim sporazumom o migracijama. Briselska komisija bi svoje planove trebala detaljno predstaviti 15. oktobra.

Poljska: Veliki protest protiv ilegalnih migranata

Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore i Miholjski zbor organizovaće danas protest u Morinju zbog trogodišnjeg ometanja uklanjanja spomen-ploče logorašima bivšeg Sabirnog centra za prihvat zarobljenika.
Oni su kazali da se ispred vojnog objekta u Morinju nalazi nezakonita spomen-ploča (sa krajnje problematičnim natpisom) logorašima bivšeg Sabirnog centra za prihvat zarobljenih lica.&nbsp;
- Povod javnog okupljanja je trogodišnje ometanje uklanjanja sporne spomen-ploče u Morinju po rješenju nadležne inspekcije uz ultimatum hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova, Gordana Grlić Radmana Vladi Crne Gore da spomen-ploča ostane takva kakva jeste - naglasili su u saopštenju.
Organizotori su naveli da je okupljanje, koje je najavljeno za 15 sati, prijavljeno u skladu sa Zakonom o javnm okupljanjima i javnim priredbama i trajaće oko sat.

Danas protest u Morinju

Arbitraža u građevinskim sporovima omogućava njihovo brže rješavanje, izbor stručnih arbitara, kao i niže troškove, saopštila je partner u zagrebačkoj advokatskoj kancelariji Hanžeković &amp; Partneri, Jasminka Čorda Truhar. 
Čorda Truhar je agenciji Mina-business kazala da je u građevinskih sporovima, zbog njihove složenosti i multidisciplinarnosti, potrebno znanje prava, ali i tehničkog područja. 
„Arbitraža je prikladna iz razloga što strane svojim izborom mogu uticati na sastav arbitražnog suda i imenovati stručnjake iz područja građevinskih sporova. U arbitražnoj praksi već su se profilisali arbitri sa specifičnim znanjima i iskustvom u rješavanju složenih građevinskih sporova“, rekla je Čorda Truhar. 
Prema njenim riječima, u arbitraži stranke imenuju zajedničkog vještaka, ili svaka svoga, i veća je garancija da će biti imenovani stručnjaci s potrebnim znanjem u vezi sa predmetom spora. 
„Arbitražno rješavanje sporova je brže, a kod potraživanja velike vrijednosti, brže rješavanje sporova znači i manje zatezne kamate, koje u nekim slučajevima mogu daleko nadmaštiti troškove arbitraže“, poručila je Čorda Truhar. 
Sa druge strane, kako je objasnila, sudska zaštita biće potrebna kada je važna brza izvršnost odluka – kao što su, na primjer, privremene mjere. Sudska zaštita osigurana je i u slučaju postojanja razloga za poništenje arbitražne odluke. 
Čorda Truhar koja je i predsjednica Komisije za arbitražu i ARS u Hrvatskoj i članica Međunarodnog arbitražnog suda pri Međunarodnoj trgovačkoj komori (ICC) za Hrvatsku, biće jedna od govornica na događaju III Crnogorski arbitražni dan, koji u četvrtak u Podgorici organizuje Privredna komora (PKCG) na temu Arbitraža u građevinarstvu. 
Čorda Truhar je saopštila da su građevinski projekti, posebno kada je riječ o infrastrukturnim, vrlo složeni, uključuju veliki broj učesnika, traju dugo i praćeni su velikim brojem različitih rizika - od geoloških i administrativnih, pa do poremećaja tržišta. 
„Za vrijeme realizacije jednog građevinskog projekta nastaće brojni sporovi. Neke od njih će ugovorne strane riješiti, ali je vrlo vjerovatno da će mnogi pravno-tehnički kompleksni sporovi veće vrijednosti ostati neriješeni. Treba napomenuti da investitori u javnom vlasništvu ne pokazuju spremnost da sporove velike vrijednosti riješavaju nagodbama, u čemu bi im sigurno bio potreban podsticaj i podrška vlasnika“, navela je Čorda Truhar. 
Time se, kako je kazala, može objasniti značajan udio građevinskih arbitraža u ukupnom broju predmeta. 
„Na primjer, u arbitražnim postupcima koji se sprovode po pravilima ICC-ja, učešće arbitražnih sporova je najveće u posljednjih osam godina, pri čemu je učešće građevinskih sporova negdje između 25 i 30 odsto“, dodala je Čorda Truhar. 
Na pitanje kako ocjenjuje aktuelni stepen usklađenosti zakonodavstava na Zapadnom Balkanu sa FIDIC standardima i EU pravom u infrastrukturnim projektima, Čorda Truhar je odgovorila da su Opšti uslovi FIDIC-a u najvećoj mogućoj mjeri usklađeni s pravnom regulacijom trgovačkog ugovornog prava u regiji i gotovo da nema odredbe koja bi s navedenim zakonskim rješenjima bila u suprotnosti. 
„Čula sam za neka tumačenje u praksi prema kojima FIDIC Opšti uslovi nijesu usklađeni s našim zakonima, ali smatram da su takva tumačenja posljedica nedovoljnog poznavanja ili pogrešnog tumačenja FIDIC Opštih uslova ugovora“, rekla je Čorda Truhar. 
Crna Gora se priprema za narednu fazu izgradnje auto-puta, koncesije za aerodrome i druge infrastrukturne projekte. Na pitanje koje ugovorne odrednice nosе najveće rizike u građevinskim sporovima kod takvih projekata i na šta bi posebno trebalo obratiti pažnju pri zaštiti investitora i izvođača, Čorda Truhar je kazala da na investitoru svakako leži veliki rizik dobre pripreme projekta. 
„Investitor je taj koji odabira lokaciju, vrstu i opseg radova. Investitor često posebno ugovara izradu projektne dokumentacije. Tu se nalazi veliki broj rizika. Realna podjela rizika i realna cijena daće svakako bolje rezultate. Svaka strana u projektu mora snostiti one rizike koje može snositi s obzirom na ulogu koju ima i djelatnost koju obavlja. Vrlo je zahtjevan zadatak dobro pripremiti realizaciju infrastrukturnog projekta i tu je potrebno vrijeme i tim iskusnih stručnjaka“, smatra Čorda Truhar. 
Ona je naglasila da je zbog jednog lošeg iskustva na početku karijere, duga bila protiv arbitraže. 
„Međutim, s vremenom sam shvatila prednosti arbitraže i arbitražnog rješavanja sporova. Ugovorne strane za rješavanje sporova treba da se pripremaju od prvog dana – treba da ugovore efikasne i višestepene klauzule o rješavanju sporova, pripremaju dokaze i dokumentaciju, kao i da vode potrebne evidencije. Tako će i rješavanje sporova biti brže, efikasnije i lakše“, tvrdi Čorda Truhar. 
Na pitanje šta će biti najveći izazovi u rješavanju građevinskih sporova kroz arbitražu u narednim godinama, Čorda Truhar je odgovorila da će vještačka inteligencija i njen uticaj na mehanizme rješavanja sporova svakako biti aktuelna tema u budućnosti. 
Ona smatra i da bi trebalo sprovoditi dalju edukaciju svih učesnika u građevinskim projektima u pogledu dostupnih i efikasnih načina rješavanja sporova, kao što su Savjeti za rješavanje sporova, mišljenja stručnjaka i postupci mirenja. 
“Navedeni alternativni načini rješavanja sporova ne bi trebalo da se shvataju kao neke neophodne, ali nebitne stepenice, koje strane moraju „odraditi“ da bi stigle do arbitraže ili suda. Alternativni načini rešavanja sporova treba da omoguće strankama rješavanje jednog dijela manje složenih građevinskih sporova, a kada je riječ o većim i složenijim sporovima, da im pruže priliku da preispitaju svoje ugovorne pozicije i pripreme se za arbitražu”, rekla je Čorda Truhar. 
Ona se osvrnula i na mišljenja da bi projekte u infrastrukturi, gdje su ugovori sklopljeni nakon sprovedenog postupka javne nabavke, trebalo usmjeriti prema upravnim postupcima i upravnim sudovima. 
„Takav koncept smatram pogrešnim, iz razloga što sporove treba da rješavaju tijela koja imaju potrebne kapacitete, znanje i iskustvo. Time će i javni i privatni sektor dobiti potrebnu pravnu zaštitu. Godinama se borimo protiv preopterećenosti sudova, pa ih ne bi trebalo u budućnosti dodatno opterećivati, pogotove ne sa sporovima koji tradicionalno nijesu bili u nadležnosti upravnih sudova“, zaključila je Čorda Truhar.

Arbitraža donosi brže i jeftinije rješavanje građevinskih sporova

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja lišili su slobode N.Ć. (64) iz Pljevalja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu ženske osobe.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni je duži vremenski period uznemiravao oštećenu putem društvenih mreža, šaljući joj neprimjerene poruke i pozive, a zatim joj i uputio prijetnje po život i tijelo.
- Zbog straha i osjećaja ugroženosti koji su izazvani njegovim ponašanjem, oštećena je sinoć događaj prijavila policiji - navodi se u saopštenju.
O incidentu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koji je naložio da se lice liši slobode. Policija je osumnjičenog, koji je povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata i zloupotrebe droga, locirala i u kratkom roku privela nadležnim organima.
N.Ć. je, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, saopšteno je iz Uprave policije.

Pljevlja: Uhapšen povratnik u kriminalu zbog prijetnji i ugrožavanja sigurnosti žene

Petoro njemačkih planinara poginulo je u lavini u Južnom Tirolu, na sjeveru Italije, saopštili su danas spasioci.
Tijela troje žrtava su pronađena juče, a još dva, koja su se vodila kao nestala, otkrivena su danas.
Svi planinari su državljani Njemačke i pogođeni su lavinom juče oko 16 časova na planini Ortler, gdje se nalazi i najviši vrh Južnog Tirola, od 3.905 metara.
Spasioci tvrde da su planinari pješačili u tri nezavisne grupe.
Dva muškarca su preživjela nesreću i oni su helikopterom prebačeni u bolnicu u Bolcanu.
Južni Tirol je popularna planinarska destinacija za njemačke turiste, a lavine se tamo dešavaju relativno često, pri čemu taj region ima jedan od najvećih brojeva smrtnih slučajeva na deset godina.

Italija: Petoro njemačkih planinara poginulo zbog lavine u Južnom Tirolu

Demokratska partija socijalista će tražiti hitno kontrolno sastušanje ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića, da bi "direktno objasnio da li se slaže sa postupcima državnih organa i da ukaže kakve će sve reperkusije donijeti Crnoj Gori kratkovida i neodgovorna politika aktuelne vlade".
Ovaj sektor bezbjednosti u najnegativnijem smislu je nadmašio sebe i uticao da nam Vlada Crne Gore priredi novu međunarodnu sramotu. Zbog krivičnog djela za koje se terete dva državljanina Azerbejdžana, Vlada Crne Gore je kaznila 90 miliona državljana Turske, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.&nbsp;
- Zbog neviđenih propusta, skandaloznih odluka Vlade i postupaka bezbjednosnog sektora posljedice trpe građani Crne Gore. Zbog incidenta u kojem su učestovali državljani Azerbejdžana, hapšeni, šikanirani, maltretirani su državljani Turske. Njihova imovina je divljački uništavana. Paljeni i lomljeni su njihovi poslovni prostori, vozila, plovila. Scene postrojavanja ljudi kao u Drugom svjetskom ratu su postale realnost, a narodne patrole naša stvarnost. Podsjećam crnogorsku javnost da je nakon nemilog događaja, gdje je povrijeđeno jedno lice, jedan državljanin Crne Gore, koristim priliku da mu odavde svi zajedno poželimo brz oporavak, došlo do privođenja državljana Turske koji su osumičeni da su izvršioci krivičnog djela pokušaj ubistva. Ova okolnost je podstakla Vladu da brzopleto i nepromišljano uvede vizni režim državljanima Turske. Zatim se ipak kod istražnog sudije utvrdilo da privedena lica nemaju ama baš nikakve veze sa navedenim krivičnim djelima i da su u vrijeme incidenta bili u svojim domovima, kazao je Huter.
Uslijedilo je, podsjeća, njihovo puštanje na slobodu.
- Nakon toga nam se javila ponovo Uprava policije da nas obavijesti da počinioci zapravo nijesu državljani Turske već Azerbejdžanci. Potpuno pogrešne, neadekvatne i vjerovatno moguće nezakonite reakcije sektora bezbjednosti su doprinijele eskalaciji ksenofobije i kreiranju ambijenta linča. A u konačnom su dovele do komplikacija u odnosima sa Turskom, čiji nam je ambasador juče veoma jasno poručio da ukoliko se ova odluka hitno ne povuče, Turska će uzvratiti recipročnom mjerom, poručio je Huter.
Upitao je da li će premijer Spajić podnijeti ili preuzeti odgovornost za posljedice svojih odluka.
- Da li će iko u ovoj Vladi, da li iko od njih osjeća bilo kakvu odgovornost za sramotu nanijetu međunarodnom ugledu Crne Gore, a prije svega za štetu pričinjenu građanima Crne Gore? Hiljade naših građana imaju veze sa Turskom. Viđeli ste koji je broj tih ljudi koji su tamo, koji traže i nalaze liječenje u Turskoj, koji se školuju i obrazuju u Turskoj, koji imaju poslovnu saradnju, trguju i prehranjuju sebe i svoje porodice kroz tu saradnju. Zbog svega ovog, što sam naveo, Demokratska partija socijalista će tražiti hitno kontrolno sastušanje ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade, Ervina Ibrahimovića, da nam direktno objasni da li se slaže sa postupcima državnih organa i da nam ukaže kakve će sve reperkusije donijeti Crnoj Gori ovakva kratkovida i neodgovorna politika aktuelne vlade, kazao je Huter.
Očekuje da će kontrolno saslušanje biti u razumnom roku organizovano.
- Ja sam rekao hitno. Vjerujem da to neće biti dogodine. Da ne kažem kad se neka vojska vrati, nego vjerujem da će biti zaista u nekom razumnom vremenu. Jer obično ovaj parlament radi na način da su sve naše inicijative gledaju da se sprovedu onda kad izgube relevantnost. Ovdje je jako bitno da to bude hitno. Ne tražimo ovdje nikakve jeftine političke poene. Ovdje brinemo o građanima ove države i pozivam ministra inostranih poslova da dođe što prije i da nas što prije obavijesti kakvo je njegovo tumačenje ovih postupaka, zaključio je Huter.

DPS traži hitno kontrolno saslušanje Ibrahimovića

Istraga u predmetu protiv biznismena Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića i još tri osobe otkriva novo pravilo Specijalnog državnog tužilaštva – da nijedan dokaz koji je proveden u pravnom poretku Crne Gore ne vrijedi ništa u odnosu na jednu „Skaj“ poruku. Ako to uvedemo, to znači kraj pravdi. Ovo je poruka svim ljudima u pritvoru koji imaju sličnu situaciju da nemaju čemu da se nadaju. Neka smatraju da su osuđeni - kazao je za Pobjedu advokat Zoran Piperović.
On je istakao da su „tužioci počeli da vjeruju komunikaciji između trećih lica više nego dokazima koji su utemeljeni u zakonima Crne Gore“.
- SDT vjeruje „Skaj“ poruci koju je lice A poslalo licu B, a ne onome što se nalazi u rukama ljudi koji su stvarno potpisivali ugovore, plaćali i gradili. To me potpuno zbunjuje, jer više ne znam o čemu se ovdje radi - rekao je Piperović.
On ističe da je u Crnoj Gori važnije „da se neko slika sa lisicama na rukama nego da se dokaže krivica“.
- Poenta je da se napravi slika za medije kako bi gospoda Bogdanović, Abazović i njihova ekipa mogli da kažu da se nešto radi, da ima hapšenja. A to što će za tri godine možda pasti sve optužnice, nikoga ne zanima. Važno je da se uhapse i da se priča da se ,,čisti kriminal“. I naravno, svako ko je stvarno kriv treba da odgovara, pa makar bio iz moje kuće, ali mora se znati kada i zbog čega se neko hapsi - poručio je Piperović.
<h2>Dvije verzije o istom kešu</h2>
Tokom saslušanja Ranka Ubovića pred sutkinjom za istragu Višeg suda u Podgorici Suzanom Mugošom prije nekoliko večeri, Piperović je, kako navodi, ukazao na kontradiktornost tužilačkih naredbi koje se odnose na isti događaj, predaju novca osumnjičenim Ivanoviću i Uboviću od strane Radoja Zvicera.
- Kazao sam sutkinji Mugoša da u jednoj naredbi stoji da je keš od Zvicera uzeo Ubović, dok u drugoj, na osnovu koje je pritvoren Vlado Ivanović, piše da je on taj koji je primio novac. A pritvor je određen obojici, po istom osnovu, uticaj na svjedoke, i to nad istim svjedocima - rekao je Piperović.
Sutkinja je potom, kako navodi Piperović, direktno pitala tužioce da se izjasne ko je, prema njihovim navodima, preuzeo keš od Zvicera, Vlado Ivanović ili Ranko Ubović, kako stoji u tužilačkom aktu.
- Tužilaštvo je pred Mugošom kazalo da u naredbi ne piše da je Vlado uzeo keš, već da je to učinio Ubović. Kako bi opravdali svoj stav, objasnili su da novac nije lično primio Ivanović, već da je predat blagajnici njegove firme, koja ga nije evidentirala. Postavlja se pitanje: zašto onda nije uhapšena blagajnica, ako se tvrdi da je novac primljen u firmi? - rekao je Piperović.
On zaključuje da je „očigledno da su naredbe pisane ad hoc, u posljednjih nekoliko dana, kako bi se opravdalo proširenje istrage na Ranka Ubovića, Veska Kovačevića, Aca Mijajlovića i Zorana Lazovića.
- Fakat je da su prije 20 dana pisali o firmi „Master inženjering“ i navodima da je Zvicer dao keš za opremanje stanova, a sada se sve pripisuje Uboviću. Predao sam sudu svu dokumentaciju od ugovora o gradnji i aneksa do rekapitulacija troškova, sve ovjereno kod notarke u Budvi – istakao je advokat Piperović.
<h2>Poruke trećih lica</h2>
Kako tvrdi Piperović, svi materijalni dokazi koje su dostavili sudu potvrđuju zakonitost poslovanja njegovih klijenata Ubovića i Ivanovića.
- Sve fakture je provjerio SPO. Svaka je uredno plaćena novcem firme u vlasništvu Ivanovića. Ipak, SDT sada tvrdi da to nije tako - rekao je on.
Dodao je da „tužilaštvo ignoriše dokumenta koja niko ne osporava i radije se oslanja na nekoliko ’Skaj’ poruka trećih lica, u kojima se ne pominju ni Ivanović ni Ubović“.
- Dokaze koji postoje u papirima, pravnim poslovima zaključenim po zakonu, tužilaštvo odbacuje i prihvata neprovjerljive poruke sa „Skaj“ aplikacije - istakao je Piperović.
On je ukazao da ni poruke koje SDT koristi kao osnov sumnje nijesu jasne ni pravno ni činjenično.
- Tužilaštvo bi moralo da pojasni na koga se odnosi poruka Radoja Zvicera: ,,Moraće da mi plate penale 500.000 eura“. Ko treba da plati te penale, koje pravno ili fizičko lice? SDT nema odgovor na to, ali tvrdi da se poruka odnosi na stanove u Budvi. A dokaz u krivičnom postupku mora biti provjerljiv, jer ako nije, ne može biti dokaz – ističe Piperović.
On podsjeća da se u „Skaj“ komunikaciji trećih lica ne pominju ni Ivanović ni Ubović, „a upravo su oni završili u pritvoru zbog te poruke“.
<h2>Plaćanje preko računa</h2>
Vlado Ivanović, koji je uhapšen prije 20 dana, u iskazu pred tužiocem potvrdio je da je sa suprugom Radoja Zvicera, Tamarom Zvicer, pregovarao o prodaji stana, ali da je od dogovora odustao jer ona nije obezbijedila kredit i prestala je da se javlja.
- Objasnio je da je opremanje stana platio da ne bi imao štetu ukoliko dođe do odustajanja kupca. Pojasnio je da ako on plati opremanje, stan ostaje u cjelosti njegov i može ga prodati ili iznajmiti, bez raskusurivanja. To je čista ekonomska logika, a ne pranje novca - rekao je Piperović.
Dodao je da su svi računi za opremanje plaćeni legalno, preko računa firme „Master inženjering“ te da je u njih imala uvid i Specijalna policija.
- Ipak, SDT je 20 dana nakon njegovog hapšenja promijenilo verziju i sada tvrdi da je keš za opremanje dao Zvicer, ali ne lično Vladu, već blagajnici koja to nije zavela. To je pokušaj da se opravda već donesena odluka o pritvoru Ivanoviću - tvrdi Piperović.
Advokat ukazuje i na apsurd u osnovu za određivanje pritvora.
- Ivanović i Ubović su pritvoreni zbog navodnog uticaja na svjedoke, a među svjedocima su parketari, keramičari, tapetari, ljudi koji postavljaju klime i dva policajca. Policajci su kazali da su čuli da Tamara Zvicer nešto radi u stanovima i napravili službenu zabilješku. Zar moji branjenici mogu uticati na policajce -službena lica? - pitao je Piperović.
<h2>Optužbe</h2>
Specijalno državno tužilaštvo je istragu protiv biznismena Vladana Ivanovića proširilo na Ubovića, Veselina Kovačevića, Aleksandra Mijajlovića i penzionisanog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, zbog sumnje da su prali novac.
Prema navodima tužilaštva, transakcije su, obavljene gotovinom, bez ugovora o kupoprodaji, a stanovi su formalno ostali upisani na firmu „Master inženjering“, kako bi se prikrila stvarna vlasnička struktura.
Tužilaštvo sumnja i da su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović 2019. godine stekli po jedan luksuzan stan u Budvi, koje su opremili i koristili zajedno sa članovima svojih porodica.
Biznismen Ranko Ubović uhapšen je u ponedjeljak u podgoričkom Siti kvartu.
Istog dana uhapšen je i Veselin Kovačević, član Odbora direktora kompanije „Bemax“.
Vladan Ivanović, vlasnik „Master inženjeringa“, uhapšen je 10. oktobra, zbog sumnje da je učestvovao u transferima novca i vođenju fiktivnih evidencija o imovini.

Piperović: Ako „Skaj“ poruke postanu dokaz, to je kraj pravde u Crnoj Gori

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Novosađani koji su danas odali poštu stradalim sugrađanima, za Portal ETV kazali su da je ispred Željezničke stanice danas bilo potresno i dirljivo, ali da im je drago što su svi došli danas u Novi Sad. - Ja ne znam kako je ovaj narod stao u Novi Sad, to je nepregledna masa ljudi. Puni su kolovozi, puni trotoari- kazala je sagovornica Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Prenijela nam je dio atmosfere dok je trajalo 16 minuta tišine za žrtve. - Potresno je i dirljivo. Puštali su po jedan balon, crveno srce, svakog minuta tokom trajanja 16 minuta tišine- kazala je. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvhOscXAMf3g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Srednjoškolac koji je zajedno sa svojim kolegama iz Gimnazije pješačio od Novog Sada do Beograda, i danas je bio ispred Željezničke stanice da oda počast sugrađanima. - Drago mi je što je ovoliko ljudi došlo u Novi Sad iz cijele Srbije. Ulice su pune da se nigdje je vidi asfalt- kazao je. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfeHwUs_RFJg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Upitali smo ih da li smatraju da će današnji skup proći u mirnoj atmosferi. - Za sada nema naznaka da može da ispadne nešto nepredviđeno, sve dok studenti koordinišu, nema brige. Do sada se pokazalo da su takvi incidenti nastupali nakon mirnih protesta, naravno, izazvani od strane ubačenih elemenata- kazala je sagovornica Portala ETV. Nada se da će danas sve proći mirno i dostojanstveno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Podsjećamo, Novi Sad i cijela Srbija obilježavaju godišnjicu od tragičnog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 ljudi.

Novosađani za Portal ETV: Potresno je i dirljivo, studenti kontrolišu da sve prođe mirno

Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Tag: protest