Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Drugi protest Sindikalne organizacije Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ protiv plana restrukturiranja tog preduzeća održan je ispred zidina Starog grada u Budvi, a okupio je nekoliko stotina građana. Ponovo je poslat apel ka Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija “MK Group”, najveći manjinski akcionar “Budvanske rivijere”. Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp; - Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nismo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu koja ima skoro 2.000 jedinica. Dva puta smo se za sada obratili Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora. Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je predsjednik Sindikalne organizacije HG “Budvanska rivijera“ Milorad Dajković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204211224_8e7180964c67d76f53866f10142b311c73adea9998e53af7c21658bf0f4327e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204211224_8e7180964c67d76f53866f10142b311c73adea9998e53af7c21658bf0f4327e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Sa protesta u Budvi"> <figcaption>Sa protesta u Budvi(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Dajković je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. - Mi smo protiv toga da srušimo jedan hotel i sagradimo condo hotele. Cijepanjem Budvanske rivijere ni hoteli u Petrovcu ne bi ostali netaknuti zato što u te hotele u posljednjem periodu nisu uložena sredstva, već u Slovensku plažu. Više miliona eura je proteklu deceniju uloženo u Slovensku plažu kako bi se renovirala, adaptirala i imala kategorizaciju četiri zvjezdice. Hoteli u Petrovcu koji su spremni za adaptaciju i hotel Mogren koji je već duže vrijeme van funkcije su osuđeni na propast. Izgubili bismo jedno državno preduzeće koje je bilo jako i uspješno - naveo je Dajković.&nbsp; PR menadžerka HG Budvanska rivijera Dušica Vugdelić takođe je dala svoj glas protiv plana MK Grupe i podsjetila da su pokrenuli i elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili jesu li za rušenje Slovenske plaže.&nbsp; - Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste. Slovenska plaža je nešto što predstavlja biser Budve, a mi ga moramo čuvati. Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i treba da budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo Dosta je bilo - saopštila je Vugdelić.&nbsp; Snažnu podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa je pružio arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak. - Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, te da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma. Takvo rješenje je održivo i odgovorno, a u pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje. Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.&nbsp; Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp; - U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam - Dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - izjavio je Pejović.&nbsp; Akademik Siniša Jelušić poručio je da je ovo „bunt protiv varvarske okupacije naših prostor“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204211224_92c2567baf27cb34f71b7550050e86684ce101a04f283c04e323e17d7b66eede.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204211224_92c2567baf27cb34f71b7550050e86684ce101a04f283c04e323e17d7b66eede" data-rendition-name="original" width="1600" height="1080" loading="lazy" alt="Sa protesta u Budvi"> <figcaption>Sa protesta u Budvi(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Ne smijemo dozvoliti ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo. Ne smijemo dozviliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - ispričao je Jelušić.&nbsp; Udruženje arhitekata KANA priključilo se skupu Sindikalne organizacije Hotelske grupe „Budvanska rivijera“.&nbsp; - Danas smo se okupili da pokažemo stav da nam je prostor važan. Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince. Uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne možemo nazvati razvojem. To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Ružica Kračković iz Udruženja „KANA“.&nbsp; Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.&nbsp; - Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore, da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura. Patriotizam je biti ovdje gdje ste vi večeras i braniti ne samo Slovensku plažu, nego i generacije koje dolaze, jer je Slovenska plaža othranila mnoge generacije i othraniće još mnoge jer je nećemo dati - kazao je Dragićević.&nbsp; Sljedeći protest koji će organizovati Sindikalna organizacija HG „Budvanska rivijera“ biće održan 26. decembra u 16 časova. Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad&nbsp;

1250x600

1084x550

Dajković: Čuvamo jedan dio autentične Budve; Jevšenak: Kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina

Mislim da nije realno očekivati da Milan Knežević napusti vlast, jer su svi spojeni sa foteljama koje imaju - i jedino što znaju je da se drže tih fotelja. Ako mu basta, pozivam ga da izađe - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Bijelom Polju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> On je to poručio odgovarajući na pitanje Portala Analitika. Milatović nije direktno odgovorio na pitanje da li će osnovati novu političku stranku. - Već sam osnovao jednu partiju u momentima kada je bila ključna demokratska tranzicija. Rekao sam da, ako opet dođe trenutak da preuzmem odgovornost, od toga bježati neću - naveo je on. <h2>„Ne znam što rade poslanici i ministri“</h2> Njega su u Bijelom Polju sačekali protesti radnika sa sjevera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204161220_2612f7d5e3a3c2cdbe35e2848decdfbdddb8e4ebc527dc30d8ea633c0da11b6d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204161220_2612f7d5e3a3c2cdbe35e2848decdfbdddb8e4ebc527dc30d8ea633c0da11b6d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Protest u Bijelom Polju"> <figcaption>Protest u Bijelom Polju(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Vidio sam da su se okupili penzioneri i radnici koji su nezadovoljni odnosom Vlade i Skupštine prema njima. Ne znam šta rade poslanici, ministri i sekretari, zašto ne razgovaraju sa njima. Imamo skoro 40 ministarstava, sedam vicepremijera, 60 sekretara, 80 poslanika - gdje su ti ljudi da danas razgovaraju sa građanima? - naglasio je on. Istakao je da su vrata njegovog kabineta uvijek otvorena za radnike. <h2>Dostojanstvo se mora braniti</h2> Upitan o nedavnim dešavanjima na crnogorsko-kosovskoj granici, gdje je bilo i pucnjave sa susjedne teritorije, Milatović je istakao da uvijek šalje poruku da je Crna Gora dobar susjed, ali i da se dostojanstvo mora braniti. - Znam da je bilo sporadičnih problema i mislim da to nije dobro. Pozivam ministra vanjskih poslova da radi svoj posao - rekao je on.

Milatović: Svi su spojeni sa foteljama i jedino što znaju je da ih se drže, mislim da DNP neće izaći iz vlasti

Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Izvršni odbor Sindikalne organizacije HG „Budvanska rivijera" AD Budva 
organizovaće drugo protestno okupljanje zaposlenih i svih građana &nbsp;koji žele da pruže podršku zaposlenima Društva u četvrtak, sa početkom 
u 16:30 sati, saopšteno je iz sindikata. 
 
Protestno okupljanje će se organizovati ispred zidina Starog grada u Budvi. 
 
- I ovaj protest, kao i protest koji je održan 11.11.2025.godine, 
organizuje se u cilju izražavanja nezadovoljstva zaposlenih predloženim 
modelom restrukturiranja Društva HG „Budvanska rivijera" AD Budva, koji 
je predložen od strane manjinskog akcionara MK Group- poručuju iz ovog sindikata. 
 
Naime, Sindikalna organizacija smatra da se ovim modelom ugrožavaju interesi 
zaposlenih, stabilnost Društva i dugoročna održivost hotelske grupe, 
koja predstavlja jedan od najznačajnijih turističkih sistema u Crnoj 
Gori. 
 
Ističu da će okupljanje biti mirnog karaktera, uz poštovanje svih zakonskih 
propisa i javnog reda i mira. Na protestu je zabranjeno isticanje bilo 
kakvih nacionalnih, vjerskih, političkih ili drugih obilježja i poruka. 
 
- Sindikalna organizacija HG „Budvanska rivijera" AD Budva poziva sve 
zaposlene, građane Budve i predstavnike medija da svojim prisustvom 
podrže borbu za zaštitu prava zaposlenih i budućnost Društva- navodi se u saopštenju.

Protest Sindikalne organizacije Budvanske rivijere u četvrtak: ''Slovenska plaža evropska vrijednost Budve''

Ostavka vlade i prijevremeni izbori. Na to je pozvao predsjednik Rumen Radev 1. decembra navečer, nakon eskalacije protesta u Sofiji protiv budžeta za 2026. godinu. Vlasti su izvijestile o najmanje 10 pritvorenih, kao i o dva povrijeđena policajca.
Razlog nezadovoljstva koje traje danima bio je nacrt budžeta za 2026. godinu i pokušaj predstavnika vladajućih partija GERB-a, BSP-a, ITN-a i "DPS-Novi početak" da ga zadrže, iako su rekli da će ga povući.
Demonstranti zahtijevaju da se budžet povuče, jer značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor višim doprinosima za socijalno osiguranje i dvostrukim porezom na dividende.
Protesta protiv budžeta bilo je i u nizu drugih gradova širom zemlje. Odvijali su se mirno i bez eskalacije.
Međutim, u Sofiji je nezadovoljstvo preraslo u zahtjev za ostavku vlade i bilo je posebno usmjereno protiv lidera DPS-Novi početak i GERB-a - Deljana Peevskog i Bojka Borisova.
U Sofiji je protest bio najveći. Prema navodima medija koje Radio Slobodna Evropa nije mogao da potvrdi, na protestu je bilo od 30.000 do 100.000 ljudi. Ovo je svakako bio jedan od najvećih protesta od 1989. godine i najveći u posljednjoj deceniji.
Ljudi su blokirali prostor ispred bivšeg Doma stranke, u kojem se sada nalazi Narodna skupština. Skandirali su "Mafija", "Ostavka" i nosili plakate usmjerene protiv Peevskog i Borisova.
Lideri PP-DB - Asen Vasilev i Ivajlo Mirčev - takođe su pozvali na njegovu ostavku.
Kasnije se povorka uputila prema sjedištu partija GERB-a i DPS - Novi početak.
<h2>Neredi</h2>
Oko sjedišta DPS - Novi početak u ulici Vrabča, protestu su se pridružili desetine muškaraca i mladića obučenih u tamnu odjeću i s maskama. Bacali su bombe i druge predmete na zgradu stranke i na organe reda. Ostali demonstranti su ih identifikovali kao provokatore koji nisu imali nikakve veze s protestnim akcijama.
Došlo je do sukoba između muškaraca u crnom i policije. Bilo je povrijeđenih i privedenih, razbijeni su policijski automobili i dio lokalne infrastrukture.
Razbijen je i klub GERB-a na sofijskom bulevaru Dondukov u području Engleske gimnazije.
Tokom nereda u području gdje su sjedišta stranke "DPS - Novi početak" i GERB-a, policija nije preduzela nikakve odlučne mjere da rastjera agresivne ljude u crnom dok je posljednjih godina, u drugim situacijama i u slučaju mnogo manjih provokacija policija djelovala oštrim mjerama.
Zbog ponašanja policije, PP-DB je zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Daniela Mitova. Predsjednik Rumen Radev je ekscese vidio kao provokaciju mafije i zatražio ostavku vlade i prijevremene izbore.
Deljan Peevski, koji je sankcionisan zbog korupcije i protiv kojeg je bilo usmjereno najviše skandiranja na protestu, optužio je Radeva i PP-DB za nerede u Sofiji.
- Ovo nije sukob policije i demonstranata, već provokacija mafije, koja ima za cilj da se s njima suoči - napisao je predsjednik Rumen Radev na Fejsbuku.
Pozvao je na prestanak nasilja i na to da se svi pridržavaju zakona.&nbsp;
- Provokacije ne mijenjaju činjenicu: Bugari su rekli NE ovoj vladi. Postoji samo jedan izlaz: ostavka i prijevremeni izbori - napisao je Radev.
<h2>Protesti izvan Sofije</h2>
I izvan glavnog grada zabilježene su hiljade protesta u mnogim mjestima u Bugarskoj. U Plovdivu su se hiljade ljudi okupile na Trgu Saedinenie, a kasnije su blokirali ključne bulevare u gradu tokom povorke.
Protest u Varni je takođe okupio hiljade ljudi. Tamo su građani takođe tražili ostavku vladajuće stranke i povlačenje nacrta budžeta.
Masovni protesti uz povike "Ostavka" i "Mafija napolje" održani su i u Burgasu, Plevenu, Velikom Tarnovu, Staroj Zagori, Blagoevgradu, Slivenu, Jambolu, Dobriču, Goce Delčevu i drugim mjestima.
Ovako masovni i istovremeni protesti u gradovima izvan Sofije nisu održani od 2020. godine, kada su građani tražili ostavku posljednje vlade s premijerom Bojkom Borisovim i tadašnjim glavnim tužiocem Ivanom Geševom.
Istog dana, gradonačelnik Varne Blagomir Kocev vratio se u opštinu na svoj prvi radni dan nakon nekoliko mjeseci u pritvoru.
Prvi put je javno potvrdio navode da mu je prije hapšenja prijećeno i traženo da pređe u drugu stranku. Kasnije tog dana pridružio se protestu svojih sugrađana koji su tražili ostavku vlade.
Istog dana, Evropsko javno tužilaštvo podnijelo je tužbu protiv Kotsevovog prethodnika na mjestu gradonačelnika Varne Ivana Portniha iz GERB-a.
Optužen je za prevaru sa fondovima EU vrijednim 3,4 miliona eura.

Protesti u Bugarskoj eskalirali, predsjednik traži ostavku Vlade i izbore

Vlasti Gruzije su prošle godine koristile hemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata kako bi ugušile antivladine proteste, pokazuje istraživanje BiBiSija (BBC).
- Osjećalo se kako (voda) peče - rekao je jedan od demonstranata o vodenom topu kojim su policajci gađali njega i druge na ulicama Tbilisija.
Taj osećaj, kaže on, nije mogao odmah da se ispere, piše BiBiSi.
Demonstranti koji su protestovali zbog odluke gruzijske vlade da obustavi proces pridruživanja Evropskoj uniji žalili su se i na druge simptome – kratak dah, kašalj i povraćanje koje je trajalo nedjeljama.
"BBC World Service" je razgovarao sa stručnjacima za hemijsko oružje, uzbunjivačima iz gruzijske interventne policije, kao i sa ljekarima, i utvrdio da dokazi ukazuju na upotrebu supstance koju je francuska vojska nazvala „kamite“.
Gruzijske vlasti su nalaze BiBiSi nazvale „apsurdnim“ i tvrde da je policija djelovala zakonito, reagujući na „ilegalne radnje brutalnih kriminalaca“.
Kamite su Francuzi koristili protiv Njemačke tokom Prvog svjetskog rata. Postoji malo podataka o kasnijoj upotrebi, ali se vjeruje da je povučen tridesetih godina zbog zabrinutosti oko dugotrajnog dejstva.
Umjesto njega počeo je da se koristi CS gas – najpoznatiji kao „suzavac“.
Ljekar Konstantine Čahunašvili bio je jedan od onih koji su se okupili ispred gruzijskog parlamenta u Tbilisiju tokom prve nedjelje protesta – koji su počeli 28. novembra 2024. godine.
Demonstranti su bili ogorčeni jer je vladajuća stranka objavila da pauzira pregovore o pristupanju EU. Cilj članstva u EU upisan je u Ustav Gruzije.
Gruzijska policija odgovorila je raznim sredstvima za razbijanje protesta, uključujući vodene topove, biber sprej i CS gas.
Dr Čahunašvili, pedijatar koji je bio poprskan vodenim topovima i koji je učestvovao u mnogim demonstracijama, kaže da ga je koža pekla danima i da osjećaj nije mogao da se spere.
Zapravo, kaže, „bilo je gore kada pokušaš da ga spereš“.
Želio je da sazna da li su drugi imali iste tegobe, pa je putem društvenih mreža zamolio one koji su bili izloženi policijskim mjerama tokom prve nedjelje protesta da popune anketu.
Javilo se skoro 350 ljudi, a gotovo polovina je rekla da je imala jedan ili više neželjenih efekata duže od 30 dana.
Ti dugotrajni simptomi uključivali su glavobolje, umor, kašalj, kratak dah i povraćanje.
Njegova studija je prošla stručnu recenziju i prihvaćena je za objavljivanje u međunarodnom časopisu Toxicology Reports.
Šezdeset devetoro ispitanika dr Čahunašvili je i lično pregledao, a kod njih je našao „značajno veću učestalost abnormalnosti“ u električnim signalima srca.
Njegov izvještaj potvrdio je zaključke lokalnih novinara, ljekara i organizacija za ljudska prava – da su vodeni topovi morali biti pomiješani sa hemijskom supstancom.
Oni su pozvali vladu da objavi šta je korišćeno, ali je Ministarstvo unutrašnjih poslova – nadležno za policiju – to odbilo.
Nekoliko visoko rangiranih uzbunjivača povezanih sa Odredom za specijalne zadatke – zvaničnim imenom gruzijske interventne policije – pomoglo je BiBiSiju da utvrdi vjerovatni identitet te hemikalije.
Bivši šef naoružanja tog odreda Laša Šergelašvili vjeruje da je riječ o istoj supstanci koju je 2009. dobio da testira za upotrebu u vodenim topovima.
Efekti tog sredstva, kaže on, bili su različiti od svega sa čim se ranije susreo. Teško je disao nakon što je stajao blizu mjesta gdje je sprej bio korišćen, a on i 15–20 kolega nisu mogli lako da ga isperu.
- Primijetili smo da dejstvo ne prolazi, kao kod običnog suzavca. Čak i nakon što smo oprali lice vodom, pa posebnim rastvorom sode bikarbone, i dalje nismo mogli normalno da dišemo - naveo je.
Kaže da je zbog rezultata testiranja preporučio da se hemikalija ne koristi. Ali tvrdi da su vozila sa vodenim topovima ipak bila napunjena njom – i da je to ostalo tako najmanje do 2022, kada je dao otkaz i napustio zemlju.
Iz svog novog doma u Ukrajini kaže BiBiSiju da je po snimcima protesta iz prošle godine odmah posumnjao da se radi o istoj supstanci.
Kolege koje su još u službi potvrdile su mu da je tako, dodaje.
BiBiSi je razgovarao i sa drugim bivšim visokim policijskim zvaničnikom koji je potvrdio da je ista supstanca korišćena i tokom protesta u novembru i decembru 2024. godine.
Na pitanje da li je to možda bio samo CS gas – koji iritira oči, kožu i disajne puteve, ali kratkotrajno – Šergelašvili je rekao da je testirana supstanca bila znatno jača.
- Ne mogu da navedem primjer ili da je uporedim ni sa čim drugim - kaže, dodajući da je „vjerovatno deset puta“ jača od uobičajenih sredstava za razbijanje protesta.
Šergelašvili ne zna naziv hemikalije koju je testirao.
BiBiSi je, međutim, uspio da dođe do inventara Odreda za specijalne zadatke, datiranog u decembar 2019.
Otkrili su da sadrži dvije neimenovane hemikalije. One su bile navedene samo kao „Hemijska tečnost UN1710“ i „Hemijski prah UN3439“, uz uputstva kako da se miješaju.
Da bi provjerili autentičnost inventara, pokazali su ga još jednom bivšem visokom policijskom zvaničniku interventne policije, koji je potvrdio da izgleda vjerodostojno.
On je identifikovao te hemikalije kao one koje su vjerovatno dodavane u vodene topove.
UN1710 je lako identifikovan – riječ je o trihloretilenu (TCE), rastvaraču koji omogućava da se druge hemikalije rastvore u vodi. Zatim je trebalo utvrditi koju supstancu je pomagao da se rastvori.
UN3439 je bilo mnogo teže identifikovati, jer je to oznaka za čitav niz industrijskih hemikalija, sve opasnih, navodi BiBiSi.
Jedina među njima za koju su našli dokaz da je ikada korišćena kao sredstvo za razbijanje protesta jeste bromobenzil cijanid, poznat kao kamite, razvijen za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Kontaktirali su profesora Kristofera Holstega, vodećeg svjetskog stručnjaka za toksikologiju i hemijsko oružje, da procijeni da li dokazi ukazuju na kamite.
Na osnovu studije dr Čahunašvilija, svjedočenja žrtava, policijskog inventara i Šergelašvilijevog iskustva sa testiranjem, prof. Holstege smatra da je to najvjerovatnije slučaj.
- Na osnovu dostupnih dokaza… klinički nalazi izvještaja pogođenih i svjedoka poklapaju se sa bromobenzil cijanidom - navodi on.
Isključio je mogućnost da su simptomi izazvani uobičajenijim sredstvima, poput CS gasa, koji je takođe korišćen.
- Upornost kliničkih efekata… nije u skladu sa tipičnim sredstvima za rastjerivanje masa, kao što je CS. Nikada nisam vidio da se kamite koristi u savremenom društvu. Kamite izaziva izrazitu iritaciju i vrlo je postojan - naveo je.
Pretpostavlja da bi se koristio zato što djeluje kao snažan odvraćajući faktor.
- Držao bi ljude podalje dugo vremena. Ne bi mogli da se dekontaminiraju. Morali bi da idu u bolnicu. Morali bi da napuste područje. Ako je zaista tako da je ta hemikalija vraćena u upotrebu – to je izuzetno opasno - istakao je profesor.
Kamite je kratko koristila i američka policija poslije Prvog svjetskog rata, ali ga je napustila kada su napravljene bezbjednije opcije poput CS gasa.
Prema međunarodnom pravu, policija smije da koristi hemijska sredstva za kontrolu mase sve dok su razmjerna i imaju samo kratkotrajne efekte.
<h2>Hemijsko oružje?</h2>
S obzirom na to da postoje bezbjednija i uobičajena sredstva, upotreba zastarjelog i potentnijeg sredstva mogla bi se smatrati hemijskim oružjem, smatraju stručnjaci.
Nalazi su zabrinjavajući, rekla je specijalna izvestiteljka UN za torturu Elis Edvards. Ona je ranije pisala gruzijskoj vladi povodom navoda o policijskom nasilju i torturi tokom protesta.
Nedostatak stroge regulacije upotrebe hemikalija u vodenim topovima smatra ozbiljnim problemom-
- To me navodi da ovu praksu smatram eksperimentalnim oružjem. A populacija nikada ne smije biti izložena eksperimentima. To je apsolutno kršenje ljudskih prava - kazala je Edvards.
Naglasila je da prema međunarodnom pravu efekti sredstava za kontrolu mase moraju biti privremeni, a opisani simptomi „prevazilaze ono što bi se smatralo privremenim i prihvatljivim“.
Zato bi sve te slučajeve trebalo istražiti, „uključujući i kao potencijalnu torturu ili drugo zlostavljanje“.
Gruzijske vlasti opisale su nalaze BiBiSija kao „krajnje neozbiljne“ i „apsurdne“.
Tvrde da su službenici djelovali „u skladu sa zakonom i ustavom“ odgovarajući na „ilegalne akcije brutalnih kriminalaca“.
Kako piše gruzijski portal civil.ge, vladajuća partija Gruzijski san saopštila je da će tužiti BiBiSi pred međunarodnim sudom.
- Jasno je da se takozvani mediji, pretvoreni u propagandno oružje "duboke države", nisu potrudili da iznesu ikakve činjenice koje bi potkrijepile tako ozbiljne optužbe - navodi se u saopštenju „Gruzijskog sna“ objavljenom na Fejsbuku, uz tvrdnju da se istraga oslanja na iskaze zainteresovanih strana.
Naveli su da su odlučili da pokrenu pravni postupak protiv lažnih medija pred međunarodnim sudovima.
Vladajuća stranka se takođe osvrnula na skorašnju kontroverzu u vezi sa BiBiSijevom izvještavanjem o komentarima Donalda Trampa, koja je dovela do ostavke generalnog direktora i direktora informativnog programa te medijske kuće.
Protesti na Rustavelijevoj aveniji u Tbilisiju smanjili su se po brojnosti otkako je vlada povećala novčane kazne i kazne zatvora, ali ne i po učestalosti.
Gotovo svake noći u protekloj godini demonstranti zahtijevaju ostavku vlade koju optužuju za namještanje izbora, priklanjanje ruskim interesima i donošenje sve restriktivnijih zakona protiv civilnog društva.
Gruzijski san negira da su vlada ili počasni predsjednik stranke Bidzina Ivanišvili proruski ili da slijede ruske interese.
Za BiBiSi su rekli da su zakonodavne promjene tokom protekle godine u službi „javnog dobra“.

BBC: Vlast u Gruziji prskala demonstrante hemijskim oružjem iz Prvog svjetskog rata

Ispred Ustavnog suda u Skoplju 1. decembra je održan protest sa kojeg su penzioneri zatražili da se povećanje penzija nastavi obračunavati linearno, dok se u ovom sudu vodi postupak ocjene ustavnosti zakona kojim je prošle godine uveden linearni umjesto procentualnog povećanja penzija.
Ukoliko se povećanje vrati na procentualno to će biti samo 600 do 700 denara (od oko devet do 11 eura), upozoreno je sa protesta, dok su makedonski penzioneri prošle i u martu ove godine imali linearno povećanje penzija od 2.500 denara (oko 40 eura).
Ove godine u septembru su dobili još 1.000 denara (oko 16 eura) na penzionersku karticu, dok bi u martu sljedeće godine trebalo biti novo linearno usklađivanje od 1.000 denara.
Sa skupa je poručeno da bi se svi trebalo zapitati zašto bi neki penzioneri u narednom povećanju trebali dobiti 700-800 denara (oko 11 do 13 eura), a drugi 3.000 do 4.000 denara (oko 48 do 65 eura).
- Nećemo imati dovoljno za jelo ako se desi da povećanje opet bude procentualno. Razlika između najviše i najniže penzije bila je jedan prema četiri, sada je jedan prema sedam i samo će se povećavati. Dosta je toga da se penzioneri dijele - rekao je na protestu ispred Ustavnog suda Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija.
On je najavio i protest ispred Ureda Evropske unije (EU) u Skoplju 10. decembra.
- Naša borba je za sve buduće penzionere, za koricu hljeba i ljekove. Ne govorimo ovo protiv Vlade. Govorimo ovo da se Makedonija jednom zauvijek ujedini. Dosta je bilo podjela. Naš glas će se i dalje čuti - rekao je na Trajkov.
Penzioneri koji su protestovali ispred Ustavnog suda rekli su u izjavama na skupu da su na minimalnim penzijama jer su "žrtve tranzicije, bez uplaćenih doprinosa i bore se za preživljavanje".
Izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojena je prošle godine. Na zahtjev penzionera donesena je odluka da se procentualno usklađivanje penzija zamijeni linearnim povećanjem penzija za svih 345.000 penzionera u Sjevernoj Makedoniji.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Nikola Memov rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da se ovo usklađivanje vrši kako bi se smanjili troškovi života, odnosno uskladili troškovi života i životni standard s porastom cjenovnih šokova u društvu i povećale plate u opštem sektoru.
Prije dva dana, penzioneri iz Štipa, Svetog Nikole, Skoplja i Kumanova takođe su protestovali u Štipu, te pored linearnog usklađivanja penzija, zatražili i povećanje isplata u slučaju smrti, kao i uvođenje penzione kartice.

Protest penzionera u Skoplju: "Nećemo imati za hljeb"

Naša je obaveza da glas učesnika protesta saslušamo i, u dogovoru sa Vladom Crne Gore, isti razmotrimo na odgovoran način - poručili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povodom održanog protesta u organizaciji Klastera poljoprivrednih proizvođača - "Pet poštenih".
Uvažavaju, kažu, pravo svakog pojedinca i organizacije da izrazi svoje stavove, zahtjeve i nezadovoljstvo.
- Ovaj protest predstavlja važan signal da određena pitanja zahtijevaju dodatnu pažnju, kako od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tako i od Vlade Crne Gore - naveli su oni.
Naglašavaju da je zajednički interes: stabilna, održiva i rentabilna poljoprivredna proizvodnja.
- Te je zbog toga neophodno sa pažnjom razmotriti sve zahtjeve i sa institucionalnog nivoa pokazati razumijevanje i, u mjeri mogućeg, pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača - zaključili su u Ministarstvu.

MPŠV: Neophodno u mjeri mogućeg pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača

Javni servis danas svečano obilježava svoj dan, dan Radio Televizije Crne Gore. Nažalost, njegovi radnici, u ne tako malom broju, trpe veliku nepravdu. Menadžment RTCG-a predvođen generalnim direktorom Borisom Raonićem kreirao je nepodnošljivu atmosferu ugroženosti, straha, podjela, nepovjerenja u kojoj se teško baviti proizvodnjom programa - kazala je novinarka RTCG Snežana Radusinović. Ona je, u okviru konferencije za medije Sindikata zaposlenih RTCG danas ispred zgrade Javnog servisa, kazala da od sredine jula vode pregovore o Kolektivnom ugovoru koji je usaglašen i trenutno je u Ministarstvu finansija.&nbsp; - Tokom iscrpljujućih pregovora članovi našeg sindikata su trpjeli svakodnevne pritiske da se iščlane. Ove godine smo izgubili 80 članova. Antisindikalna diskriminacija je trajala tokom pregovora, ali se nastavlja i intenzivira ovih dana nakon usaglašavanja Kolektivnog ugovora. Ne meti revanšizma su u visokom procentu - žene - istakla je Radusinović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127111148_ba3fab22d6dbb0065d8ab9fb24cd4824f7ae9a24a06e4a92b846cdae963d9c20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127111148_ba3fab22d6dbb0065d8ab9fb24cd4824f7ae9a24a06e4a92b846cdae963d9c20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred RTCG"> <figcaption>Sa protesta ispred RTCG(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Raspon kaznenih mjera je, kako navodi, veoma širok i raznovrstan.&nbsp; - Na primjer: Ukidanje projekata i televizijskih emisija novinarima i rediteljima, otkazivanje službenih puteva iako su usvojeni programsko-produkcionim i finansijskim planom, degradiranje urednika na neprimjerena radna mjesta, smjene urednika na rukovodećim pozicijama, uklanjanje naših članova, novinara, snimatelja, vozača iz TV ekipa koje putuju u inostranstvo, disciplinski postupci, a u jednom, jerovatno najdrastičnijem primjeru - aktiviranje otpisanog duga i blokada bankovnih računa našoj koleginici i svim članovima njene porodice. Riječ je o samohranoj maji četvoro djece čiji je suprug, nekadašnji novinar ove kuće prije osam godina poginuo na radnom zadatku - naglasila je Radusinović. Milena Janjušević je rekla da su tokom pregovora u njihovim saopštenjima za javnost, ali i na sastancima uporno postavljali pitanja od vitalnog značaja za Radio Televiziju Crne Gore.&nbsp; - Svi sastanci su tonski snimljeni. Pitali smo - na što će biti potrošen iznos od 900.000 eura koji je ove godine bio predviđen za povećanje plata? Zašto se tajno raspodjeljuju varijabile što otvara veliki prostor za zloupotrebu 735.000 eura godišnje koliko se u bruto iznosu izdavaja za ovu svrhu? Zašto se ove godine čak 1,4 miliona eura po finansijskom planu ulaže u građevinske radove iako se zgrada u kontinuitetu renovira posljednje četiri godine? Odgovore nismo dobili, ali jesmo kazne i pritiske sa jasnom porukom da nam se ova pitanja neće oprostiti. Pitamo Raonića - kako će novinari javnog servisa postavljati ovakva i slična pitanja u drugim crnogorskim ustanovama, ako ih ne smiju postaviti u vlastitoj kući - upitala je Janjušević.&nbsp; Naglašavaju da je neprihvatljivo zastrašivanje i disciplinovanje medijskih radnika u javnom servisu jedne zemlje koja će za dvije godine biti članica Evropske unije.&nbsp; - Nezamislivo je da se u javnom servisu zataškavaju pritisci, zastrašivanja, ucjene o kojima kao medijska kuća izvještavamo kada se dese negdje drugo. Ovakva atmosfera u RTCG-u doprinosi tome da je nemoguće normalno raditi, a medijski radnici se stimulišu na poslušnost i autocenzuru - kazala je Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127111132_2d0910019cc8572e666314c0538756f656f57e883bbbe38a8b0be3780c0ac7ad.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127111132_2d0910019cc8572e666314c0538756f656f57e883bbbe38a8b0be3780c0ac7ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred RTCG"> <figcaption>Sa protesta ispred RTCG(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Zato danas poručuju stop zastrašivanju i ućutkivanju novinara, stop antisindikalnoj diskriminaciji i stop nasilju nad ženama jer su njihove koleginice u visokom procentu na meti ovih pritisaka.

Radusinović: Menadžment RTCG, predvođen Raonićem, kreirao atmosferu ugroženosti, straha, podjela i nepovjerenja

Španski ministar za socijalna i potrošačka prava Pablo Bustinduj izjavio je da se nada da će se i druge evropske zemlje pridružiti povlačenju sa Eurosonga nakon što je potvrđeno da će Izrael učestvovati na sljedećem izdanju.
Izrael je u četvrtak dobio odobrenje organizatora za učešće na Eurosongu 2026. godine, što je navelo Španiju, Nizozemsku, Irsku i Sloveniju da se povuku zbog rata u Gazi i dovelo takmičenje do jednog od najvećih sukoba u njegovoj istoriji.
Bustinduj je u izjavi poručio da se nada da će mnoge druge zemlje slijediti njihov primjer povlačenja sa Eurosonga.&nbsp;
- Čini se da kada jednom nestanu iz naslova ili iz vijesti svakodnevne slike neselektivnog masakra desetina hiljada, nevinih ljudi i djece - čini se da bismo trebali gledati u drugom pravcu i normalizovati. To se ne može desiti. I nije stvar samo u tome što je Španija odlučila da se povuče sa Eurosonga i ponosan sam na to što ne učestvuje na Eurosongu, radi se o tome da se nadam i učinit ću sve što je u mojoj moći da odgovorni za ovaj genocid na kraju odgovaraju pred međunarodnim sudom jer je to mjesto gdje trebaju biti. Španija ne zaboravlja, mi ne zaboravljamo tragediju i masakr koji je pretrpio palestinski narod i nadamo se da će pravda jednog dana biti zadovoljena i da će odgovorni platiti za to - poručio je španski ministaru u izjavi koju prenosi Rojters.
Španija i drugi emiteri koji su prijetili bojkotom događaja naveli su broj poginulih u Gazi i optužili Izrael za kršenje pravila koja imaju za cilj očuvanje neutralnosti takmičenja. Izrael optužuje svoje kritičare da pokreću globalnu kampanju blaćenja protiv njega.
Nakon sastanka u Ženevi, Evropska radiodifuzna unija odlučila je da se ne glasa o učešću Izraela, rekavši da je umjesto toga usvojila nova pravila čiji je cilj obeshrabriti vlade da utiču na takmičenje.
Odmah nakon te objave organizatora takmičenja, nizozemski, španski, irski i slovenski emiteri su saopštili da će se povući.

Španski ministar pozvao druge zemlje da bojkotuju Eurosong: Mi ne zaboravljamo masakr

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Policija u Londonu saopštila je da su uhapšene četiri osobe nakon što su bacile pitu od jabuka sa kremom na izložbeni ormar u kojem se nalaze neprocjenjivi britanski Kraljevski dragulji u Taueru u Londonu.
Metropolitan policija grada je navela da su službenici reagovali nakon prijava o kriminalnom oštećenju izložbenog ormara, koji sadrži Državnu krunu i da su četiri protestanta bacila sumnjivu hranu na ormar prije nego što su dvojica napustila mjesto događaja.
Jedna malo poznata, samoproglašena grupa za civilni otpor pod nazivom "Take Back Power" preuzela je odgovornost, navodeći da su njeni članovi bacili pitu od jabuka i kremu na ormar.
Grupa je na društvenim mrežama objavila video incidenta koji prikazuje mladu ženu kako postavlja aluminijsku posudu s pitom uz staklenu pregradu, nakon čega mladić prska kremu iz posude preko nje.
Imperialna Državna kruna, koju je nosio kralj Čarls III na kraju svoje krunidbene ceremonije 2023. godine i na formalnim događajima poput Svečanog otvaranja Parlamenta, mogla se vidjeti kako sjaji unutar ormara. Oba osumnjičena u snimku nosila su majice s natpisom "Take back power" (vratimo moć, engl.) i logom na prednjoj strani.
- Demokratija se raspala - povikala je mlada žena, dok je muškarac koji je prskao kremu rekao da je "Britanija slomljena".&nbsp;
- Došli smo ovdje, do dragulja nacije, da povratimo moć - dodao je on.
Snimak, koji je zabilježila druga osoba u blizini, prikazivao je ženu zaposlenu s radiom kako pokušava intervenisati, neprestano vičući "izvinite!" dok je zvala pomoć putem radija.
"Jewel House" u svjetski poznatom Taueru bio je zatvoren za javnost dok je istraga trajala, saopštila je policija.
- Službenici su blisko surađivali s policijom Grada Londona i sigurnosnim službenicima, a četiri osobe su uhapšene pod sumnjom za kriminalno oštećenje - dodala je Metropolitan policija u saopštenju. Napomenuli su da su osobe u pritvoru.
Kraljevski dragulji su najdragocjenije britansko blago, uključujući regale koje koriste kod krunisanja novih monarha. Sastavljeni od više od 100 predmeta i preko 23.000 dragulja, smatraju se "neprocjenjive kulturne, historijske i simbolične vrijednosti", prema dobrotvornoj organizaciji "Historic Royal Palaces" koja upravlja Tauerom u Londonu, gdje se većina dragulja čuva.
Dragulji su dio Kraljevske kolekcije, koja se drži u povjerenju monarha za naciju.

Demonstranti u Londonu bacili pitu od jabuka na eksponat britanskih Kraljevskih dragulja, uhapšene četiri osobe

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: protest