Predstavnici nevladine organizacije (NVO) Bijeli štap danas su ispred Skupštine Crne Gore, gdje protestuju zbog problematičnog člana 61 Zakona o vještačenju invaliditeta kojim se osobama koje su rođene sa invaliditetom nalaže ponovno vještačenje, poručili da brane doživotna prava stečena rođenjem.
Oni su kategorični da neće otići dok ih neko ne primi na razgovor, a rečeno im je da će im biti omogućen sastanak sa predsjednikom Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Draženom Petrićem. Kako su kazali novinarima, administracija Skupštine će ih u toku dana pozvati i saopštiti vrijeme sastanka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F6siq-r3t9so&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ona je upozorila da je njihove zahtjeve i amandmane odbio ministar Damir Gutić.
- Došli smo do ministra koji je napao rad moje organizacije. Nazvao je rad neutemeljenim i rekao da ne znamo problematiku - istakla je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FqNxdzE0P2To&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ukazala je da je sporno to što se ne definišu razlike između „onih koji su invaliditet stekli tokom života i onih koji su sa njim rođeni“. Na isto je ukazao i Adnan Kujović.
- Ne može biti isti princip vještačenja. Prava po osnovu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji su ograničena ukoliko mi ne podnesemo zahtjev do 2029. godine. A jutros je rečeno da, ukoliko ne podnesemo, niko nam neće prava ugroziti. Međutim, član zakona je jasan - ko ne podnese zahtjev u predviđenom roku izgubiće status osobe sa invaliditetom - pojasnio je on.
Ferid Muratović je poručio da će biti istrajni i odlučni, te da traže da se u rješavanje problema uključi i premijer Milojko Spajić.
Poručio je i da će spavati ispred Skupštine ako ne dođe do prijema.
- Mnoge osobe sa urođenim invaliditetom su me pozvale i kazale: „Feride, znam da će ovaj zakon direktno da me pogodi, ali nijesam u mogućnosti da dođem jer sam korisnik kolica.“ A Crna Gora je nepristupačna država, jer da bi došli iz drugih gradova treba im javni prevoz, koji ne mogu da koriste. I to pokazuje koliko nam je sve ograničeno - ispričao je Muratović.
Podrška ostalih udruženja osoba sa invaliditetom je evidentno izostala, jer se tokom okupljanja nijedna NVO nije pridružila NVO Bijeli štap. Njima nije jasno zbog čega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Protest NVO „Bijeli štap“: Branimo doživotna prava stečena rođenjem

U ime organizatora protestnog skupa u Brčelima, u subotu 20.septembra, u ime organizacionog odbora javnosti se saopštenjem, koje prenosimo integralno, obratio za javnost, Nenad Nikaljević koji je istakao da se protest organizuje zbog političkog djelovanja Srpske pravoslavne crkve i zbog nezakonitog prisvajanja - uknjižavanja državne imovine Crne Gore. 
Protest građana zakazan za subotu 20. septembra u 12:30 sati u Brčelima je strogo građanski skup, jer Brčeljani i ostali Crmničani žele da dobiju jasan i nedvosmislen odgovor: ko je i kako školsku zgradu koja je pod nazivom Osnovna škola „Jovan Tomašević“ radila do zemljotresa 1979. i kroz nju je prošlo 50 generacija, kao državnu imovinu, upisao na vjersku organizaciju. 
Ovaj objekat je poslije zemljotresa obnovljen, ali više nije služilo kao škola, već za druge aktivnosti u interesu domicilnog stanovništva. Kako je ova bivša škola postala vlasništvo SPC uzalud su stanovnici Brčela pokušavali saznati, i ako su se direktno ili preko advokata obraćali svim nadležnim institucijama. 
Dodatno se postavlja i pitanje: ko je i kako sva brastvenička groblja koja su bili komunice, protivzakonito prepisao na SPC. Kako to da državne institucije nijesu adekvatno reagovale na prijavljivanje da je u Gornjem manastiru devastiran grob Mitropolita Arsenija Plamenca koji je nezakonito otvorio, suprotno i zemaljskim i Božijim zakonima, jedan bivši novinar poznat kao ratnohuškač koji se kamuflirao mantijom. I tada su Crmničani održali protesni skup tražeći da „država reaguje“, ali je sve zataškano i do danas vlada muk i „ćutanje institucija“.
Isto je bilo i za grob Šćepana Malog koji je devastirao svještenik Gligorije, porijeklom iz Uba. Od tada do danas svi grobovi su „počišćeni“ ispred crkve Sv. Nikole, iako je ta parcela u staroj katastarskoj dokumentaciji opisana kao groblje. O svim ovim stvarima je ostavio zapise akademik dr Pavle Mijović, arheolog i istoričar umjetnosti, inače Brčeljanin, ali niko nikada nije sankcionisan jer „ljudi u crnom“ su očito „van zakona“.
Ali, kada jedan mještanin protestuje što se bez ikakve dokumentacije i stučnog nadzora remeti autentični ambijent nekadašnjeg dvora Đurađa Drugog Stracimiovića Balšića, s kraja četrnaestog vijeka i arhitektura ovog i drugih kulturno zaštićenog objekta, na njega i na njegovu suprugu se, ekspresno, sručila sva sila državnog represivnog aparata. Gola demonstracija „vladavine prava i snage države“ pokazana je na stariji bračni par, pa ispada da su jedan penzioner i njegova žena veća opasnost za „državu“ ,što ukazuju na nezakonje, nego oni koji ga decenijama brutalno sprovode. 
Zato protest, jer kao građani, Brčeljani, Crmničani i Crnogorci, moramo dići glas, jer ga od „države“ nema, što se brutalno i bez bilo kakve sankcije uništava crnogorsko kulturno, vjersko i istorijsko nasljeđe kao temelj našeg identiteta i države! 
Na skupu će govoriti:
 Nenad Nikaljević penzioner iz Brčela
 Jovan Lekić iz Seoca predsjednik Udruženje Crmničana
 Igor Gojnić Brčeli NVU Komunica NG
 Dr Miloš Vukanović iz Podgora
 Dr Aleksandar Radoman Iz Bračeni
 Snežana Mijač Sekulić penzionerka iz Utrga
Pravo na otpor nezakonju i sili je osnovno ljudsko pravo i zato - VIDIMO SE!

Zašto protest u Brčelima?

Nevladina organizacija “Bijeli štap” iz Nikšića najavila je protest osoba s urođenim invaliditetom, koji će biti održan sjutra, 18. septembra u 11 časova, ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici. Na taj način žele da nadležnima upute apel da status i prava svih koji su rođeni sa nekim invaliditetom budu trajno zaštićena.
- Nažalost, već mjesec, uprkos velikoj medijskoj podršci, sistem nije čuo naš glas, što smatramo neprihvatljivim. Takođe, nedopustivo je da se od osoba s invaliditetom traži ponovljeno podnošenje zahtjeva za jedinstveno vještačenje, uz prijetnju gubitka statusa i prava - saopštila je izvršna direktorica NVO “Bijeli štap” Slavica Samardžić.
Pozivaju građane da im se pridruže u borbi za dostojanstvo i ravnopravnost.
- Samo ujedinjeni možemo postići pravu promjenu! Sistem ne može ćutati dok su naša prava ugrožena. Vaša prisutnost je ključna! Naša je čvrsta odluka da se ovakva praksa promijeni i da naša prava budu trajno zaštićena, bez ikakvih dodatnih uslovljavanja. Spremni smo da ostanemo istrajni i prisutni ispred institucija sve dok se naš glas ne čuje i dok se naša prava ne osiguraju - navela je Samardžić u saopštenju, u ime osoba s urođenim invaliditetom.

Protest osoba sa urođenim invaliditetom sjutra ispred Skupštine

Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine biće održan 20. septembra kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u selu Donji Brčeli, a okupljanje je planirano između 12 i 12.30 sati. Kako je Portalu ETV kazao Nenad Nikaljević to je dogovoreno juče, nakon što se ispostavilo da je sportski teren, koji je pripadao Osnovnoj školi „Jovan Tomašević“, volšebno postao vlasništvo Crkve Srbije. - Teren ima i tribine, zbog čega smo ga smatrali najpodobnijim za skup, ali kada smo bili u policiji da prijavimo događaj i kada je inspektor ušao na „e katastar“ ispostavilo se da je sportski teren upisan kao vlasništvo Crkve Srbije. Zbog toga smo bili prinuđeni da odredimo drugu lokaciju, pa smo juče, u dogovoru s inspektorom Centra bezbjednosti Bar, koji je obišao teren, odlučili da skup bude organizovan kod spomenika koji je u neposrednoj blizini Donjeg manastira, odnosno crkve Svetog Nikole – kaže Nikaljević. Inspektor im je dao bezbjednosne instrukcije i najavio da će biti angažovane četiri ekipe saobraćajne policije koje će obezbjeđivati pristupne puteve i usmjeravati vozila ka mjestima za parkiranje, kako ne bi došlo do saobraćajnih blokada. - Molimo učesnike skupa da sarađuju sa saobraćajnom policijom – zaključio je Nikaljević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060956_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060956_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"><figcaption>Donji Brčeli</figcaption></figure>  Crkva Srbije duže od tri decenije upravlja crnogorskim crkvama i manastirima koji su bili ili vlasništvo države ili sela u kojima se nalaze, ali se ispostavilo da su uspjeli većinu njih da prepišu na ovu vjersku zajednicu. Nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, njihova druga vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović formalizovala prepis crnogorskog sakralnog i kulturnog blaga na Crkvu Srbije. Abazović je 3. avgusta 2022. godine sa poglavarom ove crkve potpisao u Podgorici takozvani Temeljni ugovor, prema kojem država više nema nikakvih ingerencija nad crnogorskim crkvama i manastirima koje su gradili naši preci. Ovim dokumentom Crkva Srbije je postala čak vlasnica i grobalja u okviru grobljanskih crkava. Nenad Nikaljević jedan je od onih koji se godinama istrajno suprotstavlja devastaciji crnogorskog kulturnog blaga, konkretno Donjeg manastira u Donjim Brčelima, koji je i zaštićeno kulturno dobro Crne Gore. Njegova borba je ostala uzaludna, ali on i dalje pruža otpor na svaki nastavak devastacije, pa je i u petak, 12. septembra zahtijevao da mu odgovore imaju li potrebne dozvole za prekopavanje kanala u okviru manastirskog kompleksa. Umjesto odgovora, jedan od radnika je pokušao fizički da se obračuna sa njim, stežući ga za grkljan, nakon čega je on grubo izvrijeđao svještenstvo, a oni to snimili kamerama mobilnih telefona i dostavili svojim medijima, koji su organizovali hajku protiv Nikaljevića, ne stavljajući priču u kontekst. On je u petak popodne uhapšen i iako je ozbiljno bolestan noć je proveo u policijskoj betonjerci u Baru. U subotu, nakon saslušanja u sudu pušten je da se brani sa slobode, ali je toga dana uhapšena njegova supruga Suzana Nikaljević nakon prijave popova da im je u hodniku suda prijetila smrću. Po nalogu tužilaštva i ona je završila u „betonjerci“ đe je provela nepunih deset sati i kasno u subotu veče saslušana u Sudu za prekršaje u Baru i kažnjena 1.000 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091707090_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091707090_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"><figcaption>ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO, ALI SAMO NA PAPIRU: Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption></figure>  Na groblju u okviru crkve sahranjeni su Nikaljevićevi preci – prađed, đed, otac, stričevi. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji. Ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević na saslušanju u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“ i naglasio da svještenstvu od njega ne prijeti bilo kakva opasnost. Nikaljevićeva supruga, takođe je bila kategorična da se srpski popovi mogu osjećati sigurno. Optužila ih je da su je lažno prijavili i lažno svjedočili da im je rekla: „Poginućeš, i ti ćeš isto“. Policajac koji je bio tik uz nju, međutim, na sudu je rekao da nije čuo što je kazala popovima. Poslije incidenata svještenstva Crkve Srbije sa Nikaljevićima mještani su odlučili da u subotu organizuju protestni skup. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Kaćuša Krsmanović

Protestni skup u Donjim Brčelima održaće se kod spomenika palim partizanima

Mještani Ravne Rijeke i okolnih mjesta organizovali su jednosatni protest na kružnom toku na Ribarevinama nezadovoljni zbog, kako su rekli, neipunjenog obećanja za izgradnju trotoara uz magistralni put koji se rekonstruiše.
Protest je počeo u 10 i trajaće do 11 sati.
Mještani traže pismene garancije od Uprave za saobraćaj da će biti izgrađeni trotoari i rasvjeta na potezu od Ribarevina do Slijepač mosta, kako im je prethodno obećano.

(FOTO) Protest na Ribarevinama: Mještani traže pismene garancije da će biti izgrađeni trotoari i rasvjeta

Brčeljani i ostali Crmničani u subotu, 20. septembra u podne, organizuju protestni skup kod Donjeg manastira Sveti Nikola kako bi se usprotivili političkom djelovanju Srpske pravoslavne crkve (SPC) i nezakonitih upisa imovine države Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FWdXiE8Ix67g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Oni su poziv na protest objavili na društvenim mrežama.

Crmničani 20. septembra organizuju protestni skup zbog političkog djelovanja SPC i nezakonitih upisa državne imovine

Koncertom malog sastava big benda "Novosadašnji" okončan je večerašnji protest u Novom Sadu, koji su pod nazivom "Slobodo, tu smo" organizovali zborovi Novog Sada.
Studenti su poručili i da je "univerzitet svjetionik slobode, znanja i zajedništva" i da su oni "jedini koji to mogu pokazati svojim primjerom".
Kolona od nekoliko hiljada Novosađana došla je u Kampus Univerziteta gdje je održano 16 minuta tišine čime je odata pošta poginulima u pada nadstrešnice ulaza novosadske Željezničke stanice 1. novembra 2024.
Na čelu kolone bio je veliki transparent "Studenti imaju jedan hitan zahtjev - Raspiši izbore!".
Studentkinja Akademije umjetnosti Jelena Stanković zahvalila se profesorima koji su zajedno sa studentima i uz studente i svoj govor posvetila njima.
- Bez slobodnog profesora, nema slobodnog studenta, znači nema ni slobodnog univerziteta. Hvala što pokazujete da slobodan kampus može da postoji. Bez vas ovo bi bila jedna administrativna zona. Zato naš kampus nećemo dati nikome, ni rektoru, ni bilo kome ko je misli da je naše ćutanje 5. septembra znak nekakvog poštovanja. Kampus je naš i ostaje slobodan - poručila je studentkinja.
Poslije govora, uslijedio je nastup Big Benda.
Svi građani pozvani su večeras na protest roditelja đaka Jovine gimnazije "Svi Zmajevi u jednom gnezdu" koji će biti održan sjutra, u 7:15 sati, kao i na protest poljoprivrednika od 12 sati kod Banovine.

Studenti sa skupa u Novom Sadu: "Univerzitet je svjetionik slobode, znanja i zajedništva"

Desetine hiljada ljudi protestovale su u glavnom gradu Turske Ankari zbog sudskog postupka koji bi mogao da smijeni lidera opozicije nakon jednogodišnjeg pravnog obračuna sa stotinama njenih članova.
Snimci uživo prikazuju masu koja nosi turske zastave i skandira tražeći ostavku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Sudska odluka, koja se očekuje sjutra, o tome da li će se poništiti kongres Republikanske narodne partije /CHP/ iz 2023. godine zbog navodnih proceduralnih nepravilnosti mogla bi da preoblikuje stranku, potrese finansijska tržišta i utiče na vrijeme održavanja opštih izbora zakazanih za 2028. godinu.
Ukoliko se to dogodi, lider stranke Ozgur Ozel biće smijenjen sa mjesta šefa stranke. Sud bi takođe mogao da odloži presudu.
Govoreći na današnjem skupu, Ozel je rekao da Vlada pokušava da zadrži vlast potkopavanjem demokratskih normi i suzbijanjem neslaganja nakon pobjeda opozicije na lokalnim izborima u protekloj godini.
Ozel je takođe pozvao na vanredne opšte izbore.
- Ovaj slučaj je politički. Optužbe su kleveta. Naši drugovi su nevini. Ono što se radi je puč, puč protiv budućeg predsjednika, protiv buduće vlade. Odupiraćemo se stalno - rekao je Ozel u svom obraćanju na skupu.
Vlada navodi da je pravosuđe nezavisno i poriče bilo kakve političke motive.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAliYigitKaraca%2Fstatus%2F1967287871108452750%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1967287871108452750%7Ctwgr%5Ecc6192baf1cd30868569bc43185040e21febebd6%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Novi protesti u Turskoj: Desetine hiljada ljudi na ulicama Ankare

Više od 100.000 građana hodali su danas centrom Londona noseći britanske i engleske zastave na protestu koji je organizovao antiimigrantski i antiislamski aktivista Tomi Robinson.
Demonstranti su nosili britanske zastave i crveno-bijeli krst svetog Jurja, dok su drugi donijeli američke i izraelske zastave te nosili kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trampa.
Uzvikivali su slogane kojima su kritikovali premijera Kira Starmera i nosili transparente, uključujući i neke na kojima je pisalo "pošaljite ih kući".
Neki učesnici doveli su djecu.
Robinsona navodno podržava Elon Mask
Robinson je protest Unite the Kingdom nazvao proslavom slobode govora.
- Stotine hiljada ljudi već pune ulice centralnog Londona dok se ujedinjujemo kao jedno za naše slobode - rekao je Robinson na X-u.
Robinson opisuje sebe kao novinara koji razotkriva državne nepravde i među svoje pristalice ubraja američkog milijardera Elona Maska.
Najveća britanska antiimigrantska politička stranka, Reform UK, koja je posljednjih mjeseci bila na vrhu anketa, drži se podalje od Robinsona koji ima nekoliko krivičnih presuda.
- Želimo našu zemlju natrag, želimo da se naša sloboda govora vrati na pravi put - rekla je Sandra Mitchell koja podržava skup.
-Moraju zaustaviti ilegalne migracije u ovu zemlju. Vjerujemo u Tomija - dodala je.
Policija je saopštila da je na Robinsonovom maršu pod nazivom "Ujedinimo kraljevstvo" učestvovalo oko 110.000 ljudi, dok se u blizini okupilo oko 5.000 kontrademonstranata na protestu "Ustanimo protiv rasizma".&nbsp;

U Londonu veliki protest protiv migranata: Želimo našu zemlju natrag

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) organizovaće naredne sedmice protestnu šetnju do Ministarstva zdravlja, gdje će ponoviti svoj zahtjev da im se plate budu veće za 15 odsto od zarada njihovih kolega u drugim zdravstvenim ustanovama.
Kako za "Dan" kazali iz Odbora, protest planiraju za 18.septembar, a ukoliko im ne bude dozvoljeno, to će učiniti 19. septembra. Kako ističu, ne odustaju od svoj zahtjeva ni nakon višemjesečnog ignorisanja od strane nadležnih.
Odbor je prije pet mjeseci uputio dopis premijeru Milojku Spajiću, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, u kome za sestre i tehničare u KCCG traže plate za 15 odsto veće od zaposlenih u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. To su obrazložili opterećenjem poslom u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori i niskim zaradama. Zahtjev je potpisalo 1.200 zaposlenih.
- Protest ćemo organizovati u poslijepodnevnim časovima, jer većina kolega radi prije podne. O tome ćemo naknadno obavijestiti kolege - rekli su iz Odboru.
Ističu da do sada nijesu imali kontakte sa predstavnicima nadležnog ministarstva i Vlade.
- Poslije ovog zahtjeva gledaju nas kao neprijatelje, pa se pojedini članovi našeg odbora suočavaju sa nekim situacijama na poslu koje pokazuju da smo nepoželjni u kreiranju procesa rada u KCCG - ogorčeni su članovi Odbora.
Na razgovor ih nijesu pozvali ni iz Ministarstva zdravlja, iako su novu urgenciju poslali krajem avgusta.
- Mi ne odustajemo! Tražimo da se amandmanski djeluje na Zakon o zaradama, tako što će Klinički centar Crne Gore biti prepoznat kao zdravstvena ustanova od posebnog značaja za državu, a samim tim i naše zarade uvećane. Druga mogućnost je da se to učini kroz granski kolektivni ugovor, kao i u slučaju ustanove "Komanski most". U oba slučaja naš zahtjev zavisi od ministra zdravlja i njegove dobre volje - napominju iz Odbora.
Kako podsjećaju, posljednje povećanje plata dobili su kroz program "Evropa sad 1" u decembru 2021.
- U januaru 2022. godine plata medicinske sestre bila je skoro na nivou prosječne zarade u državi, dok je danas daleko ispod toga i predstavlja najmanje plaćeno stručno zanimanje u Crnoj Gori, iako nosi ogromnu društvenu, ličnu i profesionalnu odgovornost - ukazuju iz Odbora.
Navode da redovni radni sat medicinske sestre sa srednjim stručnim obrazovanjem iznosi 3,4 eura, njen prekovremeni rad plaćen je 5,44 eura, a sat noćnog rada 2,70 eura.
- Redovni rad medicinske sestre sa završenim visokim obrazovanjem plaćen je 4,31 euro, sat prekovremenog rada 6,90 eura, a sat noćnog 3,45 eura. Da li znate bilo koje stručno zanimanje koje je manje plaćeno - pitaju iz Odbora medicinskih sestara i tehničara.
Njihove predstavnike ranije su primili poslanički klubovi u Skupštini.

Protest medicinskih sestara i tehničara 18. septembra

Hrvatski predstavnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol ocijenio je da su odnosi Hrvatske i Crne Gore dobri, te da postoji napredak u rješavanju pojedinih pitanja između dvije države.
- Najvažnije pitanje je odšteta logorašima, odštete njihovim porodicama koje su pretrpjele štetu tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, koja je dijelom nažalost došla i iz Crne Gore. Crna Gora i Hrvatska su blizu sporazuma za konačno rješenje toga pitanja. Konkretno, govorimo o odšteti žrtvama Domovinskog rata - rekao je Sokol na sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Skupštini.
On je istakao da su Hrvatska i Crna Gora blizu pronalaska konačnog rješenja za najvažnije pitanje - odštetu logorašima iz Morinja.
Istakao je da se iz Skaj prepiski vidi da kriminal i te kako postoji u državi, ali da je glavni problem strani uticaj, naročito iz Srbije, a potom i Rusije.
- Imamo provokacije, poput podizanja spomenika ratnim zločincima ili najava u vezi sa pločom Morinj - naglasio je Sokol.
Prema njegovom mišljenju, najveći problem u Crnoj Gori je strani uticaj.
- Dijelom Srbije, dijelom Rusije, Crna Gora ne smije biti ničiji privezak, Crna Gora treba da je suverena, i jedino kao takva može ka EU - rekao je on.
No, kako kaže Sokol, postoje opstrukcije na putu Crne Gore ka EU.
- Imamo podizanje spomenika zločincima iz Drugog svjetskog rata, provokacije sa brodom „Jadran“, „probni baloni“ sa uklanjanjem ploče u Morinju… Hrvatska apsolutno želi da Crna Gora uđe u EU i nastaviće da podržava taj put. Strateški i geopolitički interes Hrvatske je da Crna Gora uđe u EU - kaže Sokol.

Sokol: Hrvatska i Crna Gora blizu konačnog rješenja za odštetu logorašima iz Morinja

Na ulazu u mjesno groblje u Pavinom Polju od prošle godine do danas stoji tabla s nazivom „Srpsko pravoslavno groblje“, a Portalu ETV nijesu odgovorili iz Opštine Bijelo Polje na pitanja koja sam im uputili prije duže od dvije sedmice. Pitanja smo dostavili predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, a pitali smo ga zašto, nakon što je Mjesna zajednica odbila da ukloni tablu on nije naložio da ona bude uklonjena, te da li i on smatra, kako su se pravdali iz Mjesne zajednice, da bi taj čin značio „narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa, diskriminaciji prema nekoj grupi građana ili naciji i sl“? Pitali smo i da li je u ovom slučaju postupala Komunalna inspekcija. Nepoznati „topografi“ u septembru prošle godine postavili su u Pavinom Polju table sa izmišljenim nazivima lokalnih sela, pa su Muslići, Babajići, Čokrlije... postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica, a mjesno groblje je dobilo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Table su bile ispisane na ćirilici. Informaciju je objavio Portal Antena M 12. septembra, a bjelopoljske vlasti odmah su reagovale. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović tada je Portalu ETV da su uklonjene sve table, osim ispred groblja, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju"> <figcaption>Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ispostavlja se da do danas nijedna institucija u gradu i Državi Crnoj Gori nema ingerencije da ukloni spornu tablu?! Smolović je tada rekao da su uputili dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, te da će se obratiti i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv toga groblja ne nosi ni vjerska, ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je on tada. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju nijesu formirali predmet - ocijenili su da nema ništa sporno što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice.&nbsp; - Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta - ocijenio je prošlog septembra za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. Potreba da i groblje bude „srpsko“, istakao je on, je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti. Mr Veselin Konjević, profesor istorije, rekao je da nema dileme da je postavljanje tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Naši sagovornici su tada ukazali na činjenicu da je ovo još jedan pokušaj prekrajanja istorije i „ubijanja“ svakog dokaza postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju i pokušaj brisanja jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom masakru pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su tada upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od toga masovnog zločina, koji mnogi istoričari tretiraju kao genocid. Muslimani su na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – podsjetio je Rastoder. Na groblju u Pavinom Polju sahranjen je i Ramo Hasanbegović Sejdović koji je poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja, ipak odlučio da se vrati i do smrti je živio u selu Mahala.&nbsp; Crnogorske institucije zarobljene pojedincima i pojedinkama koji predano rade na velikodržavnom projektu Srbije – „srpski svijet“, nažalost ne žele da odlučnom akcijom stave tačku na reviziju istorije i poruke ekstremista da ni mrtvim nesrbima nema mjesta na grobljima kojima gazduje Crkva Srbije.

Tabla „Srpsko pravoslavno groblje“ duže od godine šalje poruke mržnje nesrbima

Uprava policije Crne Gore, oslanjajući se na dosadašnju uspješnu saradnju i povraćeno povjerenje unutar međunarodnih bezbjednosnih okvira, potvrđuje svoju posvećenost i profesionalizam kroz unapređenje regionalne i međunarodne saradnje, s ciljem efikasne borbe protiv svih oblika organizovanog kriminala i pružanja jedinstvenog regionalnog odgovora na savremene bezbjednosne izazove, poručio je direktor UP Lazar Šćepanović.
Šćepanović je, zajedno sa načelnikom Specijalnog policijskog odjeljenja Predragom Šukovićem, učestvovao je na Trećem okruglom stolu o organizovanom kriminalu, održanom u Dubrovniku od 17. do 18. septembra, u organizaciji ICITAP Hrvatska i Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije.&nbsp;
Ovaj regionalni forum okupio je čelnike policija iz Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, kao i predstavnike američke Uprave za suzbijanje narkotika (DEA). &nbsp;
- Okrugli sto je bio posvećen jačanju institucionalnih veza i unapređenju međusobne komunikacije, sa ciljem razmjene relevantnih iskustava i praksi u oblasti suzbijanja različitih oblika savremenog organizovanog kriminala, sa fokusom na borbu protiv trgovine narkoticima i ilegalnih migracija, kao i razvijanju zajedničkih regionalnih inicijativa u ovoj oblasti - kazali su u policiji.

Šćepanović: Uprava policije daje značajan doprinos jedinstvenom regionalnom odgovoru na organizovani kriminal

Lexington, jedan od najboljih bendova iz regiona, stiže u Podgoricu 15. novembra, u sklopu velike regionalne turneje ,,Dođi ove noći,, kojom ova grupa obilježava 20 godina karijere. Spremni su da publici u Bemax areni prirede nezaboravnu noć, prepunu emotivih pjesama, pa muzički spektakl i u našem Glavnom gradu neće izostati. Ovo je slavljenička godina i dvije decenije postojanja na muzičkoj sceni zaslužuje veličanstveni koncert, koji će obilovati prepoznatljivom harizmom frontmena Bojana Vaskovića.
,,Dođi ove noći,, je poziv da baš u Podgorici, gradu u kojem je pjevač Bojan Vasković živio nekoliko godina, dođete i zajedno s momcima iz grupe proslavite veliki jubilej. Očekujte spektakl svjetskih razmjera, kako najavljuju iz benda, uz njihove najveće hitove kao što su “Dobro da nije veće zlo”, “Donesi”, “Potraži me”, “Pijane usne”, “Dugujem ti sebe”, “Cvijeće”, “Kako je tako je” i mnoge druge.
Da će noć biti za pamćenje, obećavaju iz grupe i pozivaju da ne propustite njihov prvi samostalni, veliki koncet u Podgorici.
Ulaznice možete obezbijediti: gigstix.me i Tobacco S Press šopovima širom CG.
VIP karte: Bemax arena i HappyLand igraonica, svakog dana od 10 do 22h. Sve informacije putem broja telefona 069 / 514 - 000..
Grad za koji ih, poručuju iz benda, vežu nevjerovatne uspomene, dugogodišnja ljubav sa crnogorskom publikom, uz mnogo prijatelja i napokon veliki, slavljenički koncert, 15. novembra u Bemax areni, u 20 h....

Lexington bend "Dođi ove noći" u Bemax areni 15. novembra

Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

,,Hehehehehehe, uh kume znaš kad je pao Milo imao - &nbsp;neki osjećaj prave slobode. A htjeli su nam Lazovići glavu slomit”... &nbsp; Četiri dana nakon što je 30. avgusta 2020. godine srušena vlast Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera, ovako su dvojica uticajnih članova škaljarskog klana, preko Skaj aplikacije, kovali planove za bolju i srećniju budućnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653" data-rendition-name="original" width="897" height="474" loading="lazy" alt='OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"'> <figcaption>OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  A ta bolja i srećnija budućnost, prema zamisli škaljaraca, morala je ići samo u jednom pravcu – rasformiranja specijalnog policijskog tima i uklanjanja sa pozicija odlučivanja Zorana Lazovića, uticajnog policijskog funkcionera. A potom kroz dalji obračun koji će, umjesto škaljaraca, da sa Lazovićem, ali i Milivojem Katnićem i ostalima da obavi – nova avgustovska vlast. &nbsp; U porukama koje razmjenjuju Vladimir Ulama, pod nadimkom ,,Kapri” i njegov saborac iz škaljarskog klana čiji jedini znak prepoznavanje je nadimak ,,Ahil” zaista se vidi olakšanje nakon izbora. Kao i nada da više neće biti pod progonom jer su se sada &nbsp;njihovi prijatelji dočepali vlasti. &nbsp; &nbsp;,,Bar nam neće više murija na život seđeti kad se instaliraju ovi naši” – kaže škaljarac sakriven iza nadimka ,,Ahil”. &nbsp; RASFORMIRATI SPECIJALNI TIM ,,Ahil” upozorava Ulamu da sada, poslije izbora &nbsp;,,treba pripaziti da se skine specijalni tim”, pa kad, kako kaže, ,,skine se Lazović, kako će da puca”... Analiza komunikacija visokopozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe Vladimira Ulame i drugog pripadnika ove kriminalne organizacije pokazuje da su promjenu vlasti 30. avgusta 2020. dočekali kao veliki, radosni, politički i društveni preokret. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner "> <figcaption>SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kao i u više prethodnih Skaj korespondencija, tako i ovoj vođenoj četiri dana nakon parlaemntarnih izbora vidi se da su uticajni članovi škaljarskog kriminalnog klana bili glasači Demokrata Alekse Bečića. Zato ,,Ahil” i kaže da su svi iz njegove kriminalne grupe glasali za Demokrate, očekujući da će upravo ekipa okupljena oko čelnika Demokrata dobiti zadatak kontrole bezbjednosnog sektora. &nbsp; Istovremeno, Skaj prepiska pokazuje da su još 3. septembra, četiri dana nakon izbora, škaljarci imali informacije da će Dritan Abazović biti ključni čovjek u novoj vlasti. Lider Ure, partije koja je programski udaljena u odnosu na prosrpske i proruske partije bio je spreman da preuzme potpredsjendičko mjesto u vladi formiranoj u Manastiru Ostrog, pod budnim okom Amfilohija, tadašnjeg mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović"> <figcaption>JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović(Photo: Ilustracija)</figcaption> </figure>  Škaljarci su očekivali mnogo od Abazovića, pa su na interesantan način iskazivali zadovljstvo što će čelnik Ure biti koordinator svih službi bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; ,,GLASALI SMO DEMOKRATE, KADA SMO ZNALI...” Škaljarac koji se skriva pod pseudonimom ,,Ahil” ističe da su i on ,,i svi njegovi“ glasali Demokrate, i da su članovi Bečićeve stranke ,,svi kao „braća“. Poručuje i da škaljarcima policija - nakon promjene vlasti - više neće praviti probleme, za razliku od prethodnog perida, kada su im, citiramo, ,,Lazovići htjeli glavu slomiti”. &nbsp; I ove Skaj prepiske članova škaljarskog klana pokazuju naklonost bezbjednosno interesantnih lica prema Demokratskoj Crnoj Gori. To je obimna dokumentacija kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo i koja ukazuje na veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, pa Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. U komunikaciji Barana se Đurišić izjašnjava kao član političke stranke Demokratska Crna Gora. &nbsp;Televizija E, ali i više drugih medija, opširno su izvještavali o razgranatim vezama OKG ,,Budvanska” sa funkcionerima Demokrata u Budvi. Ali i o bahatom, nezakonitom ponašanju nekih policijskih funkcionera iz redova Bečićeve stranke. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93" data-rendition-name="original" width="994" height="633" loading="lazy" alt="BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić"> <figcaption>BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  FUNKCIONERSKA BAHATOST &nbsp; Poput Dragane Kažanegre Stanišić, državne sekretarke u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koja je bila javno prozvana da je zaposjela tuđu imovinu u naselju Pržno u opštini Budva. Protiv nje je 25. decembra prošle godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnio krivičnu prijavu Miraš Miketić, vlasnik stana u kojem je Kažanegra Stanišić boravila, mimo njegovog odobrenja. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Svi ovi detalji, sadržaj Skaj prepiske, ali i informacije o zloupotrebama službenog položaja pohranjeni su mjesecima u ladicama Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novivić, a neke i više od dvije godine. I za sada nema ikakve akcije, čak ni najava da će bilo ko biti saslušan ili da će se formirati predmet. &nbsp; &nbsp;Izgleda kao da je pozicija vlasti za sada - savršen štit. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Dritan mi je sledeća tetovaža!”

Advokat Veselin Radulović dopunio je krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrta Borisa Bogdanovića zbog osnovane sumnje da počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti. U prijavi koju će Radulović danas predati Specijalnom državnom tužilaštvu a, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je Bogdanović nakon što je objavljena informacija da je protiv njega dopunjena krivična prijava zbog sumnje da je falsifikova isprave – diplomu, uputio niz primitivnih uvreda, kleveta i prijetnji. Bogdanović je u saopštenju advokta Radulovića označio kao „glasnogovornika bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama“, kao dio „kriminalne piramide“, kao nekoga ko „štiti šverc i korupciju“, zatim da je „nagazio pogrešnog“ i da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. -Protiv Bogdanovića sam 15. septembra dopunio prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo falsifikovanje isprave. U javnom odgovoru na vijest o dopuni krivične prijave Bogdanović nije osporio navode iz krivičnih prijava i dopune prijave, već je nakon niza primitivnih uvreda i kleveta moj račun uputio prijetnje dovodeći me u vezu sa kriminalnim klanovima i kriminalnim strukturama - piše u prijavi Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Advokat u prijavi kao dokaz navodi saopštenje koje je Bogdanović objavio na Fejsbuku. Radulović smatra da iako Bogdanović ne djeluje „kao osoba koja bi neposredno bila u stanju da realizuje prijetnju poput „šake u bradu“ ipak prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno jer, kako se navodi u prijavi, Bogdanović je član političke partije za koju SDT posjeduje dokaze – skaj prepiske da su članovi kriminalnih organizacija u njenu korist kupovali glasove. Advokat je ukazao i da Bogdanovićeva partija upravlja sektorom bezbjednosti i odbrane, pri čemu neosnovana povezivanja predstavljaju ozbiljna targetiranja i ugrožavanje sigurnosti. -S obzirom da postoji osnovana sumnja da je ova prijetnja rezultat djelovanja kriminalne organizacije i da je nastavak pokazane spremnosti da se u njenom djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje , kao i da je prijetnja reakcija na krivične prijave koje sam prethodno podnio zato dostavljam ovu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu – piše u prijavi advokata Radulovića. On podsjeća da su mu i ranije „članovi organizacije uputili prijetnje i ugrozili mu sigurnost navodima da mu predstoji „ćeranija“ i da će „plakati“ samo zato što radi svoj posao“. Nove prijetnje, prema stavu Radulovića, predstavljaju novi pokazatelj spremnosti kriminalne organizacije da u djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje. -Dodatno način javnog izražavanja prijavljenog Bogdanovića dodatno ide u prilog sumnjama u regularnost diplome za koju navodi da je stekao, jer diplomirani pravnici na krivične prijave ili podneske sigurno ne odgovaraju primitivnim uvredama, klevetama i prijetnjama da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. Naprotiv, na takav način odgovaraju upravo članovi kriminalne organizacije – piše u prijavi.

Radulović: Bogdanović na optužbe odgovorio ne kao pravnik, već kao član kriminalne organizacije

Ministar odbrane Slovenije Borut Sajovic, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.
Novinar portala ETV Miraš Dušević najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.
Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.
Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.
Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.
–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.

Tag: protest