Državljani Kazahstana, društveni aktivisti Almat Muhamedžanov i Dinara Smailova organizovaće u ponedjeljak, 9. februara, od 11 do 12 sati, odobreni protestni piket ispred Generalnog konzulata te zemlje u Podgorici, u naselju Gorica C.
Protest se organizuje pod sloganom „Protivimo se ubrzanom i neopravdanom usvajanju novog Ustava Kazahstana“, a cilj akcije je da se međunarodna javnost upozna sa, kako navode organizatori, ozbiljnim i sistematskim kršenjima ljudskih prava u Kazahstanu, kao i sa progonima građana zbog izražavanja mišljenja o nacrtu novog ustava.
Prema njihovim riječima, krajem januara 2026. godine proces koji je prvobitno predstavljen kao javna rasprava o reformi parlamenta iznenada je promijenjen na inicijativu predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva. U vrlo kratkom roku, predsjedničkim dekretom formirana je Ustavna komisija, koja je za manje od deset dana u potpunosti izmijenila važeći Ustav, uključujući i njegovu preambulu.
Organizatori upozoravaju da je već za mart 2026. godine planirano održavanje opštenarodnog referenduma o novom Ustavu, bez stvarne javne rasprave. Kako ističu, dosadašnja praksa u Kazahstanu pokazuje da su referendumi sprovođeni uz tvrdnje o „ubjedljivoj većini“, ali bez transparentnosti, što dovodi u pitanje njihovu legitimnost.
- Smatramo da će predloženi nacrt Ustava u praksi dovesti do konačnog uništenja demokratskih institucija u zemlji. Jačanje ovlašćenja predsjednika i uvođenje funkcije potpredsjednika dodatno će učvrstiti koncentraciju vlasti. Parlament će ostati bez stvarnog uticaja, dok će ljudska prava biti potisnuta u korist apstraktnih „interesa države“ - navode organizatori.
U protestnom piketu učestvovaće dvije osobe – Dinara Smailova i Almat Muhamedžanov, koji su 2025. godine dobili status međunarodne zaštite u Crnoj Gori i imaju status političkih izbjeglica.
Glavni zahtjevi protesta su: zaustavljanje neopravdanog i ubrzanog usvajanja novog Ustava Republike Kazahstan; obustavljanje represije nad aktivistima i građanima koji učestvuju u javnoj raspravi o nacrtu Ustava i obezbjeđivanje prava na slobodno izražavanje mišljenja bez prijetnji, hapšenja i političkog progona.
- Građani Kazahstana danas su faktički lišeni mogućnosti da utiču na odluke od ključnog značaja za budućnost zemlje - poručuju organizatori, uz apel međunarodnoj zajednici i organizacijama za zaštitu ljudskih prava da hitno reaguju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Podgorici protest protiv novog Ustava Kazahstana: Aktivisti upozoravaju na urušavanje demokratije i kršenje ljudskih prava

Nekoliko desetina demonstranata uhapšeno je u subotu tokom protesta ispred federalne zgrade u Mineapolisu, povodom obilježavanja mjesec dana od smrti Rene Gud, žene iz Minesote koju je ubio agent federalne Službe za imigraciju i carine (ICE).
Iz šerifove kancelarije rečeno je za TV kanal KSTP da je uhapšeno najmanje 42 ljudi, prenosi danas ABC.
Više stotina nezadovoljnih građana okupilo se juče oko podneva po lokalnom vremenu ispred zgrade "Bishop Henry Whipple Federal Building" u kojoj se nalaze brojne savezne kancelarije, bacajući boce i seksualne igračke ka policajcima koji su čuvali zgradu, prenose agencije.
Organizatori su ponovili kritike na račun imigracijske represije širom Minesote, nazivajući je "federalnom okupacijom".
Nekoliko demonstranata je uhapšeno nakon što je masa počela da baca komade leda, pri čemu je jedan policajac pogođen u glavu, a staklo na policijskom vozilu je razbijeno.
Policija je proglasila okupljanje nezakonitim i naredila demonstrantima da se raziđu. Mnogi su to učinili, međutim, oko stotinak ljudi je to odbilo da učini.
Stotine ljudi okupile su se u subotu i na snijegom pokrivenom polju u parku u Mineapolisu kako bi odali poštu Rene Gud i Aleksu Pretiju, ubijenom 24. januara, a organizatori događaja su ponovili nedavne kritike imigracionih mera širom Minesote.
Imigracioni službenik je ubio Rene Gud, 37-godišnju majku troje djece, u njenom automobilu u Mineapolisu 7. januara.
Video-snimci slučajnih posmatrača prikazuju kako je agent prišao njenom automobilu koji je stajao na sredini ulice, zahtijevajući da otvori vrata i uhvatio kvaku.
Vozilo je krenulo, a drugi imigracioni službenik, koji je bio ispred, povukao je oružje i odmah pucao iz neposredne blizine, iako je vozilo išlo u smjeru ka desno, dok je on bio na lijevoj strani.
Trampova administracija opisuje Gud kao "domaćeg teroristu" koja je navodno pokušala da pregazi službenika, što su odbacile vlasti Mineapolisa i savezne države Minesote.
Preti je ubijen 24. januara tokom sukoba sa imigracionim službenicima na ulici, a video-snimak prikazuje šestoro agenata kako obaraju Pretija na zemlju.
Jedan od njih je uočio da Preti nosi oružje za koje je imao dozvolu, i povikao "Ima pištolj", nakon čega su dva službenika otvorila vatru.

Više desetina osoba uhapšeno na protestima u Mineapolisu

Hiljade ljudi okupile su se u subotu u Milanu u znak protesta protiv Zimskih olimpijskih igara, dan nakon svečanog otvaranja u sjevernom italijanskom gradu, dok je manji broj demonstranata bacao petarde i sukobio se sa policijom.
Grupa od oko sto demonstranata bacala je petarde, dimne bombe i boce na policiju nakon što se u subotu izdvojila iz glavne mase demonstranata u Milanu, gradu domaćinu Olimpijskih igara.
Policija, opremljena za razbijanje demonstracija i sa štitovima, odgovorila je vodenim topovima u pokušaju da rastjera grupu, od kojih su neki nosili kapuljače i šalove kako bi prekrili lica. Red je uspostavljen nakon nekoliko minuta.
Nekoliko izgrednika je uhapšeno.
Policija je bila u stanju visoke pripravnosti nakon nasilnih sukoba tokom protesta u Torinu prošlog vikenda, u kojima je povrijeđeno više od sto policajaca.
Rojters javlja da je više od pet hiljada ljudi izašlo na ulice Milana zbog troškova stanovanja i ekoloških problema.
Demonstranti su nosili transparente osuđujući čitav niz problema, od korišćenja vještačkog snijega i sječe drveća, do stambene krize u finansijskoj i modnoj prijestonici Italije.
- Igre više nisu održive sa ekološkog ili društvenog stanovišta, njihovo vrijeme je isteklo - rekla je demonstrantkinja Frančeska Misana za AFP.
Kritičari Zimskih olimpijskih igara žale se na uticaj infrastrukture na krhku planinsku životnu sredinu, kao i na široko rasprostranjenu upotrebu vještačkog snijega, za čiju proizvodnju se intenzivno troše energija i voda.
Drugi tvrde da je za mnoge Milano postao grad u kojem više ne mogu da žive zbog rastućih troškova života, usljed priliva bogatih novih stanovnika privučenih poreskom šemom.
- Ove Igre su promovisane kao održive i neutralne po pitanju troškova - rekao je Alberto di Monte, jedan od organizatora protesta koje su sazvali sindikati, grupe za stambena prava i aktivisti.
Međutim, s obzirom na to da su ovo jedne od geografski najrasprostranjenijih Igara u istoriji - održavaju se na više lokacija rasutih po italijanskim Alpima - milijarde su potrošene na izgradnju puteva, a ne na zaštitu planina, rekao je di Monte za AFP.
U međuvremenu, Milano se pretvorio u „Diznilend za turiste“. Ugostio je niz velikih događaja, ali je zapostavio svoje stanovnike, dodao je.
- Vratimo grad, oslobodimo planine - pisalo je na transparentu jednog demonstranta, dok je na drugom, sa slikom kapi vode, stajalo: „Olimpijske igre me isušuju.“
Demonstrant Đovani Gajani, star šezdeset devet godina, oštro je kritikovao odluku o sječi stotina stabala radi izgradnje sporne bob-staze Milano-Kortina.
Takođe se protestovalo i zbog prisustva agenata američke imigracione i carinske službe ICE, kao dijela obezbjeđenja američkog izaslanstva.
- Slobodna planina, manje ICE-a, više glečera - pisalo je na jednom od transparenata.
Neki demonstranti nosili su palestinske zastave.

500x500

1250x600

1084x550

Vodeni topovi, tuča sa policijom: Protest u Milanu protiv Zimskih olimpijskih igara

Nekoliko simpatizera nacističkog saradnika Milana Nedića, koji su se danas okupili u Beogradu, kako bi mu odali poštu, zaobišlo je policiju i pokušalo da priđe drugom, suprotnom skupu antifašista. Policija ih je spriječila i oni su privedeni, javlja N1 Beograd.
Na 80. godišnjicu od samoubistva Milana Nedića, u centru Beograda, ispred nekadašnjeg zatvora OZNA, okupili su se najprije antifašisti - na poziv zborova i plenuma tri fakulteta - uz poruku da neće dozvoliti da se prekraja istorija.
Sat kasnije, oko 20 sati, grupa muškaraca, uglavnom sa crnim kapuljačama i nerijetko identičnim maskama preko lica, pokušali su da priđu zgradi i odaju poštu saradniku okupatora.
Veliki broj pripadanika policije formirao je dva kordona, ne dozvoljavajući grupama da priđu jedna drugoj.
Oni su dobacivali međusobne uvrede i puštali pjesme.
Uprkos tome što je policija bila prisutna i u susjednim ulicama, oko 22 sata jedna grupa desničara pokušala je da se probije do mjesta gdje su stajali antifašisti.
U rukama su imali kaiše i teleskopske palice.
Nije jasno kako su uspjeli da priđu relativno blizu, s obzirom na jake policijske snage, ali prema nepotvrđenim informacijama, petorica su privedena.

U Beogradu privedeni simpatizeri nacističkog saradnika Milana Nedića

Više od 1.000 demonstranata, od kojih su mnogi iz mađarske romske zajednice, održalo je danas protest u Budimpešti gdje su pozvali na ostavku mađarskog ministra građevinarstva i saobraćaja Janoša Lazara zbog izjave koju smatraju rasističkom.
Demonstranti su se okupili ispred kancelarija Janoša Lazara, ključnog ministra u desničarsko-populističkoj vladi premijera Viktora Orbana. Zatražili su izvinjenje od Lazara zbog njegove izjave i da podnese ostavku, prenosi N1.
- Nažalost, uvijek smo bili natjerani da se osjećamo kao građani drugog reda - rekao je jedan demonstrant, član romske zajednice koji je doputovao iz južne Mađarske da bi prisustvovao protestu.
Obraćajući se nedavno na jednom forumu, Lazar je rasplamsao tenzije kada je Rome opisao kao „rezervu“ radne snage koja bi mogla da pomogne u ublažavanju hroničnog nedostatka radne snage u Mađarskoj obavljanjem poslova koje mađarska etnička većina smatra nepoželjnim.
- Ako nema migranata, a neko mora da čisti toalete u međugradskim vozovima, onda moramo da iskoristimo naše unutrašnje rezerve - rekao je Lazar, aludirajući na strogo protivljenje Mađarske imigraciji.
On je dodao da se mađarski glasači ne javljaju sa velikim žarom da čiste tuđe toalete, tako da unutrašnju rezervu predstavljaju Romi u Mađarskoj i to je realnost.
Danas su na protestu mnogi držali romske zastave, ali i četke za čišćenje toaleta.
Njegova izjava izazvala je žestoke reakcije i zabrinutost unutar vlade pred parlamentarne izbore zakazane za 12. april.
Mađarska romska populacija, koja broji oko milion ljudi ili više od deset odsto ukupnog broja stanovnika zemlje, predstavlja najveću, ali najmarginalizovaniju manjinu. Romi se tradicionalno suočavaju sa siromaštvom, sistemskom diskriminacijom i povremenim rasnim nasiljem.

Protest u Budimpešti zbog izjave ministra da su Romi rezervna radna snaga za čišćenje toaleta

Sastanak je bio veoma konstruktivan, i smatramo da smo na dobrom putu do postizanja dogovora, saopštili su iz Udruženja prevoznika Crne Gore nakon sastanka sa predsjednikom Vlade i ministrom Ekonomskog razvoja Nikom Ðeljošajem.
- Takođe, ovo nije kraj, već sjutra bi trebali da imamo još jedan sastanak na kojem očekujemo da pronađemo riješenje i postignemo dogovor za ostale probleme. Naglasili bi da smo naišli na razumijevanje instuticija i prema njihovim mišljenjima većina zahtjeva je opravdana i realna - navode.
Dodaju da su sastanku prisustvovali članovi upravnog odbora na čelu sa predsjednikom Đorđijem Lješnjakom.
- Kao i članovi radne grupe Vesko Šljivančanin, Veselin Zeljko i Igor Zeljko, ministar finansija, ministarka saobraćaja, ministarka Evropskih poslova, v.d direktora Uprave Carina, generalna direktorica direktata Poreske Uprave, predstavnik iz Ministarstva saobraćaja i predstavnici udruženja saobraćaja iz Privredne Komore, zaključuju iz Udruženja.

Udruženje prevoznika: Na dobrom smo putu do postizanja dogovora

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore sjutra će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Protest će početi u 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Sjutra blokada teretnog saobraćaja na granicama

Kako prenose pojedini mediji i kako tvrde izvori <a href="https://www.antenam.net/clanak/video-protest-varvara-u-centru-glavnog-grada">Antene M, </a>više desetina Varvara večeras su organizovali protest ispred prostorija Glavnog grada.
Sudeći po fotografijama i snimcima koje je dobila redakcija Antene M, navijači skandiraju uz upotrebu baklji i topovskih udara.
Podsjećamo, navijači Budućnosti, ,,Varvari” prekinuli su danas utakmicu. koju su fudbaleri aktuelnog šampiona igrali protiv trećeligaša Ilariona, na Starom aerodromu

Protest Varvara u Podgorici

Mještani Zete koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu organizovaće danas protest ispred Skupštine Glavnog grada.
Protest je na društvenim mrežama najavio lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.
Kako je najavljeno, tokom protesta će gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću biti uručena odluka Skupštine opštine (SO) Zeta o zabrani realizacije projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.&nbsp;
Za usvajanje te odluke su na sjednici SO Zeta glasali nezavisni i odbornici koalicije Za budućnost Crne Gore, dok je dvoje odbornika Demokrata bilo uzdržano.

Danas protest mještana Zete ispred Skupštine Glavnog grada

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je Sjedinjene Američke Države da poštuju njegovu zemlju uoči još jedne runde nuklearnih pregovora sljedeće sedmice nakon posredovanih razgovora u Omanu.
- Naše razmišljanje o nuklearnom pitanju zasniva se na pravima utvrđenim ugovorom o neširenju nuklearnog oružja. Iranska nacija je oduvijek odgovarala na poštovanje poštovanjem, ali ne može podnijeti jezik sile - napisao je u objavi na mreži Iks (X).
Pezeškijan je opisao razgovore održane u Omanu u petak kao "korak naprijed" i rekao da njegova administracija podržava dijalog.
Govoreći na forumu koji je u Teheranu organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova, glavni diplomata zemlje Abas Arakči istakao je da je Islamska Republika oduvijek naglašavala nezavisnost.
Arakči je tokom događaja u glavnom gradu rekao da Iran nije voljan odustati od obogaćivanja urana za civilnu upotrebu čak i ako to dovede do novih vojnih napada SAD-a i Izraela, "jer niko nema pravo da nam govori šta moramo imati, a šta ne smijemo imati".
Vrhovni iranski vojni komandant u nedjelju je izdao novo upozorenje da će cijela regija biti zahvaćena sukobom ako Iran bude napadnut.
- Iako se pripremamo, iskreno nemamo želju da vidimo izbijanje regionalnog rata - rekao je general-major Abdolrahim Musavi okupljenima na skupu zapovjednika i osoblja vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane.

Pezeškijan: Iran na poštovanje odgovara poštovanjem, ne možemo podnijeti jezik sile

Rusija je saopštila da je identifikovala tri osumnjičena za pokušaj ubistva visokog vojnog generala Vladimira Aleksejeva. Među njima je i muškarac za kojeg se tvrdi da je izvršio napad, a koji je imenovan kao ruski državljanin rođen u Ukrajini, Ljubomir Korba.
Ruski Istražni komitet (SK) saopštio je da je Korba stigao u Moskvu krajem decembra "po zadatku ukrajinskih obavještajnih službi da izvrši teroristički napad".
Aleksejev (64) je prevezen u bolnicu nakon napada koji se dogodio u stambenoj zgradi na sjeverozapadnoj periferiji Moskve u petak. Prema izvještajima ruskih medija, nakon operacije se osvijestio.
Aleksejev je drugi čovjek u glavnom direktoratu ruske vojne obavještajne službe GRU i posljednja visokopozicionirana vojna ličnost koja je meta napada u Moskvi ili blizu Moskve od potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Portparolka Svetlana Petrenko izjavila je u nedjelju da je napadač ispalio tri hica prije bijega i da je Korba otputovao u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) nekoliko sati nakon pucnjave. U međuvremenu je uhapšen i izručen.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, kako prenosi Rojters, izjavio je u petak da Kijev nema nikakve veze s pucnjavom, sugerišući da se radi o unutrašnjoj ruskoj aferi.
Navodno je Korba imao najmanje jednog saučesnika. Muškarac kojeg je SK imenovao kao Viktora Vasina uhapsile su vlasti u Moskvi.
Smatra se da je umiješana i žena po imenu Zinaida Serebritskaja, koja je u međuvremenu otišla u Ukrajinu.

Rusija optužuje Ukrajinca za pokušaj ubistva generala Aleksejeva, uhapšen je u Dubaiju

Bugarske vlasti istražuju ubistvo šest osoba povezanih sa nevladinom organizacijom koja se bavi ekološkim aktivnostima, a policija je saopštila da istražuje nekoliko verzija događaja, među kojima je i mogućnost da su ubistva povezana sa kultom.
Početkom februara, policija je prijavila ubistvo tri osobe u planinskom domu u vlasništvu jedne nevladine organizacije, koji se nalazi u blizini prevoja Petrohan, prenose bugarski mediji.
Tada je izdata poternica za trojicom osumnjičenih, uključujući direktora organizacije i vlasnika doma Ivajla Kaluševa, koji je, prema policijskim navodima, pobjegao sa mjesta zločina.
Prema BTV-u, u nedjelju su Kalušev, petnaestogodišnji dječak i dvadesetdvogodišnji muškarac pronađeni ubijeni u kamperu u šumi, a slučajno ih je otkrio pastir.
Trenutno su u toku istražne radnje, a policija je područje ogradila. Za sada nema zvaničnih saopštenja povodom ovog novog incidenta.
Ranije je vršilac dužnosti glavnog tužioca republike Borislav Sarafov predstavio detalje istrage o incidentu u "horor kolibi", uporedivši ga sa američkom TV serijom "Tvin Piks".
- Radim kao istražitelj i tužilac već 31 godinu i mnogo sam toga vidio, ali ono što sada vidim me definitivno šokira. Štaviše, nije me šokiralo samo ubistvo, već aktivnosti nevladine organizacije koja je, izgleda, pokušala da preuzme rad državnih organa, ali je djelovala u sopstvenom interesu - izjavio je ranije Sarafov.
On je istakao da nije mogao da pretpostavi da postoji ovako nešto.
Policija je 4. februara potvrdila da su u blizini kolibe kod Petrohana pronađena tri tijela sa prostrijelnim ranama.
Prema podacima obdukcije, pretpostavlja se da je prošlo između 12 i 18 sati između ubistva i pronalaska tijela tri žrtve.
U kolibi, koja je skoro sasvim izgorjela, pronađena je velika količina vatrenog oružja.
Koliba je inače bila veoma obezbijeđena - ograde, barijere, bezbednosne kamere i oprema za nadzor, uključujući dronove.
Muškarci koji su tu živjeli tvrdili su da "štite šumu i životnu sredinu", često zaustavljajući turiste i mještane, tražeći lična dokumenta i ograničavajući pristup tom području.
Istražitelji sumnjaju da je ekološka nevladina organizacija koja je posjedovala kolibu povezana sa kultom u koji su uključeni tinejdžeri i djeca.

Bugarska policija istražuje smrt šest osoba, sumnja na ritualna ubistva

Venecuelanski opozicioni lider Huan Pablo Gvanipa danas je pušten iz pritvora nakon više od osam mjeseci pritvora, rekao je u video‑poruci objavljenoj na društvenim mrežama.
Gvanipa, jedan od najbližih saradnika opozicione liderke Marije Korine Mačado, bio je u pritvoru u glavnom gradu Karakasu.
- Danas se oslobađamo. Mnogo toga je za razgovor o sadašnjosti i budućnosti Venecuele, uvijek sa istinom na prvom mjestu - rekao je u video obraćanju.
On je pritvoren krajem maja, a ministar unutrašnjih poslova Diosdado Kabjejo optužio ga je da je učestvovao u navodnoj "terorističkoj grupi" koja je planirala bojkot tadašnjih izbora.
Gvanipin brat, Tomas, odbacio je optužbe i izjavio da je hapšenje zapravo imalo za cilj da uguši neslaganje i kritiku vlasti.
Sve je veći pritisak na vladu vršiteljke dužnosti predsjednice Delsi Rodriges da pusti sve osobe koje su prethodnih mjeseci ili godina zatvorene zbog svojih političkih uvjerenja, kako tvrde njihove porodice i nevladine organizacije.
Rodriges je stupila na tu dužnost nakon što su SAD otele predsjednika Nikolasa Madura prošlog mjeseca.
Njena vlada je prethodnog mjeseca najavila oslobađanje značajnog broja zatvorenika - što je bio jedan od centralnih zahtjeva opozicije i organizacija za ljudska prava, uz podršku SAD. Ali porodice i aktivisti za ljudska prava kritikovali su vlasti zbog sporog tempa puštanja na slobodu.

Tag: protest