„OĐE: Ljudi iza vijesti“ – Novinari različitih generacija o istini, hrabrosti i profesiji koja mijenja društvo

Istina, hrabrost, istrajnost, profesionalna etika i odgovornost prema javnosti temelji su novinarstva koje ne pristaje na kompromise sa činjenicama, poručeno je na događaju „OĐE: Ljudi iza vijesti“, kojim je Portal Analitika u podgoričkom KIC-u „Budo Tomović“ predstavio platformu „Mjesto 2026“. Novinari i medijski profesionalci različitih generacija govorili su o iskustvima koja su oblikovala njihove karijere, izazovima savremenog informisanja i ljudima čiji rad stoji iza svake objavljene vijesti.

Centralni događaj platforme održan je u sali DODEST, a u fokusu razgovora bila su pitanja što danas znači biti novinar, kako sačuvati profesionalne standarde u vremenu ubrzanog protoka informacija i zbog čega su znanje, iskustvo i odgovornost prema javnosti i dalje nezamjenjivi u ovoj profesiji.

Kroz lične priče i profesionalna iskustva učesnici su govorili o značaju specijalizacije, timskog rada, kritičkog odnosa prema prošlosti, borbe protiv nepravde i izazovima koje donose nove tehnologije.

Popović: Kultura je pola zdravlja, a dobar novinar mora znati i da sluša

Urednica i autorka emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E Maja Popović govorila je o značaju kulture, specijalizacije novinara i dugoročnog građenja profesionalnih odnosa.

– Kultura oplemenjuje čovjeka, podstiče razumijevanje i doprinosi razvoju ličnosti, dok su za novinarski posao, pored obrazovanja i elokvencije, neophodni istinsko interesovanje za oblast kojom se novinar bavi i sposobnost pažljivog slušanja sagovornika – istakla je Popović.

Osvrćući se na višedecenijsku karijeru, naglasila je da su znanje, kontinuitet i dobro poznavanje oblasti kojom se novinar bavi važni preduslovi kvalitetnog izvještavanja.

Upozorila je da za profesiju nije dobra praksa da urednici od novinara očekuju poznavanje svih društvenih oblasti, posebno ističući značaj temeljne pripreme za intervju.

– Ne postoji univerzalni recept za dobar razgovor jer svaki sagovornik i svaki intervju donose drugačiju dinamiku. Ponekad je važno znati kako postaviti pitanje, a još važnije razumjeti odgovor koji nijesmo unaprijed očekivali – poručila je Popović.

Kračković: Stižemo, i to zajedno – novinarstvo je timski rad

O značaju timskog rada u televizijskom novinarstvu govorio je urednik Televizije Vijesti Radomir Kračković, posebno ističući doprinos profesionalaca čiji rad najčešće ostaje izvan pažnje javnosti – snimatelja, kamermana, montažera, tonaca i realizatora.

Ukazao je i na izazove koje donose nove tehnologije, naročito na sve izraženiju praksu da jedan zaposleni obavlja više različitih poslova.

– Takva praksa treba da bude izuzetak, a ne pravilo, jer se u suprotnom gube kreativna zanimanja i ugrožava kvalitet sadržaja. Društvene mreže mogu biti koristan kanal za širenje novinarskih priča, ali je važno razumjeti način na koji velike tehnološke kompanije utiču na vidljivost i distribuciju informacija – naglasio je Kračković.

Svoju prezentaciju započeo je jednim od najčešćih pitanja koja se u televizijskim redakcijama postavljaju neposredno pred početak dnevnika – „Stižemo li?“.

Publici je ponudio i odgovor:

– Stižemo, i to zajedno. Bez kvalitetnih medija i ljudi koji u njima rade ne može biti ni kvalitetnog društva – poručio je Kračković.

Tahirović: Novinar ne smije prihvatati prošlost kao unaprijed pripremljen odgovor

Novinarka Antene M Amra Tahirović govorila je o značaju kritičkog promišljanja, odgovornog odnosa prema prošlosti i spremnosti novinara da preispituju ustaljene interpretacije istorijskih događaja.

Posebno je ukazala na važnost načina na koji društvo govori o događajima koji otvaraju teška pitanja i suočavaju javnost sa neprijatnim činjenicama.

– Novinar ne smije prihvatati prošlost kao unaprijed pripremljen odgovor niti dozvoliti da ona postane samo sredstvo savremenih političkih sukoba. Potrebno je upoređivati naslijeđene interpretacije sa onim što potvrđuju izvori, provjeravati informacije i biti spreman promijeniti mišljenje kada činjenice to zahtijevaju – kazala je Tahirović.

Svoju profesionalnu ulogu opisala je kao služenje javnosti kroz provjeravanje činjenica, postavljanje pitanja i spremnost da se istražuju teme koje nijesu uvijek jednostavne ili prijatne.

Prekić: Novinarstvo ima snagu da mijenja stvari i pomjera granice

Istoričar i nekadašnji novinar Adnan Prekić govorio je o povezanosti novinarstva i istoriografije, naglašavajući da se prošlost ne može razumjeti bez sagledavanja šireg društvenog i istorijskog konteksta.

Istakao je da mu je novinarsko iskustvo pomoglo da i u stručnim radovima istorijske teme približi široj publici, a ne samo akademskoj zajednici.

– Novinarstvo nikada ne može biti bez konteksta. Istorije nema bez sadašnjosti. Isto tako, sadašnjost treba da bude oslonjena na prošlost. U novinarstvu postoji ono što vam nijedna profesija ne daje: snaga i moć. Možete da mijenjate stvari. U novinarstvu možete da pomjerate granice – poručio je Prekić.

Pavićević: Novinarstvo je posao za slobodne ljude, birala sam da pratim čovjeka

Novinarka Tanja Pavićević govorila je o novinarstvu kao životnom pozivu koji joj je omogućio da se bavi ljudskim sudbinama, ukazuje na nepravdu i pokreće društveno važna pitanja.

– Novinarstvo sam doživljavala kao alat za promjenu stvarnosti, pokretanje važnih pitanja i ukazivanje na probleme koji bi inače ostali nevidljivi. Odabrala sam da pratim čovjeka. Za mene je novinarstvo bilo vođenje mojih emocija – kazala je Pavićević.

Istakla je da je veoma rano prepoznala mogućnost da se novinarskim radom utiče na društvene promjene.

– Vrlo rano sam shvatila da je novinarstvo savršen alat da promijenite stvarnost, koji pomaže da se utiče na nepravdu. To je posao za slobodne ljude. Ponekad je novinarstvo moglo da uradi mnogo više nego bilo koja pozicija unutar državnih poslova – poručila je.

Iako je u pojedinim periodima napuštala novinarsku profesiju, uvijek joj se vraćala, dok je borbu protiv nepravde nastavljala i kroz društveni aktivizam.

Osvrnula se i na period društvenih i političkih promjena nakon 2020. godine, kada je odlučila da se snažnije angažuje kao građanka i učestvuje u organizovanju građanskih protesta.

Krsmanović: Kada odustanemo od istine, prestajemo da budemo novinari

Novinarka Kaćuša Krsmanović govorila je o svom profesionalnom putu, od prvih dana u redakciji „Pobjede“ do izazova koje donosi višedecenijski rad u novinarstvu.

Posebnu pažnju posvetila je preprekama sa kojima se žene suočavaju u profesiji, ističući potrebu da se svakodnevno dokazuju u okruženju u kojem se ravnopravnost ne podrazumijeva uvijek.

– Istina, hrabrost, istrajnost i etika. To je ono što je mene održalo. Istina je osnovni princip naše profesije i kada odustanemo od istine, nijesmo više novinarke i novinari – istakla je Krsmanović.

Naglasila je da se novinari svakodnevno suočavaju sa brojnim preprekama, od nedostupnosti informacija do ćutanja institucija.

– Ako nijesi hrabar da se suprotstaviš, nema novinarstva. Od kulture, politike do sporta, svuda su hrabrost i istrajnost potrebni. Mnogo je prepreka da uradimo priču. Informacije se kriju, institucije ćute. Sve su to prepreke, ali moramo biti istrajni. Ne smijemo nikada odustati – poručila je.

Posebno je ukazala na značaj uredničke podrške u istraživačkom i svakodnevnom novinarskom radu.

– Ako ti urednik nije podrška u takvim situacijama, onda si prinuđen da plasiraš nedovršenu priču ili da odustaneš od nje – upozorila je Krsmanović.

Jovićević: Činjenica je veličina oko koje se svi borimo

O nastanku i razvoju novinske agencije MINA govorio je njen osnivač, fizičar Jaša Jovićević.

Podsjetio je da je agencija osnovana 1999. godine, u periodu značajnih političkih i društvenih promjena u Crnoj Gori.

Polazeći od iskustva u oblasti informacionih tehnologija, prepoznao je nedostatak pouzdanih informacija o Crnoj Gori namijenjenih publici izvan zemlje, što je predstavljalo osnovu za razvoj novog medijskog servisa.

– Rad agencije od početka se zasnivao na visokim profesionalnim i etičkim standardima, uz stalno praćenje tehnološkog razvoja. Tokom 25 godina rada objavljeno je više od 800.000 vijesti, iza kojih stoje ljudi posvećeni profesionalnim principima i pouzdanom informisanju javnosti – naveo je Jovićević.

Govoreći o digitalnom okruženju i razvoju vještačke inteligencije, ocijenio je da tehnologija ne treba da zamijeni ljude, već da im obezbijedi kvalitetnije alate za rad.

Posebno je naglasio značaj očuvanja profesionalne nezavisnosti, tačnosti i povjerenja javnosti.

– Pozicija koju smo odabrali nije bila laka. To je pozicija neutralnog medija. Društvo to najčešće nije shvatalo, pa smo dobijali razne etikete. Kada vam lijepe sve etikete, onda je siguran zaključak da sve ne mogu da stoje. Činjenica je veličina oko koje se svi borimo – zaključio je Jovićević.

„Novinarstvo se živi“ – poruka mladih novinarki za kraj večeri

Događaj „OĐE: Ljudi iza vijesti“ završen je scenskim igrokazom „Novinarstvo se živi“, koji su izvele novinarke Portala Analitika Jana Krivokapić i Nataša Stanković.

Kroz prikaz redakcijske svakodnevice ukazale su na značaj međugeneracijske saradnje, timskog rada i razbijanja stereotipa o generaciji Z.

Njihova poruka bila je da kvalitetan novinarski tim ne poznaje generacijske granice, već se gradi kroz zajednički rad, međusobno povjerenje i posvećenost profesiji.

Platforma „Mjesto 2026“ posvećena dijalogu i javnom interesu

Projekat je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija, u okviru konkursa za podsticanje medijskog pluralizma i raznovrsnosti medija.

Podršku su pružili i Opština Budva, kao i kompanije Voli, Good Fellas, Core IT i Universal Capital banka.

Organizatori su posebnu zahvalnost uputili Antoniju Pušiću, poznatijem kao Rambo Amadeus, i Nenadu Kneževiću Knezu, koji su odobrili korišćenje muzičkog segmenta pjesme „Đede Niko“.

Predstavljanjem platforme „Mjesto 2026“, Portal Analitika otvorio je prostor za dijalog o vrijednostima na kojima počiva novinarska profesija, podsjećajući da iza svake vijesti stoje ljudi, njihovo znanje, odgovornost i spremnost da tragaju za istinom.