Odgovorno novinarstvo na ispitu u eri klikova i rastućih pritisaka

Novinarstvo u regionu prolazi kroz ozbiljan period promjena, ali uprkos brojnim izazovima i dalje ima potencijal da bude važan korektiv društva ukoliko ostane dosljedno svojoj osnovnoj misiji - tačnom, odgovornom i profesionalnom informisanju građanstva, ocijenjeno je u emisiji Građanski ugao na TVE, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO). Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, na ovu temu razgovarala je sa Neđeljkom Rudovićem, novinarom iz Crne Gore, Silvanom Žežovom, novinarkom iz Sjeverne Makedonije, Srđanom Puhalom, psihologom i novinarom iz Bosne i Hercegovine i Milanom Nedeljkovićem, direktorom Novosadske škole novinarstva iz Srbije.

- Medijska scena u Crnoj Gori je složena i raznolika. Ključno pitanje je da li nam mediji u Crnoj Gori pružaju mogućnost da se potpuno i istinito, odnosno cjelovito informišemo. Ja mislim da da - rekao je Neđeljko Rudović.

Silvana Žežova je naglasila da novinarstvo ne može biti odvojeno od društvenog konteksta u kojem funkcioniše. 

- Novinarstvo danas je isto što i društvo danas. Oni koji su profesionalni, trude se da ostanu profesionalni i da nametnu taj svoj standard, da građanima omoguće da se pravilno informišu i zadrže kvalitet - kazala je Žežova.

Srđan Puhalo je podsjetio na kompleksnost odnosi između novinara, medija i političke moći. 

- Meni se čini da je novinarstvo oduvijek imalo jedan isti problem - imate veoma mali broj novinara i veliki broj medija. Ti novinari su na strani običnih ljudi, građana, društva, a mediji su vrlo često na strani vlasti - rekao je on.

On je naglasio značaj razlikovanja profesionalnog novinarstva od propagande, ali i ukazuje da to nije nova situacija. 

- Od komunizma imali smo društveno-političke radnike, „novinare“ i ponekog novinara. Danas isto tako imamo neke ozbiljne medije i neke ozbiljne novinare i gomilu medija za koje nijesam siguran da ih možemo nazvati uopšte novinarima i medijima - ocijenio je on.

Milan Nedjeljković je kazao da je novinarstvo u Srbiji danas u ratnom stanju. Prema njegovim riječima, podjele između medija su izuzetno duboke. 

- Novinari i medijske kuće su toliko podijeljeni da samo čekamo da nešto pukne - pojasnio je on, dodajući da se radi o otvorenom sukobu različitih medijskih blokova. 

- Praktično, vodi se rat između prodržavnih medija i nezavisnih medija koji baš ne znam kako će se završiti - upozorio je Nedeljković.

Rudović smatra da je, uprkos brojnim izazovima, novinarstvo vrijedna profesija. 

- Kada pogledate broj medija na nivou Crne Gore, taj broj je danas, ako govorimo o medijima upisanim u evidenciju, preko dvije stotine. To bi trebalo da znači da imamo kvantitet koji daje kvalitet. Međutim - ne. Ogromna većina tih medija su ili partijska glasila, ili su glasila određenih interesnih grupa, manjih ili većih, a profesionalni mediji su u manjini - naveo je Rudović. 

Ipak, on smatra da postoji i jedna pozitivna specifičnost crnogorske medijske scene. 

- Srećna okolnost za Crnu Goru, uz sve mane koje ćemo mi naći, je da su profesionalni mediji najuticajniji i iako ih je mnogo manje nego ovih kvazi medija, oni dominantno utiču na javno mnjenje - kazao je on.

Rudović cijeni da je to važna razlika u odnosu na neke druge zemlje regiona. 

- Najčitaniji, najgledaniji i najslušaniji mediji u Crnoj Gori su tzv. mainstream mediji koji drže do kodeksa novinara Crne Gore - rekao je Rudović.

Učesnici emisije saglasili su se da su politički pritisci i ekonomska zavisnost među ključnim problemima medija u regionu, ali i da profesionalni novinari i dalje pokušavaju da očuvaju standarde profesije.

Žežova je istakla da profesionalni novinari, uprkos promjenama u medijskom okruženju, nastoje da sačuvaju osnovne principe profesije.

- Oni koji su profesionalni trude se da ostanu profesionalni i da nametnu društvu taj svoj standard - kazala je ona.

Nedeljković je otvorio i problem terminologije u javnom diskursu. 

- Meni se čini da se patriotizam često pogrešno koristi u političkim raspravama o medijima. Mislim da su upravo ti novinari koji kritikuju državu danas mnogo veće patriote nego oni koji je prodržavaju - dodao je Nedeljković.

Puhalo je upozorio da je jedan od najvećih problema upravo zamagljivanje granice između novinarstva i propagande. 

- Veoma je važno razlučiti to novinarstvo koje jeste novinarstvo od svega onoga što stoji iza tih medija kojima je cilj da promovišu vlasti - naglasio je on.

Na konstataciju kako digitalno okruženje donosi nove pritiske na novinare, Silvana Žežova je ukazala na sve izraženiji uticaj brzine i logike društvenih mreža na rad medija. 

- Mediji su danas suočeni sa stalnom trkom za brzinom i klikovima- Pritisak da se informacija objavi što prije je ogroman. U takvim okolnostima vrlo lako se desi da se provjera informacija skrati ili preskoči, a to onda utiče na kvalitet novinarstva. Profesionalni novinari pokušavaju da pronađu balans između novih tehnoloških mogućnosti i odgovornosti prema javnosti. Tehnologija je donijela mnogo dobrih stvari, ali je donijela i veliku odgovornost. Ako želimo da zadržimo povjerenje publike, moramo zadržati standarde profesije i ne smijemo dozvoliti da brzina postane važnija od istine - kazala je ona.

Srđan Puhalo smatra da su društvene mreže suštinski promijenile način na koji publika dolazi do informacija. 

- Danas svako može biti izvor informacija, ali to ne znači da je svako i novina. Ranije ste znali – postoji novinar, postoji urednik i postoji redakcija koja stoji iza informacije. Danas imate situaciju da svako može nešto objaviti na društvenim mrežama i to vrlo brzo postane vijest. To dodatno komplikuje posao profesionalnih novinara. Novinari danas ne samo da moraju da izvještavaju, nego često moraju i da demantuju ili provjeravaju informacije koje su već postale viralne na društvenim mrežama - rekao je Puhalo.

Rudović kaže da, u takvoj situaciji, jedini način da mediji sačuvaju povjerenje jeste da insistiraju na činjenicama i provjeri informacija.

- Profesionalna odgovornost novinara danas možda i veća nego ranije. Ako novinar danas objavi netačnu informaciju, ona se širi mnogo brže nego ranije i mnogo teže se kasnije ispravlja - poručio je Rudović.

Milan Nedeljković je istakao da društvene mreže dodatno komplikuju odnos između publike i novinarstva. 

- Društvene mreže su potpuno promijenile način na koji ljudi konzumiraju informacije. Publika danas često dolazi do informacija mimo profesionalnih medija. Mnogi građani danas informacije prvo vide na društvenim mrežama, a tek kasnije u medijima - rekao je Nedeljković. 

On smatra da je zbog toga još važnije da profesionalni mediji ostanu dosljedni standardima. 

- Ako mediji počnu da se ponašaju kao društvene mreže, onda gube svoju osnovnu ulogu - kazao je on.

Žežova smatra da profesionalizam i dosljednost mogu igrati ključnu ulogu u obnovi povjerenja građana u medije. 

- Ako zadržimo standarde profesije i budemo dosljedni činjenicama, građani će to prepoznati. To je proces koji traje. Povjerenje se gradi godinama, ali se može izgubiti vrlo brzo ako mediji počnu da odstupaju od profesionalnih principa - navela je Žežova.

Puhalo vjeruje da će borba za profesionalno novinarstvo biti dugotrajan proces. 

- Uvijek će postojati mediji koji rade u interesu vlasti i oni koji pokušavaju da rade u interesu javnosti. Ključno je da publika nauči da prepozna razliku između novinarstva i propagande. Dok god građani budu spremni da kritički čitaju i provjeravaju informacije, postojaće i prostor za profesionalno novinarstvo - zaključio je Puhalo.

 

Emisija je dio projekta „Unaprijeđenje medijske i informativne pismenosti za demokratsko angažovanje – MedIA-Lit“ sprovodi CGO, u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava iz Srbije (HCHRS), Helsinškim komitetom za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije (MHC), Tirana Centrom za novinarsku izvrsnost iz Albanije (TCJE) i Atlantskom inicijativom (AI) iz BiH, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore.