U novom izdanju emisije EHO govorimo o stavovima građana Crne Gore o medijima. Da li se mediji danas trude da informacije koje plasiraju budu istinite, da li i u kojoj mjeri građani medije vide kao objektivne. Postoji li medij kojem građani sve vjeruju, i šta je u novinarstvu drugačije danas u odnosu na period od prije 20 godina.
O ovim i drugim pitanjima, razgovaramo sa Vukom Čađenovićem, izvršnim direktorom Instituta Damar, ali i više novinara iz različitih redakcija Televizije E.
Eho se emituje na Televiziji E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EHO na TV E: Novinarstvo danas i prije 20 godina, povjerenje građana u medije

Nevladina organizacija "35 mm" je upozorava da najnoviji nalazi Sindikata medija iz istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2024 jasno pokazuju kako država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva.
U saopštenju koje potpisuje Milica Đokđurić, urednica medijskih programa u NVO 35mm, ističe se da novinari više nisu samo izvještači i čuvari javnog interesa, već mete prijetnji, tužbi i fizičkih napada, dok država i vlasnici medija zatvaraju oči pred očiglednim problemima.&nbsp;
- Ovo nije samo alarmantno stanje, već opasni pokazatelj da se krećemo ka društvu koje kažnjava istinu - ističe Đokđurić.
Kako navodi, napadi i pokušaji SLAPP tužbi postali su svakodnevica.
- Kada moćnici koriste pravosuđe da zastraše novinare, šalje se jasna poruka – kritičko izvještavanje je nepoželjno. Kada novinari fizički stradaju na poslu, a počinioci rijetko odgovaraju, poruka je još jasnija – u Crnoj Gori biti novinar znači rizikovati život i egzistenciju - istakla je Đokđurić.
Prema njenim riječima, finansijska situacija u medijima dodatno pogoršava stanje.&nbsp;
&nbsp;Dvije trećine zaposlenih prima manje od prosječne plate, a dio i ispod minimalca za visokoškolce. Prekovremeni rad i rad vikendom uglavnom ostaju neplaćeni, a kolektivni ugovori ne postoje. Novinari su primorani da rade više poslova ili da pristaju na nesigurne ugovore – a sve to dok pokušavaju da obezbijede javnost istinitom i pouzdanom informacijom - napomenula je ona.
Napominje da su pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti i loš socio-ekonomski položaj novinara dio iste slike – "država i vlasnici medija svjesno ignorišu obavezu da stvore uslove u kojima se novinarstvo može raditi slobodno, bez straha i ekonomskih ucjena".
- Sve dok ovo stanje traje, građani su u riziku da dobiju polovične i filtrirane informacije - naglasila je Đokđurić.
Poručuje da je vrijeme da se preuzme odgovornost.
- Država mora garantovati sigurnost i sankcionisati sve napade i prijetnje, dok vlasnici medija moraju prestati da eksploatišu novinare i hitno potpišu kolektivne ugovore. Bez toga, slobodnih medija neće biti, a bez slobodnih medija nema ni demokratije - istakla je Đokđurić.
Ona je poručila da NVO "35mm" stoji uz sve koleginice i kolege koje rade svoj posao u ovakvim uslovima.&nbsp;
- Njihova hrabrost drži društvo informisanim – ali hrabrost sama nije dovoljna. Umjesto praznih riječi i obećanja, potrebna je hitna sistemska promjena, solidarnost i stvarna zaštita - zaključila je Đokđurić.

1084x550

NVO "35 mm": Država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva

Novinarstvo nije nimalo laka profesija. To je izazovna, složena i odgovorna djelatnost, puna lične žrtve, upornosti i hrabrosti, često obilježena nesigurnošću i stradanjem u borbi za istinu. Povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, svake godine posvetim tekst jednoj dami, jer žene u novinarstvu čine draži, ljepši i značajan segment našeg društva. Ove godine, moje pero posvećujem Tanji Pavićević, dami čiji je rad veoma važan za medijsku i kulturnu scenu Crne Gore.
Tanja Pavićević rođena je 1977. godine u Podgorici, a osnovno i srednje obrazovanje završila je u Herceg Novom. Ponekad nas sudbinski i obrazovni putevi odvedu u različite profesije, ali Tanjin izbor da zakorači u novinarske vode bio je prirodan nastavak njenog talenta i ljubavi prema riječima. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na smjeru novinarstva i komunikologije, đe je 2010. godine i magistrirala, birajući teoriju kulture kao svoje usmjerenje. 
Tokom svoje dosadašnje karijere, Tanja Pavićević pokazala je snagu, intelekt i hrabrost, postavši jedan od najupečatljivijih glasova u crnogorskom javnom prostoru. Njena sposobnost da istraži i obradi složene teme, bilo da su one iz oblasti kulture, komunikologije ili društvenih pitanja, čini je posebnim primjerom novinarske hrabrosti. Njena riječ uvijek nosi težinu odgovornosti, kao putokaz i često kao opomenu društvu na važnost promjena, pravde i istine. Posebno treba istaći njene publikacije, poput vrijedne monografije o umjetniku Cvetku Lainoviću, koja kroz pažljivo istraživanje i analizu oslikava ne samo djelo, već i duh umjetnika. Njen književni rad dodatno obogaćuje zbirka poezije “Mjesec u krevetu” koja svjedoči o njenom poetskom talentu i dubokoj povezanosti sa umjetnošću. 
Kao novinarka, Tanja je uvijek bila glas koji nije zazirao od izazova. Njena hrabrost i istrajnost ogledaju se u neumornom istraživanju najkompleksnijih tema crnogorskog društva – od političkih previranja do kulturnih fenomena. Posebno je značajna njena uloga u afirmaciji važnosti javne riječi i očuvanju etike profesije. Njena profesionalna karijera nije ograničena samo na novinarstvo. Svojom ličnošću, znanjem i predanošću istakla se i u odgovornim državnim dužnostima, doprinoseći razvoju i unapređenju crnogorskog društva.
Ulaskom u novinarsku profesiju, Tanja Pavićević je po mnogo čemu, postala sinonim za hrabrost, odgovornost i autentičnost. Njen rad, bilo kroz medije, književnost ili kulturne projekte, postaje snažan primjer mlađim generacijama i primjer svim ženama koje teže ostvarenju u svijetu novinarstva. Bez obzira na izazove sa kojima se suočava, Tanja Pavićević je uvijek zadržavala visok nivo profesionalne etike, dosljedno braneći principe istinitog i odgovornog informisanja.
Njen rad nije samo refleksija njenih vještina, već i nepokolebljive volje da kroz medije služi javnom interesu, štiti prava marginalizovanih grupa i ukazuje na probleme u društvu. U svijetu đe su brzina i senzacionalizam često zamjena za kvalitet, ona je ostala simbol ozbiljnog, temeljitog i odgovornog novinarstva, dajući primjer kako se profesionalizam može spojiti sa ličnim integritetom i predanošću. 
Iako je u ličnim i prijateljskim razgovorima skromna, moram istaći njenu snažnu i autentičnu ličnost, koja ne preza od suočavanja sa slabostima crnogorskog društva. Taj mač sa dvije oštrice, kojim hrabro barata, nosi posebnu težinu, jer progovarati o slabostima, nepravdama i neravnopravnosti nikada nije bilo jednostavno. Posebno se ističe njena neumorna borba za prava žena, kao i njen doprinos u podizanju svijesti o njihovom položaju u društvu.
Novinarske heroine poput Tanje Pavićević zaista čine stubove zajednica kojima pripadaju, jer one svojim riječima, djelima i hrabrošću grade mostove promjena. Njeno djelovanje ne završava se u novinarstvu građanski aktivizam dodatno osnažuje njenu misiju i otkriva širinu njene borbe. Ta sinergija profesionalne i aktivističke uloge pokazuje đe leži snaga jedne žene u njenoj sposobnosti da se istovremeno bori za pravdu, promjene i očuvanje vrijednosti koje Crna Gora, kao građansko i multikulturalno društvo, mora baštiniti. 
Karipsko-američka književnica Audre Lorde jednom je zapisala: “Kada govorimo, bojimo se da naše riječi neće doprijeti do drugih ili da neće biti dobro prihvaćene, ali kada ćutimo – i dalje se bojimo. Stoga je bolje govoriti.” Ovim bih riječima najljepše opisao Tanju Pavićević i njen neustrašiv duh. Ona ne bira tišinu pred strahovima i izazovima. Umjesto toga, bira govoriti, istraživati i djelovati, svjesna da promjena počinje od jednog glasa, a da taj glas može probuditi svijest mnogih. Tanja Pavićević svojim radom, stavovima i primjerom dokazuje da je riječ oružje, ali i lijek. Ona nam pokazuje da hrabrost nije samo osobina to je izbor. Izbor da se govori, čak i onda kada je lakše ćutati. Izbor da se bori, čak i onda kada je borba teška. Upravo u tome leži njena vrijednost, ne samo kao novinarke već i kao žene koja predstavlja snagu promjene i nade. 
Zato joj posvećujem ovaj tekst, jer heroine ne žive samo u pričama ili na stranicama istorije one žive tu među nama, skromne, hrabre i nepokolebljive. Tanja Pavićević je jedna od njih, žena koja svojim perom i djelovanjem ostavlja neizbrisiv trag u crnogorskom društvu.
Neka Dan novinara Crne Gore, 23. januar, blista snagom ženskog pera, koje donosi svjetlost istine, budi svijest i pokazuje snagu intelekta. Novinarke poput Tanje Pavićević dokaz su da snaga riječi može biti snažnija od bilo kojeg oružja. Neka ovaj dan bude posveta svim ženama koje neumorno rade na izgradnji pravednijeg i boljeg društva, svojim riječima, djelima i nesalomljiivom vjerom u promjene.

Snaga ženskog pera heroine među nama - Tanja Pavićević

Poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Onaj ko ne podrži studente je protiv sebe, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore, ocijenio je predsjednik Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović.
- Ono što sam čitao i što smo čitali podsjeća nas da su studenti na Beogradskom univerzitetu 1936. godine najavili nešto što se završilo mrakom. Pamtim i 1968. kao srednjoškolac. I to je bila poruka, nakon čega su uslijedile promjene. Sadašnja poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Zato lično, kao građanin, novinar, društveni radnik smatram da svako ko ne podrži studente je osudio sebe, protiv sebe je, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore - rekao je Đurović u emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
On je podsjetio da je 1941. godine porodica Branka Pavićevića krenula u partizane, a sa njima i njihov otac Đoko Šajov, a tada je imao 71 godinu.
- Znači, moramo, trebamo, obavezni smo podržati mlade, našu djecu jer oni znaju naš put. Oni ne čuvaju fotelje, već Crnu Goru. Oni ne žele da idu iz Crne Gore, ali istovremeno ne žele da Crna Gora bude neka druga gora. Crna Gora je gora kamena, a ne bi željela i ne bi smjela i neće biti ona druga što se zove gora sa više ravnina - naglasio je Đurović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDFKXkSDoKUY%2F%3Figsh%3DZHRpeDNzdzJ6Z241&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života</h2>
Društvo crnogorskih novinara juče je, povodom 23. januara Dana crnogorskog novinarstva dodijelila je priznanja medijskim stvaraocima u različitim kategorijama, a među nagrađenima su novinarke TV E Amra Tahirović i Arnela Hajdarpašić.
Dragan Mitov Đurović je kazao da to nije priznanje samo novinarkama, već i Televiziji E.
- Napunio sam 53 godine rada u novinarstvu, a prije 35 godina sam dobio prvu nagradu "Boško Pušonjić" za reportažu. Znam koliko mi je značila. To vam potvrđuje talenat, posvećenost, otvara vam nove puteve, ali i daje veliku obavezu. Novinari, bar oni koji se bave reportažom, trebalo bi da idu tamo đe nema puta. Jer putem se lako korača, treba da idu taqmo đe nema puta i ostavljaju trag - poručio je Đurović.
Smatra da novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života, a ne ono što je u ovom trenutku.
- A to je da bude direktan prenos prljavog političkog, crnogorskog pozorišta. Nekada su naša Skupština, političke partije i institucije bile primjer za naše prostore, Evropu. Naša Skupština je bila akademija, a sada vidimo što se dešava - kazao je Đurović.
Nasilje nad novinarima, smatra Đurović, moramo gledati u svijetlu nasilja nad građanima.
- To što se desilo na Cetinju, što se dešava u školama, na sportskim terenima i među mladima to je sve slika društva. Novinari su ugroženi jer nemali broj njih, kojima je istina jedina svetinja, bore se i tragaju. To je naše istraživačko novinarstvo, ali oni koji drže vlast, koji su na svjetlosti, a posebno oni koji su u mraku i zajedno sa onima koji "nose crne kape", koji žele da budu po strani, ali ipak da vladaju Crnom Gorom, oni čuvaju svoje tajne i do njih se teško dostiže - istakao je Đurović.
<h2>Korijen Crne Gore je atifašizam</h2>
Crna Gora je, navodi on, odavno podijeljena i novinarstvo, akademije i crkve.
- Novinarstvo se nalazi u nečemu što zovemo kružni tok - stalno vrstimo iste priče i programe - od političkih partija i sastanaka do rijaliti šoua koje gledamo jedan za drugim. Društvene mreže, ako ih neko analizira, vidi koliko smo društvo koje je kulturu odavno napustilo, kojem prijeti opasnost - ocijenio je Đurović.
Đurović je rekao i da su Crnoj Gori u posljednje vrijeme puna usta antifašizma i evropskog puta, ali je toga mnogo manje u praksi.
- Jer zemlja bezakonja, u kojoj ništa nije sveto, u kojoj ni Ustav više ne važi nego ga prekraja kako ko hoće i kada ko hoće - to je velika opomena i opasnost. Korijen Crne Gore je atifašizam - pokazao je to 13. jul 1941, pobjeda nad fašizmom, ali i ova godina kada obilježavamo 80 godina oslobođenja Crne Gore i jugoslvoenskih i evropskih prostora od fašizma - zaključio je Đurović.

Đurović: Poruka studenata mora se shvatiti ozbiljno, ko ih ne podrži protiv sebe je, svoje djece i Crne Gore

Skretanje pažnje društva na probleme koji tište građane, donošenje bar djelića pravde je važno običnim ljudima i zato je posao novinarki i novinara da ne zaborave šta je njihova primarna obaveza, a to je pravovremena, tačna i provjerena informacija - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, urednica informativnog programa u Televiziji E - &nbsp;Marija Arnautović.
Sljedeće godine će se napuniti pun vijek, kaže Arnautović, od nastanka televizije, jer je, dodaje ona, 1925.godine prvi put spojena slika i zvuk, što je bila, kako kaže, težnja sve do tada.
- Televizija se značajno, dramatično promijenila u ovih stotinu godina. Naročito se brzo i značajno brzo i značajno mijenjala u posljednjih dvadeset godina u vrijeme digitalizacije, u eri interneta, a svakako vrijedi pomenuti da su prvi veliki prenosi bili 1934.godine, Olimpijske igre, i tada nijesu svi imali TV prijemnik, &nbsp;pa su bila organizovana masovna i zajednička gledanja televizije - rekla je Arnautović.
Najveći dio radnog vijeka je sagovornica Budilnika provela u Sarajevu, te je slušala i o najvećem televizijskom poduhvati u Jugoslaviji, ističe ona, a to su bile Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, 1984. godine.
- Kada vratim to vrijeme, i kada uporedim sa našim sada vremenom, teško da bi se više od hiljadu ekipa skupilo danas, bilo gdje na prostorima bivše Jugoslavije. To govorim da bi shvatili da moć televizìje najviše vidite kroz te velike svjetske događaje poput svjetskih prvenstava, Olimpijskih igara, i bez obzira na internet i bez obzira na društvene mreže, možete li da zamislite danas da imate jedan tako veliki događaj a da nemate televizijski prijenos. Apsolutno je nemoguće, &nbsp;i apsolutno je netačno sve ono što se predviđalo, prije nekih dvadesetak godina, &nbsp;da će internet preuzeti primat, još uvijek nije preuzeo, makar ne u Crnoj Gori, sva istraživanja kažu da je televizija i dalje najuticajniji medij - naglasila je Arnautović.
Bogato novinarsko, producentsko i uredničko iskustvo sagovornice Budilnika u poratnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Ukrajini, je po njenim riječima neprocjenjivo iskustvo za svakog novinara i novinarku, jer, ističe ona, imaju mogućnost da pokušaju da donesu makar djelić pravde ljudima koji su, kako kaže, preživjeli golgote.
- Mene je iskustvo Bosne i Hercegovine naučilo da je zapravo naš posao strašno važan običnim ljudima, strašno je važno ispričati njihove sudbine, ispričati njihove probleme i sve to dalje može da se prenese i na druga društva. Zapravo, naš posao jeste ne samo televizijski, nego svih medija, da ispričamo.i da budemo glas svih ljudi u bilo kojoj državi na svijetu, mi sad govorimo o Crnoj Gori, naš posao jeste da budemo glas ljudi koji žive u Crnoj Gori, da govorimo o njihovim problemima, da govorimo o njihovim težnjama, da govorimo o njihovim uspjesima, što da ne, to su najljepše priče i te priče svi najviše volimo. To stvara cjelokupnu sliku medijsku, ali i društvenu - istakla je Arnautović.
Donošenje pravde i skretanje pažnje na probleme u društvu jesu primarni cilj novinara, objašnjava Arnautović, ali ih vrlo često, kako kaže, dnevna traka pojede pa zaborave šta je to, ističe ona, primarna obaveza, pravovremena, tačna i provjerena informacija.
Teško je mladim novinarima raditi u ovom vremenu senzacionalizma, smatra Arnautović, jer je ovo vrijeme društvenih mreža i, kako kaže, klikova, i tu se gubi smisao onoga što je, ističe ona, novinarski posao.
- Mi živimo zapravo u vremenu, naučnici su to nazvali, naučnici koji se bave ovim našim poslom, koji istražuju novinarstvo, koji govore o tome kako bi novinarstvo trebalo da izgleda, kako je izgledalo i kako će izgledati u budućnosti, kažu da mi danas živimo vrijeme infodemije. Nekada su ljudi ujutru slušali radio, čuju prve vijesti na radiju, popiju kafu, odu na posao, usput kupe novine, pročitaju novine i onda moraju da rade. Naveče se vrate i gledaju dnevnik i to su bile informacije koje su dobijali. Ljudi su danas izloženi dvadesetčetvorosatnim bombardovanjem različitih informacija, u kojem je jako često, nažalost, puno informacija koje su neprovjerene, koje su lažne, koje su dezinformacije, koje su manipulativne, koje su govor mržnje i tako dalje. Ako to utiče na odrasle ljude, a utiče vjerujem na sve nas, možete da zamislite koliko to utiče na mlade ljude, na njihov odnos i prema medijima, ali i odnos prema cjelokupnom društvu - navela je ona.
Jedna od uloga medija je, kako je ukazala, i obrazovna uloga.
- A ona se potpuno gubi u toj rijeci informacija, jer prosto vi ste u stalno nekoj trci da budete što brži, mediji danas žure da budu što brži i mi se svaki dan susrećemo, ne samo na društvenim mrežama, nego i u medijima, portalima, televizijskim i radio stanicama, sa jako mnogo neprovjerenih vijesti i dezinformacija i zbog toga je danas mnogo, mnogo teže raditi ovaj posao, nego što je to bilo nekada, čak i kada sam ja počinjala, a prije toga da i ne govorimo - zaključila Arnautović.

1250x600

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

U Bjelorusiji je uhapšen još jedan novinar pod optužbom za veleizdaju, što je najnoviji potez u nemilosrdnom gušenju medija i slobode govora od vlade autoritarnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, saopštila je organizacija za zaštitu medijskih prava.
Bjelorusko udruženje novinara saopštilo je da je Danil Paljanski, reporter iz grada Bresta, uhapšen još u septembru i prijeti mu 20 godina zatvora.
Palianski, koji je radio za nekoliko nezavisnih novinskih kuća, jedan je od 34 novinara u pritvoru u Bjelorusiji koji izdržavaju kaznu ili čekaju suđenje.
- Bjelorusija je postala najopasnija zemlja u Evropi za novinare, jer nestaju iza rešetaka, ne znamo šta se s njima dešava - rekao je predsjednik Udruženja novinara Andrej Baštunjec.
On je ukazao da su vlasti pojačale represivne mjere pred predsjedničke izbore koji će biti iduće godine.
Lukašenko, koji vlada više od 30 godina, trebalo bi da se kandiduje i za sedmi mandat.
- Većina nezavisnih novinara je pobjegla u inostranstvo, a vlasti čine sve da u zemlji ne ostane ni jedan nezavisni novinar - rekao je Baštunjec.

U Bjelorusiji uhapšen još jedan novinar, prijeti mu 20 godina zatvora

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži novi sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, dok su zvaničnici njihovih zemalja ponovo razmatrali dva najproblematičnija pitanja u mirovnim pregovorima čiji je cilj okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Kijev je pod pritiskom Sjedinjenih Država da brzo obezbijedi mir, ali traži bezbjednosne garancije od saveznika i protivi se ruskim zahtjevima da se odrekne istočne oblasti Donjeck i prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje.
Obraćajući se danas novinarima putem WhatsAppa, Zelenski je rekao da želi da se uskoro ponovo sastane sa Trampom kako bi provjerio njegovu spremnost da razmotri ukrajinski prijedlog da Vašington obezbijedi bezbjednosne garancije u trajanju dužem od petnaest godina u slučaju primirja.
On je takođe pozvao Trampa da pojača pritisak na Rusiju, koja se hladno odnosi prema mirovnoj inicijativi koju podržavaju Sjedinjene Države i nastavlja masovne vazdušne napade na ukrajinske gradove i energetsku mrežu zemlje.
- Amerikanci su, po mom mišljenju, trenutno veoma konstruktivni; imamo dobre rezultate… Oni treba da izvrše pritisak na Rusiju. Imaju alate i znaju kako da ih koriste - rekao je Zelenski.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar povodom prijedloga novog sastanka između Zelenskog i Trampa.
Pozivajući se na američku operaciju usmjerenu protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Zelenski je sugerisao da bi Vašington na sličan način mogao djelovati protiv čečenskog lidera Ramzana Kadirova, saveznika Vladimira Putina, čije su se snage u Ukrajini proslavile brutalnošću.
- Možda bi tada Putin to vidio i dvaput razmislio - rekao je on.
Razgovori održani ove sedmice u Parizu rezultirali su obavezama saveznika Kijeva da primirje podrže garancijama, poput prisustva multinacionalnih trupa.
Međutim, Zelenski je rekao da se iskazana „politička volja“ još nije pretočila u pravno obavezujuće sporazume koje bi potvrdili nacionalni parlamenti.

Zelenski traži novi sastanak s Trampom dok mirovni pregovarači razmatraju pitanje teritorije

Neprohodnost kanala Mareza tokom posljednjih obilnih padavina izazvala je izlivanje rijeke Trešanice, ugrozila poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastrukturu i, što je najvažnije, vodoizvorište Glavnog grada. Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević ističe da je čišćenje i redovno održavanje kanala zakonska obaveza i ključna mjera zaštite javnog zdravlja, te da će kompletno čišćenje i sanacija kanala biti završeni tokom 2026. godine.
Zbog začepljenja kanala Mareza na više lokacija, usljed bujne vegetacije, šuta, otpada i drugih neovlašćenih prepreka, tokom posljednjih obilnih padavina došlo je do izlivanja vode na velikim površinama, čime su ugroženi poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastruktura, imovina građana i što je najvažnije, bezbjednost vodoizvorišta Mareza, od kojeg zavisi većinsko vodosnabdijevanje Podgorice.
Na ovu problematiku zamjenik gradonačelnika Glavnog grada, Boris Spalević, ukazuje već duže vrijeme, jasno i argumentovano upozoravajući da se ne radi o tehničkom, već o sistemskom, bezbjednosnom i zakonskom pitanju.
Više puta je javno isticao da je čišćenje i redovno održavanje kanala Mareza zakonska obaveza, ali i ključna mjera zaštite javnog zdravlja i samog vodoizvorišta.
Tek nakon brojnih upozorenja, detaljnih analiza stanja na terenu i izvještaja stručnih komisija, prošle godine je započeto čišćenje kanala, kada je očišćeno oko 300 metara.
Aktivnosti su nastavljene i ove godine, sa jasnim planom da Glavni grad očisti u 2026. godini kompletnu dionicu kanala u dužini od približno 8.500 metara.
Istovremeno, biće pojačana kontrola dobijanja obaveznih vodnih dozvola, kako bi se spriječilo nelegalno narušavanje kanala i zaštitilo vodoizvorište od daljih štetnih intervencija.
Iako se danas mogu čuti komentari da se sa rješavanjem ovog problema „predugo čekalo“, važno je podsjetiti javnost da kanal Mareza nije sistemski čišćen decenijama.
Stanje koje danas imamo nije nastalo u posljednjih nekoliko godina, već je direktna posljedica decenijske nebrige i ignorisanja problema od strane bivših gradskih vlasti, koje su danas, paradoksalno, najglasnije u kritikama.
Zamjenik gradonačelnika naglašava da je ova gradska uprava kadra da završi započeto, za razliku od prethodnih koje su problem ostavljale po strani.
- Mi ne bježimo od odgovornosti, niti tražimo izgovore. Zatekli smo kanal koji nije održavan decenijama, ali smo prvi koji su započeli njegovo sistemsko čišćenje. Ovaj posao će biti završen. Kanal Mareza nema alternativu i mora biti u potpunosti očišćen i funkcionalan cijelom svojom dužinom. Sve započete aktivnosti biće nastavljene, ubrzane i završene tokom 2026. godine - kazao je Spalević.
Spalević dodatno upozorava da bi svako dalje odlaganje ili povratak na praksu nečinjenja, kakva je postojala ranije, direktno ugrozilo izvorište iz kojeg građani Podgorice piju vodu, što ova gradska uprava neće dozvoliti.
Posebno zabrinjava činjenica da su neodgovorni pojedinci, vođeni ličnim interesima, vršili neovlašćene zahvate, pravili divlje deponije, postavljali prepreke, sužavali korito i mijenjali prirodni tok vode, čime su nanijeli ozbiljnu štetu javnom dobru i direktno doveli u opasnost građane i infrastrukturne objekte.
- Vodoizvorište i kanal Mareza nijesu ničija privatna imovina niti prostor za samovolju. Svi koji su svojim postupcima ugrozili kanal, vodoizvorište i bezbjednost građana moraće da odgovaraju. Ovdje neće biti zaštićenih - rekao je zamjenik gradonačelnika.
U narednom periodu Glavni grad će, u saradnji sa nadležnim službama, društvima Glavnog grada i inspekcijskim organima, intenzivirati čišćenje kompletnog toka kanala, ukloniti sve nelegalne prepreke i dodatno pojačati nadzor nad vodoizvorišnom zonom.
Javnost će biti redovno i transparentno informisana o svim fazama realizacije.
Molimo građane da tokom čišćenja kanala Mareza poštuju uputstva Kriznog štaba i pokažu razumijevanje i strpljenje, kako bi radovi mogli teći sigurno i efikasno.
Poruka je jasna: vrijeme neodgovornosti je isteklo. Kanal i vodoizvorište Mareza moraju biti trajno zaštićeni, a stanje koje je nastalo kao posljedica decenijske nebrige biće sanirano do kraja, u interesu građana i dugoročne sigurnosti vodosnabdijevanja Glavnog grada.

Začepljeni kanal Mareza izazvao izlijevanje rijeke Trešanice i ugrozio vodoizvorište

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su danas u Atlantskom okeanu prazan tanker za naftu, koji plovi pod ruskom zastavom, a povezan je sa Venecuelom.
Rojters prenosi da je to dio nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trampa da kontroliše tokove nafte u Americi i prisili socijalističku vladu u Karakasu da postane njihov saveznik.
Nakon što su u subotu u napadu na Karakas zarobili venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, SAD nastavljaju da blokiraju brodove pod sankcijama kod te južnoameričke države, članice OPEC-a.
Američka obalska straža i vojska zaplijenile su tanker Marineru, koji je počeo ploviti pod zastavom Rusije, rekli su zvaničnici.
Ovaj potez nosi rizik dodatnog zaoštravanja odnosa sa Moskvom, koja je osudila postupke SAD-a u Venecueli.
Ruska državna televizija RT prikazala je sliku helikoptera koji leti u blizini tankera Marinera, prvobitno poznatog kao Bella-1, i objavila da izgleda kao da američke snage žele da se ukrcaju na prazan tanker koji je pod sankcijama SAD-a.

SAD zauzele tanker povezan s Venecuelom koji plovi pod ruskom zastavom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ova godina u političkom smislu biti teška, te da će vanredni parlamentarni izbori biti organizovani u oktobru, novembru ili decembru.
On je za TV Informer rekao da datum održavanja izbora zavisi od dogovora političkih aktera, ukoliko, kako je naveo, oni žele da se dogovaraju.
Studenti u blokadi traže, već duže vrijeme, raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, dok dio opozicije smatra da ih Vučić ne raspisuje jer se plaši gubitka vlasti.
Na ranije pozive predsjednika Srbije na razgovor o raznim temama studenti u blokadi i opozicija negativno su reagovali.
Vučić je večeras ponovio da će ova godina, u ekonomskom smislu, biti najuspješnija.
Prema njegovim riječima, za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani i da se „ujedinimo“.
- Kada kažem ujedinimo, ne mislim na političke stranke, jer to nikada neće biti moguće, već na ljude da počnu da razmišljaju o svojoj zemlji, da se borimo, da odbranimo naše vrijednosti, a to su demokratske vrijednosti jednog državotvornog naroda - rekao je Vučić.

Tag: novinarstvo