Orlandić: Crnoj Gori nedostaje stručni kadar za primjenu evropskih standarda u zaštiti životne sredine

Crna Gora je veliki dio evropskih propisa i strategija iz oblasti zaštite životne sredine prenijela u domaće zakonodavstvo, ali njihova primjena ostaje ozbiljan problem zbog nedostatka stručnog kadra, nedovoljno jasnih nadležnosti i neefikasnog sprovođenja propisa - upozorila je Sanja Orlandić iz nevladine organizacije Green Home, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.

Orlandić je istakla da Evropska unija postavlja izuzetno visoke i stroge standarde u oblasti zaštite životne sredine, čije ispunjavanje zahtjeva mnogo više od usvajanja zakona i strateških dokumenata.

- Standardi koje EU predlaže, naročito u oblastima koje se tiču životne sredine, izuzetno su visoki, izuzetno strogi i postoji niz direktiva za svaku oblast koje predviđaju šta treba postići, tako da smo mi u svojim zakonima morali unijeti te odredbe i trebamo ih pratiti - kazala je Orlandić.

Prema njenim riječima, ključni izazov je sprovođenje već usvojenih propisa, uz jasno definisane akcione planove, rokove i odgovornost nadležnih institucija.

Posebno je ukazala na nedostatak zaposlenih i stručnog znanja u institucijama zaduženim za zaštitu životne sredine.

- Problematičan je evidentan nedostatak kadra, mislim i na stručno znanje koje je u nadležnim institucijama izostalo, koje se ne nalazi u njima, a tu je i brojnost ljudi, jer zaista su to sve teme koje su izuzetno obimne, koje zahtijevaju dosta aktivnosti - istakla je Orlandić.

Ocijenila je da država mora biti stroža u primjeni propisa i kažnjavanju njihovog kršenja, uprkos nedovoljno jasno definisanim nadležnostima u oblasti zaštite životne sredine.

Govoreći o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Orlandić je objasnila da se njeni ciljevi prepliću sa obavezama iz pregovaračkog poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, ali da Agenda predstavlja širi, dugoročni okvir za razvoj regiona.

- Ona se odnosi na to da mi težimo niskokarbonskim ciljevima, ali da istovremeno razvijamo privredu i da se istovremeno udružujemo sa zemljama Zapadnog Balkana - navela je Orlandić.

Zaključila je da je krajnji cilj da Zapadni Balkan do 2050. godine postane niskokarbonski region, odnosno da emisije gasova sa efektom staklene bašte budu svedene na minimum.