Crnoj Gori će za zatvaranje Poglavlja 27 biti potrebno mnogo promjena i akcija i zato je dobro što je u nacionalnu kampanju zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ uključeno mnogo aktera i građana, kazao je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler.
Satler je agenciji MINA rekao da je srećan što u okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta u junu, imaju veliku koaliciju voljnih koja stalno raste.
- Imamo mnogo uključenih aktera, imamo državne institucije koje su veoma snažno angažovane, uključujući ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića. Imamo i lokalne vlasti - mnogo gradonačelnika nam se pridružilo u međuvremenu, ali što je najvažnije, imamo mnogo aktivnih građana - kazao je Satler.
On je naveo da su uključeni ekološki aktivisti, omladinske organizacije, novinari, umjetnici.
- Imamo dobru koaliciju voljnih ljudi koji žele da pomognu u čišćenju Crne Gore -naveo je Satler.
Kako je naveo, to podrazumijeva napor koji mora uključiti cijelo društvo, jer postoji mnogo problema, od čistog vazduha i vode do upravljanja otpadom i otpadnim vodama.
Satler je istakao da su fokusirani na više konkretnih oblasti, dodajući da je srećan što već rade na tri-četiri konkretna problema, kao što su nelegalne deponije, ali i stare automobilske gume koje su veliki problem u Crnoj Gori.
- Imamo i novu platformu koja se zove Čuvaj.me, koju već koriste stotine građana kako bi prijavili probleme i eko-kriminal, i to je upravo ono što želimo da vidimo - rekao je Satler.
Govoreći o dosadašnjim aktivnostima u kampanji „Čuvaj da te čuva“, on je podsjetio da je organizovana velika akcija čišćenja na Ćemovskom polju, koje je, kako je naveo, simbolično mjesto, jer je postalo sinonim za sve ono što ne funkcioniše kada je riječ o upravljanju otpadom.
Satler je istakao da je to mjesto više puta čišćeno, ali da se poslije samo nekoliko mjeseci ponavlja ista situacija i da ljudi opet nelegalno bacaju otpad.
- Šta se sada mijenja - ne samo da smo očistili lokaciju zajedno sa gradonačelnikom Podgorice, zvaničnicima i 150 aktivista, već postavljamo i kamere, postavljeni su znakovi - rekao je Satler.
On je najavio nastavak akcije na Ćemovskom polju.
- Komunalna policija će patrolirati, jer drugi dio ove kampanje je odgovornost – potrebno je i sprovođenje zakona. Ljudi koji se ne ponašaju odgovorno, koji štete prirodi, koji nelegalno sijeku šumu ili prave divlje deponije, snosiće odgovornost i biće kažnjeni - naveo je Satler.
On je najavio da će akcije čišćenja biti nastavljene širom države.
- Sljedeće sedmice fokusiraćemo se na Moraču, koja je veliki problem zbog nedostatka savremenog postrojenja za preradu otpadnih voda - rekao je Satler.
On je podsjetio da projekat za izgradnju tog postrojenja postoji, navodeći da je potrebno da se krene sa njegovom realizacijom.
- Sada imamo oko 100 hiljada ljudi koji žive u Podgorici čije otpadne vode nijesu tretirane. Te vode završavaju netretirane u Morači, zatim u Skadarskom jezeru i na kraju u Jadranskom moru. To mora da se promijeni, jer je opasno - rekao je Satler i dodao da je zbog toga akcija na Morači veoma važna.
On je najavio da je akcija na Ribnici planirana za avgust, kao i da će nastaviti sa takvim akcijama širom Crne Gore.
Upitan koliko takve akcije mogu uticati na svijest građana, Satler je rekao da je glavna poruka da je promjena neophodna.
Kako je istakao, drugi dio poruke je da je promjena moguća, i to brzo.
Satler je rekao da u crnogorskom Ustavu postoji predivna rečenica – da je Crna Gora ekološka država.
- Mislim da je sada vrijeme da tu odredbu i ostvarite. Smatram da je ubrzanje puta ka EU dobra prilika da se ispoštuje to ekološko obećanje koje ste dali Ustavom. I, uzgred, to je i neophodno, jer je to jedno od poglavlja koje morate zatvoriti ako želite da postanete članica EU – poglavlje 27 o zaštiti životne sredine - rekao je Satler.
Kako je naveo, to poglavlje bi trebalo da bude zatvoreno do kraja naredne godine.
- Da bi se to desilo, moraćemo da vidimo mnogo promjena, mnogo akcija i raduje me što vidim da nam se zapravo pridružuje mnogo građana - naglasio je Satler.
Upitan o situaciji sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, čijoj se izgradnji protivi dio mještana, on je ukazao da je to postrojenje doprinos poboljšanju životne sredine i da ono rješava problem, ne stvara ga.
- Nekada se to prikazuje kao da je problem, ali zapravo je riječ o savremenom postrojenju po najvišim ekološkim standardima - naglasio je Satler.
Kako je naveo, u Njemačkoj postoji oko osam hiljada sličnih postrojenja.
Satler je istakao da je to, u ekološkom smislu, vrhunski standard i da je važno jer doprinosi zdravijem okruženju za sve.
On je dodao da postoje i druge lokacije poput Bijelog Polja, gdje su blizu implementacije, ali treba donijeti konačnu odluku.
- Zbog toga ohrabrujem i vlasti u Bijelom Polju da krenu naprijed, da stvore zdraviju životnu sredinu za građane i da ne dozvole da voda ide nefiltrirana, neprečišćena u Lim - rekao je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine biće potrebno mnogo promjena i akcija

Uvjeren sam da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou - poručio je ministar javne uprave Maraš DUkaj na konferenciji „Opštine za EU - Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“.
To je, kaže on, i bio motiv da u saradnji sa Zajednicom opština, drugim ministarstvima i uz snažnu podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori - pokrene projekat „Opštine za EU“.
- Ova mreža proizilazi iz Memoranduma o saradnji koji su, na inicijativu Ministarstva javne uprave potpisale sve lokalne samouprave i resorna ministarstva, 13. decembra 2024. godine. Ona je uspostavljena s ciljem da se obezbijedi platforma o ključnim pitanjima životne sredine kako bi se omogućilo zainteresovanim stranama da razgovaraju o izazovima i identifikuju rješenja - rekao je Dukaj.
Panel na visokom nivou su pored Dukaja otvorili i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kao i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Diskusija je, kako su naglasili u resoru Dukaja, bila usmjerena na ulogu lokalnih samouprava u ispunjavanju ekoloških i klimatskih ciljeva na putu ka EU članstvu.
- Oblast zaštite životne sredine je jedan od najvažnijih evropskih politika - u kojoj ne može biti napretka bez odgovorne i ambiciozne uloge opština - naglasili su oni.
Ministar Dukaj se osvrnuo na izazove koji su identifikovani u Analizi funkcionisanja lokalnih samouprava.
- Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti - na primjer, javne politike su se često kreirale, bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode. Takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema - kazao je Dukaj.
Bez promjene pristupa nema, podvlači on, suštinskih reformi.
- Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme - dodao je Dukaj.
Konferencija je, kako su kazali u Ministarstvu javne uprave, nastavljena tematskim panelima, gdje su predsjednici crnogorskih opština i eksperti iz oblasti zaštite životne sredine razmijenili iskustva o izazovima i najboljim praksama u oblastima pametnog upravljanja otpadom i čistih zajednica, kao i očuvanja biodiverziteta i zaštićenih područja.
Panelisiti su bili iz redova lokalnih vlasti, komunalnih preduzeća, institucija za zaštitu životne sredine, nacionalnih parkova i civilnog sektora.

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri ukazao je na važnost Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU i istakao da je zaštita životne sredine ključno pitanje za budućnost Crne Gore. Pozvao je vlast da se koncentriše na ovu oblast jer, kako je rekao, mnoge stvari zaostaju. Seri je, na događaju povodom 25 godina postojanja nevladine organizacije Green Home, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ovom NVO, pohvalivši njena postignuća i doprinos zaštiti prirode. - 25 godina postojanja ove organizacije je zaista značajan jubilej. Green Home je svojim radom postavio temelje za bolju zaštitu prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako je mnogo postignuto, pred nama su izazovi, posebno u kontekstu implementacije evropskih klimatskih i ekoloških standarda. Evropska unija je posvećena tome i zajedno sa partnerima radimo na podizanju svijesti i napredovanju u oblasti zaštite životne sredine. Uvijek je čast prisustvovati ovakvim događanjima, a proslava 25. godišnjice je posebno važna. Ova organizacija je pravi prijatelj, i to ne samo za nas kao Evropsku uniju, već i za samu Crnu Goru - izjavio je Seri. Seri napominje da je Poglavlje 27 ključno. - Pregovori su u toku. Sada je glavni cilj, glavni fokus kada je u pitanju životna sredina da se nastave pregovori i pokušaju da se postigne napredak u tom pogledu. Ovo je veoma, veoma izazovno područje, jer morate imati čistiju zemlju u skladu sa, recimo, zahtjevima za klimatskih promjena. Investicije, usklađivanje, nova zakonodavstva, sve ovo treba uraditi. I mislim da vlast treba da se koncentriše na ovu oblast, jer postoji mnogo stvari koje još uvek zaostaju - zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, tom prilikom istakla je da organizacija ponosno bilježi mnoge uspjehe tokom svog postojanja, uključujući kampanju za očuvanje rijeke Tare, koja je rezultirala usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, i borbu za zaustavljanje gradnje hidroelektrana na rijeci Morači. Takođe, Vuković je naglasila značaj inicijative za osnivanje novih zaštićenih područja u Crnoj Gori, kao što su NP Prokletije, spomenik prirode kanjon rijeka Cijevna i park prirode Kačić. - Tokom ovih aktivnosti uspjeli smo da mobilizujemo veliki broj prijatelja prirode, NVO, kolega iz regiona, ali i institucija UN i Evropske komisije i konačno uspjeli u onome što je na početku izgledalo kao nemoguća misija: očuvanje Tare, Morače, kao i osnivanje novih zaštićenih područja. Naša misija je da, šireći mrežu prijatelja životne sredine, jačamo i sebe. Posebno bih istakla činjenicu da smo inicijatori Koalicije 27 koja okuplja 18 organizacija u Crnoj Gori i bavi se praćenjem ispunjavanja obaveza Crne Gore u Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija - rekla je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857" data-rendition-name="original" width="2329" height="3500" loading="lazy" alt="Sa događaja NVO Green Home"> <figcaption>Azra Vuković(Photo: Green Home)</figcaption> </figure>  Vuković je apelovala na sve zainteresovane strane da zajedničkim naporima ubrzaju implementaciju evropskih standarda u oblasti životne sredine, s naglaskom na važnost što brže primjene zakona i zaštite prirodnih resursa. - Danas je pitanje zaštite životne sredine aktuelno kao nikada ranije. Zaštita životne sredine danas se ne posmatra samo kroz prizmu očuvanja prirode, već i kao pitanje zdravlja ljudi, vladavine prava, demokratije, ekonomije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako tome dodamo da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, onda postaje jasno koliko je važna ova oblast za Crnu Goru i njenu budućnost - poručila je Vuković. NVO Green Home je, podsjeća ona, čvrsto posvećena implementaciji Evropskih standarda iz oblasti životne sredine. - Primjenom ovih standarda, vazduh u našim gradovima, koji je na alarmantno visokom nivou zagađenosti, biće čišći; naše rijeke, jezera i more, u koje se danas izlivaju otpadne vode bez prethodnog tretiranja, postaće čistiji; hrana koju proizvodimo i konzumiramo biće zdravija i konačno, imaćemo zdraviju životnu sredinu i očuvano zdravlje ljudi - zaključila je izvršna direktorica NVO Green Home. Proslava 25. godišnjice Green Home-a okupila je brojne predstavnike NVO, državnih i medjunarodnih institucija, ambasadore i predstavnike diplomatskog kora, univerziteta kao i prijatelja zaštite životne sredine.

Seri: Vlast da se koncentriše na Poglavlje 27 jer mnoge stvari zaostaju

Crna Gora je prije 33 godine postala prva, Ustavom deklarisana ekološka država na svijetu. Međutim, u njoj danas, prema podacima Vlade, postoji najmanje 340 nelegalnih deponija. Ujedno, jedna je od 10 zemalja svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, uz Albaniju, Kosovo i još sedam afričkih zemalja, piše Radio Slobodna Evropa.
Kao zemlja kandidat dužna za članstvo u Evropskoj uniji, u obavezi je da do 2030. godine reciklira polovinu otpada.
Jedna od ekoloških mjera na ovom putu stupa na snagu 20. oktobra zabranom upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona, što predviđa nedavno usvojeni Zakon o upravljanju otpadom.
Tanje kese, do 15 mikrona debljine, koje se sada koriste za pakovanje voća ili mesa biće i dalje u upotrebi, kao i one najdeblje, od 50 mikrona, koje će moći da se kupe na kasi.
Primjenu ove odredbe kontrolisaće tržišna inspekcija, a raspon kazni se kreće od hiljadu do 40.000 eura.
U Crnoj Gori, zemlji od 630.000 stanovnika, godišnje se upotrijebi preko 63 miliona plastičnih kesa.
"Primjenom ove odredbe pokazujemo da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje", rekao je ministar ekologije Damjan Ćulafić.
Dok proizvođači plastičnih proizvoda za RSE kažu da je Vlada donijela odluku naglo, bez konsultacija i smjernica za dalju proizvodnju kesa, u nevladinom sektoru podržavaju odluku uz ocjenu da je morala biti ranije donijeta.
<h2>Građanin godišnje koristi do 600 plastičnih kesa</h2>
- Građanin Crne Gore godišnje koristi u prosjeku od 400 do 600 jednokratnih plastičnih kesa od kojih se ni jedna ne reciklira. Ako ne završe u prirodi, u najboljem slučaju se gomilaju na deponijama - kaže za Radio Slobodna Evropa Vanja Cicmil iz nevladine organizacije Zero Waste.
<blockquote>Zabrana i jednokratne plastike</blockquote>
<blockquote>Novim Zakonom za upravljanje otpadom biće zabranjena i upotreba jednokratne plastike.</blockquote>
<blockquote>To su štapići za uši (osim onih koji se koriste u medicinske svrhe), pribori za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, za pridržavanje balona i kutije namijenjene konzumaciji hrane.</blockquote>
<blockquote>Zabranjuju se posude i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena (stiropor) uključujući njihove čepove i poklopce.</blockquote>
Za razgradnju jedne plastične kese potrebno je nekoliko stotina godina.
Zero Waste se za ukidanje kesa zalaže duže od deceniju. Peticiju ovim povodom podržale su hiljade crnogorskih građana proteklih godina.
- Nažalost, rezultate smo dugo čekali zbog nedostatka političke volje, nerazumijevanja problema plastičnog otpada i lobija koji štite interese industrija koje koriste plastiku za jednokratnu upotrebu - kaže Cicmil.
Ona naglašava važnost zabrane upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu u procesu smanjenja otpada.
- Međutim, ključno je da se ovaj zakon dosljedno sprovodi. Važno je da se i javnost edukuje i ojačaju inspekcijske službe - dodaje Cicmil.
Cicmil ističe da se upotreba plastičnih proizvoda direktno utiče na zdravlje.
- Sitne čestice plastike pronađene su čak i u ljudskom organizmu. Ranije su istraživanja pokazivala da se ona mogla naći u probavnom sistemu ljudi i životinja, a sada se nalazi i u organima ljudi - ističe Cicmil.
Kako navodi, plastične kese takođe zagađuje zemljišta i vode, a njihovo spaljivanje stvara toksične gasove.
Uz to, proces reciklaže plastičnih kesa je neisplativ s obzirom da su one tanke i često kontaminirane drugim proizvodima.
- Reciklaža je skupa i energetski zahtijevna, a proizvodi koji se tako dobijaju često imaju loš kvalitet - zbog toga je najbolje rješenje njihova potpuna eliminacija, a ne reciklaža - dodaje Cicmil.
<h2>Bez jasnih smjernica za proizvođače</h2>
Darko Zejnilović, vlasnik je Megaplasta, jedne od podgoričkih fabrika koja se bavi proizvodnjom i trgovinom plastike. Neki trgovinski lanci iz Crne Gore korisnici su njegovih proizvoda.
Za RSE kaže da je Vlada donijela odluku bez konsultacija sa proizvođačima i korisnicima plastičnih proizvoda.
- Odluka je jako složena za implementaciju, bez pojašnjenih koraka koji joj prethode. Sve je to sad nekako ishitreno, bez jasnih smjernica o korištenju plastičnih kesa i ostalih proizvoda - rekao je Zejnilović.
Kako navodi, u interesu mu je da doprinese tome da Crna Gora bude čista i ekološki prepoznatljiva.
- I nije mi problem u potpunosti da preuredim posao, kako bismo išli u korak sa EU, ali gdje su edukacije? Gdje su jasni principi proizvodnje i reciklaže? Imamo li principe upravljanja otpadom? Odgovor na sva ova pitanja je ne - zaključio je Zejnilović.
<blockquote>Nudiće opcije u skladu sa zakonom</blockquote>
<blockquote>Iz jednog od najvećih trgovačkih lanaca u zemlji, Idea, poručuju da će u svojim prodavnicama nuditi samo "one opcije koje su u skladu sa zakonom".</blockquote>
<blockquote>Iz kompanije poručuju da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta u njihovom poslovanju.</blockquote>
<blockquote>- Jedan od primjera našeg odgovornog djelovanja jeste ukidanje štampanih primjeraka akcijskog kataloga, odnosno potpuni prelazak na digitalni format - kazali su iz kompanije za RSE.</blockquote>
Osim proizvođača, ovaj Zakon odnosi se i na trgovce proizvoda i ambalaža od plastike i papira.
Podgorička Micromedija iz regiona i Evrope uvozi papirne čaše i slamčice, papirne držači za čaše, štapiće za jelo, pribor za jelo od bambusa, papirne kutije… koji su dio, kako navode, eco-friendly ponude.
Osim ovih, uvoze i proizvode od plastike koji su, kako navode, značajno jeftiniji od ekoloških proizvoda pa se zbog cijene kupci češće odlučuju za njih.
Ipak, smatraju da se polako mijenja svijest o značaju ovakvih proizvoda.
Komentarišući zakonska rješenja koja u oktobru stupaju na snagu navode da će se zbog razlike u cijeni ekološki prihvatljivih proizvoda i plastike više koristiti dozvoljene plastične kese jer će biti jeftinije.
- &nbsp;Važno je da se zakon primijeni što će umnogome zavisiti od učestalosti inspekcijskog nadzora i sprovođenja striktne kaznene politike", zaključuju iz ove kompanije - navode.
<h2>Šta kažu građani?</h2>
Tijana iz Podgorice smatra da je odluku o zabrani plastičnih kesa trebalo odavno primijeniti.
- Primijetila sam da dosta ljudi iz moje okoline već koristi cegere, ili plastične kese za višekratnu upotrebu. Osim striktne zabrane moraće se poraditi i na svijesti ljudi, ali malim koracima. Nadam se da će to zaživjeti kao praksa - navodi ona.
Sedamdesetogodišnja Stanka kaže za RSE da decenijama nije koristila ceger za kupovinu jer joj se činio nedovoljno velikim.
- Uvijek kupim više artikala i uzmem kesa koliko mi treba. Nakon toga ih iskoristim za smeće. Navići ću se i na to novo pravilo - rekla je ona.
<h2>Susjedna Hrvatska primjer dobrog upravljanja</h2>
Zorana se prošle godine iz Podgorice preselila u Zagreb. Ekološka pravila za nju su bila novina.
- Posebne su kante i kontejneri za plastiku, staklo, biološki otpad. Postoje plave kese koje se kupuju i one koštaju oko 2 i po eura, za deset komada. Za plastiku nam grad donira žute kese i njih bacamo u žute kontejnere. U plave kontejnere papir. Zeleni su za staklo - kazala je ona.
U početku joj je, navodi, bilo neobično.
- U Podgorici sve ide u istu kesu, iz prodavnice i sve to u jedan kontejner. Sada imam tri, u raznim bojama i odvajam - pojašnjava Zorana.
Kaže da se u Hrvatskoj mogu kupiti kante za smeće koje imaju više pregrada za sortiranje otpada.
<h2>Veliki dio kesa na kraju završi i u moru</h2>
Crna Gora zagađenju mora doprinosi sa 2.146 tona plastičnog otpada godišnje, podaci su Instituta za biologiju mora iz Kotora.
Preko 100.000 kitova, foka i kornjača ugine svake godine kao rezultat jedenja ili zarobljavanja plastičnim kesama, podaci su Svjetskog fonda za prirodu.
U jednoj od analiza UN procjenjuje se da će do 2050. godine biti više plastike nego ribe u okeanima osim ako zemlje ne preduzmu hitne mjere za upravljanje plastičnim otpadom.

Crna Gora zabranjuje plastične kese, dok opstaju na stotine divljih deponija

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Američki senatori izglasali: Tramp bez odobrenja Kongresa ne može sprovoditi vojne operacije u Venecueli

Na proslavi pravoslavnog Božića, koju je organizovao srpski prorežimski tabloid Informer, prisustvovao je veliki broj visokih zvaničnika vlasti u Srbiji, kao i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.&nbsp;
Program obilježen četničkim pjesmama i huškačkom retorikom prenošen je uživo.
Među zvanicama su bile predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar informisanja Boris Bratina, ministar za javna ulaganja Darko Glišić, kao i ministarka rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Tokom večeri se, prema navodima medija, nakratko pojavio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzički dio programa činile su brojne četničke pjesme, među kojima i „Vrati se vojvodo na Dinare ponovo“, koja je, kako je istaknuto tokom prenosa, bila posvećena upravo Vojislavu Šešelju.
Šešelj, koji je čest gost Informer televizije, tokom večeri je javno kritikovao Sjedinjene Američke Države, uz istovremeno veličanje Rusije. U jednoj od rasprava uživo izjavio je: „Otjerasmo ovo đubre“, na šta mu je ministar Ivica Dačić odgovorio: „Što si se toliko sad ti uznemirio… Pa, ćuti, bre, ti si ovdje gost, čovječe.“
Informer je objavio i snimak na kojem Dačić uzima mikrofon i pjeva pjesmu „Miljacka“, dok su se tokom večeri nizale i druge pjesme sa četničkom simbolikom, poput „Gdje si, đeda, sakrio kokardu“, „Nad Kraljevom živa vatra seva, da vidimo kog četnika nema“ i „Morem plovi jedna mala barka“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fradomir_martin%2Fstatus%2F2008998543680512126%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Posebnu pažnju izazvao je trenutak kada je Šešelj jednom od pjevača dao 100 eura, što je zabilježeno kamerama tokom prenosa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FJZ8f1icz%2FJZ8f1icz.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Božić po Informeru: Četničke pjesme, ratni zločinac i državni vrh u jednom kadru

Američki zvaničnici razgovarali su o mogućnosti isplate jednokratnih novčanih naknada stanovnicima Grenlanda kako bi ih podstakli da se odvoje od Danske i eventualno pridruže Sjedinjenim Američkim Državama, izjavila su danas (8. januara) za Rojters četiri izvora upoznata sa tim razgovorima.
Prema navodima dva izvora, razmatrani iznosi kretali su se od 10.000 do 100.000 dolara po osobi, iako tačan iznos i logistika eventualnih isplata još nisu definisani.
Izvori navode da su razgovori unutar administracije o načinima preuzimanja Grenlanda intenzivirani poslednjih dana, pri čemu se razmatraju i modeli posebnih sporazuma o slobodnom udruživanju, kakvi postoje između SAD i pojedinih pacifičkih država.
U tim slučajevima, SAD zemljama potpisnicama pruža mnoge osnovne usluge, kao što su dostava pošte i vojna zaštita, a zauzvrat, američka vojska slobodno djeluje u tim zemljama, dok je trgovina sa SAD uglavnom oslobođena carine.
Ideja o direktnom plaćanju stanovnika Grenlanda, autonomne teritorije Danske sa oko 57.000 stanovnika, predstavlja jedan od scenarija o tome kako bi SAD mogle da pokušaju da "kupe" ostrvo, uprkos jasnim stavovima vlasti u Kopenhagenu i Nuku da Grenland nije na prodaju.
Ovaj prijedlog dio je šireg spektra opcija o kojima se razgovara u Bijeloj kući u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, uključujući i potencijalnu upotrebu američke vojske, navode izvori.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen poručio je da je "dosta fantazija o aneksiji", nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp ponovo izjavio da je Vašingtonu potrebno to ostrvo.
Reakcije iz Kopenhagena i drugih evropskih prestonica bile su oštre, posebno imajući u vidu da su SAD i Danska saveznice u NATO-u.
U zajedničkom saopštenju Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Velike Britanije i Danske navedeno je da samo Grenland i Danska mogu da odlučuju o svojim međusobnim odnosima, prenosi Tanjug.
Iako istraživanja pokazuju da većina stanovinka Grenlanda podržava nezavisnost, ekonomske posljedice razdvajanja od Danske i dalje izazivaju zabrinutost, dok ankete ukazuju i da većina stanovnika ne želi da Grenland postane dio Sjedinjenih Američkih Država.

Tag: zastita-zivotne-sredine