Sanja Orlandić, saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnosti, komentarisala je objavu poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića povodom transparenta crnogorskih navijača na fudbalskom meču između Crne Gore i Hrvatske u Zagrebu.
Podśetimo, naši navijači razvili su transparent sa porukom: „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, što je ispraćeno aplauzom gledalaca na tribinama. 
Čarapić je u svojoj objavi na društvenim mrežama, ocijenio kako nije na mladim ljudima da se izvinjavaju za ono što se dogodilo prije više od tri decenije već da to treba da uradi tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.
- Ovaj post je školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje i preusmjeravanje odgovornosti, ali i istorijskog revizionizma. Rat devedesetih i agresija Crne Gore na Hrvatsku nije „Đukanovićeva odluka“ nego posljedica velikosrpskog projekta u kojem je Crna Gora učestvovala. Personalizacijom krivice briše se ideološka osnova agresije i amnestiraju današnji partneri vlasti koji tu politiku nikada nijesu napuštili - kazala je Orlandić u objavi na mreži X.
Revizionizam, objašnjava ona, funkcioniše tako što depolitizuje ideologiju. 
- Poslanik Čarapić rat svodi na „odluku“ jednog čovjeka, umjesto da imenuje hegemonijski nacionalizam kao sistemsku osnovu agresije. Konstrukcija krivice služi preusmjeravanju. Kriv je isključivo Đukanović, dok su ideološki baštinici ratne politike podrazumijevaju kao legitimni saveznici evropskog puta Crne Gore - kazala je Orlandić.
Dodaje kako se diskurs o „mladima i EU vrijednostima“ instrumentalizuje se da prikrije kontinuitet sa nacionalističkim paradigmama. 
- Nije nam, dakle, potrebno uopšte da mladi znaju što se desilo, da se ne bi otkrilo i ko je sve učestvovao, a danas je “uvažen”. Generacijski prekid se tako nudi kao zamjena za suočavanje sa ideologijom. Mladi da „okrenu stranicu“, a nacionalističke matrice da ostaju netaknute i time normalizovane, to je ono što želi Čarapić. Ostaje jedino otvoreno da li je riječ o neznanju ili namjeri, ali nema dileme da je revizionistički narativ osuđen na propast, bilo da je riječ o devedesetim ili četrdesetim - zaključila je Orlandić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orlandić: Čarapićev post školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje

Nakon što Vlada juče u prvom navratu nije odobrila upis nove generacije studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost, saradnica u nastavi Sanja Orlandić ocijenila je da je riječ o svjesnoj opstrukciji dijela izvršne vlasti sa namjerom da se "osujeti" upis brucoša na ovu visokoškolsku ustanovu.
Orlandić je kazala da, imajući u vidu da je proces reakreditacije završen u aprilu 2024. godine, nakon čega su uspješno organizovana tri upisna roka, teško da se može povjerovati da je u pitanju neka administrativna greška. 
- Oni su morali znati da je taj njihov pokušaj kratkoročan svakako, ali eto toliko im taj fakultet smeta da je njima značilo makar da nam uskrate taj upis istovremeno sa Univerzitetom, ako ništa drugo – istakla je Orlandić u emisiji „24 sata“ na Televiziji E. 
Ona je podsjetila da je Institut za crnogorski jezik i književnost osnovan 2010. godine, koji je 2014. prerastao u Fakultet za crnogorski jezik i književnost te da su od samog početka izloženi pritiscima. 
- To je na početku bio jedan medijski linč u vodećim štampanim medijima u kojima su objavljivane neistine, kako o nama, tako o našem radu na koji praktično nijesmo imali mogućnost demantija. Kad bih vam nabrajala sve opstrukcije s kojim smo se suočavali u posljednjih pet godina bila bi nam potrebna čitava vaša informativna emisija. Tih je opstrukcija zaista bilo, ali smo mi formirali kroz jednu ideologiju otpora i nepristajanja na represiju koju su nam spremili i znali smo kroz šta ćemo proći – kazala je Orlandić. 
Orlandić dodaje da su svjesno ušli u borbu. 
- Dok je sve to trajalo, mi smo za ovih 15 godina izdali 250 naslova u kojima se stručno govori o crnogorskoj književnosti, crnogorskom jeziku i crnogorskoj kulturi. Pored toga organizovali smo brojne međunarodne naučne skupove, etabloirali smo montenegristiku na vodeće slavističke katedre u Evropi ali i širom Evrope, jer imamo saradnju i sa univerzitetima u Americi. Posljednjih pet godina naročito pokazali smo da smo društveno odgovorni i da hrabro i istrajno branimo sve one društvene vrijednosti koje su zapisane u našem Ustavu, a to je prije svega sekularnost i jednakost svih građana bez obzira na vjeru naciju i jezik. I mi zaista kao neko ko poznaje crnogorsku kulturu, a da biste je branili morate je poznavati, ne možemo i nećemo pristati na pokušaje predstavljanja mitova i kvazi tradicije za našu istinsku tradiciju jer ona to nije – istakla je Orlandić. 
Na pitanje kako doživljava opstrukcije, Orlandić je kazala da se FCJK navikao na to. 
Mi smo se prosto navikli na to, to nas ne sprječava u našem otporu. Pritom obrazujemo i generacije studenata koji su danas uspješni mladi ljudi zastupljeni u kulturnim istitucijama, obrazovnim sistemimima ali i u medijima – dodala je ona. 
Osvrnula se i na, kako kaže, propagandu da se na FCJK-u izučavaju samo dva slova. 
- Možemo jedino da im kažemo što je ta propaganda koja nas otpočetka prati beskrupuloznija to je naša želja da se protiv nje borimo jača – poručila je Orlandić. 
<h2>Cilj udara na fakultet je obesmišljavanje jezika i identiteta </h2>
Orlandić naglašava da je cilj udara na Fakultet zapravo podređen obesmišljavanju jezika i identiteta. 
- Vi ste mogli i juče i često kad je god je priča o Fakultetu viđeti u komentarima, bilo na portalima ili na društvenim mrežama, da oni govore o fakultetu sa dva slova. To je svjesna propaganda koju su oni formirali na samom početku osnivanja fakulteta – ističe Orlandić. 
Onda se, kaže, postavlja jedno pitanje. 
- Ako je to Fakultet u kojem se zbilja ne izučava ništa bez dva neka slova, zašto je on tolika opasnost, zašto se toliko snage ulaže da se obesmisli njegov rad – upitala je Orlandić. 
Juče je s Fakulteta poručeno da neće zaboraviti nijedan glas podrške, kao ni onih koji ćute. 
- Mi smo zaista juče, i ne samo juče nego i ranije kad smo doživljavali opstrukcije, doživjeli veliku podršku kolega i sa inostranih univerziteta, i dijela kolega iz Crne Gore, ali i velikog broja građana koji su juče neumorno objavljivali podršku na društvenim mrežama. Takođe, mnogo nam znači podrška – možda i najviše – naših bivših i sadašnjih studenata koja je istrajna – dodaje Orlandić. 
A oni koji, kako je rekla, ćute su valjda svjesni da svojom tišinom podržavaju represivnu politiku dijela ove vlasti, pa ako to njima odgovara neka nastave da ćute. 
- Vlast svakako je poslala jednu poruku koja upućuje na to da svi mladi ljudi koji žele da izučavaju nacionalnu filologiju su građani drugog reda, koji nijesu jednaki sa ostalima – i to je nedopustivo. Ja ne znam na koji način oni misle u 21. vijeku u jednoj evropskoj suverenoj državi zabrane izučavanje vlastitog jezika i školovanja na njemu. Mogu samo da im poručim u ime svih nas da se mi nećemo prestati boriti protiv takvih pokušaja, a mladim ljudima i svim svršenim maturantima koji žele da steknu jedno široko znanje, kako o crnogorskom jeziku, književnosti, tako i kulturi i tradiciji da prate narednih dana konkurs i da se slobodno prijave da budu naši studenti – zaključila je Orlandić. 
V.Lj.

Orlandić: Vlast poslala poruku da su oni koji žele da izučavaju nacionalnu filologiju građani drugog reda - cilj je obesmišljavanje identiteta, ali mi nećemo odustati

Komovi - park prirode ili park profita. Deceniju nakon što su proglašeni Parkom prirode, Komovi su podijeljeni na više koncesionih zona, gdje različiti interesi vode glavnu riječ, a priroda plaća cijenu. U šumama koje bi morale biti zaštićene, drveće pada pod motornim testerama, putevi se šire bez kontrole, a rijeke presijecaju cijevi.
Sanja Orlandić iz organizacije Green Home kazala je za Televiziju E da se na Komovima dešava i ilegalna i legalna sječa.
- Na tom području postoji značaj broj koncesija i koncesionari su posjekli cijele površine, ne vodeći računa o šumskom redu i uništavajući lokalne puteve i šteteći lokalnoj zajednici. Mnoge su nam se obraćale zbog uzurpacije prostora. Ne samo što je biljni i životinjski svijet narušen, već je došlo i do erozije zemljišta, pa su ugrožene kuće mnogih ljudi zbog odrona i lavina u zimskim mjesecima - upozorava Orlandić.
Ona je naglasila da je ugoženo i vodoizvorište, jedino na tom području. Napominje da postoji niz problema, čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti velikog broja upravljača na tom području.
- Komovi se nalaze na teritoriji tri opštine. Upravljač iz Podgorice je Agencija za zaštićena području, iz Andrijevice "Park priroda Komovi", a u Kolašinu je sama Opština. Pored njih nadležnost imaju i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za gazdovanje šumana i lovištima. Jako je veliki broj zainteresovanih strana, što znači da mora da postoji jako dobra koordinacija i komunikacija. Nažalost, situacija je takva da to ne funkcioniše na najbolji način - ocijenila je Orlandić.
Prema njenim riječima, mora se unaprijediti komunikacija među nadležnim institucijama i jačati kapaciteti .
- U smislu broja ljudi i onih koji se nalaze na terenu i onih koji se bave upravljanjem područja... Riječ je o zaštićenom području, a to znači da posjeduje određene prirodne vrijednosti koje treba da čuvamo i unapređujemo - poručila je Orlandić.

Tamara Klikovac

Komovi - park prirode ili profita; Orlandić: Niz problema čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti upravljača

Saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić na svom Fejsbuk profilu javno je podržala nosioca liste Evropskog saveza u Nikšiću, Ivana Radojičića.
- U politici - za razliku od teorije - ne biramo između dobrog i lošeg, već između mogućeg i pogubnog. A upravo tu često padamo na ispitu zrelosti. Umjesto da prepoznamo ono što je moguće, progresivni krugovi često odbacuju sve što nije idealno - pa čak i kad se time otvara prostor za opcije koje aktivno razaraju temeljne vrijednosti demokratskog društva- napisala je Orlandić.
Kako je dodala, kritika je zdrava i potrebna, a kad postane razlog za paralizu, ona više ne koristi nikome - osim onima koji je koriste da zadrže moć.
- Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji. Moguće nije idealno, ali je često jedino što stoji između nas i potpunog mraka- navela je Orlandić u objavi.
 
 Ukazala je i da politika nije prostor za idealne scenarije, nego za konkretne izbore u konkretnim uslovima.
- Kad su goli neofašisti na vlasti, ne tražiš savršenstvo - tražiš otpor- poručila je Orlandić.
Obraćajući se Radojičiću u Fejsbuk objavi, ona ističe da je u vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane hrabrost stati imenom i prezimenom i pokušati nešto promijeniti
- Zato, Ivane, bez obzira na to kakav bude rezultat - već si mnogo uradio samim tim što si odlučio da se uhvatiš u koštac s ovakvom stvarnošću. U vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane, hrabrost je stati imenom i prezimenom, i pokušati nešto promijeniti. Takvi potezi znače više nego što možda trenutno izgleda- zaključila je Orlandić.

Orlandić podržala Radojičića: Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji

Jedan od najcjenjenijih i najvoljenijih kantautora na ovim prostorima, Zlatan Stipišić Gibonni, nakon dugog razdoblja medijske tišine, otvorio je dušu za TV E.
U razgovoru sa našom Adelom Mulić, Gibonni je govorio o svom povlačenju sa muzičke scene, novom životnom poglavlju, kao i o stvaranju koje, kako kaže, „ne poznaje rok trajanja“.
Godinama je ispisivao stihove koji su postali dio kolektivne emocije, punio dvorane i srca publike, a sada se odlučio na tišinu - onu stvaralačku, ličnu i duboku.
Zlatan Stipišić Gibonni, čovjek čija muzika traje i nadživljava trendove, ovoga puta publici donosi nešto drugačije: knjigu “Bandire potonulog carstva”, zbirku trideset i jedne pjesme koje spajaju prošlost i sadašnjost, uspomene i nova nadahnuća.&nbsp;
- Ja imam dosta toga pokvarenog u sebi, ali mislim da je to ono – odlučiš kojeg ćeš vuka hraniti. Najponosniji sam na to što sam isti, i privatno i javno. Mislim da su laži kratkih nogu, a mi smo toliko mali narodi da se o svakome sve zna. Treba svatko da bude ono što jeste, ne možeš se svima dopasti - i to je, zapravo, veliki kompliment - rekao je Gibonni za TV E.&nbsp;
Osvrnuvši se na svoj dugogodišnji put, priznaje da nije vjerovao da će toliko dugo trajati u svijetu muzike.&nbsp;
- Kad razmišljam o sebi i početku, to je bio jedan momak s radnim navikama. Nikad nisam bio danguba. Mislio sam, trajat će to godinu, dvije… Međutim, trajem. I svaka godina u kojoj sam još uvijek tu – ja je doživljavam kao blagoslov - iskreno je kazao.
Kompletan intervju možete pogledati na linku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fsi%3DGBCPG3pgAL6FNuZ9&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gibonni iskreno o povlačenju, prošlosti i trajanju: „Svaka godina u kojoj sam još tu je blagoslov“

Alimentacioni &nbsp;fond u određenim slučajevima, ukoliko se zakonom ispune propisani uslovi, preuzima ulogu izdržavaoca, a sa druge strane ta svoja novčana sredstva prihoduje preko upravo tog roditelja koji je u obavezi da izdržava dijete, preko instituta potraživanja - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, pravnik Tarik Ćatović iz NVO Sistem.
Činjenica zaposlenosti ili nezaposlenosti, kaže Ćatović, roditelja koji je duzan da placa alimentaciju nije od značaja i ne oslobađa ga obaveze plaćanja izdržavanja.
- Sud ne polazi od konkretne činjenice da li je roditelj zaposlen, već da li je roditelj sposoban ili nije sposoban za rad &nbsp;i da li je sposoban ili nije sposoban da prihoduje primanja. Što se tiče izvršenja te odluke svakako da postoji više mogućnosti i to je svakako u prvom redu prinudna naplata preko prinudnog rješenja o izvršenju, da li blokiranjem računa ili zapljenom imovine, pokretne ili nepokretne, oduzimanjem novčanih sredstava stečenih po osnovu privremene dobiti - naveo je on.
Svakako, kaže, u Crnoj Gori je relativno novi institut Alimentacionog fonda.
- Koji u određenim slučajevima ukoliko se zakonom ispune propisani uslovi preuzima ulogu izdržavaoca, a sa druge strane ta svoja novčana sredstva prihoduje preko upravo tog roditelja koji je u obavezi da izdržava dijete, preko instituta potraživanja - rekao je Ćatović.
Podsjeća da je Alimentacioni fond osnovan 2022.godine, a njegov primarni cilj je zaštita djeteta od onog roditelja koji ne ispunjava obavezu izdržavanja koja mu je dodijeljena sudom.&nbsp;
Dodaje da se pravo &nbsp;na sredstva iz Alimentacionog fonda ostvaruje preko nadležnog Centra za socijalni rad u gradu u kom živi dijete i roditelj kome je dodijeljeno starateljstvo nad djetetom.
- Roditelj staratelj treba da podnese zahtjev za isplatu preko Alimentacionog fonda, uz taj zahtjev potrebno je da se priloži još sudska odluka, jer bez sudske odluke ne postoji mogućnost da se potegne ovo pitanje, budući da Alimentacioni fond isplaćuje upravo onaj dio staratelju u visini alimentacije koja je dodijeljena sudskom odlukom. Pored te sudske odluke potrebno je da se dostave dokazi da roditelj koji je u obavezi izdržavanja djeteta takvo izdržavanje ne vrši - rekao je on.
Nakon što nadležni Centar za socijalni rad zaprimi jedan takav zahtjev procjenjuje da li su zakonski uslovi ispunjeni ili ne, da li je podnijeta sva potrebna dokumentacija i ukoliko jeste Alimentacionom fondu šalje rješenje.
- Preko kojeg Alimentacioni fond upravo preuzima tu obavezu izdržavanja djeteta. Istovremeno, oni se nadoknađuju preko, najčešće bi trebalo, refundacije putem prinudnog izvršenja od strane roditelja koji je u obavezi da izdrzava to dijete - zaključio je Ćatović.&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Ćatović: Alimentacioni fond isplaćuje sredstva staratelju u visini alimentacije koja je dodijeljena sudskom odlukom

Prijedlogom zakona o izvršenju kazni zatvora obuhvaćeno je kroz nove odredbe i kopiranje standarda način kako da se osuđena lica reintegrišu u društvo. Međutim to je teško ostvariv cilj, jer osuđeno lice je izloženo brojnim negativnim uticajima, pa ukoliko izostane podrška porodice i društva taj začarani krug se nastavlja - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore - Velimir Rakočević.
Novi Prijedlog zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti nalazi se u skupštinskoj proceduri, a propisuje da je cilj izvršenja sankcija da osuđeni kroz sistem programa tretmana usvoji društveno prihvatljive vrijednosti radi ponovnog uključivanja u društvo.&nbsp;
Kad se govori o procesu reintegracije, kaže Rakočević, lica koje je već prekršilo pravne norme je cilj koji je najteže ostvariv, jer je procenat povrata zabrinjavajuće visok, a kod nekih krivičnih djela poput narko delikata čak prelazi, kako tvrdi, 70 posto.&nbsp;
- Cilj resocijalizacije je vrlo teško ostvariv, iako je svrha zatvorskog sistema da popravi ono što je bilo loše i da se ubuduće to ne ponovi. Ovdje jeste obuhvaćeno &nbsp;i kroz te nove odredbe i kopiranje onoga što su standardi, ali pitanje je koliko je to moguće ostvariti u praksi, jer imamo jednu drugu, nažalost, stranu a to je da nerijetko zatvori ostaju škole kriminala. Taj kriminogeni uticaj ostalih zatvorenika, pogotovu na osobe mlađe životne dobi je vrlo razoran i vrlo često tu dolazi do jačanja tog procesa kriminalizacije, odnosno da lice odmah po izlasku iz zatvora ponovo izvrši još teže krivično djelo - rekao je Rakočević.&nbsp;
Podsjeća da je nakon izlaska na slobodu lice izloženo brojnim negativnim uticajima i ukoliko izostane podrška društva i porodice, ističe on, to lice postaje vrlo laka meta i taj začarani krug se nastavlja.
Dodaje i da je u jednom periodu rad bio obaveza osuđenika u zatvorskom sistemu, međutim sada je konačno utvrđeno, ističe profesor, da rad ne može biti disciplinska mjera, već isključivo pravo i okupaciona radna terapija za određenu kategoriju lica.
- Samom osudom lice gubi određena prava i u tom smislu ono ne može kad je u zatvoru da stiče profit, da se bavi biznisom, nego je to dobijanje 25 do 30 posto za puno radno vrijeme od minimalne zarade u državi. Ono što mogu reći na osnovu višegodišnje prakse sva lica koja su bila zdravstveno sposobna bila su i radno angažovana, ali su postojali ti brojni kapaciteti da se lica angažuju, jer to iz nekog mog ugla je vrlo važan segment resocijalizacije lica, da izgubi tih 6 do 8 sati, da spoji ono što je svakako korisno i naročito da izuči određeni zanat, to je pravilno strukturiranje vremena. Međutim, sada su ti kapaciteti ograničeni i u tom smislu se ovdje pojavljuju drugi problemi, taj višak slobodnog vremena i sve to može da usložnjava kompletan proces resocijalizacije - zaključio je Rakočević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Rakočević: Uslovi u zatvorima su ogledalo cijelog društva

Danas se sjećamo naših predaka, kako bismo prenijeli priču o slavnim precima i našim potomcima. Znamo ko smo, ali i znamo gdje treba da idemo - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom zvanične posjete opštini Mojkovac gdje je položio vijenac na spomenik junacima Mojkovačke bitke.
On je zajedno sa predsjednikom opštine Veskom Delićem odao počast njihovoj hrabrosti i žrtvi.
- Danas imam veliko zadovoljstvo da sam u zvaničnoj posjeti Opštini Mojkovac. Prva moja zvanična posjeta kao predsjednika države, koju započinjem upravo ovdje, kod spomenika u slavu Mojkovačke bitke. Ovdje sam danas kao predsjednik, ali i kao ponosni potomak jednog od učesnika Mojkovačke bitke. Moj prađed je sa 16 godina ovdje učestvovao i opjevan u jednoj pjesmi, koja kaže da “dok je bojne njive i Mojkovca, pričaće se za tog Crnogorca i Sokola, Vukčevića Anta, koji branjaše Mojkovačka vrata” - naveo je Milatović.
Crna Gora je, naglašava on, danas na svom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, i upravo sam danas došao u jednu od naših sjevernih opština da zajedno sa rukovodstvom Opštine Mojkovac razgovaram o infrastrukturnim projektima, o razvoju ove naše važne opštine, da razgovaram sa građanima Mojkovca, zato što treba da dodatno brinemo i da dodatno stavimo u fokus i naš sjever.

Milatović položio vijenac na spomenik junacima Mojkovačke bitke: Znamo ko smo i gdje treba da idemo

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

VIDEO: Kako je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - ukrao mobilni telefon

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Tag: sanja-orlandic