Čitam danas da je policija procesuirala 35 građana koji su protestovali povodom kršenja propisa i unižavanja najvećeg državnog priznanja 13. jula na brdu Gorica. Među njima je i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Aleksandar Radoman.
Aco, zaisto, imao si izbora! Jesi li lijepo mogao ići Podgoricom i govoriti na sav glas “Nož, žica, Podgorica”? Jesi li mogao u desetercu pozivati Turke da se sele? Mogao si, vala, i zaprijetiti da će proći kao Turčin ko god ti ne odgovara. Ili pozivati da se ubiju. Turci su ti zicer!&nbsp;
Mada ne stojimo loše ni sa ratnim zločincima. Jesi li mogao u zgradu fakulteta, kao kulturnoga dobra, sakriti kip kakvog ratnog zločinca? Ili makar napisati kakav panegirik kad koji iz potonjeg rata premine? Da ga proglasiš junakom nepobjedljivog karaktera?Što ti ne pade na um da organizuješ kakvu promociju knjige o istorijskom revizionizmu, npr. “Četničke bajke o nevinim žrtvama”?&nbsp;
Zamisli samo đe bi ti kraj bio da si organizovao neki skup na kome se poziva na ukidanje državnog statusa Crne Gore ili osvijetlio zgradu fakulteta u bojama “ujedinjenja”?Mogao si zabraniti da se albanski jezik čuje na fakultetu, ili da edukuješ napaćeni narod kako Hrvati nijesu narod no projekat? Čini mi se da toga materijala za vrijeđanje nepravoslavnog življa ima na pretek, a ništa nije kažnjivo!&nbsp;
Mogao si i kao uvaženi profesori Univerziteta Crne Gore biti pozvan na Javni servis da objasniš kako je Đurišić bio heroj, da ne pominjem da si mogao i ogavne komentare novinarkama davati. 
&nbsp;
Mogao si se malo kritičkije odnositi i prema zapadu, kako prema filmovima što kvare omladinu, tako i prema knjigama, kakav Fante i bakrači! Što za se ove godine ne pokrenu neki portal, da okupiš crème de la crème režimskoga novinarstva 90-ih, pa da vazda znamo da je neprijatelj na granici?
Umjesto svega navedenog, izabrao si da pišeš tekstove koji ih pogađaju tamo đe su najslabiji – u golu istinu. Odlučio si da se istinski baviš kulturom koju bi i vlastito ministarstvo da gurne u zapećak. Pritom, vodiš instituciju koja ne služi režimu, ne pravi kompromise i ne kleči pred moćnijima. Kao jedan od većih grehova u ovome sistemu, svakako je podučvanje studenata da misle, a ne da ponavljaju. Izabrao si i da dobro pamtiš uloge 90-ih i ne pristaješ na zamjene teza, pa pišeš i ono što malo ko smije da kaže.&nbsp;
U Orvelovoj 1984. sistem je znao da istinu ne može uništiti, pa je pokušavao da uništi one koji je pamte. Naši vlastodršci ni Njegoša nijesu čitali, a kamoli Orvela,ali izgleda naslućuju metod pa danas kažnjavaju one koji pamte, pišu i ne pristaju na svakodnevno fabrikovanje laži. One koji znaju da je crnogorska kultura više otpor nego foklor, a profesura više borba no titula.&nbsp;
Znamo svi da si zato danas procesuiran, isto kao što znamo da se dostojanstvo ne može ni kupiti niti uhapsiti. Zna to i Aida Petrović, koja godinama beskrompomisnostoji uz one koje većina prećutkuje, zna to i Danilo Marunović, koji vjeruje da umjetnost ima odgovornost prema stvarnosti i svi oni koji se hrabro odupiru unižavanju vlastite kulture. A oni kojima je u redu što akteri iz prvog dijela ovoga teksta nijesu procesuirani, neka nastave da ćute.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aco, imao si izbora!

Prijedlog poslanika Socijalističke narodne partije da se termin nasilna aneksija Crne Gore zamijeni terminom ujedinjenje Crne Gore i Srbije je prventstveno bezočno falsifikovanje istorijskih činjenica - ocijenio je za Televiziju istoričar Dragutin Papović.
Poslanici Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović predložili su da se, izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, pojam "aneksija" zamijeni izrazom "ujedinjenje Crne Gore i Srbije".
Papović je u emisiji "24 sata" na Televiziji E kazao da o bezočnom falsifikovanju istorijskih činjenica najbolje svjedoči podatak da su čak i učesnici takozvane Podgoričke skupštine priznali da 1918. nije izvršeno ujedinjenje Crne Gore i Srbije.
- Već da je Crna Gora državnim prevratom i revolucijom pripojena Srbiji. Ni nasilni aneksionisti iz 1918. ne poriču da su počinili nasilje i veleizdaju - ističe Papović.
Saradnica u nastavi Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić navodi da u Crnoj Gori, uglavnom, imamo dvije verzije istorije.
- Jedna nam je guslarska, a druga je činjenična koja se zapravo služi arhivima, dokumentima i istorijskim činjenicama. Ako je to već bilo tako postavlja se pitanje ko su bili ljudi koji su se protivili tome, tom bezuslovnom ujedinjenju, zašto su nad njima vršeni zločini, što ćemo sa istorijskim podacima o brojnim masovnim zločinima koje je učinila srpska vojska. Imamo pregršt istorijskih dokaza, gdje, recimo, načelnik vrhovne srpske komande doslovno kaže da uguši svaka agitacija na teritoriji koju su okupirali - ističe Orlandić.
Smatra da je posebno problematično to što je SNP svoj prijedlog podnio dan nakon što su njihovi predstavnici u Skupštini glasali za povećanje plata poslanicima, ali ne i za povećanje dječijeg dodatka.&nbsp;
Na taj način, kako ocjenjuje, pokušavaju da uz stvarne političke ambicije u prvi plan stave teme koje bi zamaglile ekonomske probleme u državi.
- Još jedna vrsta manipulacije da se opet prebaci na one takozvane teme svađalice, teme koje dijele, sa ekonomskih pitanja i da sa socijalistička partija bavi ovim stvarima - navela je Orlandić.&nbsp;
Poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović tvrde da im je cilj da se 1918. godina, period kada je Crna Gora izgubila svoju državnost, prikaže dostojanstveno, u duhu istorijske istine i narodnog jedinstva. Istoričari, međutim, ocjenjuju da je SNP ovim prijedlogom samo potvrdio svoj anticrnogorski karakter.
Da je riječ o nasilnoj aneksiji, pisao je i kralj Nikola I Petrović Njegoš. U pismu francuskom predsjedniku Rejmonu Poenkareu od 1. decembra 1919. godine navodi da su Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države poslale u Crnu Goru istražnu komisiju, koja je utvrdila da je volja crnogorskog naroda bila iskrivljena.&nbsp;
"Sasvim je očigledno da je zvanična Srbija, čije su trupe okupirale teritoriju Crne Gore, u ovim okolnostima djelovala suprotno lojalnim namjerama Vaše Ekselencije i u apsolutnoj suprotnosti sa obećanjima i garancijama koje je meni i mojoj Vladi u nezaboravnim prilikama dala Vlada Republike u ime vladâ Velikih sila. Uvjeren sam da će se Vaša Ekselencija složiti sa mnom da, nakon onoga što se dogodilo, više ne može biti straha da bi ispunjenje svečanih obećanja vladâ Velikih Sila u vezi sa potpunom obnovom Crne Gore i zadovoljavanjem njezinih legitimnih zahtjeva moglo biti u protivnosti sa željama i voljom crnogorskoga naroda."&nbsp;
Prijedlog SNP-a nije prvi pokušaj da se promijeni narativ o događajima iz 1918. godine. Samo mjesec ranije sličnu inicijativu podnijeli su i poslanici Pokreta Evropa sad, na čijem je čelu premijer Milojko Spajić. Iz te partije tražili su da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš briše riječ nasilna, tvrdeći da je aneksija sama po sebi uvijek nasilna. Takvu tvrdnju demantuju brojni istoričari i dokumenta koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Prilog novinara TV E Aleksandra Matića.&nbsp;

Papović: Zamjena termina "aneksija" sa terminom "ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom" bezočno falsifikovanje istorijskih činjenica

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Tema današnjeg podkasta je da li &nbsp;aktuelna vlast kreira budućnost na falsifikovanju prošlosti.&nbsp;
Gošća emisije je &nbsp;Sanja Orlandić sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

''Drugačija radio veza'': Gošća Sanja Orlandić

Oštećenja korijena mogu da naruše stabilnost biljke, ali ako su manja oštećenja mogu i ne moraju ostaviti nekog traga, sve zavisi šta je urađeno da se saniraju povrede korijenja borova - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Sanja Orlandić iz NVO Green Home.
U dijelu Tološke šume korijenje borova je oštećeno bagerima, što je vidljivo, kaže Orlandić, a svako oštećenje može negativno uticati na razvoj biljke i na njen imuni sistem.
- Kao što čovjek i životinje imaju rane od povreda tako su ovo rane za biljke, i sad se javlja mogućnost da budu napadnute od nekih patogenih organizama, odnosno da biljka u nekom vremenu oboli. Na taj način se smanjuje njen imuni sistem i značajan dio vode i hrane koju biljka uzima ide na to oštećeno korijenje, odnosno na zarastanje tih rana, tako da rezultati toga će se vidjeti u nekom periodu od godinu do tri godine, zavisno od toga kako će se koje stablo oporaviti - rekla je Orlandić.
Prilikom izvođenja radova u blizini šume ili parka, kaže Orlandić, neophodno je voditi računa o biljkama i kad dođe do oštećenja da to bude što manje.
- Neka preporuka je da stručna lica naprave određeni plan i da prate radove, da negdje u odnosu na pravac krošnje budu ti radovi čak na metar i po, do dva. Preporuka je takođe da se vodi računa da zemlja ne bude previše utabana, zato što se na taj način smanjuje količina kiseonika u zemljištu. Takođe je preporuka da se ručno prave rupe, a ako je neophodna mehanizacija onda da to budu mali bageri da te rupe budu što pliće i što uže. Važno je i da se radovi ne izvode u kišnom periodu da bi se što više sačuvala rastresitost zemljišta - zaključila je Orlandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Orlandić: Za dvije godine će se vidjeti koje će se stablo oporaviti u Tološkoj šumi

Sanja Orlandić, saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnosti, komentarisala je objavu poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića povodom transparenta crnogorskih navijača na fudbalskom meču između Crne Gore i Hrvatske u Zagrebu.
Podśetimo, naši navijači razvili su transparent sa porukom: „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, što je ispraćeno aplauzom gledalaca na tribinama. 
Čarapić je u svojoj objavi na društvenim mrežama, ocijenio kako nije na mladim ljudima da se izvinjavaju za ono što se dogodilo prije više od tri decenije već da to treba da uradi tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.
- Ovaj post je školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje i preusmjeravanje odgovornosti, ali i istorijskog revizionizma. Rat devedesetih i agresija Crne Gore na Hrvatsku nije „Đukanovićeva odluka“ nego posljedica velikosrpskog projekta u kojem je Crna Gora učestvovala. Personalizacijom krivice briše se ideološka osnova agresije i amnestiraju današnji partneri vlasti koji tu politiku nikada nijesu napuštili - kazala je Orlandić u objavi na mreži X.
Revizionizam, objašnjava ona, funkcioniše tako što depolitizuje ideologiju. 
- Poslanik Čarapić rat svodi na „odluku“ jednog čovjeka, umjesto da imenuje hegemonijski nacionalizam kao sistemsku osnovu agresije. Konstrukcija krivice služi preusmjeravanju. Kriv je isključivo Đukanović, dok su ideološki baštinici ratne politike podrazumijevaju kao legitimni saveznici evropskog puta Crne Gore - kazala je Orlandić.
Dodaje kako se diskurs o „mladima i EU vrijednostima“ instrumentalizuje se da prikrije kontinuitet sa nacionalističkim paradigmama. 
- Nije nam, dakle, potrebno uopšte da mladi znaju što se desilo, da se ne bi otkrilo i ko je sve učestvovao, a danas je “uvažen”. Generacijski prekid se tako nudi kao zamjena za suočavanje sa ideologijom. Mladi da „okrenu stranicu“, a nacionalističke matrice da ostaju netaknute i time normalizovane, to je ono što želi Čarapić. Ostaje jedino otvoreno da li je riječ o neznanju ili namjeri, ali nema dileme da je revizionistički narativ osuđen na propast, bilo da je riječ o devedesetim ili četrdesetim - zaključila je Orlandić.

Orlandić: Čarapićev post školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje

Nakon što Vlada juče u prvom navratu nije odobrila upis nove generacije studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost, saradnica u nastavi Sanja Orlandić ocijenila je da je riječ o svjesnoj opstrukciji dijela izvršne vlasti sa namjerom da se "osujeti" upis brucoša na ovu visokoškolsku ustanovu.
Orlandić je kazala da, imajući u vidu da je proces reakreditacije završen u aprilu 2024. godine, nakon čega su uspješno organizovana tri upisna roka, teško da se može povjerovati da je u pitanju neka administrativna greška. 
- Oni su morali znati da je taj njihov pokušaj kratkoročan svakako, ali eto toliko im taj fakultet smeta da je njima značilo makar da nam uskrate taj upis istovremeno sa Univerzitetom, ako ništa drugo – istakla je Orlandić u emisiji „24 sata“ na Televiziji E. 
Ona je podsjetila da je Institut za crnogorski jezik i književnost osnovan 2010. godine, koji je 2014. prerastao u Fakultet za crnogorski jezik i književnost te da su od samog početka izloženi pritiscima. 
- To je na početku bio jedan medijski linč u vodećim štampanim medijima u kojima su objavljivane neistine, kako o nama, tako o našem radu na koji praktično nijesmo imali mogućnost demantija. Kad bih vam nabrajala sve opstrukcije s kojim smo se suočavali u posljednjih pet godina bila bi nam potrebna čitava vaša informativna emisija. Tih je opstrukcija zaista bilo, ali smo mi formirali kroz jednu ideologiju otpora i nepristajanja na represiju koju su nam spremili i znali smo kroz šta ćemo proći – kazala je Orlandić. 
Orlandić dodaje da su svjesno ušli u borbu. 
- Dok je sve to trajalo, mi smo za ovih 15 godina izdali 250 naslova u kojima se stručno govori o crnogorskoj književnosti, crnogorskom jeziku i crnogorskoj kulturi. Pored toga organizovali smo brojne međunarodne naučne skupove, etabloirali smo montenegristiku na vodeće slavističke katedre u Evropi ali i širom Evrope, jer imamo saradnju i sa univerzitetima u Americi. Posljednjih pet godina naročito pokazali smo da smo društveno odgovorni i da hrabro i istrajno branimo sve one društvene vrijednosti koje su zapisane u našem Ustavu, a to je prije svega sekularnost i jednakost svih građana bez obzira na vjeru naciju i jezik. I mi zaista kao neko ko poznaje crnogorsku kulturu, a da biste je branili morate je poznavati, ne možemo i nećemo pristati na pokušaje predstavljanja mitova i kvazi tradicije za našu istinsku tradiciju jer ona to nije – istakla je Orlandić. 
Na pitanje kako doživljava opstrukcije, Orlandić je kazala da se FCJK navikao na to. 
Mi smo se prosto navikli na to, to nas ne sprječava u našem otporu. Pritom obrazujemo i generacije studenata koji su danas uspješni mladi ljudi zastupljeni u kulturnim istitucijama, obrazovnim sistemimima ali i u medijima – dodala je ona. 
Osvrnula se i na, kako kaže, propagandu da se na FCJK-u izučavaju samo dva slova. 
- Možemo jedino da im kažemo što je ta propaganda koja nas otpočetka prati beskrupuloznija to je naša želja da se protiv nje borimo jača – poručila je Orlandić. 
<h2>Cilj udara na fakultet je obesmišljavanje jezika i identiteta </h2>
Orlandić naglašava da je cilj udara na Fakultet zapravo podređen obesmišljavanju jezika i identiteta. 
- Vi ste mogli i juče i često kad je god je priča o Fakultetu viđeti u komentarima, bilo na portalima ili na društvenim mrežama, da oni govore o fakultetu sa dva slova. To je svjesna propaganda koju su oni formirali na samom početku osnivanja fakulteta – ističe Orlandić. 
Onda se, kaže, postavlja jedno pitanje. 
- Ako je to Fakultet u kojem se zbilja ne izučava ništa bez dva neka slova, zašto je on tolika opasnost, zašto se toliko snage ulaže da se obesmisli njegov rad – upitala je Orlandić. 
Juče je s Fakulteta poručeno da neće zaboraviti nijedan glas podrške, kao ni onih koji ćute. 
- Mi smo zaista juče, i ne samo juče nego i ranije kad smo doživljavali opstrukcije, doživjeli veliku podršku kolega i sa inostranih univerziteta, i dijela kolega iz Crne Gore, ali i velikog broja građana koji su juče neumorno objavljivali podršku na društvenim mrežama. Takođe, mnogo nam znači podrška – možda i najviše – naših bivših i sadašnjih studenata koja je istrajna – dodaje Orlandić. 
A oni koji, kako je rekla, ćute su valjda svjesni da svojom tišinom podržavaju represivnu politiku dijela ove vlasti, pa ako to njima odgovara neka nastave da ćute. 
- Vlast svakako je poslala jednu poruku koja upućuje na to da svi mladi ljudi koji žele da izučavaju nacionalnu filologiju su građani drugog reda, koji nijesu jednaki sa ostalima – i to je nedopustivo. Ja ne znam na koji način oni misle u 21. vijeku u jednoj evropskoj suverenoj državi zabrane izučavanje vlastitog jezika i školovanja na njemu. Mogu samo da im poručim u ime svih nas da se mi nećemo prestati boriti protiv takvih pokušaja, a mladim ljudima i svim svršenim maturantima koji žele da steknu jedno široko znanje, kako o crnogorskom jeziku, književnosti, tako i kulturi i tradiciji da prate narednih dana konkurs i da se slobodno prijave da budu naši studenti – zaključila je Orlandić. 
V.Lj.

Orlandić: Vlast poslala poruku da su oni koji žele da izučavaju nacionalnu filologiju građani drugog reda - cilj je obesmišljavanje identiteta, ali mi nećemo odustati

Komovi - park prirode ili park profita. Deceniju nakon što su proglašeni Parkom prirode, Komovi su podijeljeni na više koncesionih zona, gdje različiti interesi vode glavnu riječ, a priroda plaća cijenu. U šumama koje bi morale biti zaštićene, drveće pada pod motornim testerama, putevi se šire bez kontrole, a rijeke presijecaju cijevi.
Sanja Orlandić iz organizacije Green Home kazala je za Televiziju E da se na Komovima dešava i ilegalna i legalna sječa.
- Na tom području postoji značaj broj koncesija i koncesionari su posjekli cijele površine, ne vodeći računa o šumskom redu i uništavajući lokalne puteve i šteteći lokalnoj zajednici. Mnoge su nam se obraćale zbog uzurpacije prostora. Ne samo što je biljni i životinjski svijet narušen, već je došlo i do erozije zemljišta, pa su ugrožene kuće mnogih ljudi zbog odrona i lavina u zimskim mjesecima - upozorava Orlandić.
Ona je naglasila da je ugoženo i vodoizvorište, jedino na tom području. Napominje da postoji niz problema, čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti velikog broja upravljača na tom području.
- Komovi se nalaze na teritoriji tri opštine. Upravljač iz Podgorice je Agencija za zaštićena području, iz Andrijevice "Park priroda Komovi", a u Kolašinu je sama Opština. Pored njih nadležnost imaju i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za gazdovanje šumana i lovištima. Jako je veliki broj zainteresovanih strana, što znači da mora da postoji jako dobra koordinacija i komunikacija. Nažalost, situacija je takva da to ne funkcioniše na najbolji način - ocijenila je Orlandić.
Prema njenim riječima, mora se unaprijediti komunikacija među nadležnim institucijama i jačati kapaciteti .
- U smislu broja ljudi i onih koji se nalaze na terenu i onih koji se bave upravljanjem područja... Riječ je o zaštićenom području, a to znači da posjeduje određene prirodne vrijednosti koje treba da čuvamo i unapređujemo - poručila je Orlandić.

Tamara Klikovac

Komovi - park prirode ili profita; Orlandić: Niz problema čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti upravljača

Saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić na svom Fejsbuk profilu javno je podržala nosioca liste Evropskog saveza u Nikšiću, Ivana Radojičića.
- U politici - za razliku od teorije - ne biramo između dobrog i lošeg, već između mogućeg i pogubnog. A upravo tu često padamo na ispitu zrelosti. Umjesto da prepoznamo ono što je moguće, progresivni krugovi često odbacuju sve što nije idealno - pa čak i kad se time otvara prostor za opcije koje aktivno razaraju temeljne vrijednosti demokratskog društva- napisala je Orlandić.
Kako je dodala, kritika je zdrava i potrebna, a kad postane razlog za paralizu, ona više ne koristi nikome - osim onima koji je koriste da zadrže moć.
- Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji. Moguće nije idealno, ali je često jedino što stoji između nas i potpunog mraka- navela je Orlandić u objavi.
 
 Ukazala je i da politika nije prostor za idealne scenarije, nego za konkretne izbore u konkretnim uslovima.
- Kad su goli neofašisti na vlasti, ne tražiš savršenstvo - tražiš otpor- poručila je Orlandić.
Obraćajući se Radojičiću u Fejsbuk objavi, ona ističe da je u vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane hrabrost stati imenom i prezimenom i pokušati nešto promijeniti
- Zato, Ivane, bez obzira na to kakav bude rezultat - već si mnogo uradio samim tim što si odlučio da se uhvatiš u koštac s ovakvom stvarnošću. U vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane, hrabrost je stati imenom i prezimenom, i pokušati nešto promijeniti. Takvi potezi znače više nego što možda trenutno izgleda- zaključila je Orlandić.

Orlandić podržala Radojičića: Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji

Došlo je do otpora zbog termina koji je prva dama Francuske koristila da opiše aktivistkinje koje su prekinuli šou komičara Arija Abitana, optuženog za silovanje.
Poznate ličnosti i feministkinje u Francuskoj negoduju zbog izjave prve dame Brižit Makron o aktivistkinjama koji su prekinule nastup komičara Arija Abitana.
Abitan je optužen za silovanje 2021. godine, ali su istražitelji kasnije odustali od slučaja i kao razlog naveli nedostatak dokaza.
Makron se sastala sa Abitanom pre njegovog nastupa.
U videu koji kruži društvenim mrežama, Abitan kaže da se oseća „uplašeno", na šta Makron odgovara „ako postoje neke glupe k...e, izbacićemo ih".
Potom se osmehuje.
Njen tim je kasnije rekao agenciji Frans pres da je htela da „kritikuje radikalnu metodu" protesta protiv komičara.
Zbog izjave prve dame Francuske, usledile su brojne reakcije poznatih ličnosti i feministkinja na mrežama.
One su osudile postupke prve dame i nasilje nad ženama.
Akciju je organizovala Nous Toutes, francuska organizacija koja se bori protiv nasilja nad ženama.
Većina njih koristi hešteg uvrede koju je Makron izgovorila na društvenim mrežama kako bi izrazili podršku feminističkoj grupi.
Njima se priključila i glumica Židit Godreš, koja je i sama optužila filmskog reditelja za silovanje, što on poriče.
„I ja sam glupa k...a", napisala je na društvenim mrežama, a belgijska komičarka Florens Mendez je rekla da je zbog toga „ponosna".
„I ja sam glupa k...a leti, zimi, tokom proleća i jeseni", objavila je glumica i pevačica Nadijaž Boson-Dianj na Instagramu.
Podržala je ženu koja je optužila Abitan za silovanje i nazvala je hrabrom.
Grupa će se „vratiti jača da se zajedno bori protiv seksualnog nasilja", dodala je.
Glumica Rašida Brakni je takođe podržala grupu.
„Feministkinje nikad nisu glupe k...e", napisala je stendap komičarka Marin Leonardi je na Instagramu.
Makron je prisustvovala Abitanovoj predstavi sa ćerkom.

Brižit Makron naljutila feministkinje u Francuskoj

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ili malo do umjereno oblačno.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, po kotlinama ujutru magla ili sumaglica, koja se u sjevernim predjelima ponegdje može zadržati tokom većeg dijela dana.
Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 9, najviša dnevna od 9 do 17 stepeni.
U Podgorici malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 4, najviša dnevna do 15 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 17 stepeni

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore organizuje književno veče posvećeno Dubravki Ugrešić, jednoj od najznačajnijih književnica s prostora bivše Jugoslavije i jednoj od najznačajnijih evropskih autorki postmodernizma. Događaj će se održati u ponedjeljak, 15.11. u 19 časova na prvom spratu Dvorca Petrovića.
O životu, radu i nasljeđu Dubravke Ugrešić govoriće dr Maja Vodopivec, predsjednica Fondacije Dubravka Ugrešić sa sjedištem u Amsterdamu i predavač na Univerzitetu Lajden. Njena oblast istraživanja obuhvata intelektualnu istoriju poslijeratnog Japana i mirovne studije, te dr Zlatan Tunjić, član Upravnog odbora Fondacije i doktorski kandidat na Martin Luter univerzitetu u Haleu, specijalizovan za južnoslovensku žensku književnost. O književnom djelu Dubravke Ugrešić govoriće i prof. dr Sonja Tomović Šundić i dr Andrijana Nikolić. Razgovor će moderirati Suzana Popović, muzejska savjetnica za književnost.
"Dubravka Ugrešić ostavila je dubok trag svojim postmodernističkim izrazom, britkom ironijom i hrabrom intelektualnom pozicijom. Njena djela, od romana Štefica Cvek u raljama života i Forsiranje romana-reke do eseja o identitetu, egzilu i kulturnim mitovima, i danas inspirišu čitaoce širom svijeta. Nakon prisilnog odlaska iz Hrvatske 1993. godine zbog svojih javnih antiratnih stavova, Ugrešić je nastavila život i rad u Amsterdamu, gdje je stvorila neke od najznačajnijih knjiga svog opusa. Godine 2016. nagrađena je prestižnom međunarodnom nagradom Neustadt", navodi se u najavi.
Poseban dio večeri biće posvećen radu Fondacije Dubravka Ugrešić, osnovane 17. marta 2023. godine, na dan autorkine smrti, s misijom da se čuva, štiti i unapređuje njeno književno i intelektualno nasljeđe. Fondacija se bavi arhiviranjem i digitalizacijom ostavštine smještene u Allard Pierson muzeju u Amsterdamu, upravljanjem autorskim pravima, kao i međunarodnom promocijom njenog djela.
"Ovo književno veče predstavlja priliku da se kroz razgovor, interpretaciju i sjećanja iznova promišlja nasljeđe autorice koja je neumorno propitivala identitet, egzil, mitove našeg vremena i ulogu pisca u svijetu neprestane promjene", ističu iz Muzeja.
Ulaz je slobodan.

MSUCG: Književno veče posvećeno Dubravki Ugrešić

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: sanja-orlandic