Čitam danas da je policija procesuirala 35 građana koji su protestovali povodom kršenja propisa i unižavanja najvećeg državnog priznanja 13. jula na brdu Gorica. Među njima je i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Aleksandar Radoman.
Aco, zaisto, imao si izbora! Jesi li lijepo mogao ići Podgoricom i govoriti na sav glas “Nož, žica, Podgorica”? Jesi li mogao u desetercu pozivati Turke da se sele? Mogao si, vala, i zaprijetiti da će proći kao Turčin ko god ti ne odgovara. Ili pozivati da se ubiju. Turci su ti zicer!&nbsp;
Mada ne stojimo loše ni sa ratnim zločincima. Jesi li mogao u zgradu fakulteta, kao kulturnoga dobra, sakriti kip kakvog ratnog zločinca? Ili makar napisati kakav panegirik kad koji iz potonjeg rata premine? Da ga proglasiš junakom nepobjedljivog karaktera?Što ti ne pade na um da organizuješ kakvu promociju knjige o istorijskom revizionizmu, npr. “Četničke bajke o nevinim žrtvama”?&nbsp;
Zamisli samo đe bi ti kraj bio da si organizovao neki skup na kome se poziva na ukidanje državnog statusa Crne Gore ili osvijetlio zgradu fakulteta u bojama “ujedinjenja”?Mogao si zabraniti da se albanski jezik čuje na fakultetu, ili da edukuješ napaćeni narod kako Hrvati nijesu narod no projekat? Čini mi se da toga materijala za vrijeđanje nepravoslavnog življa ima na pretek, a ništa nije kažnjivo!&nbsp;
Mogao si i kao uvaženi profesori Univerziteta Crne Gore biti pozvan na Javni servis da objasniš kako je Đurišić bio heroj, da ne pominjem da si mogao i ogavne komentare novinarkama davati. 
&nbsp;
Mogao si se malo kritičkije odnositi i prema zapadu, kako prema filmovima što kvare omladinu, tako i prema knjigama, kakav Fante i bakrači! Što za se ove godine ne pokrenu neki portal, da okupiš crème de la crème režimskoga novinarstva 90-ih, pa da vazda znamo da je neprijatelj na granici?
Umjesto svega navedenog, izabrao si da pišeš tekstove koji ih pogađaju tamo đe su najslabiji – u golu istinu. Odlučio si da se istinski baviš kulturom koju bi i vlastito ministarstvo da gurne u zapećak. Pritom, vodiš instituciju koja ne služi režimu, ne pravi kompromise i ne kleči pred moćnijima. Kao jedan od većih grehova u ovome sistemu, svakako je podučvanje studenata da misle, a ne da ponavljaju. Izabrao si i da dobro pamtiš uloge 90-ih i ne pristaješ na zamjene teza, pa pišeš i ono što malo ko smije da kaže.&nbsp;
U Orvelovoj 1984. sistem je znao da istinu ne može uništiti, pa je pokušavao da uništi one koji je pamte. Naši vlastodršci ni Njegoša nijesu čitali, a kamoli Orvela,ali izgleda naslućuju metod pa danas kažnjavaju one koji pamte, pišu i ne pristaju na svakodnevno fabrikovanje laži. One koji znaju da je crnogorska kultura više otpor nego foklor, a profesura više borba no titula.&nbsp;
Znamo svi da si zato danas procesuiran, isto kao što znamo da se dostojanstvo ne može ni kupiti niti uhapsiti. Zna to i Aida Petrović, koja godinama beskrompomisnostoji uz one koje većina prećutkuje, zna to i Danilo Marunović, koji vjeruje da umjetnost ima odgovornost prema stvarnosti i svi oni koji se hrabro odupiru unižavanju vlastite kulture. A oni kojima je u redu što akteri iz prvog dijela ovoga teksta nijesu procesuirani, neka nastave da ćute.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aco, imao si izbora!

Prijedlog poslanika Socijalističke narodne partije da se termin nasilna aneksija Crne Gore zamijeni terminom ujedinjenje Crne Gore i Srbije je prventstveno bezočno falsifikovanje istorijskih činjenica - ocijenio je za Televiziju istoričar Dragutin Papović.
Poslanici Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović predložili su da se, izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, pojam "aneksija" zamijeni izrazom "ujedinjenje Crne Gore i Srbije".
Papović je u emisiji "24 sata" na Televiziji E kazao da o bezočnom falsifikovanju istorijskih činjenica najbolje svjedoči podatak da su čak i učesnici takozvane Podgoričke skupštine priznali da 1918. nije izvršeno ujedinjenje Crne Gore i Srbije.
- Već da je Crna Gora državnim prevratom i revolucijom pripojena Srbiji. Ni nasilni aneksionisti iz 1918. ne poriču da su počinili nasilje i veleizdaju - ističe Papović.
Saradnica u nastavi Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić navodi da u Crnoj Gori, uglavnom, imamo dvije verzije istorije.
- Jedna nam je guslarska, a druga je činjenična koja se zapravo služi arhivima, dokumentima i istorijskim činjenicama. Ako je to već bilo tako postavlja se pitanje ko su bili ljudi koji su se protivili tome, tom bezuslovnom ujedinjenju, zašto su nad njima vršeni zločini, što ćemo sa istorijskim podacima o brojnim masovnim zločinima koje je učinila srpska vojska. Imamo pregršt istorijskih dokaza, gdje, recimo, načelnik vrhovne srpske komande doslovno kaže da uguši svaka agitacija na teritoriji koju su okupirali - ističe Orlandić.
Smatra da je posebno problematično to što je SNP svoj prijedlog podnio dan nakon što su njihovi predstavnici u Skupštini glasali za povećanje plata poslanicima, ali ne i za povećanje dječijeg dodatka.&nbsp;
Na taj način, kako ocjenjuje, pokušavaju da uz stvarne političke ambicije u prvi plan stave teme koje bi zamaglile ekonomske probleme u državi.
- Još jedna vrsta manipulacije da se opet prebaci na one takozvane teme svađalice, teme koje dijele, sa ekonomskih pitanja i da sa socijalistička partija bavi ovim stvarima - navela je Orlandić.&nbsp;
Poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović tvrde da im je cilj da se 1918. godina, period kada je Crna Gora izgubila svoju državnost, prikaže dostojanstveno, u duhu istorijske istine i narodnog jedinstva. Istoričari, međutim, ocjenjuju da je SNP ovim prijedlogom samo potvrdio svoj anticrnogorski karakter.
Da je riječ o nasilnoj aneksiji, pisao je i kralj Nikola I Petrović Njegoš. U pismu francuskom predsjedniku Rejmonu Poenkareu od 1. decembra 1919. godine navodi da su Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države poslale u Crnu Goru istražnu komisiju, koja je utvrdila da je volja crnogorskog naroda bila iskrivljena.&nbsp;
"Sasvim je očigledno da je zvanična Srbija, čije su trupe okupirale teritoriju Crne Gore, u ovim okolnostima djelovala suprotno lojalnim namjerama Vaše Ekselencije i u apsolutnoj suprotnosti sa obećanjima i garancijama koje je meni i mojoj Vladi u nezaboravnim prilikama dala Vlada Republike u ime vladâ Velikih sila. Uvjeren sam da će se Vaša Ekselencija složiti sa mnom da, nakon onoga što se dogodilo, više ne može biti straha da bi ispunjenje svečanih obećanja vladâ Velikih Sila u vezi sa potpunom obnovom Crne Gore i zadovoljavanjem njezinih legitimnih zahtjeva moglo biti u protivnosti sa željama i voljom crnogorskoga naroda."&nbsp;
Prijedlog SNP-a nije prvi pokušaj da se promijeni narativ o događajima iz 1918. godine. Samo mjesec ranije sličnu inicijativu podnijeli su i poslanici Pokreta Evropa sad, na čijem je čelu premijer Milojko Spajić. Iz te partije tražili su da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš briše riječ nasilna, tvrdeći da je aneksija sama po sebi uvijek nasilna. Takvu tvrdnju demantuju brojni istoričari i dokumenta koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Prilog novinara TV E Aleksandra Matića.&nbsp;

Papović: Zamjena termina "aneksija" sa terminom "ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom" bezočno falsifikovanje istorijskih činjenica

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Tema današnjeg podkasta je da li &nbsp;aktuelna vlast kreira budućnost na falsifikovanju prošlosti.&nbsp;
Gošća emisije je &nbsp;Sanja Orlandić sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

''Drugačija radio veza'': Gošća Sanja Orlandić

Oštećenja korijena mogu da naruše stabilnost biljke, ali ako su manja oštećenja mogu i ne moraju ostaviti nekog traga, sve zavisi šta je urađeno da se saniraju povrede korijenja borova - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Sanja Orlandić iz NVO Green Home.
U dijelu Tološke šume korijenje borova je oštećeno bagerima, što je vidljivo, kaže Orlandić, a svako oštećenje može negativno uticati na razvoj biljke i na njen imuni sistem.
- Kao što čovjek i životinje imaju rane od povreda tako su ovo rane za biljke, i sad se javlja mogućnost da budu napadnute od nekih patogenih organizama, odnosno da biljka u nekom vremenu oboli. Na taj način se smanjuje njen imuni sistem i značajan dio vode i hrane koju biljka uzima ide na to oštećeno korijenje, odnosno na zarastanje tih rana, tako da rezultati toga će se vidjeti u nekom periodu od godinu do tri godine, zavisno od toga kako će se koje stablo oporaviti - rekla je Orlandić.
Prilikom izvođenja radova u blizini šume ili parka, kaže Orlandić, neophodno je voditi računa o biljkama i kad dođe do oštećenja da to bude što manje.
- Neka preporuka je da stručna lica naprave određeni plan i da prate radove, da negdje u odnosu na pravac krošnje budu ti radovi čak na metar i po, do dva. Preporuka je takođe da se vodi računa da zemlja ne bude previše utabana, zato što se na taj način smanjuje količina kiseonika u zemljištu. Takođe je preporuka da se ručno prave rupe, a ako je neophodna mehanizacija onda da to budu mali bageri da te rupe budu što pliće i što uže. Važno je i da se radovi ne izvode u kišnom periodu da bi se što više sačuvala rastresitost zemljišta - zaključila je Orlandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Orlandić: Za dvije godine će se vidjeti koje će se stablo oporaviti u Tološkoj šumi

Sanja Orlandić, saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnosti, komentarisala je objavu poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića povodom transparenta crnogorskih navijača na fudbalskom meču između Crne Gore i Hrvatske u Zagrebu.
Podśetimo, naši navijači razvili su transparent sa porukom: „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, što je ispraćeno aplauzom gledalaca na tribinama. 
Čarapić je u svojoj objavi na društvenim mrežama, ocijenio kako nije na mladim ljudima da se izvinjavaju za ono što se dogodilo prije više od tri decenije već da to treba da uradi tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.
- Ovaj post je školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje i preusmjeravanje odgovornosti, ali i istorijskog revizionizma. Rat devedesetih i agresija Crne Gore na Hrvatsku nije „Đukanovićeva odluka“ nego posljedica velikosrpskog projekta u kojem je Crna Gora učestvovala. Personalizacijom krivice briše se ideološka osnova agresije i amnestiraju današnji partneri vlasti koji tu politiku nikada nijesu napuštili - kazala je Orlandić u objavi na mreži X.
Revizionizam, objašnjava ona, funkcioniše tako što depolitizuje ideologiju. 
- Poslanik Čarapić rat svodi na „odluku“ jednog čovjeka, umjesto da imenuje hegemonijski nacionalizam kao sistemsku osnovu agresije. Konstrukcija krivice služi preusmjeravanju. Kriv je isključivo Đukanović, dok su ideološki baštinici ratne politike podrazumijevaju kao legitimni saveznici evropskog puta Crne Gore - kazala je Orlandić.
Dodaje kako se diskurs o „mladima i EU vrijednostima“ instrumentalizuje se da prikrije kontinuitet sa nacionalističkim paradigmama. 
- Nije nam, dakle, potrebno uopšte da mladi znaju što se desilo, da se ne bi otkrilo i ko je sve učestvovao, a danas je “uvažen”. Generacijski prekid se tako nudi kao zamjena za suočavanje sa ideologijom. Mladi da „okrenu stranicu“, a nacionalističke matrice da ostaju netaknute i time normalizovane, to je ono što želi Čarapić. Ostaje jedino otvoreno da li je riječ o neznanju ili namjeri, ali nema dileme da je revizionistički narativ osuđen na propast, bilo da je riječ o devedesetim ili četrdesetim - zaključila je Orlandić.

Orlandić: Čarapićev post školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje

Nakon što Vlada juče u prvom navratu nije odobrila upis nove generacije studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost, saradnica u nastavi Sanja Orlandić ocijenila je da je riječ o svjesnoj opstrukciji dijela izvršne vlasti sa namjerom da se "osujeti" upis brucoša na ovu visokoškolsku ustanovu.
Orlandić je kazala da, imajući u vidu da je proces reakreditacije završen u aprilu 2024. godine, nakon čega su uspješno organizovana tri upisna roka, teško da se može povjerovati da je u pitanju neka administrativna greška. 
- Oni su morali znati da je taj njihov pokušaj kratkoročan svakako, ali eto toliko im taj fakultet smeta da je njima značilo makar da nam uskrate taj upis istovremeno sa Univerzitetom, ako ništa drugo – istakla je Orlandić u emisiji „24 sata“ na Televiziji E. 
Ona je podsjetila da je Institut za crnogorski jezik i književnost osnovan 2010. godine, koji je 2014. prerastao u Fakultet za crnogorski jezik i književnost te da su od samog početka izloženi pritiscima. 
- To je na početku bio jedan medijski linč u vodećim štampanim medijima u kojima su objavljivane neistine, kako o nama, tako o našem radu na koji praktično nijesmo imali mogućnost demantija. Kad bih vam nabrajala sve opstrukcije s kojim smo se suočavali u posljednjih pet godina bila bi nam potrebna čitava vaša informativna emisija. Tih je opstrukcija zaista bilo, ali smo mi formirali kroz jednu ideologiju otpora i nepristajanja na represiju koju su nam spremili i znali smo kroz šta ćemo proći – kazala je Orlandić. 
Orlandić dodaje da su svjesno ušli u borbu. 
- Dok je sve to trajalo, mi smo za ovih 15 godina izdali 250 naslova u kojima se stručno govori o crnogorskoj književnosti, crnogorskom jeziku i crnogorskoj kulturi. Pored toga organizovali smo brojne međunarodne naučne skupove, etabloirali smo montenegristiku na vodeće slavističke katedre u Evropi ali i širom Evrope, jer imamo saradnju i sa univerzitetima u Americi. Posljednjih pet godina naročito pokazali smo da smo društveno odgovorni i da hrabro i istrajno branimo sve one društvene vrijednosti koje su zapisane u našem Ustavu, a to je prije svega sekularnost i jednakost svih građana bez obzira na vjeru naciju i jezik. I mi zaista kao neko ko poznaje crnogorsku kulturu, a da biste je branili morate je poznavati, ne možemo i nećemo pristati na pokušaje predstavljanja mitova i kvazi tradicije za našu istinsku tradiciju jer ona to nije – istakla je Orlandić. 
Na pitanje kako doživljava opstrukcije, Orlandić je kazala da se FCJK navikao na to. 
Mi smo se prosto navikli na to, to nas ne sprječava u našem otporu. Pritom obrazujemo i generacije studenata koji su danas uspješni mladi ljudi zastupljeni u kulturnim istitucijama, obrazovnim sistemimima ali i u medijima – dodala je ona. 
Osvrnula se i na, kako kaže, propagandu da se na FCJK-u izučavaju samo dva slova. 
- Možemo jedino da im kažemo što je ta propaganda koja nas otpočetka prati beskrupuloznija to je naša želja da se protiv nje borimo jača – poručila je Orlandić. 
<h2>Cilj udara na fakultet je obesmišljavanje jezika i identiteta </h2>
Orlandić naglašava da je cilj udara na Fakultet zapravo podređen obesmišljavanju jezika i identiteta. 
- Vi ste mogli i juče i često kad je god je priča o Fakultetu viđeti u komentarima, bilo na portalima ili na društvenim mrežama, da oni govore o fakultetu sa dva slova. To je svjesna propaganda koju su oni formirali na samom početku osnivanja fakulteta – ističe Orlandić. 
Onda se, kaže, postavlja jedno pitanje. 
- Ako je to Fakultet u kojem se zbilja ne izučava ništa bez dva neka slova, zašto je on tolika opasnost, zašto se toliko snage ulaže da se obesmisli njegov rad – upitala je Orlandić. 
Juče je s Fakulteta poručeno da neće zaboraviti nijedan glas podrške, kao ni onih koji ćute. 
- Mi smo zaista juče, i ne samo juče nego i ranije kad smo doživljavali opstrukcije, doživjeli veliku podršku kolega i sa inostranih univerziteta, i dijela kolega iz Crne Gore, ali i velikog broja građana koji su juče neumorno objavljivali podršku na društvenim mrežama. Takođe, mnogo nam znači podrška – možda i najviše – naših bivših i sadašnjih studenata koja je istrajna – dodaje Orlandić. 
A oni koji, kako je rekla, ćute su valjda svjesni da svojom tišinom podržavaju represivnu politiku dijela ove vlasti, pa ako to njima odgovara neka nastave da ćute. 
- Vlast svakako je poslala jednu poruku koja upućuje na to da svi mladi ljudi koji žele da izučavaju nacionalnu filologiju su građani drugog reda, koji nijesu jednaki sa ostalima – i to je nedopustivo. Ja ne znam na koji način oni misle u 21. vijeku u jednoj evropskoj suverenoj državi zabrane izučavanje vlastitog jezika i školovanja na njemu. Mogu samo da im poručim u ime svih nas da se mi nećemo prestati boriti protiv takvih pokušaja, a mladim ljudima i svim svršenim maturantima koji žele da steknu jedno široko znanje, kako o crnogorskom jeziku, književnosti, tako i kulturi i tradiciji da prate narednih dana konkurs i da se slobodno prijave da budu naši studenti – zaključila je Orlandić. 
V.Lj.

Orlandić: Vlast poslala poruku da su oni koji žele da izučavaju nacionalnu filologiju građani drugog reda - cilj je obesmišljavanje identiteta, ali mi nećemo odustati

Komovi - park prirode ili park profita. Deceniju nakon što su proglašeni Parkom prirode, Komovi su podijeljeni na više koncesionih zona, gdje različiti interesi vode glavnu riječ, a priroda plaća cijenu. U šumama koje bi morale biti zaštićene, drveće pada pod motornim testerama, putevi se šire bez kontrole, a rijeke presijecaju cijevi.
Sanja Orlandić iz organizacije Green Home kazala je za Televiziju E da se na Komovima dešava i ilegalna i legalna sječa.
- Na tom području postoji značaj broj koncesija i koncesionari su posjekli cijele površine, ne vodeći računa o šumskom redu i uništavajući lokalne puteve i šteteći lokalnoj zajednici. Mnoge su nam se obraćale zbog uzurpacije prostora. Ne samo što je biljni i životinjski svijet narušen, već je došlo i do erozije zemljišta, pa su ugrožene kuće mnogih ljudi zbog odrona i lavina u zimskim mjesecima - upozorava Orlandić.
Ona je naglasila da je ugoženo i vodoizvorište, jedino na tom području. Napominje da postoji niz problema, čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti velikog broja upravljača na tom području.
- Komovi se nalaze na teritoriji tri opštine. Upravljač iz Podgorice je Agencija za zaštićena području, iz Andrijevice "Park priroda Komovi", a u Kolašinu je sama Opština. Pored njih nadležnost imaju i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za gazdovanje šumana i lovištima. Jako je veliki broj zainteresovanih strana, što znači da mora da postoji jako dobra koordinacija i komunikacija. Nažalost, situacija je takva da to ne funkcioniše na najbolji način - ocijenila je Orlandić.
Prema njenim riječima, mora se unaprijediti komunikacija među nadležnim institucijama i jačati kapaciteti .
- U smislu broja ljudi i onih koji se nalaze na terenu i onih koji se bave upravljanjem područja... Riječ je o zaštićenom području, a to znači da posjeduje određene prirodne vrijednosti koje treba da čuvamo i unapređujemo - poručila je Orlandić.

Tamara Klikovac

Komovi - park prirode ili profita; Orlandić: Niz problema čije rješavanje otežava preplitanje nadležnosti upravljača

Saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić na svom Fejsbuk profilu javno je podržala nosioca liste Evropskog saveza u Nikšiću, Ivana Radojičića.
- U politici - za razliku od teorije - ne biramo između dobrog i lošeg, već između mogućeg i pogubnog. A upravo tu često padamo na ispitu zrelosti. Umjesto da prepoznamo ono što je moguće, progresivni krugovi često odbacuju sve što nije idealno - pa čak i kad se time otvara prostor za opcije koje aktivno razaraju temeljne vrijednosti demokratskog društva- napisala je Orlandić.
Kako je dodala, kritika je zdrava i potrebna, a kad postane razlog za paralizu, ona više ne koristi nikome - osim onima koji je koriste da zadrže moć.
- Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji. Moguće nije idealno, ali je često jedino što stoji između nas i potpunog mraka- navela je Orlandić u objavi.
 
 Ukazala je i da politika nije prostor za idealne scenarije, nego za konkretne izbore u konkretnim uslovima.
- Kad su goli neofašisti na vlasti, ne tražiš savršenstvo - tražiš otpor- poručila je Orlandić.
Obraćajući se Radojičiću u Fejsbuk objavi, ona ističe da je u vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane hrabrost stati imenom i prezimenom i pokušati nešto promijeniti
- Zato, Ivane, bez obzira na to kakav bude rezultat - već si mnogo uradio samim tim što si odlučio da se uhvatiš u koštac s ovakvom stvarnošću. U vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane, hrabrost je stati imenom i prezimenom, i pokušati nešto promijeniti. Takvi potezi znače više nego što možda trenutno izgleda- zaključila je Orlandić.

Orlandić podržala Radojičića: Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do potpuno oblačno, ujutru ili prijepodne kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća susnježica ili snijeg.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana uglavnom suvo ili uz lokalno kratkotrajnu kišu.
Vjetar slab do umjeren promjenljiv, ujutru ponegdje pojačan južni.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 11 stepeni, najviša dnevna od dva do 15 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno, prijepodne kiša

Evropska unija mora prestati da šalje vojnu pomoć Ukrajini s obzirom na to da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao blok tokom svog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao je italijanski poslanik Rosano Saso.
- A EU, nakon što je obasipala Zelenskog i njegove prijatelje evropskim novcem i dovela nas na ivicu svjetskog rata, sada zasluženo prihvata uvrede - poručio je Saso.
Saso, poslanik stranke Sjeverna liga, istakao je da ako EU zaista želi da pomogne ukrajinskom narodu, umjesto da produžava rat i obogaćuje nekoliko korumpiranih političara, mora da traži od Zelenskog da prihvati mir.
- Nema više oružja. Nema više italijanskog novca za rat koji nije naš - poručio je Saso.
U svom obraćanju u četvrtak, 22. januara, Zelenski je nazvao EU neodlučnom i insistirao da ona mora da zna kako da se brani umjesto da se oslanja na SAD.
Takođe se uzdržao od zahvalnosti bloku za gotovo 193 milijarde eura vojne i finansijske pomoći pružene Ukrajini od eskalacije sukoba sa Rusijom u februaru 2022. godine, podsjećaju ruski mediji, a prenosi Srna.

Italijanski poslanik nakon kritika Zelenskog: EU mora da prestane da šalje pomoć Kijevu

Sante leda visoke i do jednog metra privukle su u subotu (24. januara) veliki broj posjetilaca duž rijeke Labe na sjeveru Njemačke, u rijetkoj pojavi izazvanoj djelovanjem ledolomaca koji su razbijali led uzvodno.
Prema navodima njemačkih medija, hiljade ljudi su tokom protekle sedmice dolazile da vide neobičan prizor arktičkih ledenih blokova na riječnim obalama.
Njemački mediji navode da su se sante formirale nakon što su ledolomci, čisteći riječni tok za plovidbu, potisnuli led nizvodno, gdje se nagomilao kod brane na Labi u Gajsthaktu.
Rijeka Laba izvire u Češkoj, a u Sjeverno more se uliva kod Kuksafena.

Sante leda visoke i do jednog metra na rijeci Labi u Njemačkoj privukle hiljade posjetilaca

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da želi ubrzati zakonodavni proces kako bi se osiguralo da zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina stupi na snagu prije početka naredne školske godine u septembru.
- Mozgovi naše djece i adolescenata nijesu na prodaju.Njihove emocije nijesu na prodaju niti za manipulaciju, bilo od strane američkih platformi ili kineskih algoritama - rekao je Makron u videu koji je kasno u subotu objavio BFMTV, francuska podružnica CNN-a.
Naglasio je da će biti uvedena zabrana društvenih mreža za mlađe od 15 godina, kao i zabrana korišćenja mobilnih telefona u srednjim školama.
Sve veći broj zapadnih zemalja nastoji da usvoji sveobuhvatne zakone kako bi zaštitile mlade od potencijalno štetnih uticaja društvenih mreža, nakon australijskog presedanskog zakona iz decembra, kojim se osobama mlađim od 16 godina zabranjuje da imaju naloge na Instagramu, TikToku, Fejsbuku i drugim platformama.
Makronova najava uslijedila je nekoliko dana nakon što je britanska vlada saopštila da razmatra niz mjera s ciljem zaštite djece na internetu, uključujući zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Ilon Mask, vlasnik platforme X, još 2024. godine signalizirao je protivljenje takvoj zabrani, navodeći da prijedlog djeluje „kao prikriveni rat za kontrolu pristupa internetu svim građanima Australije“.

Tag: sanja-orlandic