Pavličić: Istinska nezavisnost sudstva ne živi samo u zakonima, već i u karakteru

Istinska nezavisnost sudstva ne živi samo u zakonima, već i u karakteru - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja učestvuje na 20. Konferenciji predsjednika vrhovnih sudova Azije i Pacifika u Seulu.

Pavličić je, obraćajući se predsjednicima i najvišim predstavnicima sudskih vlasti, istakla da nezavisnost sudstva nije privilegija sudija, već garancija prava svakog građanina na jednakost pred zakonom, nepristrasno suđenje i odluku zasnovanu isključivo na pravu i utvrđenim činjenicama.

- Povjerenje javnosti ne može se izgraditi deklaracijama. Ono se strpljivo stiče dosljednošću, integritetom, stručnošću i transparentnošću - poručila je Pavličić, ističući da svaka presuda doprinosi kredibilitetu pravnog sistema i da svaka odluka može ojačati ili oslabiti povjerenje javnosti u institucije.

Predsjednica Vrhovnog suda učestvuje na Konferenciji na poziv predsjednika Vrhovnog suda Republike Južne Koreje Jo He-dea, a u okviru programa govorila je na temu „Uloga sudstva u odbrani nezavisnosti sudstva“.

Kako je saopšteno, učešće na ovom međunarodnom skupu predstavlja priliku za predstavljanje reformskih procesa u crnogorskom pravosuđu, neposredan dijalog sa predsjednicima i najvišim predstavnicima sudskih vlasti drugih država, kao i dalje jačanje međunarodne pravosudne saradnje i razmjene najboljih praksi.

Govoreći o Crnoj Gori, Pavličić je ukazala na posvećenost crnogorskog sudstva vrijednostima demokratije, vladavine prava i zaštite osnovnih prava, posebno u kontekstu procesa evropske integracije. Taj proces, kako je navela, podrazumijeva ne samo usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, već i jačanje institucija, unapređenje povjerenja javnosti i puno ukorjenjivanje vladavine prava u demokratskom sistemu.

Posebno je ukazala na vezu između nezavisnosti, integriteta i povjerenja javnosti, navodeći da autoritet sudije ne proizilazi iz moći, već iz povjerenja društva da će pravda biti ostvarivana pravično, nezavisno i u skladu sa zakonom.

- Govoreći o odgovornosti najviših sudskih instanci, istakla je da uloga vrhovnih sudova prevazilazi odlučivanje o najvažnijim pravnim sporovima. Oni su, kako je navela, čuvari ustavnih vrijednosti, pravne sigurnosti, ujednačene primjene prava i jednakosti pred zakonom, ali i povjerenja javnosti u ostvarivanje pravde - navode iz Vrhovnog suda.

Istovremeno, predsjednici vrhovnih sudova imaju dodatnu odgovornost da razvijaju pravosudnu kulturu zasnovanu na nezavisnosti, integritetu, profesionalizmu i odgovornosti.

- Pravosudno liderstvo ne ostvaruje se samo autoritetom, već prije svega ličnim primjerom, jer ponašanje čelnika sudstva oblikuje institucionalnu kulturu i šalje poruku novim generacijama sudija o vrijednostima na kojima počiva sudijska funkcija - kazala je Pavličić.

Osvrćući se na savremene izazove, upozorila je da prijetnje nezavisnosti sudstva danas ne proizilaze isključivo iz neposrednog miješanja u rad sudova, već i kroz dezinformacije, polarizaciju javnog diskursa, snažan uticaj društvenih mreža i sve veća očekivanja da pravda bude ostvarena odmah, čak i u najsloženijim pravnim sporovima.

Takve okolnosti, kako je istakla, od sudija zahtijevaju ne samo nezavisnost već i otpornost, dok od pravosudnih institucija traže djelotvorniju komunikaciju sa javnošću, uz očuvanje neophodne sudijske uzdržanosti.

- Istinska nezavisnost sudstva ne živi samo u zakonima, već i u karakteru. Ona se gradi svakoga dana – načinom na koji sudija pristupa rješavanju spora, njegovom smirenošću, odmjerenošću u govoru i dostojanstvom sa kojim čuva ugled svoje funkcije - naglasila je Pavličić.

Dodala je da nezavisnost sudiji daje hrabrost da donese odluku i kada ona nije popularna, kao i snagu da ostane vjeran zakonu i sopstvenoj savjesti pred najtežim izazovima.

Pavličić je ukazala i na značaj međunarodnih standarda kao važnog oslonca za postupanje sudija, bez obzira na nacionalni pravni sistem u kojem obavljaju funkciju. Njihovo poštovanje, kako je naglasila, ne umanjuje nezavisnost sudstva, već je potvrđuje i povezuje nacionalna pravosuđa kroz univerzalne vrijednosti zakonitosti, ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Posebno je poručila da u vremenu populizma i različitih oblika pritisaka na sudsku vlast integritet, hrabrost i odlučnost sudija potvrđuju da nezavisnost sudstva nije samo profesionalni ideal, već snaga koja štiti sve članove društva od nepravde i doprinosi očuvanju stabilnosti demokratskog društva.

Zaključujući izlaganje, pozvala je najviše predstavnike sudskih vlasti da nezavisnost sudstva brane ne samo riječima, već snagom svojih djela i dobro obrazloženim sudskim odlukama.

- Samo nezavisno, odgovorno i profesionalno sudstvo može garantovati da se pravda ne samo traži, već i ostvaruje, da je zakon jednak za sve, da niko nije iznad zakona i da je sud posljednje utočište pravde - poručila je Pavličić.

Na marginama konferencije, predsjednica Vrhovnog suda sastala se sa predsjednikom Kasacionog suda Republike Turske Omerom Kerkezom, sa kojim je razgovarala o unapređenju saradnje najviših sudskih instanci dvije države. Sagovornici su istakli značaj kontinuirane razmjene iskustava i najboljih praksi i potvrdili spremnost za intenziviranje institucionalne saradnje kroz stručne susrete i bilateralne posjete.

Tokom sastanka sa šeficom Odjeljenja i višom savjetnicom za pravosuđe Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Tatjanom Teplovom, Pavličić je razmotrila pravce buduće saradnje u oblasti digitalizacije pravosuđa. Susret je označio početak saradnje usmjerene na podršku digitalnoj transformaciji pravosudnog sistema, unapređenju efikasnosti rada sudova i razvoju savremenih digitalnih rješenja.

Konferencija predsjednika vrhovnih sudova Azije i Pacifika, kao azijski pandan Mreži predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije, održava se svake dvije godine.

- Ovogodišnja konferencija u Seulu, od 16. do 19. septembra, okupila je oko 250 učesnika, među kojima su predsjednici vrhovnih sudova i visoki predstavnici pravosuđa iz više od 40 država, uključujući Republiku Južnu Koreju, Japan, Kinu, Singapur, Australiju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu, kao i Crnu Goru i druge evropske države, uz učešće predstavnika relevantnih međunarodnih organizacija - zaključuje se u saopštenju.