Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić saopštila je da je sudstvo spremno na provjeru integriteta i profesionalnosti nosilaca pravosudnih funkcija, ali isključivo u okviru zakona i Ustava, bez političkih pritisaka, medijskih kampanja i jednostranih odluka.
- Sudstvo Crne Gore nije protiv provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Naprotiv, otvoreni smo za svaki reformski proces koji doprinosi jačanju povjerenja javnosti u pravosuđe i ukupnoj stabilnosti države – poručila je Pavličić.
Komentarišući zaključke Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koji predviđaju uvođenje vetinga u pravosuđu, Pavličić je upozorila da takve inicijative, bez konsultacija sa sudskom vlašću, otvaraju brojna ustavnopravna pitanja i prijete da dovedu do institucionalne disfunkcionalnosti.
- Kao predsjednica najvišeg suda i čelnica sudske vlasti u Crnoj Gori, smatram da se pitanja ove prirode i težine ne mogu i ne smiju rješavati ishitrenim, jednostranim potezima, van institucionalnog okvira i bez uvažavanja Ustavom utvrđene podjele vlasti – istakla je ona.
Pavličić je naglasila da se sudska vlast ne protivi reformama, ali da mora biti uključena kao ravnopravan partner u svakom procesu.
- Sudska vlast nije prepreka vetingu, niti bilo kojoj reformi. Ona je njihov nužan i legitiman partner. No, istinsko partnerstvo ne može se graditi izopštavanjem sudstva iz komunikacije - navela je.
Predsjednica Vrhovnog suda je ocijenila da je neprimjereno i neoprezno povezivati sudstvo sa organizovanim kriminalom bez uvida u sudske podatke i statistiku.
- Smatram da je neprimjereno povezivati rad sudova sa ubistvima izvršenim na organizovani način, a posebno bez uvida u podatke iz nadležnosti sudova koji postupaju u više od 160 hiljada predmeta - upozorila je Pavličić.
Ona je podsjetila da su međunarodne institucije, poput Venecijanske komisije, GRECO-a i Evropske komisije, jasno stavile do znanja da veting mora biti vremenski ograničen, zakonski utemeljen i sproveden uz poštovanje svih pravnih standarda.
- Svaka odluka o utvrđivanju integriteta mora proći kroz transparentan i zakonima zasnovan postupak, prvo na nacionalnom, a zatim i na međunarodnom nivou - naglasila je ona.
Govoreći o rezultatima sudstva, Pavličić je ukazala da su u prvoj polovini godine postignuti značajni pomaci, posebno u procesuiranju organizovanog kriminala i korupcije.
- Donijeli smo 30 prvostepenih presuda iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, organizovali 38 suđenja u jednom danu u Višem sudu, i imamo prvu pravosnažnu presudu u regionu koja uključuje kriptovanu komunikaciju - navela je.
Na kraju, pozvala je izvršnu i zakonodavnu vlast da odmah otvore dijalog sa sudstvom i time omoguće ustavno zasnovan i inkluzivan proces reforme.
- Svako drugačije postupanje je protivustavno i nelegitimno i može proizvesti dalekosežne posljedice za koje sudska vlast ne može nositi odgovornost - poručila je Pavličić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pavličić: Sudstvo spremno na veting u okviru zakona i Ustava ali ne i na ucjene i pritiske

1250x600

1084x550

Popović: Afera Katnić svjedoči o opasnim namjerama režima; založite se da se bivšem tužiocu omogući adekvatno liječenje

Bez pouzdanih i stručno tumačenih forenzičkih dokaza nema efikasne istrage ni pravičnog suđenja, jer forenzika predstavlja ključni segment u utvrđivanju činjenica i osigurava zakonito i pravično vođenje krivičnih postupaka, poručila je predsjednica Vrhovnog suda &nbsp;Valentina Paličić na otvaranju dvodnevne obuke za sudije i tužioce na temu „Primjena forenzike u krivičnom postupku“.
Seminar organizuje Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu (COSDT), uz podršku projekta „Jačanje kapaciteta Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore“, koji finansira Program za vladavinu prava (INL) Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, a implementira Međunarodna organizacija za razvoj prava (IDLO).
Pavličić je istakla da se savremeni krivičnopravni sistemi suočavaju sa sve složenijim oblicima organizovanog kriminala, zbog čega je forenzika, od DNK analize, balistike, digitalne forenzike do različitih vještačenja tragova, danas neizostavan alat za razrješavanje krivičnih djela.
Kontinuirana edukacija u oblasti forenzike je, kako je kazala, neophodna kako bi pravosuđe bilo spremno da odgovori savremenom kriminalu stručnošću, preciznošću i spremnošću da iskoristi sve što nauka može da ponudi pravdi.
- Forenzički nalazi, iako rezultat naučnih analiza, nemaju automatsku dokaznu snagu u sudskom postupku, već njihova vrijednost zavisi od stručnosti vještaka, zakonitog pribavljanja i pravilnog sudskog vrednovanja, u skladu s načelima pravičnog suđenja - pojasnila je predsjednica Vrhovnog suda.
Zato je, kako je naglasila, neophodno da sudije i tužioci imaju osnovno razumijevanje forenzičkih metoda, kako bi mogli da postavljaju suštinska pitanja, prepoznaju eventualne propuste ili pogrešna tumačenja i ispravno cijene dokaze.
Tokom obuke učesnici će se upoznati s radom Forenzičkog centra u Danilovgradu, savremenim tehnologijama u forenzici, interpretacijom DNK dokaza, hemijskim, balističkim i daktiloskopskim vještačenjima, ispitivanjem rukopisa i dokumenata, kao i kroz praktične studije slučajeva iz tužilačke prakse.
Predavači su istaknuti forenzički stručnjaci i predstavnici tužilaštva, koji će kroz interaktivna predavanja i diskusije doprinijeti razmjeni znanja i iskustava, s ciljem podizanja kvaliteta krivičnih istraga i sudskih postupaka.

Pavličić: Forenzika garant pouzdanih istraga i presuda

Vrhovni sud Crne Gore u prvoj polovini 2025. godine bilježi izuzetne rezultate u radu, ostvarivši po prvi put u posljednjih pet godina stopu efikasnosti od 118,2 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što je u istom periodu pristiglo - saopštila je predsjednica tog suda Valentina Pavličić.
Ocijenila je da je u poređenju s prethodnim godinama, kada je u pitanju procenat riješenih predmeta u odnosu na ukupan za ovih šest mjeseci, ovaj sud ostvario dvostruko bolji rezultat.
- Ovakav učinak predstavlja važan korak ka vraćanju povjerenja građana u pravosuđe i predstavlja dodatnu motivaciju za sve sudije, i to uprkos činjenici da obećanje o povećanju plata još uvijek nije ispunjen - istakla je ona.
Od januara do juna 2025. godine Vrhovni sud je, kaže ona, primio 2.108 novih predmeta i ukupno imao u radu 4.093 predmeta, od čega je riješeno 2.493 predmeta, dok je neriješeno ostalo 1.597 predmeta (39 odsto).
- Posebno se ističu rezultati u Građanskom i Upravnom odjeljenju, gdje su sudije riješile 156 odsto revizijskih predmeta, 113 odsto revizijskih predmeta u privrednim sporovima i 151 odsto predmeta u upravnim sporovima. Krivično odjeljenje je, pored hitnih pritvorskih predmeta, riješilo i 150 odsto predmeta po zahtjevima za zaštitu zakonitosti, te trenutno nema neriješenih predmeta u tom referatu. U posmatranom periodu, Vrhovni sud sa posebnom pažnjom razmatra sve svoje predmete iz ranijih godina koje je Ustavni sud vratio konstatujući povrede ljudskih prava te i u toj kategoriji predmeta veoma ažurno postupa, kako bi u najvećoj mogućoj mjeri doprinio eliminisanju problema takozvanog „ping-pong efekta“ - istakla je Pavličić.
Imajući u vidu ukupne rezultate, iz Vrhovnog suda poručuju da su sudije najvišeg suda uložile vanredne napore kako bi riješile što veći broj predmeta, uz poseban fokus na smanjenje broja starih predmeta.&nbsp;
- Ovim rezultatima Vrhovni sud postavlja visoke standarde za dalji rad i dodatno motiviše cijeli sudijski tim na nacionalnom nivou da u narednom periodu nadmaši postignuto - ističu oni.
Kažu da nije manje važno je istaći da su ovi rezultati ostvareni uprkos ograničenim i nedovoljnim prostornim kapacitetima, kao i lošem i nezadovoljavajućem materijalnom i finansijskom statusu sudija.&nbsp;
- Najavljeno povećanje plata od 30 odsto još uvijek nije realizovano, iako je Vlada Crne Gore dala saglasnost, a čeka se konačno izjašnjenje Skupštine. Dodatno, sudijski sastav Vrhovnog suda suočava se i s kadrovskim izazovima, budući da su trenutno upražnjena tri sudijska mjesta, od čega su za dvoje sudija, u posljednjih mjesec dana, utvrđeni prestanci funkcije zbog ispunjavanj uslova za ostvarivanje penzije - naveli su oni.
Pavličić je, ističući važnost zajedničkog rada i truda svih sudija, poručila &nbsp;da su ovi rezultati dokaz da posvećenost, znanje i predan rad mogu nadvladati ograničene uslove i nedostatke u kadrovima, i istovremeno ponovo pozvala zakonodavnu i izvršnu vlast da blagovremeno riješe pitanja koja su važna za profesionalni i materijalni status sudija i zaposlenih u sudstvu.
- Naša misija ostaje efikasno, odgovorno i nezavisno sudstvo - zaključila je Pavličić.

Vrhovni sud: Rekordna stopa riješenih predmeta u prvoj polovini godine

Sudije moraju ostati uspravne, otporne na pritiske i vjerne jedino svojoj savjesti i zakonu, jer je sud posljednja linija odbrane slobodnog društva, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić na onlajn Forumu na visokom nivou o demokratiji i nezavisnosti pravosuđa, održanom u organizaciji Evropskog pravnog instituta (ELI).
Kako se navodi u saopštenju, na skupu, koji je okupio predstavnike vrhovnih i ustavnih sudova, evropskih pravnih institucija i ministarstava pravde, razmatrani su ključni dokumenti: Povelja ELI-ja o fundamentalnim ustavnim principima evropske demokratije i ELI-Mount Scopus - evropski standardi nezavisnosti pravosuđa.
U svom obraćanju, a kako se navodi, Pavličić je naglasila da je ovaj forum održan u trenutku kada su vrijednosti pravde, vladavine prava i institucionalnog integriteta ozbiljno stavljene na ispit u mnogim regionima.
- Naša zajednička odgovornost da ojačamo sudsku saradnju, transparentnost i nezavisnost nikada nije bila značajnija - istakla je Pavličić, dodajući da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, snažno podržava dijalog o ključnim temama poput pravosudne nezavisnosti.
Predsjednica Vrhovnog suda posebno je istakla da pravosuđe mora biti ne samo nezavisno i nepristrasno, već i efikasno, odgovorno i dostupno svakom građaninu, te da ti ciljevi zahtijevaju stalni trud i reforme kojima je Crna Gora posvećena.
- Zakon ne treba štititi samo kada nam ide u korist, već i kada nas obavezuje, a to možemo postići jedino ako ga primjenjujemo kao živi mehanizam - kazala je Pavličić.&nbsp;
Tako se, ocijenila je, osigurava pravičnost, jednakost pred zakonom i razvojna snaga ustavne demokratije.
Predsjednica Vrhovnog suda je zaključila da je zadatak svih u pravosuđu da zakon štite ne samo kada ide u korist, već i kada obavezuje, primjenjujući ga kao živi mehanizam koji vodi ka pravičnosti, jednakosti i društvenom napretku i izrazila uvjerenje da će Forum poslužiti kao inspiracija za dalji napredak pravosuđa u Crnoj Gori i jačanje demokratskih vrijednosti u Evropi.

Pavličić: Sudije moraju ostati uspravne, otporne na pritiske i vjerne jedino svojoj savjesti i zakonu

Crnogorske sudije ugled će vraćati odgovornim i stručnim radom, transparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
Ona je, na svečanoj akademiji povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda, kazala da se očekuje da taj sud garantuje pravni poredak, građansku sigurnost i da bude simbol nepristrasne pravde.
- Naš zadatak nije samo da štitimo pravo onda kada nam koristi, već upravo kada nas obavezuje, a to možemo učiniti tako što ćemo ga primjenjivati kao živ mehanizam - rekla je Pavličić.
Kako je kazala, bez obzira na različitost misija koju ima sudstvo i druge dvije grane vlasti u društvu, ipak u osnovi je zajednička odgovornost da se osigura povezan pravni i društveno-ekonomski sistem koji djeluje u jedinstvenoj sinergiji.
- Svaka grana vlasti mora obavljati svoj posao, a ipak biti dio sistema provjere i ravnoteže, kako bi se osiguralo da nijedna od grana vlasti ne postigne previše nekontrolisane ovlasti i moći - navela je Pavličić.
Ona je naglasila da sve tri grane vlasti moraju biti komplementarne, jer nijedna od njih nije „vrhovna“, niti može da funkcioniše odvojeno jedna od druge.
Pavličić je istakla da je sudstvu dato da ispunjava ustavnu obavezu pozivanja drugih na odgovornost.
- Da bi sudska vlast svojom reformom ostvarila ključni doprinos pristupanja Crne Gore jurisdikciji evropskog prava, potrebna je podrška druge dvije grane u dijelu njihovih nadležnosti - rekla je Pavličić.
Ona je poručila društvu i građanima da pravda neće biti slučajnost, kompromis i statistika, već pravo svakog čovjeka i temelj Crne Gore, koji državu treba da odvede u porodicu razvijenih evropskih demokratija.
- Put nam nije lak i udoban, na njemu su brojne prepreke, ali ne treba da se zbog toga pravdamo, već da se popravljamo. Ne treba da krijemo greške, već da ih ispravljamo i ukoliko se desi da neko od nas neetički postupa, etički reagujemo - rekla je Pavličić.
Ona je rekla da sudije etički treba da ne pristaju na prećutni kompromis sa neistinama, sa nepravdom, komentarima pojedinaca i interesnih grupa koji imaju karakter stigmatizacije i omalovažavanja sudija i sudova, a koji su zasnovani na nezadovoljstvima odlukama.
- Naš ugled vraćaćemo odgovornim, stručnim radom i dostojanstvenim držanjem u sudnicama, poštenim, transaparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama sa jasnim obrazloženjima, koji ne ostavljaju prostor ni za razumnu sumnju niti ugrožavaju učinkovitost zaštite osnovnih sloboda i vrijednosti - poručila je Pavličić.
Ona je rekla da u vremenu kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije (EU) svi moraju biti svjesni da je to prije svega vrijednosna zajednica koja garantuje da je pravda dostupna svakome i da se zakon jednako primjenjuje na sve.
Pavličić je istakla da suština nije u zakonu, već u izvjesnosti i načinu njegove primjene.
- A primjenjuju ga sudije koje javnost uvjeravaju ne riječima i objašnjenjima već jasnim, preciznim, nepristrasnim presudama koje će opstajati i pred strankama, javnošću i pred istorijom - rekla je Pavličić.
Kako je navela, u vremenu kada institucije trpe izazove, kada vlada kriza povjerenja kod svih aktera društva i javnosti, političkih polarizacija i tenzija, kao i javnih podjela - biti sudija je težak teret, ali i velika čast.
Prema riječima Pavličić, zadatak sudija u modernom periodu države i pravosuđa nije samo da prenose i usvoje evropske norme, već da istinski žive evropske vrijednosti.
- To, između ostalog, znači da primjenjujemo ljudska prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja nijesu teoretska i iluzorna, već praktična i djelotvorna. Na ovaj način osiguraćemo da pravda bude dostupna svakom čovjeku, bez obzira na njegov status - rekla je Pavličić.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je sud institucija koja mora biti na pijadestalu najvrednijih etičkih, moralnih, profesionalnih i ljudskih normi.
- Svi mi koji smo izvršna vlast dio smo prolaznih mandatnih sistema, dok ste vi dio jedne uzvišene profesije, kojoj građani i danas pristupaju sa posebnim uvažavanjem. Vi ste i danas mnogo više od imenovanih osoba koje donose presude, u vašim rukama su naše sudbine - rekao je Božović.
On je dodao da je zato povjerenje ključna riječ za sve, bilo koja grana vlasti da je u pitanju.
Božović je rekao da je odgovor na pitanje kako do povjerenja građana da svi rade odgovorno, savjesno, nepristrasno i efikasno.
On je naglasio da posebnu ulogu u izgradnji vladavine prava i pravne države ima sudska grana vlasti, dok druge grane vlasti moraju da stvaraju pravedan pravni sistem i tako olakšaju sudijama.
- Reforme koje su u toku moraju biti završene, zbog EU integracija, ali i svih građana. Ministarstvo pravde i Vlada će učiniti sve da tako bude - naveo je Božović.
On je poručio da u narednih 18 mjeseci, do zatvaranja poglavlja 23, moraju dati sve da reforme dobiju punu formu, da budu vidljive, mjerljive i za dobrobit svih građana.
Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Don Meken poručila je da pravosuđe ima ključnu ulogu u sprovođenju reformi neophodnih za pristupanje EU.
- Zbog tih reformi, pravosuđe je danas u centru pažnje - dodala je Meken.
Ona je naglasila da pravosuđe mora biti pouzdan i poštovan stub države.
- Sud koji govori jasno i komunicira ostaje otporan na uticaj moći i šalje poruku da niko nije iznad zakona. Transprantan pravosudni sistem je ono što očekuju građani i to je ono što zaslužuju - istakla je Meken.
Ona je rekla da se, zahvaljući naporima sudija, mogu postići veliki rezultati.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je Vrhovni sud čuvar pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom.
On je rekao da 80. godišnjica osnivanja Vrhovnog suda dolazi u godini značajnih pistognuća Crne Gore u procesu pregovaranja sa EU.
- Nakon što ste dobili IBAR, što je bio odlučujući preduslov za obnavljanje zamajca u procesu pregovora, imenovanje predsjednice Vrhovnog suda označilo je kraj vakuuma. Bila je dobra godina u smislu evriopskih integracija, ali posebno dobra godina za vladavinu prava - kazao je Satler.
On je naglasio da postoji zamajac u procesu pristupanja EU i poručio da Crna Gora ostaje neko ko prednjači.
Satler je rekao da su fokus i brzina preduslov ako Crna Gora želi da ispuni ambiciozan cilj da zatvori poglavlja do kraja naredne godine.
- Vladavina prava je opisana u non-pejperu i tu je pozdravljen napredak koji je napravljen - kazao je Satler.
On je podsjetio da su Izvještaj Evropske komisije i non-pejper istakli a su ključni izazovi puna implemntacija reformi.
- Najizazovnije pitanje je kako da se ti prioriteti riješe da bi se zatvorila sva mjerila u poglavljima 23 i 24. Potreban je odgovor krivičnog pravosuđa, posebno da se riješe otvoreni slučaju, prvenstveno vezani za slučajeve korupcije - rekao je Satler.
On je kazao da efikasnost sudova treba da se poboljša, navodeći da je „spora pravda gotovo nepravda.
- Pravosudna mreža treba da se potpun implementira, to treba da se krene i završi kako je planirano - naveo je Satler.
On je poručio da Crna Gora u EU ima partnera i da eksperti već rade kako bi pružili podršku radu pravosuđa.
Satler je najavio da će na jesen Delegacija EU i Ministartsvo pravde organizovati prvi forum o vladavini prava.
On je poručio da je u radu sudija ključ uspjeha Crne Gore, naročito kada je riječ o intergaciji države u EU.
- Crna Gora može da bude uspješna samo ako su instutcije jake, a vladavina prava i pravda su temelj - rekao je Satler.
Predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva (UK) Lord Rid rekao je da sud i njegov rad treba da budu otvoreni i vidljivi za javnost.
On je kazao da povjerenje ne zavisi samo od toga da sudije rade svoj posao sa integritetom i pravnom sigurnošću i efikasnosti, već i od otvorenosti.
Kako je dodao Rid, u UK imaju usmenu raspravu u svim predmetima i to se obično dešava u prisustvu javnsti, koja je pozvana da dođe u sudnice i sluša rasprave.
On je istakao da imaju oko 100 hiljada posjetilaca svake godine i da su im sudnice obično pune posjetilaca.
- Naš Vrhovni i Apelacioni sud obezbjeđuju prenos uživo suđenja, uz male prekide ako se pomene nešto povjerljive prirode. Vrhodni sud prenosi i izricanje presude, kada sudija daje kratko obrazloženje presude, jezikom razumljivim za obične građane - kazao je Rid.

Pavličić: Ugled ćemo vraćati odgovornim i stručnim radom; Božović: Reforme se moraju završiti

Dosljedna primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), od suštinskog je značaja za jačanje vladavine prava i izgradnju povjerenja građana u pravosudni sistem - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na Međunarodnoj konferenciji predsjednika vrhovnih sudova Evrope.
Govoreći na ovom događaju o efikasnosti rada sudova, organizovan u Valoni, Pavličić je istakla da je smanjenje broja starih predmeta, takozvanih "crvenih omota" jedan od ključnih prioriteta crnogorskog sudstva.&nbsp;
Naglasila je da se sistem suočava s višegodišnjim izazovima, od nedostatka kadra, preko posljedica pandemije i štrajka advokata, do nedovoljne koordinacije među institucijama.
Kao odgovor na ove izazove, završen je rad na Jedinstvenom programu za rješavanje starih predmeta za period 2025–2027, koji sadrži konkretne mjere i aktivnosti s ciljem povećanja ažurnosti i efikasnosti sudskog sistema.
- Efikasan pravosudni sistem mora da garantuje jednakost, pravičnost i zaštitu prava svakog građanina, i to u razumnom i predvidivom roku - poručila je Pavličić, dodajući da su strateško planiranje i dijalog među predsjednicima sudova ključni za ostvarenje tih ciljeva.
Osvrnuvši se na transparentnost pravosuđa, istakla je da je sudska vlast najmanje vidljiva građanima jer se rijetko uključuje u javne rasprave, što je prirodno imajući u vidu njenu funkciju i ulogu, za razliku od izvršne i zakonodavne grane vlasti koje stalno komuniciraju sa javnošću jer imaju druge ciljeve. Uprkos tome, kako je kazala, ne može više ostati izolovana, mora biti otvorenija, razumljivija i bliža građanima.
Polazeći od standarda Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) da sudovi više ne mogu ignorisati medije i javnost i da se moraju aktivno baviti komunikacijom kako bi povećali povjerenje, razumijevanje i transparentnost u svom radu izradili smo
Komunikacionu strategiju za sudove i Sudski savjet 2024-2026, čijom primjenom crnogorsko sudstvo potvrđuje svoju posvećenost modernizaciji komunikacije, uz jasno opredjeljenje ka jačanju povjerenja, kredibiliteta i pristupu pravdi za sve građane poručila je predsjednica Vrhovnog suda.
- Transparentnost nije slabost institucije, već njena snaga. Ovom strategijom pokazujemo da crnogorsko sudstvo ide u korak sa savremenim evropskim praksama. Vrhovni sud Crne Gore ostaje posvećen unapređenju pravosudnog sistema, jačanju profesionalnih standarda i potpunoj implementaciji evropskih pravnih normi u svakodnevnu sudsku praksu - zaključila je Pavličić.

Pavličić: Transparentnost nije slabost institucije, već njena snaga - crnogorsko sudstvo odlučno u reformama

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Kaćuša Krsmanović

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Glavni prioritet crnogorskog sudstva je približavanje Evropskoj uniji i smanjenje zaostatka predmeta, kako bi se zadovoljila pravda građana, zaključeno je na sastanku predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa vođom projekta EUROL, Brankom Hrvatinom, saopšteno je iz Vrhovnog suda.&nbsp;
Projekat EUROL – Podrška Evropske unije vladavini prava već 12 godina realizuje se u Crnoj Gori, a u maju je otpočeo EUROL 4, koji je fokusiran na unaprijeđenje pravosudnog sistema, rukovodećeg kadra u sudovima i informacionog sistema kao i primjeni Strategije pravosuđa.
Akcenat na sastanku u Vrhovnom sudu bio je na dinamici rješavanja starih predmeta i digitalizaciji.
Pavličić je naglasila da je cilj Vrhovnog suda efikasno sprovođenje pravde koje će se ostvariti kroz istovremenu pomoć i građanima i sudijama kako bi brže i efikasnije dolazili do konačnih presuda, smanjenje broja predmeta, racionalnije korišćenje vremena, poboljšanje organizacije i kvaliteta rada, digitalizaciju, te približavanje EU standardima.
- Reforma pravosuđa mora pokazati istinsku volju i ozbiljnost kako bi dobila podršku EU - istakla je Pavličić.
Naš prioritet biće razvoj alata za analizu sudskih podataka, jer trenutno sudovi nemaju jedinstveni sistem, a cilj je da oni omoguće konkretne brojčane rezultate i podrže rad na informatičkim predmetima, rekao je Hrvatin. On je takođe naglasio da se do kraja godine očekuju prvi pozitivni rezultati, a tokom projekta, kako je kazao, izuzetno cijene činjenicu što će biti u stalnoj komunikaciji sa Vrhovnim sudom.
Na sastanku je istaknuta i važnost efikasnijeg korišćenja vremena i organizacije rada u sudovima nakon što je uvedena praksa kvartalnog izvještavanja Vrhovnog suda o predmetima u radu kod nižestepenih sudova.
- Smatram da fokus mora biti na presudama nižestepenih sudova, jer Vrhovni sud ne može rješavati stare predmete iz prošlih decenija, a posebnu pažnju treba usmjeriti na predmete vezane za tzv. ćutanje administracije, jer oni opterećuju sudove i skupo koštaju državu - istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Ekspert Rado Brezovar izjavio je da će projekat biti fokusiran na konkretne intervencije gdje su rezultati najpotrebniji, uključujući brže rješavanje starih predmeta i unaprjeđenje komunikacije među sudovima.
IT direktor Vrhovnog suda Slovenije, Bojan Muršec, dodao je da se svi problemi uklapaju u planove digitalne reforme pravosuđa, uz napomenu da će najveća ulaganja biti potrebna za softver.

Vrhovni sud uz snažnu podršku EU kroz projekat EUROL 4 ka rješavanju i smanjenju zaostatka predmeta

Vrhovni sud Crne Gore uvažio je djelimično zahtjev bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i odobrio da se dio sudskog proces protiv njega snimi audo-vizuelno i učini dostupnim javnosti.
Lazović je tražio od svojih advokata Zorana Piperovića i Stefana Jovanovića, da se obrate nadležnom organu sa zahtjevom da se omogući prenos suđenja jer želi da sve bude transparentno i dostupno javnosti, ističući da nema što da krije i ne bježi ni od čega.
Suđenje Lazoviću, penzionisanom glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću zakazano je za 9. maj, za kada je planirano čitanje optužnice i početak iznošenja odbrana.
Kao nadležni organ, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, donijela je odluku kojom se djelimično odobrava audio-vizuelno snimanje sudskog procesa. Odobreno je snimanje početka glavnog pretresa, koje podrazumijeva čitanje i pojašnjenje optužnice, izjašnjavanje optuženih o krivici, kao i snimanje završnih riječi i izricanje presude.
Iz Vrhovnog suda pojasnili su da će audio-vizuelni snimak učiniti dostupnim na internet stranici suda, čime će se, kako su obrazložili, “zadovoljiti određeni interes javnosti da zna, pravni interes svih stranaka u postupku, kao i interes samog krivičnog postupka".

Na zahtjev Zorana Lazovića: Snimak dijela suđenja će biti dostupan javnosti

Pozivamo vlasti da novim zakonskim rješenjima pokažu makar minimalnu odgovornost prema vatrogascima koji su životima branili ovu zemlju - poručili su iz Stranke evropskog progresa.
Dok su požari gutali Podgoricu i okolinu na prvoj liniji odbrane, kako ističu, stajali su ljudi koji nijesu razmišljali ni o satima i umoru, niti o tome hoće li za svoj rad biti plaćeni.&nbsp;
-- Oni su mislili samo na to kako da sačuvaju život i imovinu svojih sugrađana. Njihova žrtva je neprocjenjiva. Zahvaljujemo svim vatrogascima u Crnoj Gori, kolegama iz Austrije i Švajcarske, kao i susjednim državama koje su pomogle helikopterima i kanaderima. Njihova solidarnost pokazala je šta znači istinska pomoć u najtežim trenucima - navodi se u saopštenju.
Ipak, kako dodaju, ne mogu preći preko činjenica da 16 sezonskih vatrogasaca i dalje nema rješenje iako su rame uz rame sa stalno zaposlenima branili Podgoricu i okolinu.
- Svi vatrogasci imaju više od 60 prekovremenih sati, a obećava im se plaćanje svega 32. Dok je više od 20 kuća izgorjelo, hangari nestali, vatrogasci povrijeđeni i ugašen jedan ljudski život, pojedini funkcioneri su se bavili slikanjem, spavanjem i odmaranjem, dok su drugi spremni da preuzmu zasluge koje nisu zaradili - naveli su iz SEP-a.
Podsjećaju da budžet Glavnog grada iznosi 159 miliona eura.&nbsp;
- Nema opravdanja da se ne izdvoje sredstva za: trajno zapošljavanje &nbsp;vatrogasaca sezonskog angažmana, isplatu svakog prekovremenog sata, nabavku novih vozila i specijalizovane opreme za šumske požare, uniforme i zaštitnu opremu koja danas nedostaje - ističu u SEP-u.
Pozivaju nosioce vlasti da hitno počnu izradu Zakona o vatrogastvu, kojim će vatrogasci dobiti status službenih lica, kao i izmjene Zakona o zaštiti i spašavanju, jer aktuelni pravni okvir ne prati realne potrebe i rizike profesije.
- Vrijeme je da se prestane sa političkim kalkulacijama i da se pokaže minimalna odgovornost prema ljudima koji su doslovno životima branili ovu zemlju. Sve drugo bila bi još jedna nepravda u nizu - zaključili su iz SEP-a.

SEP: Novim zakonskim rješenjima pokazati minimalnu odgovornost prema vatrogascima

Jasno je da je usljed požara koji je zahvatio jahtu ispred Starog grada nastupila milionska šteta, ali je nejasno i nedopustivo da jutros građane i turiste nije sačekalo obavještenje i upozorenje da voda na Pizani nije bezbjedna za kupanje, kazali su iz Demokratske partije socijalista (DPS) Budva.&nbsp;
“Oslobođenom” Pizanom širi se, kako navode u saopštenju, nepodnošljivi miris gareži i nafte, a voda se presijava od ulja i goriva, pa se postavlja pitanje zbog čega niko od nadležnih nije postupio savjesno i odgovorno i informisao kupače da, usljed posljedica nemilog događaja, je taj pojas nebezbjedan za kupanje.
Dalje, dodaju, rezultati posttridesetoavgustovskog oslobođenja na državnom nivou, vidljivi su i u Luci Budva, koju su u tom svom oslobodilačkom naletu, oslobodili od znavenih stručnih i odgovornih kadrova, ali i od dugogodišnjih korisnika usluga budvanskog vezišta koje je bilo simbol elitnog turizma u Budvi.
- Takođe, vjerujemo da nije neophodno podsjećati da turizam u Budvi elitnim zasigurno nijesu činile jahte četničkog vojvode, aktuelnog predsjednika crnogorskog parlamenta, Andrije Mandića i njegovog partijskog druga, ugroženog milionera u Crnoj Gori, aktuelnog ministra prostornog planiranja i urbanizma Slavena Radunovića - navode iz budvanskog DPS-a.&nbsp;
Da je nezajažljivost i bahatost mjera politike Nove srpske demokratije, kako ističu, pokazuje i primjer Mladena Mikijelja, sadašnjeg direktora Morskog dobra, koji se bavio prejeftinim PR-om onda kada je pričao da je luka vraćena građanima i uredno prećutao to da, usljed očigledne nesposobnosti onih čija je to odgovornost koji su doveli do toga da Luka nema ni one osnovne uslove, građani treba da se bave pitanjem zaštite plovila i kupača duž cijele Slovenske plaže i Pizane.
- Usljed ove katastrofe, budvanski akvatorijum će definitivno snositi dugogodišnje posljedice, a ekosistem će biti trajno ugrožen. Tim prije što budvanska djeca treniraju na otvorenom bazenu, tražimo hitno uzorkovanje vode kako bi se u najkraćem roku mogle preduzeti mjere za sanaciju zagađenja. Na kraju, nijesu prosuto ulje i gorivo jedino što se nesnosno osjeća danas u Luci Budva. I gore od toga jesu neozbiljnost, javašluk, korupcija i neznanje koji su ušli u svaku poru ovog budvanskog dragulja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DPS Budva: Hitno analizirati kvalitet vode na Pizani, Morsko dobro direktno ugrozilo zdravlje ljudi

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas u Ulici 13. jula u Podgorici, povrijeđen je motociklista koji je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći, potvrđeno je za Portal ETV iz OKC-a.&nbsp;
Kako su kazali iz OKC-a, do nesreće je došlo u 17:10 kada su se sudarili automobil i motor.
O stepenu povreda motocikliste iz OKC nijesu imali informacija.
Uviđaj je u toku.
V.Lj.&nbsp;

Podgorica: U saobraćajnoj nezgodi povrijeđen motociklista

Vrhovni sud Irana potvrdio je smrtnu kaznu protiv zatvorene aktivistkinje za radnička prava Šarife Mohamadi, nekoliko mjeseci nakon što je prva presuda poništena zbog pravnih nejasnoća.
Prva smrtna kazna poništena je u oktobru 2024. godine, kada je Vrhovni sud naveo da presuda ima "nedostatke i nejasnoće".
Nova presuda izrečena je u februaru.
Sada je advokat Mohamadijeve, Amir Raesian, izjavio za iranski dnevni list "Sharq" da je niži sud potvrdio ovu presudu uprkos tome što "nedostaci i nejasnoće" nisu otklonjeni.
- Presuda je ponavljanje posljednje presude i očekivalo se da će je Vrhovni sud ponovo poništiti - rekao je Raesian, dodajući da planira uložiti žalbu na odluku.
Rođaka Šarife Mohamadi, Vida Mohamadi, tvrdi da je sudija koji je predsjedavao novim sudskim postupkom sin sudije koji je izrekao prvobitnu smrtnu kaznu.
Govoreći za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, Vida Mohamadi je rekla da slučaj njene rođake "od samog početka nije bio zasnovan na pravdi, već na scenariju koji je konstruisalo Ministarstvo obavještajnih poslova. Proces njenog hapšenja, ispitivanja, optužbi i presude ne pokazuje ni najmanji trag nezavisnog ili nepristrasnog suđenja".
Šarifa Mohamadi je prvobitno osuđena na smrtnu kaznu u julu 2024. godine zbog optužbi za "oružanu pobunu protiv države", kao i članstvo u nezavisnom sindikatu i zabranjenoj kurdskoj separatističkoj organizaciji sa sjedištem u poluautonomnoj kurdskoj regiji Iraka.
Njena porodica negira optužbe, tvrdeći da nije imala nikakve veze sa političkim grupama, ni unutar ni izvan zemlje.
Prema navodima porodice, nakon hapšenja bila je mučena u zatvoru i provela je nekoliko mjeseci u samici.
U &nbsp;svom najnovijem godišnjem izvještaju, organizacija Human Rights Watch navela je da Iran "ostaje jedan od vodećih svjetskih izvršilaca smrtne kazne", optužujući vlasti da primjenjuju smrtnu kaznu nad "osobama optuženim za nejasna krivična djela protiv nacionalne bezbjednosti, a ponekad i za nenasilne zločine".
Iran je tokom 2024. godine pogubio najmanje 901 osobu - uključujući 31 ženu - što predstavlja najviši broj pogubljenja u posljednjih devet godina. Taj porast je naveo visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volkera Turka da pozove Teheran da zaustavi "taj stalno rastući talas pogubljenja".

Vrhovni sud Irana ponovo potvrdio smrtnu kaznu protiv aktivistkinje Šarife Mohamadi

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: valentina-pavlicic