Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa u Direktoratu za zaštitu i spašavanje Ljuban Tmušić saopštio je da su područje Pipera i Kučkih korita danas najugroženija požarima.
- 42 vatrogasca su angažovana na poziciji Stijena Piperska, Đurkovići, i naravno u Kučkim koritima imamo angažman vazduhoplova - naveo je on na jutrošnjoj konferenciji za medije.
Saopštio je da je njihov avion danas angažovan u Petrovićima u Nikšiću, a helikopter Vojske u Kučima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fi-dalje-gori-u-piperima-i-kucima-vatra-i-u-petrovicima-kod-niksica-i-zuberu-u-bijelom-polju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Što se tiče međunarodne pomoći: 50 vatrogasaca iz Austrije djeluje u mjestu Stijena piperska, kao i češki tim, helikopter Bosne i Hercegovine (BiH) na Bioču, švajcarski tim u Piperima, dok se mađarski danas vraća u svoju državu - rekao je on.
Dodao je da će helikopter Srbije biti angažovan nakon servisa.
Juče je, prema njegovim riječima, na opožarene lokacije ispušteno 575 tona vode.
- Što se tiče situacije na terenu: nema evakuisanih osoba u ovom trenutku i nije bilo novoopožarenih objekata - naglasio je Tmušić.
Na snazi je, kako je rekao, koncept podrške zemlje domaćina.
- Da bi se te aktivnosti sprovodile sistem zaštite mora biti jasno uspostavljen. Crna Gora je država koja je najviše pomoći primila od Mehanizma zaštite, to ne znači da smo najslabiji nego da smo sposobni da tu pomoć primimo i da u tom angažmanu ne bude nikakvih problema - naveo je on.
Tmušić je poručio da ih je ohrabrila izjava izvjestioca Marjana Šareca koji je kazao da je sistem adekvatan da svi rade svoj posao i da je on zadoovljan.&nbsp;
- To govori činjenica da smo u okviru poglavlja 27 realizujemo svoje aktivnosti i da smo ispunili sve obaveze i završili pregovarački proces. Ako to uporedimo sa susjedima: možemo reći da su kolege iz Hrvatske dobile osam godina da ispune te obaveze - a Crna Gora je to već ispunila. To sve govori o kvalitetu sistema. Imamo adekvatne resurse i znanje - istakao je Tmušić.
Na pitanje koliko je moguće zadržati pomoć iz susjeda i članica Evropske unije ako požari potraju, Tmušić je kazao da će pomoć biti tu i u narednim danima.
- Izvjesno je da će kolege iz Austrije i Švajcarske biti u danima ispred nas, takođe i kolege iz Češke, Srbije i BiH - istakao je on.
Ako bi situacija bila dramatičnija možemo, kaže on, da računamo na ostale resurse.
- Ne očekujemo iznenađenja - dodao je Tmušić.&nbsp;
Apelovao je na Uprave za gazdovanje šumama da jave na vrijeme sve što primijete da bi adekvatno mogli da reaguju.&nbsp;
Tim lider austrijskog vatrogasnog tima Robert Gruber je rekao da situacija jeste kritična, ali da smatra da se misija odvija dobrim putem i da se približava završetku.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Tmušić: Najugroženiji Piperi i Kučka korita, nije bilo novoopožarenih objekata

Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković sjutra će biti saslušan u policiji zbog konferencije za medije koju je održao prije mjesec dana, a na kojoj je ukazao na ozbiljne nepravilnosti u radu JU “Kakaricka gora”, uključujući i podatke koji ukazuju na realnu opasnost da ta ustanova izgubi licencu za rad.
I ranije su, kako je saopštio, iz ove ustanove pokušavali da utiču na njegovu javnu riječ.
- Upadali su na konferencije, podnosili prijave i vršili pritiske sa jasnim ciljem da me ućutkaju. Tada su i policija i tužilaštvo utvrdili da nema elemenata ni krivičnog djela ni prekršaja. Ipak, oni nastavljaju - istakao je Mašković u saopštenju medijima.
Umjesto da odgovaraju na ozbiljna pitanja o radu ustanova koje finansiraju građani, vlast, cijeni on, pribjegava zastrašivanju i pozivima na saslušanja.
- Za atmosferu u kojoj se nadzor zamjenjuje represijom, političku odgovornost snosi gradonačelnik Saša Mujović - podvukao je Mašković.

Portal ETV

Mašković će sjutra biti saslušan u policiji zbog konferencije o nepravilnostima u radu JU „Kakaricka gora“

Za nas održivi razvoj nije samo politički cilj - to je način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na četvrtoj međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju za razvoj koja se održava u Sevilji u prisustvu brojnih svjetskih lidera i na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutjeresa i premijera Španije Pedra Sančeza.
Obraćajući se na plenarnoj sesiji, Milatović je istakao da se ova konferencija održava u pravom trenutku - u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih nesigurnosti, rekordnih izdvajanja za bezbjednost i odbranu širom svijeta, klimatskih promjena i rastuće nejednakosti, kada izgleda da svijet ne poklanja dovoljno pažnje jednoj od najvažnijih tema za budućnost svijeta - održivom razvoju.
U tom smislu je istakao da je Crna Gora, prije više od tri decenije, napravila važan politički izbor da postane prva država na svijetu koja se u Ustavu proglasila ekološkom, čime je održivost postala temelj crnogorske politike, demokratskog identiteta i evropske budućnosti.
- Crna Gora bilježi konkretne rezultate, uključujući napredak u oblastima poput borbe protiv siromaštva, dostojanstvenog rada, inovacija i zelene ekonomije - naveo je on.
Prema posljednjem globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija, Crna Gora se nalazi na 57. mjestu od 193 zemlje po ostvarenju ciljeva održivog razvoja - što, kako je istakao, predstavlja skok od 29 mjesta u samo dvije godine.
- Naša zemlja je izgradila sveobuhvatnu strukturu finansiranja održivog razvoja, koja obuhvata nacionalne fondove - poput Eko fonda, Fonda za ubrzani razvoj i Fonda za inovacije - kao i podršku iz EU pretpristupnih fondova (IPA) zahvaljujući čemu ubrzavamo strukturne reforme dostižući EU standarde u ovoj oblasti - rekao je Milatoivć.
Na taj način, prema njegovim riječima, pokazujemo da proces pristupanja Crne Gore EU nije samo geopolitička aspiracija.
&nbsp;- To je razvojna strategija koja je blisko povezana sa našim putovanjem ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja. To je ono što održivi razvoj znači u praksi: stvarna ekonomska transformacija vođena vrijednostima, a ne samo brojevima - naglasio je Milatović.
Na kraju obraćanja on je poručio da Crna Gora možda nije velika po površini, ali da je snažna po odlučnosti i jasnim prioritetima kada je u pitanju posvećenost multilateralizmu, sistemu UN-a i održivoj budućnosti.

1250x600

Milatović na Konferenciji UN-a u Sevilji: Održivi razvoj nije izbor, već put ka boljoj budućnosti

Demokratski sistemi širom svijeta suočavaju se sa ozbiljnim izazovima, koji testiraju njihovu otpornost, zbog čega su neophodni strateški odgovori, a ulaganje u nauku i obrazovanje snažno doprinosi usvajanju demokratskih vrijednosti, demokratskoj stabilnosti i društvenoj koheziji. To je poručeno na konferenciji „Demokratska otpornost u izazovnim vremenima: Uvidi iz političkih nauka i šire“, koju je organizovalo Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA). Predsjednica MoPSA-e, prof. dr Olivera Komar, kazala je da je to udruženje osnovano prije godinu, ali da je radilo mnogo, pokušavajući da se približi drugim organizacijama u regionu. - Iako je organizacija mlada, političke nauke u Crnoj Gori su već ostavile traga. Naši članovi su već objavili radove u nekim od vodećih časopisa u Evropi i svijetu. Naši članovi su veoma aktivni i u praksi. imamo bivše ministre, bivše ambasadore, ljude koji su zaista aktivni u dizajniranju naših izbornih sistema. Imamo gradonačelnike, članove parlamenta. Dakle, pokušavamo da kombinujemo akademski i praktični pristup nauci - pojasnila je Komar.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530090544_ebc100da9d5471fb099a417ab1b386286c676299e7afea6e71894f8de7b05083.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530090544_ebc100da9d5471fb099a417ab1b386286c676299e7afea6e71894f8de7b05083" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sa događaja"></figure>  Istakla je da je da je u Crnoj Gori stvorena nova generacija mladih naučnika na koju država može biti veoma ponosna. - Ušli smo u naučnu zajednicu, stavljajući Crnu Goru na mapu izvora podataka. Ljudi koriste podatke koje prikupljaju iz Crne Gore za svoja istraživanja, i to ne samo ljudi iz Crne Gore, već ljudi širom sveta. I mislim da će to biti nasljeđe bar naše generacije - rekla je Komar. Direktor Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Marko Vukašinović, ukazao je da se demokratski sistemi širom svijeta suočavaju sa ozbiljnim izazovima, koji testiraju njihove temelje i otpornost. - Porast populizma i polarizacije, slabljenje institucija, ograničenja medijskih i informacionih sloboda, ekonomske i tehnološke transformacije, mijenjanje političkog učešća, sve su to faktori, koji zahtjevaju ozbiljnu analizu i strateške odgovore - jasan je Vukašinović. Istakao je da obrazovanje nije samo sredstvo za sticanje znanja, već ključni stub u oblikovanju kritičkog mišljenja, jačanju građanske svijesti i podsticanju aktivnog učešća u društvenim procesima. - Posebno želim da istaknem ulogu obrazovnih sistema u jačanju demokratske otpornosti gdje škole i univerziteti nisu samo mjesta za prenos znanja. To su radionice demokratskih vrijednosti. Tu mladi uče o kritičkom razmišljanju, dijalogu i toleranciji, vještinama koje su temelj zdravog društva - rekao je Vukašinović. Ukazao je da je Crna Gora posvećena unapređenju obrazovanja kao fundamentalne vrijednosti društvenog razvoja, a napori u digitalnoj transformaciji, promociji boljeg obrazovanja i jačanju akademske autonomije su konkretni koraci ka stvaranju okruženja u kojem obrazovanje doprinosi demokratskoj stabilnosti i društvenoj koheziji. - Moramo nastaviti da unapređujemo medijsku pismenost kako bismo pomogli mladima da razlikuju pouzdane izvore informacija od manipulativnog sadržaja koji bi mogao da potkopa demokratske procese. Uvođenjem medijske pismenosti kao predmeta u sve škole u ​​Crnoj Gori, pozicioniramo se među zemlje koje se strateški bave izazovima digitalnog društva, kao što su dezinformacije, govor mržnje. Medijska pismenost može značajno doprinijeti usvajanju demokratskih vrijednosti - uvjeren je Vukašinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530090544_37b0a933ba0420e7b9df9b4465d107943f0dd6e3d866f1941da8f13a70ccfb23.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530090544_37b0a933ba0420e7b9df9b4465d107943f0dd6e3d866f1941da8f13a70ccfb23" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sa događaja"></figure>  Ukazao je da je ključno da istraživači, naučnici, akademici i kreatori politike rade zajedno kako bi stvorili uslove koji omogućavaju demokratskim institucijama da se prilagode novim izazovima bez gubitka svoje fundamentalne uloge, štiteći prava građana i obezbjeđujući pravedan društveni poredak. Direktorka Fondacije Friedrich Ebert (FES) regionalne kancelarije za Crnu Goru i Srbiju, Kirsten Schönefeld, smatra da su pitanja i debate, koje se tiču otpornosti demokratije u vremenu izazova, veoma značajne ne samo za akademsku zajednicu, već i za javnost, odnosno društvo u cjelini. Izvršni direktor DeFacto Consultancy, dr Slaven Živković, istakao je da je ta agencija ima snažno partnerstvo sa međunarodnim organizacijama, fondacijama, razvojnim agencijama, radeći sa njima na širokom spektru tema kao što su demokratija, ljudska prava, političko učešće, društvena kohezija i stavovi javnosti. - Ali ono što bih posebno želio da naglasim je naša stalna posvećenost ulaganju u nauku. Podržali smo nekoliko inicijativa koje povezuju Crnu Goru sa globalnom naučnom zajednicom, a naš poseban napor u toj oblasti je Crnogorska nacionalna izborna studija. Do sada smo doprinijeli sa tri nacionalne studije izbora i nadam se da će ih biti još - rekao je Živković. Dodao je da u vrijeme kada je nauka pod pritiskom u mnogim dijelovima sveta, agencija DeFacto ostaje posvećena odbrani i ulaganju u nauku. Predstavnik Berlinskog centra za društvena istraživanja, prof. dr Volfgang Merkel istakao je da je u vremenu višetrukih kriza glavni napad dolazio od desničarskog populizma. - Ljevičarski populizam je drugačija stvar. Bar u teoriji, ljevičarski populizam obuhvata niže društvene slojeve. Desničarski populizam isključuje na etničkoj osnovi, naročito u praksi. Ali ako gledate porast ljevičarskog populizma u Španiji i Portugalu, to je veoma kompatibilno sa demokratijom. Ono što moramo da znamo je da ne treba da koristimo neliberalna sredstva da bismo postigli liberalne ciljeve. Pravedna raspodjela tereta u krizi unutar društva je ono što je važno za demokratiju - kazao je Merkel. Ukazao je da je u Crnoj Gori posljednjih godina jednakost u demokrtiji porasla, a u Srbiji se bilježi dramatičan pad. Pojasnio je da je demokratska otpornost sposobnost sistema da uradi tri stvari, a to su da izdrži izazove, da se prilagodi novim okolnostima i da se oporavi od faza u kojima je demokratija bila narušena načinom na koji se upravljalo zemljom. - Demokratska otpornost je termin gde možemo vidjeti koje su početne tačke za strateško djelovanje demokratskih aktera. Danas imamo različite izazove koji su veoma ili manje relevantni za demokratski sistem. Opet imamo rat. I ne samo rat, već agresiju Putinove Rusije na Ukrajinu. Imate odgovor koji me dosta brine. Ponovo razmišljamo o naoružavanju. Trošimo i planiramo da trošimo sve više novca na oružje, a zaboravljamo da razmišljamo i o alternativnim načinima - ukazao je Merkel. Istakao je da kada postoji dvostruka promjena vlasti od demokratske ka autoritarnijoj, a zatim nazad ka demokratskom sistemu, važno je razgovarati o tome kako da se nadoknadi šteta nanijeta ne samo institucijama, već društvu u cjelini. Govoreći o civilnom društvu istakao je da ono ne predstavlja samo dobre, već i mračne strane. - Fragmentirano društvo je problem koji trenutno vidimo. Različitost je svakako nešto o čemu treba da govorimo kada govorimo o demokratizaciji. Ali to ima i drugu stranu medalje, kada se pojavljuje osveta desničarskog populizma protiv, kako bi oni rekli, previše različitosti - ukazao je Merkel.

Neophodni strateški odgovori na ozbiljne izazove sa kojima se suočavaju demokratski sistemi širom svijeta

Operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana Piervittorio Farabbi saopštio je da je više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore u prošloj godini koristilo njihove usluge zbog nedostatka direktnih linija kod nas.
- A ove godine u prvih četiri mjeseca već 40 hiljada - dodao je on na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.
Farabbi je govorio o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je, kako je rekao, preko 100 miliona eura već u prvoj godini.
- Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme - poručio je Farabbi.
On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dobra iskustva.
- Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na jedan euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika - 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada - kazao je on.
Istakao je da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast.
Na konferenciji je ukazano da Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno.
Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom i ocijenili da budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena avio-dostupnošću, te da ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj.&nbsp;
<h2>„Vodimo računa da linije budu profitabilne“</h2>
Tihomir Dragaš, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi "wet lease" zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je, cijeni on, nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.
Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.
- Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja - poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.
<h2>Država mora donijeti odluku o ulaganju u infrastrukturu</h2>
Predrag Hajduković, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.
Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko tri miliona putnika.
On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.
<h2>Dostupnost - ključni preduslov za turiste i investitore</h2>
Andreas Santis, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.
- Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to - poručio je on.
Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.
<h2>Biznis zone - ključ za privlačenje stranih investicija</h2>
Profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Vasilije Kostić je ocijenio da biznis zone postaju jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija.&nbsp;
- One su postale jedno od najmoćnijih sredstava lokalnih samouprava u privlačenju stranih investitora. Iskustva su povoljna, ali je modus operandi svake zone drugačiji, što govori da lokalne uprave funkcionišu po svojim prioritetima - kazao je Kostić, koji je i moderirao panel „Poslovne zone – Bijelo Polje – Nikšić – CTP – Potencijal za razvoj LDC-a“ u okviru prve RED konferencije.
Kostić je kao primjer dobre prakse naveo Irsku, zemlju koja je u prošlosti bila nerazvijena, ali je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope.
- Biznis zone su u Irskoj locirane tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i izvoz. To bi moglo biti zanimljivo kao model i za Crnu Goru - smatra on.
<h1>Crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa</h1>
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je poručio da je crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa.
- Život u elitnim zonama podrazumijeva čistoću, stabilno snabdijevanje električnom energijom - to su osnovni preduslovi za razvoj turizma. Sada moramo napraviti miks svega toga. Imamo hotele, ali nam fali samopouzdanje kada je hotelijerstvo u pitanju. Naš osnovni servis je na zavidnom nivou u poređenju sa većim dijelom Mediterana, ali moramo raditi na kvalitetu usluge - rekao je Radulović.
Njegov kolega iz hotelijerstva - Žarko Rakčević, kazao je da su Crnoj Gori potrebni novi investitori, ali da niko ne može očekivati da mu se besplatno dodjeljuje zemljište za izgradnju hotela.
- Od 20 najuspješnijih hotela, 12 je u vlasništvu crnogorskih građana. Po ostvarenoj dobiti, oni su među najuspješnijima. Ipak, građani Crne Gore nemaju jednake prilike kao stranci. Učešće hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima je mnogo manje nego u Španiji ili Italiji. Mi moramo uraditi mnogo da bismo razvili naše kapacitete - rekao je Rakčević.
On je kritikovao povećanje stope PDV-a na 15 odsto bez javne rasprave, naglašavajući da Albanija ima duplo manju stopu, kao i naknade za građevinsko zemljište.
<h2>Hoteli stagniraju, apartmanizacija preplavila Hvar</h2>
Predsjednica Upravnog odbora Sunčani Hvar Hotels, Gordana Tomičić, rekla je da hotelski smještaj čini manje od 20 odsto ukupne ponude na Hvaru, dok ostatak otpada na privatni smještaj.
- Hotelske kompanije se uglavnom bave obnovom postojećih objekata. Hotelski kapaciteti stagniraju, dok privatni smještaj rapidno raste. Proces apartmanizacije je dostigao nivo zasićenja. Destinacije sada razmatraju šta je održivi turizam - izbjegavanje gužvi i očuvanje prostora - kazala je Tomičić, dodajući da je važno da djeca mogu da žive od turizma.
<h2>Potrebna nezavisnost od politike i sistemska podrška</h2>
Suosnivač kompanije Colliers za Grčku i Kipar, Ioannis Orfanos, kazao je da se u Grčkoj ne oslanjaju na političare, već da postoji snažna asocijacija koja lobira i utiče na donosioce odluka.
„Hoteli su važniji od privatnog smještaja. Ovaj sektor mora da se razvija. Ovo nije jeftino tržište, već sofisticirano. Moramo poštovati naporan rad. Ko god misli da može kupiti nešto povoljno i bez problema, griješi. Problematični hoteli donose mnogo izazov - naveo je on.
<h3>Rezultati u Bijelom Polju i Nikšiću</h3>
Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, predstavio je iskustva ove opštine u razvoju biznis zona, ističući da je još 2018. godine definisano 18 takvih zona.
- Sve zone su sertifikovane na državnom nivou. To je kompleksan proces koji traje više od godinu dana. Zone su podijeljene na dva seta mjera podrške - na opštinskom i na državnom nivou. Kada je riječ o opštinskoj podršci, ona se ogledala u oslobađanju od taksi, dok je država izdvajala određena finansijska sredstva - pojasnio je Smolović.
Prema njegovim riječima, rezultati nijesu izostali.
- Sve ovo rezultiralo je otvaranjem desetina kompanija koje su danas među najuspješnijima u Crnoj Gori - istakao je on.
Svoja iskustva podijelio je i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević,koji je govorio o projektu „Sunčani grad“, dijelu industrijske zone definisane takođe 2018. godine.
- Jedna od većih investicija je fabrika Noblewood za proizvodnju premium votke. Takođe, izvjesna je i investicija BIG Fashion. U svjetlu potpisivanja ugovora sa UAE, ‘Sunčani grad’ bi mogao biti dobar pilot-projekat za velike investicije. Riječ je o oko 1.000 stanova, i mi ćemo se kandidovati i u tom okviru - kazao je Kovačević.
On je istakao važnost iskorišćavanja postojećih potencijala i smanjenja administrativnih barijera koje, kako je naveo, usporavaju strane investicije.
- Stvara se utisak da ne želimo investicije, a onda se pitamo zašto ih nema. Ako je ‘Sunčani grad’ interesantan investitorima, spremni smo da razmislimo i o toj mogućnosti - zaključio je Kovačević.

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

(S)avetnica je danas održala press konferenciju ispred zgrade Vlade.
Pogledajte šta je imala da poruči:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdT3EaYcUqMM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: (S)avetnica održala konferenciju ispred Vlade

Neformalna grupa studenata „Kamo Śutra?“ zahtijeva od premijera Milojka Spajića da do 1. februara zakaže konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o svim njihovim zahtjevima, među kojima je prvi ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Oni traže da Spajić na toj konferenciji informiše javnost što je sve urađeno do 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost građana u Crnoj Gori.
Osvrnuli su se i na video snimak koji je Spajić, u društvu šefa kabineta Branka Krvavca, objavio na društvenim mrežama - a na kojem, nakon inauguracije Donalda Trampa, pjevuši „God bless the USA”. Snimak prati natpis „Cvrčak i mrav”. Stoga su ga u neformalnoj grupi studenata zamolili da se, sve dok obavlja visoko odgovornu funkciju premijera Crne Gore, ne poistovjećuje sa cvrčkom iz basne „Cvrčak i mrav“ - pa ni metaforički.
- Funkcija znači odgovornost, ozbiljnost i zrelost. Stoga napominjemo premijera da je mnogo građanki i građana u žalosti i da ostatku Crne Gore nije do pjesme, šale i veselja - podvukli su u „Kamo Śutra?“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1882078722926494150%3Ft%3Dkn5wPlwwHBMnyjnoMBMepw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

„Kamo Śutra?“: Spajić do 1. februara da zakaže konferenciju i iskaže jasne stavove o našim zahtjevima

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

Lokalne uprave su prvi servis građana i građanki, postoji dosta prostora za unaprijeđenje njihove transparnetnosti, ali se već kristališu i neki dobri primjeri. Veliko opterećenje svima predstavlja centralizacija, poručeno je na završnoj konferenciji “Transparentnošću do odgovornosti”, koju je danas u Podgorici organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta “Transparentni organi – informisano građanstvo”, finansijski podržanog od strane Ministarstva javne uprave.
Naim Đokaj, državni sekretar Ministarstvo javne uprave naglasio, tokom otvaranja konferencije, da je puna primjena principa transparentnosti i otvorenosti visoko na agendi prioriteta tog ministarstva.
- Podsjećam da je Ministarstvo sprovelo Analizu funkcionisanja sistema lokalne samouprave, gdje smo s pažnjom analizirali stanje u pogledu primjene ovih principa. Ovo su oblasti koje zahtijevaju mnogo više pažnje donosioca odluka, a mi iz smo fokusirani na kreiranje efikasnijih i održivih zakonskih rješenja koje treba da doprinesu unaprijeđenju stanja - naveo je on.
Istakao je da se radi na novom Zakonu o lokalnoj samoupravi koji treba da donese značajne novine.
- Uvjeren sam da, kada djelujemo transparentno i otvoreno, svi dobijamo mnogo. Građani su informisani i uključeni, a lokalna samouprava u građanima dobija partnere i kreira svrsishodne politike koje rješavaju njihove probleme i potrebe, čime u potpunosti ostvaruje svoju svrhu - zaključio je on.
- Transparentnost nije samo tehnička kategorija, već suštinski preduslov za izgradnju povjerenja građana i građanki u institucije. Transparentnost osigurava odgovornost prema zakonima, građanima i, najvažnije, prema javnom interesu. Institucije koje nisu transparentne teško mogu ispuniti svoj puni kapacitet, jer se povjerenje javnosti gubi. Ovo je naglašeno vidljivo u Crnoj Gori, gdje institucije bilježe izrazito nizak stepen povjerenja građana i građanki - ocijenila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a u uvodnom dijelu.
Ona je naglasila i da je “participacija pravo i odgovornost svih nas, kao i da bez uključivanja građanstva u oblikovanje javnih politika, nijedna zajednica ne može napredovati”.
Iz CGO su naveli da je na panelu „ Uloga transparentnosti u jačanju odgovornosti iz ugla nstitucija i civilnog društva” naglašen značaj korišćenje instituta slobodnog pristupa informacijama, otvorenosti institucija, ali i edukacije građanstva.
- Iz pozicije nezavisnog organa – AZLP, želim da apostrofiram važnost proaktivnosti obveznika primjene zakona, odnosno da učine dostupnim informacije analitičarima procesa, javnosti i NVO sektoru. Tako bi procesi bili maksimalno transparentni, a samim tim i državna uprava po mjeri građana i građanki sa riječju prešla u djelo - istakla je Biljana Božić, rukovoditeljka Odsjeka za slobodan pristup informacijama Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
Ona je ocijenila da je pravovremeno djelovanje i obavještavanje javnosti od posebnog interesa za građane i građanke.
- U praksi, informacije se moraju promptno dijeliti sa svim korisnicima/cama, jer to rezultira boljim rezultatima i većim povjerenjem u institucije,” pojasnila je Božić. “Informisan građanin/ka može dati kvalitetne predloge za rješavanje izazova, dok su na predstavnicima/cama vlasti odgovornost i zadatak da transparentno vode procese, pravovremeno obavještavaju javnost i prezentuju rezultate svog rada - zaključila je ona.
- Demokratija i transparentnost su uslovljene jedna drugom. Nema transparentnosti bez demokratije i nema demokratije bez transparentnosti - naveo je Damir Suljević, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u.
U analizi primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, on je stava da su ključni nedostaci jasno identifikovani.
- Već je jasno koji sve problemi postoje u praksi, zbog čega je i važno rješavati uzroke, i to ne samo kroz izmjene i dopune ili donošenje novog zakona, već i kroz druge mjere koje nadležni moraju preduzeti šireći svijest o važnosti transparentnog rada - poručio je on.
Miodrag Vujović, generalni sekretar NVO KOD, smatra da postoji nerazumijevanje oko potrebe dostupnosti informacija.
- Ukoliko ne možemo pronaći informacije na zvaničnim sajtovima, moramo slati zahtjeve za slobodan pristup informacijama. Međutim, ono što možemo čuti iz AZLP-a jeste da pojedinci zloupotrebljavaju ovaj institut, što baca sjenku na nas koji ga koristimo za istraživački rad i moramo biti korektivni faktor sistema. Postupci pojedinaca koji zloupotrebljavaju informacije mogu uticati na percepciju onih od nas koji ih koriste na odgovoran i profesionalan način - istakao je on, uz opasku da se neki organi zatvaraju prema kritičarima sistema, ali i da postoje dobri primjeri.
Takođe, ukazao je na potrebu za edukacijama za adekvatno korišćenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali i na probleme u praksi u dijelu dugog čekanja na informacije, kao i njihove necjelovite dostupnosti, što vodi i procesuiranju pred Upravnim sudom i dugim postupcima u kojima informacija gubi na aktuelnosti kad se konačno dobije.
- Zakon je jasan, ali realnost je drugačija. Sistem odgovornosti u Crnoj Gori je na niskom nivou, jer ukoliko nemamo mehanizme za sankcionisanje onih koji su dužni da učine informacije dostupnim, ne možemo očekivati pomake - upozorio je on.
Na drugom panelu predstavljen je Indeks transparentnosti opština u Crnoj Gori, uz prateću diskusiju o dobrim praksama i izazovima na lokalnom nivou, uz fokus na centralizaciju koja je opštinama veliko opterećenje.
Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, predstavila je metodologiju izrade Indeksa transparentnosti opština u Crnoj Gori, kao i neke od problema sa kojima su se istraživači suočavali.
- Nerijetko se dešavalo da istraživači ne uspijevaju da nađu traženi podatak ili dokument na vebsajtu opštine, već su morali putem pretraživača da isti tip dokumenta traže pod varijacijama naslova i datuma - kazala je Kovač.
Jedan od ključnih savjeta svim opštinama, prema njenim riječima, bio bi da se trude da sajtove učine što pristupačnijim i jednostavnijim za upotrebu široj javnosti.
- Naime, činjenica da je neki podatak objavljen ne znači da će naći put do krajnjeg korisnika. Postojali su nizovi barijera koji bi se ispriječili između istraživača i traženih podataka, samo iz razloga što neko nije napisao jasan naziv i postavio ga u ispravan odjeljak sajta, ili je isto zaboravio da učini. Krajnji korisnik informacije, građanin ili građanka često se susreću sa izostankom podataka i dokumenata - navodi ona.
Blaženka Dabanović, pomoćnica Generalne sekretarke za sistem lokalne samouprave u Zajednici opština Crne Gore, osvrnula se na izazove i mogućnosti unaprijeđenja rada lokalnih samouprava u oblasti transparentnosti i pristupa informacijama.
- Gledajući sajtove jedinica lokalne samouprave, stiče se utisak da su informacije često dostupne, ali nisu sistematizovane na pravi način. Informacije bi trebalo da su budu kategorisane i objavljene na isti način u svim opštinama kako bi bile dostupne građaniama - rekla je Dabanović.
Ona je podržala inicijativu za uspostavljanje sistematizovanog registra usluga lokalnih zajednica.
- Takva platforma bi bila ključna za unaprijeđenje transparentnosti i dostupnosti informacija, čime bi se smanjila centralizacija i omogućila ravnomjernija raspodjela resursa i usluga između razvijenih i nerazvijenih opština - zaključila je.
Naim Gjokaj je kazao da je analiza MJU pokazala da Crna Gora ima jedan od najcentralizovanijih sistema uprave.
- Započeli smo proces decentralizacije, što je važan korak. Centralizovani sistem znači da lokalne samouprave nemaju snagu koju bi trebalo da imaju - ocijenio je Gjokaj, naglašavajući da reforma javne uprave ostaje prioritet u narednom periodu.
On je, takođe, izrazio podršku inicijativi CGO-a oko uspostavljanja jedinstvenog kataloga usluga.
- Digitalizacija je osnov za unaprijeđenje uprave, a jedan od ključnih koraka je uspostavljanje sistematizovanog registra usluga lokalnih zajednica - zaključio je on.
- Radio sam i na lokalnom i državnom nivou, i mogu da uočim razlike. Drago mi je što sam čuo državnog sekretara da je sistem centralizovan, jer se i sami često suočavamo sa potrebom da za odluke na opštinskom nivou konsultujemo državne vlasti - rekao je Nihad Canović, predsjednik opštine Plav.
On je naglasio važnost transparentnosti u nekoliko ključnih oblasti, poput načina trošenja budžetskih sredstava, javnih nabavki, kao i u procesu zapošljavanja na lokalnom nivou.
- Svako slobodno radno mjesto mora biti oglašeno ZZZ, što osigurava jednakost šansi za sve kandidate. Moj cilj, kao predsjednika opštine, je da građani budu sigurni da su budžetska potrošnja, javne nabavke i zapošljavanje potpuno transparentni procesi. To su ključni segmenti za izgradnju povjerenja i borbu protiv korupcije - poručio je on.
Aleksandra Dapčević, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Prijestonice Cetinje osvrnula se na važnost saradnje lokalnih samouprava i civilnog sektora u procesu donošenja odluka.
- U Prijestonici Cetinje koristimo institut ‘slobodne stolice’, što omogućava prisustvo i aktivno učešće predstavnika NVO na gotovo svim skupštinskim zasijedanjima - rekla je Dapčević, naglašavajući da u toj opštini uspješno funkcioniše i Savjet za saradnju lokalne uprave i civilnog sektora, kao platforma za kontinuiranu razmjenu informacija i ideja koja doprinosti jačanju transparentnosti i povjerenja građana u rad lokalne samouprave.&nbsp;
Dapčević je predstavila i planove za uvođenje sistema e-Participacije početkom naredne godine, kao dio napora Prijestonice da modernizuje i digitalizuje javne usluge.
Nakon panela, uručena su priznanja lokalnim upravama koje su po Indeksu transparentnosti crnogorskih opština imale najveći broj poena.
Glavni grad Podgorica zauzeo je prvo mjesto, dok je drugoplasirana opština Herceg Novi, a trećeplasirana opština Bar. Njihovi predstavnici su primili priznanju zahvaljujući na prepoznavanju uloženog truda u ovoj oblasti.
Događaj je okupio predstavnike/ce lokalnih samouprava, institucija i civilnog društva koji su konstruktivno diskutovali o važnim pitanjima vezanim za neke od elemenata demokratskog razvoja društva u čijoj osnovi je otvorenost i dostupnost informacija.

Ima dobrih primjera, ali postoji dosta prostora za unaprijeđenje transparnetnosti lokalnih uprava

Na sajtu Vlade prije dva dana objavljen je <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/fe81a994-1054-43df-9453-33d2bc0ec775?version=1.0">prijedlog</a> da 16 članova četiri resora otputuje u Azerbejdžan, gdje se u Bakuu održava 29. konferencija Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Delegaciju će predvoditi ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić uz ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministarku turizma Simonidu Kordić, ministarku rada i zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić.
Njima će društvo praviti 12 službenika tih resora: državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i imovine Marina Izgarević Pavićević, državni sekretari u Ministarstvu turizma Vuk Žižić i Petar Drašković, državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Bašović, koordinatorka Direktorata za politike i pristup tržištu rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak, PR Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Sandra Nikolić, članica delegacije Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Brajović, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Ban.
Tu će biti i pravni savjetnik u Eko fondu Ranko Lazović, samostalna savjetnica u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Sonja Ražnatović i PR Ministarstva turizma Milica Delibašić Merdović.
Ovaj događaj traje od 17. do 24. novembra.
Za svakog člana delegacije potrebno je obezbijediti avionske karte, hotelski smještaj i dnevnice, a kako je naglašeno u prijedlogu za putovanje, troškovi padaju na teret ova četiri resora.

Predloženo da Vladu na konferenciji u Azerbejdžanu predstavlja 16 članova

Situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, za razliku od susjedne Srbije koja je na ivici građanskog rata. Glavni remetilački faktor su politike čiji su prezenteri Aleksandar Vučić i Milorad Dodik - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez. &nbsp;
<h2>Pomoć susjeda</h2>
Oružane snage Bosne i Hercegovine danima su pomagale Crnoj Gori da izađe na kraj sa požarima. Gasili su vatru na pordučju Stijene Piperske, Gornje Mrke, Bioča, Seoca, Kopilja, Dajbarske gore... Ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže da je lijepo bilo vidjeti jedinstvo vojnika dvije zemlje dok su rame uz rame pomagali stanovništvu. Helez dodaje da je njihovo opredjeljenje dobra prekogranična saradnja.
- Posebno imam emotivne odnose prema Crnoj Gori i njenim građanima, jer nekad smo bili zajednička država. Ti emotivni odnosi naročiti su u situacijama kada je na djelu akcija humanog karaktera - rekao je Helez.
Podsjeća da je jedan od prioriteta oružanih snaga BiH pomoć civilnom stanovništvu, zbog čega vojska te zemlje često učestvuje u akcijama gašenja požara ili saniranja posljedica prirodnih nepogoda. Crna Gora i BiH imaju plan vojne bilateralne saradnje, još od 2010. godine.
- Mislim da je Crna Gora visoko rizična na prirodne izazove. Znamo da je riječ o trusnom području. Jug Crne Gore je, zbog građe i klimatskih promjena, pogotovo u ljetnjem periodu, visoko rizičnog karaktera. To sugeriše vlastima da nabave bolju opremu, da uključe više ljudi, da osposobe, prije svega, civilnu zaštitu i oružane snage, ukoliko su zakonski obavezne da pomažu civilnom stanovništvu u Crnoj Gori - istakao je Helez.
Oružane snage BiH imaju nekoliko helikoptera osposobljenih za gašenje požara, objašnjava Helez, a očekuju pomoć od Sjedinjenih Američkih Država u nabavci pet novih, koji su i za vojne, i za potrebe civilnog stanovništva.
<h2>Kraj Dodikove političke karijere</h2>
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u BiH, nakon što je odlukom Suda Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Helez poručuje da to znači da mora da odstupi sa funkcije.
- Dodik je pravosnažno osuđen na godinu. Po zakonu, može da plati da ne izdržava kaznu zatvora, ali mora odstupiti sa funkcije. Sud je donio presudu da se šest godina ne može baviti politikom. Kada je Dodik u pitanju riječ je o dva izborna ciklusa, uključujući i ovaj dio od godinu. Znači da će ukupno devet godina Milorad Dodik biti izvan politike. Mislim da je on završio svoju političku karijeru. Od presude 12. jula Dodika više nije predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. On pokušava nešto, ali ni jedan akt koji bi potpisao Dodik ne može biti važeći. Toga su svjesni, sad se traži zamjena - rekao je Helez.
Smatra da je Dodik zaslužio presudu jer je već desetak godina, kako kaže, držao zarobljenim političke procese u Bosni i Hercegovini, kroz blokade i maligni uticaj Moskve i Beograda. Smatra i da su politike koje personalno predstavljaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik remetilački faktor na Zapadnom Balkanu, pa se nada da za sve slijede bolji dani i bolji međususjedski odnosi.
- Silaskom Milorada Dodika sa političke scene mislim da će biti relaksirana politička scena u BiH. Vidjećemo šta slijedi, ali ne očekujem nikakve nerede. BiH je stabilna, za razliku od susjedne Srbije, gdje je politička situacija jako turbulentna, država je bukvalno pred građanskim ratom i uvođenjem vanredne situacije. U Sarajevu je potpuno normalna i stabilna situacija i želim da uputim pozdrave svim građanima Crne Gore i kažem da se u Sarajevu održava filmski festival, umjetnička manifestacija prepoznata širom svijeta - zaključio je Helez.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUNbpme94dH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Helez: Mislim da je Milorad Dodik završio svoju političku karijeru

Bijela kuća planira mogući trilateralni sastanak predsjednika SAD-a, Rusije i Ukrajine u mađarskoj prijestonici Budimpešti, kao sljedeći korak u pregovorima o okončanju višegodišnjeg rata, saopštili su zvaničnik iz administracije Donalda Trampa i osoba bliska administraciji.
Američka Tajna služba priprema se za samit u zemlji srednje Evrope koju vodi premijer Viktor Orban, koji je blizak sa predsjednikom Donaldom Trampom još od njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Portparol Bijele kuće nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Iako Tajna služba često ispituje više lokacija i konačno mjesto može biti promijenjeno, Budimpešta se pojavljuje kao prvi izbor Bijele kuće, rekli su sagovornici, koji su tražili anonimnost zbog privatnosti razgovora. Ruski predsjednik Vladimir Putin je Trampu rekao da preferira Moskvu, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron zagovarao Ženevu kao idealno mjesto sastanka. Da ne ostane po strani, švajcarski ministar spoljnih poslova obećao je Putinu „imunitet“ za važeću optužnicu za ratne zločine ukoliko bi neutralna Švajcarska bila izabrana za mirovne pregovore.
Mađarska bi za Ukrajinu bila neprijatna opcija jer podsjeća na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, kojim su SAD, Velika Britanija i Rusija obećale da će poštovati nezavisnost, suverenitet i granice Ukrajine u zamjenu za odricanje Ukrajine od nuklearnog naoružanja. Putinov napad na Ukrajinu 2014. godine pokazao je da je taj sporazum bezvrijedan, jer nijedan od potpisnika nije obezbijedio vojnu podršku da se zaustave napadi.

Bijela kuća razmatra Budimpeštu za mirovne pregovore sa Zelenskim i Putinom

Pretežno sunčano i toplo vrijeme nastaviće se u Crnoj Gori i tokom dva naredna dana. Sjutra će biti veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima. Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha kretaće se od 8 do 24, a najviše dnevne od 24 do 35 stepeni.
U Podgorici se očekuje sunčano sa slabim do umjerenim vjetrom, uglavnom južnim tokom dana. Jutarnja temperatura oko 24, dok će najviša dnevna dostizati 34 stepena.
U četvrtak će se zadržati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme tokom dana, ali tokom noći nas, prrma podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje naoblačenje praćeno kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar će pojačavati na umjeren do jak, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha biće između 11 i 24 stepena, dok će dnevne dostizati 36 stepeni.
U Podgorici, tokom četvrtka će biti sunčano uz slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura oko 24, a najviša dnevna oko 35 stepeni.

U naredna dva dana vruće, pad temperature od četvrtka veče

Građanski protesti zbog hapšenja studenata i navoda o policijskoj represiji i večerase se održavaju u više gradova u Srbiji. Demonstranti se okupljaju ispred policijskih stanica, sudova i državnih institucija, tražeći oslobađanje uhapšenih i, kako tvrde, prekid političkog progona, izvještavaju tamošnji mediji.
U Beogradu su studenti i građani tokom dana organizovali više okupljanja. Najprije su se okupili ispred zgrade Osnovnog suda, zahtijevajući puštanje pritvorenih kolega, a zatim i ispred sjedišta JZO i zgrade Vlade Srbije u znak podrške studentkinji Fakulteta političkih nauka Nikolini Sinđelić, koja je optužila policiju za zlostavljanje tokom privođenja nakon nedavnog protesta.&nbsp;
Sa protesta je zahtijevana smjena Marka Krička, komandanta Jedinice za zaštitu određenih objekata i ličnosti (JZO) i hitno procesuiranje i sankcionisanje njega kao i njegovih kolega, za zlostavljanje i mučenje privedenih osoba.
Studentkinja Sinđelić optužila je Krička za fizičko i seksualno zlostavljanje prilikom privođenja nakon protesta 14. avgusta u Beogradu, navodeći da je šamarao, udarao glavu o zid i prijetio silovanjem.
Nešto kasnije, ispred policijske stanice „29. novembar“ održan je i skup solidarnosti sa studentkinjom Filozofskog fakulteta, uhapšenom u autobusu i optuženom za nasilničko ponašanje na javnom skupu. Njoj je određeno zadržavanje do saslušanja zakazanog za sjutra u Palati pravde.
Protesti su organizovani i u Pančevu, gdje je ranije priveden student Elektrotehničkog fakulteta Andrej Tanko zbog navodnog napada na službeno lice. Nakon okupljanja ispred Policijske uprave, građani su u protestnoj šetnji otišli do novog zatvora u kojem se nalaze Tanko i ranije uhapšeni studenti Luka Novak i Stefan Vujović. Studentkinja fizičke hemije Ljubinka Vasić poručila je da „na jednog uhapšenog studenta izlazi pet novih besnih brucoša“, dok je advokat Srđan Miković za N1 izjavio da je sud odbio žalbu na rješenje o zadržavanju Tanka i negirao optužbe da je njegov klijent policajce prskao hemikalijama.
U Bečeju je u 19 sati počeo skup pod sloganom „Ne zatvaraj oči“, na kojem su demonstranti nosili fotografije policijskog nasilja i žrtava represije, dok je sa razglasa emitovana audio kompilacija „Dva paralelna sveta“. Na protest je stigao i Milomir Jaćimović, poznatiji kao „narodni prevoznik“, sa sinom, koji je omogućio mještanima okolnih sela da dođu na skup. U znak zahvalnosti, građani su mu uručili redarski prsluk s njegovim imenom.
Čačak je za večeras najavio protestnu šetnju pod sloganom „Čačanke pružaju podršku Nikolini Sinđelić“, dok je u Novom Sadu završena cjelodnevna blokada suda i tužilaštva, s najavom nastavka sjutra od ranih jutarnjih sati.
Pored toga, studenti iz Požarevca apelovali su na građane da tokom sjutrašnjeg skupa Srpske napredne stranke ostanu u kućama kako bi se, kako kažu, izbjegli incidenti i pokušaji da se demonstranti prikažu kao nasilni.
Pravni stručnjaci i organizacije za ljudska prava zatražili su od Ministarstva unutrašnjih poslova da objavi snimke postupanja policije prema Nikolini Sinđelić i drugim pritvorenim studentima. Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava izjavio je da tvrdnje MUP-a nemaju težinu bez konkretnih dokaza i podsjetio na ranije slučajeve zataškavanja policijskog postupanja.
Okupljanja se, prema najavama organizatora, nastavljaju i narednih dana širom Srbije, dok vlast i dalje odbacuje optužbe o represiji, najavljujući kontramitinge u pojedinim gradovima.
&nbsp;

Srbija: I večeras protesti u više gradova

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Tag: konferencija