Neformalna grupa studenata „Kamo Śutra?“ zahtijeva od premijera Milojka Spajića da do 1. februara zakaže konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o svim njihovim zahtjevima, među kojima je prvi ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Oni traže da Spajić na toj konferenciji informiše javnost što je sve urađeno do 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost građana u Crnoj Gori.
Osvrnuli su se i na video snimak koji je Spajić, u društvu šefa kabineta Branka Krvavca, objavio na društvenim mrežama - a na kojem, nakon inauguracije Donalda Trampa, pjevuši „God bless the USA”. Snimak prati natpis „Cvrčak i mrav”. Stoga su ga u neformalnoj grupi studenata zamolili da se, sve dok obavlja visoko odgovornu funkciju premijera Crne Gore, ne poistovjećuje sa cvrčkom iz basne „Cvrčak i mrav“ - pa ni metaforički.
- Funkcija znači odgovornost, ozbiljnost i zrelost. Stoga napominjemo premijera da je mnogo građanki i građana u žalosti i da ostatku Crne Gore nije do pjesme, šale i veselja - podvukli su u „Kamo Śutra?“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1882078722926494150%3Ft%3Dkn5wPlwwHBMnyjnoMBMepw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Kamo Śutra?“: Spajić do 1. februara da zakaže konferenciju i iskaže jasne stavove o našim zahtjevima

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

Lokalne uprave su prvi servis građana i građanki, postoji dosta prostora za unaprijeđenje njihove transparnetnosti, ali se već kristališu i neki dobri primjeri. Veliko opterećenje svima predstavlja centralizacija, poručeno je na završnoj konferenciji “Transparentnošću do odgovornosti”, koju je danas u Podgorici organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta “Transparentni organi – informisano građanstvo”, finansijski podržanog od strane Ministarstva javne uprave.
Naim Đokaj, državni sekretar Ministarstvo javne uprave naglasio, tokom otvaranja konferencije, da je puna primjena principa transparentnosti i otvorenosti visoko na agendi prioriteta tog ministarstva.
- Podsjećam da je Ministarstvo sprovelo Analizu funkcionisanja sistema lokalne samouprave, gdje smo s pažnjom analizirali stanje u pogledu primjene ovih principa. Ovo su oblasti koje zahtijevaju mnogo više pažnje donosioca odluka, a mi iz smo fokusirani na kreiranje efikasnijih i održivih zakonskih rješenja koje treba da doprinesu unaprijeđenju stanja - naveo je on.
Istakao je da se radi na novom Zakonu o lokalnoj samoupravi koji treba da donese značajne novine.
- Uvjeren sam da, kada djelujemo transparentno i otvoreno, svi dobijamo mnogo. Građani su informisani i uključeni, a lokalna samouprava u građanima dobija partnere i kreira svrsishodne politike koje rješavaju njihove probleme i potrebe, čime u potpunosti ostvaruje svoju svrhu - zaključio je on.
- Transparentnost nije samo tehnička kategorija, već suštinski preduslov za izgradnju povjerenja građana i građanki u institucije. Transparentnost osigurava odgovornost prema zakonima, građanima i, najvažnije, prema javnom interesu. Institucije koje nisu transparentne teško mogu ispuniti svoj puni kapacitet, jer se povjerenje javnosti gubi. Ovo je naglašeno vidljivo u Crnoj Gori, gdje institucije bilježe izrazito nizak stepen povjerenja građana i građanki - ocijenila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a u uvodnom dijelu.
Ona je naglasila i da je “participacija pravo i odgovornost svih nas, kao i da bez uključivanja građanstva u oblikovanje javnih politika, nijedna zajednica ne može napredovati”.
Iz CGO su naveli da je na panelu „ Uloga transparentnosti u jačanju odgovornosti iz ugla nstitucija i civilnog društva” naglašen značaj korišćenje instituta slobodnog pristupa informacijama, otvorenosti institucija, ali i edukacije građanstva.
- Iz pozicije nezavisnog organa – AZLP, želim da apostrofiram važnost proaktivnosti obveznika primjene zakona, odnosno da učine dostupnim informacije analitičarima procesa, javnosti i NVO sektoru. Tako bi procesi bili maksimalno transparentni, a samim tim i državna uprava po mjeri građana i građanki sa riječju prešla u djelo - istakla je Biljana Božić, rukovoditeljka Odsjeka za slobodan pristup informacijama Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
Ona je ocijenila da je pravovremeno djelovanje i obavještavanje javnosti od posebnog interesa za građane i građanke.
- U praksi, informacije se moraju promptno dijeliti sa svim korisnicima/cama, jer to rezultira boljim rezultatima i većim povjerenjem u institucije,” pojasnila je Božić. “Informisan građanin/ka može dati kvalitetne predloge za rješavanje izazova, dok su na predstavnicima/cama vlasti odgovornost i zadatak da transparentno vode procese, pravovremeno obavještavaju javnost i prezentuju rezultate svog rada - zaključila je ona.
- Demokratija i transparentnost su uslovljene jedna drugom. Nema transparentnosti bez demokratije i nema demokratije bez transparentnosti - naveo je Damir Suljević, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u.
U analizi primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, on je stava da su ključni nedostaci jasno identifikovani.
- Već je jasno koji sve problemi postoje u praksi, zbog čega je i važno rješavati uzroke, i to ne samo kroz izmjene i dopune ili donošenje novog zakona, već i kroz druge mjere koje nadležni moraju preduzeti šireći svijest o važnosti transparentnog rada - poručio je on.
Miodrag Vujović, generalni sekretar NVO KOD, smatra da postoji nerazumijevanje oko potrebe dostupnosti informacija.
- Ukoliko ne možemo pronaći informacije na zvaničnim sajtovima, moramo slati zahtjeve za slobodan pristup informacijama. Međutim, ono što možemo čuti iz AZLP-a jeste da pojedinci zloupotrebljavaju ovaj institut, što baca sjenku na nas koji ga koristimo za istraživački rad i moramo biti korektivni faktor sistema. Postupci pojedinaca koji zloupotrebljavaju informacije mogu uticati na percepciju onih od nas koji ih koriste na odgovoran i profesionalan način - istakao je on, uz opasku da se neki organi zatvaraju prema kritičarima sistema, ali i da postoje dobri primjeri.
Takođe, ukazao je na potrebu za edukacijama za adekvatno korišćenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali i na probleme u praksi u dijelu dugog čekanja na informacije, kao i njihove necjelovite dostupnosti, što vodi i procesuiranju pred Upravnim sudom i dugim postupcima u kojima informacija gubi na aktuelnosti kad se konačno dobije.
- Zakon je jasan, ali realnost je drugačija. Sistem odgovornosti u Crnoj Gori je na niskom nivou, jer ukoliko nemamo mehanizme za sankcionisanje onih koji su dužni da učine informacije dostupnim, ne možemo očekivati pomake - upozorio je on.
Na drugom panelu predstavljen je Indeks transparentnosti opština u Crnoj Gori, uz prateću diskusiju o dobrim praksama i izazovima na lokalnom nivou, uz fokus na centralizaciju koja je opštinama veliko opterećenje.
Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, predstavila je metodologiju izrade Indeksa transparentnosti opština u Crnoj Gori, kao i neke od problema sa kojima su se istraživači suočavali.
- Nerijetko se dešavalo da istraživači ne uspijevaju da nađu traženi podatak ili dokument na vebsajtu opštine, već su morali putem pretraživača da isti tip dokumenta traže pod varijacijama naslova i datuma - kazala je Kovač.
Jedan od ključnih savjeta svim opštinama, prema njenim riječima, bio bi da se trude da sajtove učine što pristupačnijim i jednostavnijim za upotrebu široj javnosti.
- Naime, činjenica da je neki podatak objavljen ne znači da će naći put do krajnjeg korisnika. Postojali su nizovi barijera koji bi se ispriječili između istraživača i traženih podataka, samo iz razloga što neko nije napisao jasan naziv i postavio ga u ispravan odjeljak sajta, ili je isto zaboravio da učini. Krajnji korisnik informacije, građanin ili građanka često se susreću sa izostankom podataka i dokumenata - navodi ona.
Blaženka Dabanović, pomoćnica Generalne sekretarke za sistem lokalne samouprave u Zajednici opština Crne Gore, osvrnula se na izazove i mogućnosti unaprijeđenja rada lokalnih samouprava u oblasti transparentnosti i pristupa informacijama.
- Gledajući sajtove jedinica lokalne samouprave, stiče se utisak da su informacije često dostupne, ali nisu sistematizovane na pravi način. Informacije bi trebalo da su budu kategorisane i objavljene na isti način u svim opštinama kako bi bile dostupne građaniama - rekla je Dabanović.
Ona je podržala inicijativu za uspostavljanje sistematizovanog registra usluga lokalnih zajednica.
- Takva platforma bi bila ključna za unaprijeđenje transparentnosti i dostupnosti informacija, čime bi se smanjila centralizacija i omogućila ravnomjernija raspodjela resursa i usluga između razvijenih i nerazvijenih opština - zaključila je.
Naim Gjokaj je kazao da je analiza MJU pokazala da Crna Gora ima jedan od najcentralizovanijih sistema uprave.
- Započeli smo proces decentralizacije, što je važan korak. Centralizovani sistem znači da lokalne samouprave nemaju snagu koju bi trebalo da imaju - ocijenio je Gjokaj, naglašavajući da reforma javne uprave ostaje prioritet u narednom periodu.
On je, takođe, izrazio podršku inicijativi CGO-a oko uspostavljanja jedinstvenog kataloga usluga.
- Digitalizacija je osnov za unaprijeđenje uprave, a jedan od ključnih koraka je uspostavljanje sistematizovanog registra usluga lokalnih zajednica - zaključio je on.
- Radio sam i na lokalnom i državnom nivou, i mogu da uočim razlike. Drago mi je što sam čuo državnog sekretara da je sistem centralizovan, jer se i sami često suočavamo sa potrebom da za odluke na opštinskom nivou konsultujemo državne vlasti - rekao je Nihad Canović, predsjednik opštine Plav.
On je naglasio važnost transparentnosti u nekoliko ključnih oblasti, poput načina trošenja budžetskih sredstava, javnih nabavki, kao i u procesu zapošljavanja na lokalnom nivou.
- Svako slobodno radno mjesto mora biti oglašeno ZZZ, što osigurava jednakost šansi za sve kandidate. Moj cilj, kao predsjednika opštine, je da građani budu sigurni da su budžetska potrošnja, javne nabavke i zapošljavanje potpuno transparentni procesi. To su ključni segmenti za izgradnju povjerenja i borbu protiv korupcije - poručio je on.
Aleksandra Dapčević, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Prijestonice Cetinje osvrnula se na važnost saradnje lokalnih samouprava i civilnog sektora u procesu donošenja odluka.
- U Prijestonici Cetinje koristimo institut ‘slobodne stolice’, što omogućava prisustvo i aktivno učešće predstavnika NVO na gotovo svim skupštinskim zasijedanjima - rekla je Dapčević, naglašavajući da u toj opštini uspješno funkcioniše i Savjet za saradnju lokalne uprave i civilnog sektora, kao platforma za kontinuiranu razmjenu informacija i ideja koja doprinosti jačanju transparentnosti i povjerenja građana u rad lokalne samouprave.&nbsp;
Dapčević je predstavila i planove za uvođenje sistema e-Participacije početkom naredne godine, kao dio napora Prijestonice da modernizuje i digitalizuje javne usluge.
Nakon panela, uručena su priznanja lokalnim upravama koje su po Indeksu transparentnosti crnogorskih opština imale najveći broj poena.
Glavni grad Podgorica zauzeo je prvo mjesto, dok je drugoplasirana opština Herceg Novi, a trećeplasirana opština Bar. Njihovi predstavnici su primili priznanju zahvaljujući na prepoznavanju uloženog truda u ovoj oblasti.
Događaj je okupio predstavnike/ce lokalnih samouprava, institucija i civilnog društva koji su konstruktivno diskutovali o važnim pitanjima vezanim za neke od elemenata demokratskog razvoja društva u čijoj osnovi je otvorenost i dostupnost informacija.

Ima dobrih primjera, ali postoji dosta prostora za unaprijeđenje transparnetnosti lokalnih uprava

Na sajtu Vlade prije dva dana objavljen je <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/fe81a994-1054-43df-9453-33d2bc0ec775?version=1.0">prijedlog</a> da 16 članova četiri resora otputuje u Azerbejdžan, gdje se u Bakuu održava 29. konferencija Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Delegaciju će predvoditi ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić uz ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministarku turizma Simonidu Kordić, ministarku rada i zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić.
Njima će društvo praviti 12 službenika tih resora: državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i imovine Marina Izgarević Pavićević, državni sekretari u Ministarstvu turizma Vuk Žižić i Petar Drašković, državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Bašović, koordinatorka Direktorata za politike i pristup tržištu rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak, PR Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Sandra Nikolić, članica delegacije Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Brajović, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Ban.
Tu će biti i pravni savjetnik u Eko fondu Ranko Lazović, samostalna savjetnica u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Sonja Ražnatović i PR Ministarstva turizma Milica Delibašić Merdović.
Ovaj događaj traje od 17. do 24. novembra.
Za svakog člana delegacije potrebno je obezbijediti avionske karte, hotelski smještaj i dnevnice, a kako je naglašeno u prijedlogu za putovanje, troškovi padaju na teret ova četiri resora.

Anja Ivanović

Predloženo da Vladu na konferenciji u Azerbejdžanu predstavlja 16 članova

Rodno zasnovano nasilje je kontinuirani izazov u Crnoj Gori koji iziskuje hitne, dinamične i sistemske promjene. Neophodno je jačati institucije u cilju efikasnog postupanja u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, obezbjeđivanju vladavine prava i pružanju pravde kroz specijalizovane obuke i podršku, osiguravajući da pristup slučajevima rodno zasnovanog nasilja bude usklađen sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.&nbsp; To je poručeno na konferenciji „Rodno zasnovano nasilje i pravda“, koju su u Podgorici organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) Crne Gore. Konferencija je nastavak saradnje između UNDP-a i VDT-a, uspostavljene potpisivanjem Partnerstva za rodnu ravnopravnost koje ima za cilj rješavanje uzroka rodno zasnovanog nasilja i unapređenje odgovora pravosudnog sistema prema žrtvama.&nbsp; Na konferenciji su predstavljeni podaci koji ukazuju na dalekosežne posljedice rodne diskriminacije. Javno dostupna sudska statistika pokazuje da je od 2017. godine 17 žena u Crnoj Gori izgubilo život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina. Podaci MONSTAT-a i UNDP-a govore da, uprkos tome što 20% žena doživi partnersko nasilje tokom života, 62 odsto njih se plaši prijavljivanja zbog mogućih posljedica, što naglašava hitnu potrebu za povećanom saradnjom sa pravosudnim institucijama u cilju izgradnje pravednog i sigurnog društva. Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, kazala je da je preduslov za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori saradnja među različitim akterima, uz integraciju principa rodne ravnopravnosti u sve aspekte sudskog procesa. - Posvećeni smo unapređenju institucija i osnaživanju svih službi, kako bi se na slučajevima rodno zasnovanog nasilja radilo sa senzibilitetom, integritetom i dubokim razumijevanjem društvenih posljedica odluka pravosudnih organa. Saradnja između institucija, međunarodne zajednice, akademske zajednice, medija i civilnog društva je preduslov za pravedno društvo. Rodno odgovorni pristupi treba da budu pravilo, a ne izuzetak - rekla je ona.&nbsp; Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je državnotužilačka organizacija svjesna neophodnosti efikasnijeg sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje, zbog čega je nedavno izdato obavezujuće Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099" data-rendition-name="original" width="1728" height="1151" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  - Nastojaćemo da u narednom periodu obezbijedimo kvalitetnu primjenu Uputstva, svjesni činjenice da rezultate ne možemo očekivati preko noći, jer uspostavljanje standarda, uslova i tužilačke prakse predstavlja proces za koji je potrebno vrijeme, ali je neupitna opredjeljenost Tužilaštva da u slučajevima rodno zasnovanog nasilja imamo pristup usklađen sa najboljim međunarodnim standardima i praksama. Vjerujem da današnji događaj doprinosi tome da i međuinstitucionalnu saradnju podignemo na veći nivo, kako bismo adekvatnim postupanjem svih institucija u lancu poslali jasnu poruku da nasilje ne može i ne smije biti tolerisano - poručio je Marković. Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, naglasio je da resor kojim rukovodi ulaže napore da se borba protiv rodno zasnovanog nasilja, temelji na pravovremenom i efikasnom postupanju policijskih službenika.&nbsp; - Osjećaj sigurnosti je neprikosnoveno pravo svih, a naša dužnost je da obezbijedimo okruženje bez nasilja. Rodno zasnovano i porodično nasilje ne smiju biti lične i porodične teme, već teme od opšteg društvenog interesovanja. Samo takvim pristupom, međusektorskom koordinacijom, promocijom tolerancije i kulture nenasilja stvaramo zdravo društvo za buduće naraštaje - kazao je Šaranović. Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, istakla je da će Ministarstvo u narednom periodu nastaviti posvećeno da radi na razvoju edukativnih programa koji će pomoći poslodavcima i zaposlenima da prepoznaju znakove rodno zasnovanog nasilja. - Stvaranjem radnog okruženja koje je sigurno i podržavajuće, uvjerena sam da Crna Gora može postati primjer za druge zemlje u regionu kada je riječ o borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i promociji rodne ravnopravnosti. Ja sam spremna da uložim maksimalan napor da podstaknem cjelokupnu Vladu da se intenzivno posveti ovom pitanju i da zaista pokažemo da je društveni konsenzus moguć i to baš na polju nasilja nad ženama - istakla je Nišić. Ministar pravde Bojan Božović naglasio je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja ključni društveni prioritet, te da je uloga institucija u tome jasna. - Posebno me brine blaga kaznena politika koja je po mom mišljenju nedopustiva. Naša je dužnost da, kroz efikasnu pravnu zaštitu i odlučno sprovođenje zakona, stanemo na kraj nasilju koje ima dramatične i dugoročne posljedice u Crnoj Gori. Moramo kontinuirano raditi na implementaciji zakonskog okvira i koordinaciji sa svim relevantnim institucijama kako bismo obezbijedili da žrtve dobiju potrebnu podršku i pravdu, a počinioci budu adekvatno sankcionisani - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc" data-rendition-name="original" width="1728" height="1152" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa današnjeg događaja u Podgorici(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, ukazao je na važnost efikasne implementacije Istanbulske konvencije, kao i na podizanje kadrovskih i administrativnih kapaciteta institucija koje se bave zaštitom od rodno zasnovanog nasilja.&nbsp; - Poštujući ženska prava i prijavljivanjem nasilja stvorićemo sigurno okruženje za žene i djevojčice u našoj državi - saopštio je Gutić. Događaj u Podgorici pružio je platformu za otvoreni dijalog među ključnim akterima, kao i pregled inovativnih praksi i strategija koje se mogu primijeniti za unapređenje odgovora na rodno zasnovano nasilje i poboljšanje usluga podrške žrtvama, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Agendi za održivi razvoj 2030 i Akcionom planu za rodnu ravnopravnost EU.

Marković: Adekvatnim postupanjem svih institucija poručiti da se nasilje ne smije tolerisati; Božović: Blaga kaznena politika nedopustiva

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Televizija E prenosiće uživo konferenciju za novinare Uprave za statisku Monstat na kojoj će biti predstavljen dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na konferenciji, koja je zakazana za 11 sati, biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
Budite uz Televiziju E.

Predstavljanje rezultata popisa uživo na Televiziji E

Ako zbog ministra odbrane Dragana Krapovića budemo imali praznu stolicu na konferenciji Vojnog komiteta EU i NATO-a time će obrakati državu čiji je ministar, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik ETV portala Duško Mihailović.
Mihailović je rekao da očigledno nije došlo do konsenzusa za smjenu načelnika Generalštaba, brigadnog generala Zorana Lazarevića na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, jer je ista i prekinuta.
Navodno je, prema mišljenju Mihalovića, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tražio da se ukine zabrana generalu Lazareviću odlaska na konferenciju vojnog komiteta EU i jednog tijela NATO-a, a ministar odbrane Dragan Krapović je to odbio.
- I onda kad Krapović kaže da general bruka Vojsku, ako zbog Krapovića budemo imali ovu situaciju, biće ipak da je situacija drugačija, da Krapović bruka državu čiji je ministar. I to ministar iz partije, čiji je predsjednik dio, da je nazovemo crne trojke, kojoj je zabranjen ulazak u jednu od država Evropske unije, i NATO partneru, i ne samo ulazak, nego i prelet, onda ponašanje ministra iz ove partije ne iznenađuje, daje nam pravo da razmišljamo u pravcu da to nije slučajno, da nije u pitanju neznanje, nego jedna opasna namjera - rekao je Mihailović.
<h2>Politički proces, odmazda i osveta</h2>
SDT je podiglo optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, i visokog policijskog službenika Zorana Lazovića, a takođe je predloženo da im se produži pritvor. U ovom slučaju, podsjeća Mihailović, nije jasno po kom osnovu mu je određen pritvor.
Mnogo je nelogičnosti u optužnici, ističe Mihailović, i stvari koje ne piju vodu, pomjeranja time line-a... Posrijedi je, kako kaže, politički proces, odmazda i osveta.
- Advokat Anto Nobilo je objasnio najbolje to, odluka Višeg suda za produženje pritvora je obrazložena na nekih osamdeset ili sto stranica, nešto potpuno nevjerovatno. I na to je ukazao advokat Nobilo, koji je rekao da su to rutinska dokumenta, koja imaju u principu pet, šest strana, a da kad sudije pribjegavaju tolikim opisima, da nešto definitivno nije u redu, da nešto ne štima, i da pokušava da se prikrije. Čini mi se da razloga za produženja u pritvora nema, doduše nije ih bilo ni ranije, vidjećemo kako će se ta situacija odigrati - zaključio je Mihailović.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNN2qB7vglDo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Krapović će obrukati državu ako ne budemo imali predstavnika na konferenciji Vojnog komiteta EU

Iz Ujedinjenih nacija znamo da kada su žene ekonomski osnažene, svi imaju koristi. Produktivnost se povećava, ekonomije se diverzifikuju, nejednakost prihoda se smanjuje, a pozitivni efekti se osjećaju u cijelom društvu. Ovo su vrste ishoda koji se dešavaju kada su žene ravnopravni partneri u vođenju razvoja zemlje. Crnoj Gori je potrebno osnaživanje žena u preduzetništvu kroz institucionalnu podršku, fondove i edukaciju, samo su neki od zaključaka sa dvodnevne AWE (Akademija za žene preduzetnice) konferencije u Podgorici.
Prva dvodnevna AWE konferencija u Podgorici održana je 19. i 20. septembra 2024. u CKZ Ribnica u saradnji Ambasade SAD u Crnoj Gori i kompanije DigitalBee. Događaj je okupio više od 70 prijavljenih učesnica i program AWE konferencije akcentovao dinamične panel diskusije, &nbsp;radionice i interaktivne obuke. &nbsp;
Shelbie Legg, šefica političke i ekomske sekcije u Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori je otvorila konferenciju i rekla da je ovo uzbudljivo vrijeme za žene poslovne liderke i inovatorke u ovoj zemlji, te da joj je drago da vidi toliko okupljenih žena spremnih da predvode akciju.
- AWE je osnovan kao deo Inicijative za globalni razvoj i prosperitet žena koju vodi Bijela kuća, koja ima jednostavan, ali dubok cilj: osnažiti žene širom sveta da ostvare svoj puni ekonomski potencijal. &nbsp;Ovo, zauzvrat, pomaže u stvaranju uslova za veću stabilnost, sigurnost i prosperitet za sve. To je jednostavna ideja, ali kao što svi znamo, uticaj je transformacioni. Američki Stejt department pokrenuo je AWE sa jasnim ciljem: da pruži ženama preduzetnicama alate i obuku koja im je potrebna za uspjeh. Vjerujemo da kada žene napreduju, napreduju i ekonomije. &nbsp;To je princip koji pokreće program naprijed, i zbog toga je AWE sada implementiran u preko 100 zemalja širom svijeta - rekla je &nbsp;Legg.
Uspjeh ove inicijative je bio izvanredan, te je između 2021. i 2022. godine, AWE u partnerstvu sa DigitalBee-om i ProAct Hub-om, uspješno obučio 70 žena preduzetnica u Crnoj Gori, opremivši ih potrebnim poslovnim vještinama. &nbsp;
- Svi znamo koliko je teško preduzetnici kojoj je vrijeme dragocjeni resurs izdvojiti dva radna dana da prisustvuje ovakvom dogadjaju. Veliki odziv, aktivno učešće preduzetnica u diskusijama i radionicama oba dana pokazuje da su nam potrebni ovakvi dogadjaji na kojima se bavimo stvarnim izazovima sa kojima se srećemo u preduzetništvu ali i načinima da ih prevazidjemo. Dodatno konferencija je bila prilika i da preduzetnice predstave svoje biznise, proizvode i usluge i da se povežu medjusobno. Citiraću jednu učesnicu: "Ova konferencija je bila strateško ulaganje u moj biznis ali i u samu sebe" - riječi su Jasne Pejović, direktorke kompanije DigitalBee, organizatora ove konferencije.
Na konferenciji su mogla da se čuju predavanja svjetski etabliranih govornika među kojim je Vladimir Vulić, predsjednik Digitalizuj.me o marketingu i strategiji, ističući značaj prilagodljivosti i analize tržišta kroz svoja bogata iskustva.
Interaktivnu obuku na temu prepoznavanja i prihvatanja svih uloga koje žena moze da ima te sticanja samopouzdanja kroz iste, postavljanja jasnih granica, upravljanja vremenom i prioritetima održala je Jelena Vuletić, leadership i somatski kouč, osnivačica firme Balance to Business i članica Upravnog odbora Hipotekarne banke za rizike.
Panel diskusija “Izazovi i prilike u ženskom preduzetništvu” okupila je učesnice da bi podijelile svoja jedinstvena iskustva. Panel je moderirala mr Ljiljana Burzan Nikolić, izvršna direktorka BI Communication i osnivačica inicijative TOP Women Business Montenegro.&nbsp;
Naglasila je koliko je važno da žene budu podrška jedna drugoj, jer svaka žena ima svoju nišu kojoj pripada i u kojoj može da gradi svoje poslovanje.
Nina Redžepagić, vlasnica PR i produkcijske kuće OR, podijelila je svoje autentično iskustvo o preuzimanju rizika i vjeri u uspjeh. Anita Radulović, izvršna direktorka RACC, govorila je o borbi sa stereotipima, jednakosti i važnosti preciznosti u poslu. Sanja Milosavljević, izvršna direktorka Impact Investments Group, govorila je o konkretnim problemima sa kojima se preduzetnici susreću, poput potreba tržišta, institucionalne podrške i stereotipima. Posebno je naglasila važnost poslovnog plana, analize tržišta i spremnosti za akciju, motivišući mlade žene da budu dosljedne svojim idejama.
O inovacijama i uticaju, i kako preduzetnice mogu da pokrenu društvene promjene govorilo se na panel diskusiji drugog dana. Gošće panela bile su dr Milena Đukanović, osnivačica MiDju_Accessories i vanredna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu UCG &nbsp;koja je moderirala diskusiju, dr Milica Vukotić, redovna profesorica i prorektorka Univerziteta Donja Gorica (UDG), dr Bojana Femić-Radosavović, izvršna direktorka Fonda Za Inovacije Crne Gore, Kaća Đuričković, tim liderka iz UNDP Montenegro i Bojana Perović, izvršna direktorka Minuta Consulting.
Tokom ovog panela panelistkinje su podijelile svoja bogata lična i profesionalna iskustva u okviru ove teme, a potom se diskutovalo o značaju ženskog preduzetništva i važnosti institucionalne podrške, poslovnim prilikama i rizicima koje donosi digitalizacija, važnosti njegovanja tradicionalnih zanata, ali i načinima kako da se dodje do finansijske podrške, pogotovo koristeći konkurse koje nudi Fond za inovacije Crne Gore.
Mr Ivana Malović, karijerna savjetnica i direktorica kompanije &nbsp;IDFaktor održala je radionicu na temu "Liderke budućnosti: Kreiranje svrhe, ostvarivanje ciljeva i vođenje promjene". Kroz dinamične vježbe, Ivana je podstakla učesnice da istraže svoja polja snaga i strasti, te da definišu jasne ciljeve i svrhu koja će ih voditi ka uspjehu. Preduzetnicama su dati praktični alati za postavljanje ciljeva i vođenje promjena, uz naglasak na važnost doprinosa sebi, timu i zajednici.
Nakon uspješnih obuka, preduzetnice su predstavljale svoje biznise i priče o razvoju sopstvenih kompanija uz izazove sa kojima se suočavaju. Konferenciju su podržali CKZ Ribnica, Žene od uticaja i Plantaže Crne Gore.

Istinski jakoj ekonomiji Crne Gore potrebno je osnaživanje preduzetnica

Regionalna konferencija o prevenciji i suzbijanju trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije, koju organizuju Kancelarija specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima i Misija OEBS-a u Crnoj Gori, biće održana naredna dva dana u Budvi. 
 
Iz Misije OEBS-a su saopštili da regionalnu konferenciju „Poštovanje ljudskih prava i dužna pažnja: Izgradnja etičkih lanaca snabdijevanja za borbu protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije”, organizuju u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP). 
 
Navodi se da će konferencija okupiti učesnike iz regiona, kao i iz Norveške i Njemačke. 
 
Kako je najavljeno, na konferenciji će biti predstavnici privrednih komora, sindikata, agencija za javne nabavke, udruženja poslodavaca, nacionalnih institucija za ljudska prava, državnih institucija, akademske zajednice, inspektorata za rad, organizacija civilnog društva. 
 
Konferencija će okupiti i stručnjake za biznis i ljudska prava, kao i druge privatne i javne aktere. 
 
“Oni će razgovarati o prevenciji i suzbijanju trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije u lancima snabdijevanja”, kaže se u saopštenju. 
 
Na otvaranju konferencije će govoriti državna sekretarka u MUP-u Jovana Mijović, specijalna predstavnica i koordinatorka OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima Kari Džonston i vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi.

U Budvi naredna dva dana regionalna konferencija o trgovini ljudima

Kulturna baština predstavlja snažan most saradnje između Crne Gore i Poljske, a očuvanje, konzervacija i restauracija, kao ključni faktori njene zaštite, pružaju velike mogućnosti za zajedničke projekte i stručne razmjene, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović tokom sastanka sa rektorom Univerziteta u Vroclavu, prof. Robertom Olkievičem, u okviru zvanične posjete Poljskoj, saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.
Vujović je podsjetila da je Sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Poljske o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja i nauke potpisan 2021. godine.
- Saradnja sa Varšavskim univerzitetom na arheološkim istraživanjima na lokalitetima Carine i Gradina u Risnu realizuje se od 2000. godine. U prvih 11 godina, u ime Crne Gore, istraživanjima je rukovodio Regionalni centar za zaštitu spomenika kulture, dok je kasnije tu ulogu preuzeo Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a na osnovu Ugovora koji omogućava kontinuitet istraživanja- navela je Vujović.
Rektor Univerziteta u Vroclavu predstavio je tu instituciju, izražavajući zainteresovanost za uspostavljanjem saradnje sa Crnom Gorom, imajući u vidu nedostatak kadrova u našoj državi u oblasti zaštite kulturne zaštite.
Tokom sastanka je razgovarano o jačanju saradnje između Crne Gore i Poljske u oblasti konzervacije i restauracije pokretne i nepokretne kulturne baštine, kao i arheologije.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, razmijenjena su i iskustava i dobre prakse u zaštiti bibliotečke građe, starih rukopisa i arhivske građe, kao i dobre prakse u zaštiti i prezentaciji kulturne baštine.
Razgovarano je i o mogućnostima za buduće akademske i institucionalne veze između Ministarstva i Univerziteta u Vroclavu, kao i potencijalnim zajedničkim projektima i razmjeni stručnjaka i studenata.
Tokom posjete, ministarka je obišla Univerzitet i Muzej Univerziteta, a u delegaciji su bile i Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu, Milena Mumin, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Poljskoj, kao i Ivana Medenica, predstavnica Centra za konzervaciju i arheologiju. Sastanku je prisustvovala i otpravnica poslova Poljske, Malgožata Lakota Micker.
- Ova posjeta prvi je korak ka uspostavljanju saradnje i sa Univerzitetom u Vroclavu, čiji će predstavnici biti učesnici Konferencije o dostignucima u arheologiji Crnogorskih i Poljskih arheologa i stručnjaka u oblasti kulturne baštine, a koja će se 27.maja odrzati u Kotoru, u organizaciji Ambasade Republike Poljske u Crnoj Gori- poručeno je iz Ministarstva.

Vujović u Vroclavu: Kulturna baština most saradnje između Crne Gore i Poljske, pojačati akademske i institucionalne veze

Novi medijski zakoni bili su ključni dio zakonodavstva o vladavini prava koje je omogućilo Crnoj Gori da dobije pozitivan IBAR i pređe u ključnu fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Njihova puna i efikasna primjena je od suštinskog značaja za ispunjavanje završnih mjerila za vladavinu prava - saopšteno je Pobjedi iz Delegacije Evropske unije u odgovoru na pitanje o punoj primjeni medijskih zakona.
U tom smislu, kako preciziraju iz Delegacije EU, hitno je potrebno imenovati nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), kako bi se osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost.
- Da bi Crna Gora ispunila svoj ambiciozni plan završetka pregovora o pristupanju do kraja 2026. godine i ispunila završna mjerila za pregovaračka poglavlja o vladavini prava, ključno je osigurati dosljednu primjenu svih zakona koji se odnose na vladavinu prava, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakon o RTCG-u. Ovo je potrebno kako bi se osigurala posvećenost Crne Gore temeljnim reformama i dalji napredak u procesu pristupanja zasnovan na zaslugama - ističu iz Delegacije EU.
Oni napominju da, iako može postojati legitimna potreba za daljim unapređenjem bilo kojeg zakona, neophodno je da bilo kakve izmjene budu predmet konsultacija sa Evropskom komisijom, kao i da doprinesu daljem usklađivanju sa standardima i zahtjevima EU.
- U tom smislu, izmjene postojećeg medijskog zakonodavstva, ukoliko su potrebne, ne bi trebale da ugroze političku nezavisnost upravljačkih tijela javnog servisa RTCG i regulatorne agencije AMU - poručuju iz Delegacije EU.
Podsjetimo, svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore dostavljena je inicijativa 101 organizacije civilnog društva sa snažnim protivljenjem najavljenim izmjenama medijskih zakona koje bi trebalo da omoguće potpunu partijsku kontrolu nad savjetima RTCG, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i lokalnih javnih emitera.
Važeći zakoni jasno definišu stroge kriterijume za izbor članova savjeta - VII1 nivo obrazovanja i najmanje 10 godina iskustva, te omogućavaju da predstavnike NVO biraju same organizacije koje imaju dokazano iskustvo i rezultate u relevantnim oblastima.
Predložene izmjene otvaraju vrata partijskom kadriranju, snižavaju profesionalne standarde i vode direktno ka urušavanju sistema, smatraju iz NVO.

Delegacija EU: Hitno imenovati članove Savjeta AMU

Svjetski dan osoba s autizmom je povod da svako od nas, makar tog jednog dana u godini, razmisli koliko smo kao društvo i kao pojedinci učinili da toj djeci i njihovim roditeljima i starateljima pomognemo - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Potrebno je, cijeni on, da cjelokupno društvo pokaže daleko više odgovornosti i efikasnosti.
- A kao pojedinci veći senzibilitet i više empatije za ovaj dio naše populacije - dodao je Dukaj.

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Uprava policije od 1. aprila je uvela stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije po principu 24/7 čija je namjena brzo reagovanje u situacijama najvećeg rizika.
- U cilju jačanja operativne spremnosti i efikasnijeg odgovora na situacije koje ugrožavaju živote i bezbjednost građana, Uprava policije je izradila interne procedure o postupanju u situacijama aktivne prijetnje vodeći se znanjem i praksom renomiranih partnerskih službi sa dugogodišnjim iskustvom u ovakvim i sličnim situacijama - kazali su u policije.
Prema njihovim riječima, interne procedure i pravila usmjeravaju policijske službenike sa preciznim konkretnim zaduženjima i smjernicama u postupanju u najizazovnijim kriznim situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje koje su nepredvidive, dinamične i koje se brzo odvijaju. U njima je, kažu, uloga prve patrole brzo lociranje, izolacija, zaustavljanje ili neutralizacija i stavljanje pod kontrolu prijetnje - a sve u cilju spašavanja života i osiguranja bezbjednosti građana.
- Smjernice jasno razdvajaju bezbjednosne rizike u situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje, od situacija sa “zabarikadiranim kriminalcima” i talačkim situacijama u kojima se primjenjuje taktika pregovaranja i kontrolisana upotreba sile - naveli su u Upravi policije.
Kažu da su svi pripadnici Uprave policije na lokalnom i centralnom nivou u regionalnim centrima bezbjednosti upoznati sa standardnim operativnim procedurama koje su u operativnoj upotrebi do finalizacije izrade i usvajanja podzakonskih akata i pravila u postupanju, kojima će se bliže urediti ova oblast.
- Kao veoma važno navodimo da su policijski službenici na lokalnom nivou prošli specijalističku mentalno- taktičku obuku u postupanju u bezbjednosno izazovnim situacijama, kao i da je obučen veći broj instruktora u policijskim strukturama čija je uloga i namjena da u kontinuitetu rade na podizanju nivoa spremnosti i borbene gotovosti policijskih službenika, kroz praktičnu simulaciju i uvježbavanje rješavanja krizne situacije - naveli su u policiji.
Angažovanje specijalnih jedinica u kombinaciji sa obučenim policijskim službenicima u patrolama je, dodaju oni, mjera koja predstavlja dio šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, očuvanju javne bezbjednosti, i borbi protiv organizovanog kriminala.
- Dežurne grupe Specijalne jedinice policije omogućiće brži i efikasniji odgovor na krizne situacije visokog bezbjednosnog rizika, uključujući i napade aktivnih napadača i druge oblike aktivnih prijetnji i teškog nasilja kao i upotrebu istih u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. Standardnim procedurama su date smjernice da prve policijske patrole koje su prošle obuku reaguju na ovakve događaje, dok će stalna prisutnost dežurnih timova Specijalne jedinice policije omogućiti brzo i efikasno angažovanje u najkraćem mogućem roku - istakli su u policiji.
Kažu i da se, u cilju optimizacije i potpune interoperabilnosti, aktivno radi na povezivanju Specijalne jedinice policije sa avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet Specijalne jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore uz konstantno taktičko uvježbavanje i usavršavanje postupanja u kriznim situacijama.

Policija uvela stalno dežurstvo SJP za brzi odgovor na krizne situacije

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: konferencija