Položaj sudija kompleksan i opterećen brojnim izazovima

Položaj crnogorskih sudija veoma je kompleksan i opterećen brojnim izazovima, a najznačajniji su veliki broj predmeta, neadekvatni uslovi rada i plate koje su neadekvatne za posao koji rade.

To su u podkastu agencije MINA ocijenili predsjednik Upravnog suda i prvi čovjek Udruženja sudija Miodrag Pešić i član Sudskog savjeta i sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković.

Pešić je ocijenio da je položaj crnogorskih sudija veoma kompleksan i opterećen brojnim izazovima.

On smatra da je jedan od ključnih problema u funkcionisanju crnogorskog sudstva veliki broj predmeta sa kojima se sudije sreću.

„Sa druge strane, imamo neadekvatne prostorne kapacitete. Treća stvar je i finansijska situacija u kojoj se sudije nalaze“, rekao je Pešić.

On je objasnio da misli na zarade kako sudija, tako i stručnog osoblja, jer su plate nedopustivo niske za obim odgovornosti.

„Mislim i na zapisničare i na administraciju koja radi u sudskom sistemu i na one ljude koji pružaju najveću podršku sudijama, a to su sudijski savjetnici“, rekao je Pešić.

On je kazao da je Udruženje sudija u zadnjih godinu uložilo mnogo napora da pokuša da te stvari na neki način izniveliše i omogući sudijama i ostalim zaposlenim u sudskom sistemu zarade koje bi bile dostojne funkcije koje obavljaju.

Ćetković smatra da je položaj sudija u crnogorskom društvu veoma loš i ispod dostojanstva sudijske funkcije.

„Sa druge strane, potpuno razumijem građane koji nijesu zadovoljni našom efikasnošću, ali kad nemate uslove da isporučite rezultate, ti rezultati izostaju, ali oni nijesu isključivo jedino krivica crnogorskih sudija“, rekao je Ćetković.

Pešić je govoreći o nacrtu zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, naveo da je izvršna vlast preuzala obavezu da do 31. marta ove godine utvrdi predlog tog akta.

„Na početku stvari nijesu išle lako, jer se na neki način odustalo od tog zakona, ali je onda Udruženje sudija izvršilo institucionalni pritisak i dogovorili smo se da krenemo u izradu tog nacrta zakona“, rekao je Pešić.

On je kazao da je formirana radna grupa koja je intenzivno radila prvih mjesec, i da je u januaru nacrt zakona urađen.

„Ostale su još neke manje bitne stvari, neke tehničke stvari i ono čemu se mi nadamo je da bi radna verzija trebalo da bude uobličena do kraja jula, prije nego što odemo na odmore, da bi se ušlo u dalju proceduru na jesen“, naveo je Pešić i dodao da očekuju da taj zakon bude usvojen do kraja godine.

On je rekao da je Udruženje izdejstvovalo i da se, kao prelazno rješenje, imajući u vidu lošu ekonomsku situaciju u kojoj sudije nalaze, izmijeni Zakon o sudskom savijetu i sudijama, u dijelu koji bi omogućavao uvećanje zarade od 30 odsto sudijama.

Pešić je kazao da je Predlog zakona utvrđen i da se nalazi u skupštinskoj proceduri već dva mjeseca, ali da još nije stavljen na dnevni red Skupštine.

„Nemamo informaciju šta je razlog, osim iz medija što čujemo da se to uslovljava sa eventualno vetingom, sa čim nemamo problem, jer i mi želimo da vidimo da li u sudijskim redovima imamo sudije koje ne zaslužuju da budu u sudskom sistemu“, rekao je Pešić.

On je poručio da ukoliko neko želi da sprovede veting, Udruženje podržava provjeru sudija. „Samo želimo da proces provjere bude fer i transparentan da se ne pretvori u neki politički progon ili progon po drugom osnovu“, rekao je Pešić.

On je naveo da je u anketi od 70 studenta na pitanje koliko njih se želi bavi sudijskim poslom nakon završetka Pravnog fakulteta, samo dvoje reklo da bi se bavilo sudijskim poslom.

Govoreći o vetingu, Ćetković je poručio da sudije nemaju ništa da kriju i da su apsolutno otvoreni i transparentni da provjera bude sprovedena, pod strogim međunarodnim standardima koji su već ustanovljeni.

„Veting se ne sprovodi po bilo čijoj želji. Tu se ne odstranjuju oni koji politički nijesu podobni. Veting podrazumijeva provjeru kako imovine, tako i stručnih sposobnosti i integriteta, ponavljam na osnovu kriterijima koji su na međunarodnom nivou već iskristalisani“, istakao je Ćetković.

On je međutim rekao da mu se čini da priča o vetingu u crnogorskom društvu poprima neku vrstu zastrašivanja.

Ćetković je poručio da je za njega u redu da pravosuđe, kao i svi drugi oblici javnog djelovanja, bude podvrgnuto objektivnoj i svrsishodnoj kritici u cilju usavršavanja i unapređenja demokratskog sistema.

„Međutim, ukoliko vi te kritike ciljano upućujete u namjeri da kritikujete presude sa kojima vi lično iz nekih subjektivnih razloga nijeste zadovoljni, ne postiže se ono što treba da bude smisao jedne kritike, već želite određenu dominaciju nad pravosuđem“, rekao je Ćetković.

Govoreći o uslovima u kojima rade sudije, Ćetković je kazao da je posljednji objekt koji je namijenjen za pravosuđe u Crnoj Gori izgrađen 1988. godine.

„Da li je to samo odgovornost sudija? Smatram da nije. Da slika pravosuđa i slika sudstva treba da odražavaju jednu ukupnu sliku u društvu, tako da smo svi zajedno odgovorni za to kako funkcionišemo kao sistem“, ocijenio je Ćetković.

Pešić smatra da činjenica da je posljednja zgrada za pravosuđe napravljena 1988. godine jasno ukazuje na višedecenijski maćehinski odnos prema pravosuđu u Crnoj Gori.

Kako je ocijenio, crnogorskom društvu nedostaje opšte pravne kulture, jer se često ne poštuju sudske odluke, a čak i neki visoki funkcioneri pozivaju da se te odluke ne poštuju.

„Sve to ugrožava i unižava autoritete sudske grane vlasti i kada svemu tome dodamo i neadekvatne uslove rada i niske zarade sudija i ostalog sudijskog kadra, dolazimo do zaključka da je nebriga o sudskoj grani vlasti na veoma visokom nivou“, rekao je Pešić.

On je kazao da je blizu 25 godina u sudskom sistemu i da se za sve to vrijeme priča o izgradnji Palate pravde, ali da nikada do sada nije vidio čak ni idejno rješenje.

Kako je istakao, Upravni sud je smješten u poslovnoj zgradi i kada je formiran, odnosno kada je počeo sa radom, imao je pet sudija.

„Mi dan danas radimo u istom prostoru koji je bio predviđen za pet sudija, iako imamo 16 sudija. Imamo dvije sudnice u kojima uopšte nema prirodne svjetlosti“, kazao je Pešić.

Na pitanje da li ima pritisaka na sudije, Ćetković je odgovorio da sa svakom značajnijom presudom sudije koje ih donose pritiske osjećaju vrlo snažno.

„Nijesu ti pritisci vezani za pritisak oči u oči i neku vrstu prijetnje. Kada vi treba da objavite neku svoju odluku, onda počnu da vas targetiraju u medijima i da o vašoj presudi već govore na način da može biti prihvatljiva jedino onako kako je oni vide“, naveo je Ćetković.

On smatra da sudije koje drži do svog integriteta treba da ostanu imune na takvu vrstu pritiska, ali da je to u današnjem društvu veoma teško.

„Jedno je kada ovako u studiju i na nekim stručnim skupovima govorimo i o sudijskoj hrabrosti i o sudijskom integritetu, ali je to sasvim drugačiji utisak kada se nađete u situaciji da donosite odluku koja mora biti zasnovana na onome što ne odgovara određenim centrima moći“, rekao je Ćetković.

Kako je kazao, tada su na udaru ne samo sudije, nego i članovi njihove porodice, prijatelji.

Ćetković je rekao da je kao član Sudskog savjeta vrlo aktivan u zaštiti integriteta kolega.

I Pešić je je istakao da nema dilemu da politički pritisci postoje i da će uvijek postojati.

„Pitanje je samo kako mi da učinimo sudski sistem rezistentnim na te vrste pritisaka. Uduženje sudija je na zadnjih nekoliko godina, možda, bilo (naj)značajniji branič sudijske nezavisnosti“, smatra Pešić.

On je rekao da se nada da su sudje u Crnoj Gori imune na pritiske i da kroz godine staža samo jačaju svoj integritet i na taj način postaju što rezistentnije na bilo koji vrstu prtiska.

Pešić je naveo da je u Upravnom sudu ove godine bio priliv od 700-800 predmeta mjesečno.

On je kazao da je taj priliv značajno manji nego, 2023. godine koja je bila rekordna po prijemu kad je primljeno 17,5 hiljada predmeta.

„Razlog toliko broja predmeta je prije svega nepopunjenost Upravnog suda od 2021. godine. U jednom trenutku od predviđenih 16 mjesta mi smo imali samo devet sudija. Da ne govorimo o tome da nemamo ni dovoljan broj savjetnika“, istakao je Pešić.

On je rekao da je drugi razlog velike preopterećenosti zloupotreba prava na slobodan pristup informacija i da se dešavalo da građani donesu po paket od 500 tužbi dnevno.

„Vi na taj način zatrpavate administraciju suda i otežavate pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna pomoć Upravnog suda“, naveo je Pešić.

On je istakao da se, kada se spoje svi ti faktori, dođe do toga da je Upravni sud najopterećeniji u Crnoj Gori i da svaki sudija ima u prosjeku preko dvije hiljade predmeta u radu.

„Norma koju treba da ispuni sudija Upravnog suda je oko 300 predmeta godišnje. Prošle godine, izuzetnim angažovanjem sudija i sudskog osoblja, sud je završio rekordnih 11 hiljada predmeta, što je najveći broj završenih predmeta od postojanja suda“, kazao je Pešić.

On je rekao da i pored toga nije evidentan vidan napredak u smanjenju zaostatka predmeta.

Pešić smatra da je Zakon o upravnom sporu jedan od kočničara efikasnijeg rada suda.

„Tek smo prije desetak, petnaest dana uspjeli da Skupština usvoji Zakon o izmjenama i dopunama zakon o upravnom sporu, koji omogućava ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom jer smo predvidjeli da se predmeti ćutanja uprave mogu presuđivati i bez usmene rasprave“, naveo je Pešić.

Ćetković je rekao da Crnoj Gori nedostaje oko 70 sudija i da je od projektovanih oko 330 sudija, popunjeno 260 sudijskih mjesta.

On je istakao da je na početku mandata Sudskog savjeta primarni i osnovni cilj bio da budu popunjena sva ta mjesto u što kraćem roku.

Prema riječima Ćetkovića, teško je prema trenutnom zakonskom rješenju napraviti takvu rezervu da imate u svakom trenutku raspoloživog sudiju kada se sudijsko mjesto uprazni, i iz Sudskog savjeta su na to ukazivali prilikom izmjene Zakona o Sudskom savijetu i sudijama.

„Dali smo vrlo jasne upute, međutim, zbog brzine postupka u kojem je trebalo izminiti taj zakon da bi se dobio takozvani Ibar, ostali su određena zakonska rješenja i mi i dalje imamo taj problem u praksi“, naveo je Ćetković.

On je kazao da se Sudski savjet trudi i da redovno raspisuju oglase, ali da se na svaki od tih oglasa javi ili traženi broj kandidata ili značajno manje, što je posebno naglašeno na sjeveru države.

„Na posljednjem oglasu za 15 upražnjenih sudijskih mjesta imali smo interesovanje samo dva kandidata. Dok god ne popunimo sva sudijska mjesta, nećemo moći odgovoriti broju predmeta koji pristiže pred crnogorske sudove“, kazao je Ćetković.

On je rekao da je u prosjeku prethodne tri godine pred crnogorskim sudovima zaštitu svojih prava tražilo oko 95 hiljada građana i da nije izvodljivo da ukupan prilip predmeta bude riješen na nivou godine.

„I svake godine povećavamo taj zaostatak nerešenih predmeta. Pred crnogorskim sudovima prošle godine bilo je oko 75 hiljada nezavršenih predmeta“, naveo je Ćetković.

On je dodao su crnogorski sudovi prošle godine riješili nešto preko 85 hiljada predmeta.

„Razlika je bila na nivou nekih sedam hiljada predmeta i kada se ona doda na nekih 67 ili 68 hiljada nezavršenih predmeta iz 2023. godine, vidljiv je procenat rasta nezavršenih predmeta“, dodao je Ćetković.

On smatra da će crnogorski sudovi, kada uspiju da postignu punu ažurnost, zavrijediti pažnju crnogorske javnosti.

„Možda i onih institucija od kojih očekujemo podršku da se konačno okrenu nama i da nam pomognu da ovaj problem riješimo“, kazao je Ćetković.

On smatra da, ukoliko se samo od crnogorskih sudova bude čekalo da u sadašnjim uslovima smanje broj zaostalih predmeta, nijesu realna obećanja da Crna Gora možemo ući u Evropsku uniju (EU) do 2028. godine.

„Ukoliko želimo u EU, moramo napraviti čvrst i jak sistem u pravosuđu koji će biti prije svega efikasan i ažuran, jer se jedino tako možemo pridružiti porodici razvijenih evropskih država. Jedino na taj način možemo osigurati ono što je prioritet naših građana, a to je puna i jasna vladavina prava u crnogorskom društvu“, istakao je Ćetković.

Pešić je ocijenio da problemi sa kojima se suočavaju sudovi, utiču na efikasnost njihovog rada.

On je rekao da, kada se sumiraju svi razlozi koji dovode do neefikasnosti sudskog sistema, materijalni položaj sudija nije u direktnoj vezi sa efikasnošću, jer svaki sudija ima svoj integritet, dostojanstvo i moralnu ljestvicu u ophođenju prema ljudima i prema predmetima.

„Ali država treba da shvati ulaganje u pravosuđe kao investiciju, investiciju koja dopronosi vladavini prava, a ne kao trošak za društvo“, zaključio je Pešić.