Savezna sudija u Bostonu Indira Talvani blokirala je pokušaj administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine legalni status za više od 8,4 hiljade članova porodica američkih državljana i nosilaca “zelene karte”, koji su u Sjedinjene Američke Države (SAD) došli iz sedam latinoameričkih zemalja.
Talvani je kasno sinoć donijela privremenu sudsku zabranu kojom se Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti (DHS) onemogućava da ukine privremenu dozvolu za boravak iz humanitarnih razloga odobrenu hiljadama ljudi iz Kube, Haitija, Kolumbije, Ekvadora, Salvadora, Gvatemale i Hondurasa, prenosi Rojters.&nbsp;
Tim osobama je bilo dozvoljeno da dođu u SAD u okviru programa spajanja porodica, koje je uspostavila ili modernizovala administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Od kako je Tramp naslijedio Bajdena na mjestu predsjednika SAD, njegova administracija pojačala je sprovođenje imigracione politike, uz budžet od 170 milijardi dolara, namijenjen imigracionim agencijama do septembra 2029. godine, navodi agencija.
U okviru programa spajanja porodica, američki državljani ili zakoniti stalni rezidenti, poznati kao nosioci “zelene karte”, mogli su da se prijave kao sponzori članova porodice u tih sedam zemalja, omogućavajući im da borave u SAD dok čekaju da im postanu dostupne imigracione vize.
DHS saopštilo je 12. decembra da ukida ove programe, navodeći da su u suprotnosti sa Trampovim prioritetima u sprovođenju imigracione politike i da su zloupotrebljavani kako bi “nedovoljno provjereni stranci zaobišli tradicionalni proces dobijanja dozvole boravka”.&nbsp;
Ukidanje programa trebalo je da stupi na snagu 14. januara, ali je Talvani ranije izdala privremenu zabranu na 14 dana, dok je razmatrala donošenje dugoročnije sudske odluke, koja je izrečena u subotu.
Sudija je navela da Ministarstvo, na čijem je čelu sekretarka Kristi Noem, nije pružilo dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje o prevarama, niti je razmotrilo da li bi pogođeni pojedinci mogli realno da se vrate u svoje matične zemlje, s obzirom na to da su mnogi prodali imovinu ili napustili posao.
- Sekretarka nije mogla da pruži razumno obrazloženje za promjenu politike, a da pritom ne uzme u obzir ove interese. Zbog toga je takav propust bio proizvoljan i neopravdan - navela je Talvani, koju je imenovao bivši američki predsjednik Barak Obama.
Američko DHS nije odgovorilo na zahtjev da pruži komentar.
Odluka je donijeta u okviru kolektivne tužbe koju su pokrenuli zagovornici prava imigranata, osporavajući šire povlačenje privremene dozvole boravka za stotine hiljada migranata.
Talvani je ranije u okviru istog predmeta blokirala pokušaj Trampove administracije da ukine dozvolu boravka za oko 430 hiljada Kubanaca, Haićana, Nikaragvanaca i Venecuelanaca, ali je Vrhovni sud kasnije ukinuo tu odluku, koju je potom poništio i Apelacioni sud.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Blokiran pokušaj Trampove administracije da ukine legalni status za 8,4 hiljade migranata u SAD-u

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro danas, kojeg su američke snage uhapsile 3. januara u Karakasu, trebalo bi danas da bude izveden pred sud u Njujorku. SAD terete Madura za narkoterorizam i posjedovanje oružja i zavjeru protiv SAD.
Nikolas Maduro je po dolasku u SAD zatvoren u Metropoliten zatvoru u Bruklinu u Njujorku. On je u ponedjeljak helikopterom prevezen od zatvora do heliodroma u blizini suda.
Kako se vidi na snimcima koje su objavili američki mediji, Maduro teže hoda, kao da mu je povrijeđena noga. Prije ulaska u vozilo, kojim je prebačen do heliodroma, podigao je ruke u vazduh, kao simbol prkosa američkim vlastima.
Maduro je uhapšen po naređenju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je cijelu operaciju pratio iz svoje privatne rezidencije u Mar-a-Lagu na Floridi.

Maduro i njegova supruga dovedeni pred sud u Njujorku

Američki sudija privremeno je spriječio administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa da pritvori britanskog aktivistu Imrana Ahmeda nakon što je tužio zvaničnike zbog zabrane ulaska zbog navodne onlajn cenzure.
Osnivač Centra za suzbijanje digitalne mržnje je među pet osoba kojima su odbijene američke vize nakon što ih je Stejt department optužio da pokušavaju prisiliti tehnološke platforme na cenzuru slobode govora.
Ovaj potez izazvao je negativne reakcije evropskih lidera koji brane rad organizacija koje prate onlajn sadržaj.
Ahmed, stalni stanovnik SAD-a, upozorio je da bi ga pritvor i moguća deportacija odvojili od njegove američke supruge i djeteta.
Pohvalivši odluku sudije, rekao je za BiBiSi njuz (BBC News) da neće biti maltretiran.
Državni sekretar Marko Rubio je izjavio da su pojedinci blokirani zbog zabrinutosti da su organizovali napore da izvrše pritisak na američke platforme da cenzurišu i "kažnjavaju američka gledišta kojima se protive".
Ahmed je u srijedu podnio tužbu protiv zvaničnika, uključujući Rubia i državnu tužiteljicu SAD-a Pamelu Bondi, zbog odluke o sankcijama protiv njega.
Njegova advokatica, Roberta Kaplan, rekla je da je brzina sudijske odluke bila indikativna.
- Savezna vlada ne može deportovati vlasnika zelene karte poput Imrana Ahmeda, sa suprugom i malim djetetom koji su Amerikanci, jednostavno zato što joj se ne sviđa ono što on ima za reći - istakla je ona.

Američki sudija spriječio Trampovu administraciju da pritvori britanskog aktivistu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kad god se politika umiješa u predmet sigurne su dvije stvari - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno na kraju biti odlobođeni, poručio je advokat Stefan Jovanović gostujući u emisiji „Na kraju dana“.
&nbsp;U svim predmetima koji su od interesa politici, svaki upliv politike, ubijeđen je advokat, dovodi do toga da se radi na štetu optuženih lica, makar u dijelu da se pritvor odredi ili produži. Jovanović ocjenjuje i da su javni istupi političara i komentarisanje slučajeva, definitivno ciljani uticaji.
„Političar koji u tom trenutku iznosi svoju tezu, on možda i ne razmišlja šta je posljedica te teze. On samo misli – brzo su mi izbori ili da izađe u medije. On razmišlja o tome, ne razmišlja o ljudskim sudbinama, ne razmišlja o tome da će dosta ljudi biti u pritvoru... Svaki istup političara, pogotovo onog sa pozicije moći (predsjednik Vlade, ministri...), mnogo je i daleko više od neprimjerenog uticaja i može biti i zastrašivanje jer vas izlaže, pogotovo sudije, linču javnosti“ istakao je Jovanović.
Slučaj "Tunel" jedna od najvećih sramota koja je zadesila bezbjednosni sektor
Jovanović, koji je bio advokat u slučaju "Tunel" za koji je nedavno izrečena oslobađajuća presuda za sve optužene, kazao je da je i sam sudija u slučaju rekao da je to jedna od najvećih sramota.
"Sudija Lončar prilikom obrazloženja oslobađajuće presude rekao je da je to najveća sramota ili makar jedna od najvećih koja je zadesila bezbjednosni sektor. Tunel tih proporcija, tih razmjera prosto je nemoguće da se mogao iskopati, a da službe bezbjednosti to nisu znale, nisu djelovale preventivno itd. Tu su i sudovi, tužilaštva, predsjednik, Skupština, Centralna banka... Najvažnije institucije države su u zaista malom radijusu u prostornom smislu, a opet se desilo da se jedan zahtjevan građevinski poduhvat, koji je i vremenski trajao, izvede bez ikakvih problema“, rekao je advokat.
Ono što daje, kaže Jovanović, primjese komedije ovom slučaju je način na koji se tunel otkrio.
„Tunel se otkrio tako što je jednoj od zaposlenih bilo hladno, osjetila je promaju i na taj način se došlo do otkrivanja tunela. Da toj gospođi nije bilo hladno, postavlja se pitanje kada bi se tunel otkrio i na koji način“, rekao je on.
Sudija Lončar naveo je da nije utvrđen motiv kopanja tunela.
„Nije bilo dokaza i to je negdje mana same istrage. Postupajući tužilac je u svojoj završnoj riječi profesionalno nastupio i rekao da motiv ostaje nepoznat, da je nalogodavac nepoznat, da stanje stvari nije dovoljno razjašnjeno, ali on je smatrao da na osnovu dokazne građe, ta lica koja su bila na optuženičkoj klupi zapravo izvršioci tih krivičnih djela. I sam tužilac je problematizovao ta pitanja. I moguće je da nemamo odgovor na ista, jer je kvalitet istrage i kvalitet dokazne građe bio takav. Sudija Lončar je to u završnoj presudi apostrofirao“, ističe Jovanović.
Posjeta Abazovića, Adžić licu mjesta - politička propaganda i populizam
Jedan od propusta same istrage jeste dopuštanje da na lice mjesta izađu bivši premijer Dritan Abazović, ministar Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač.
„Posjeta tunelu je bila za vrijeme trajanja uviđaja. Uviđaj nije bio završen, on je trajao danima. Tim povodom oglasili su se i ODT u Podgorici i Vrhovni sud. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je reklo da oni nisu bili upoznati sa tom posjetom, a Vrhovni sud je rekao da je posjeta izvršena bez dozvole suda i za vrijeme trajanja uviđaja. Radilo se o političkoj propagandi, o populizmu a na uštrb samog postupka. Imate posjetu vrha policije, Vlade, za vrijeme dok traje uviđaj, a čak su i tog dana neki materijali, predmeti pronađeni. Ti predmeti su bili vještačeni i DNK materijal nije na njima bio pronađen, ali da jeste bio pronađen oni bi bili pravno nevaljani jer su pronađeni za vrijeme trajanja te ekspedicije“ pojasnio je advokat.
Mišljenja je da se tunel nije smio zatrpati.
„Mogli ste da odradite rekonstrukciju i niz radnji, ali nijednu nije bilo moguće preduzeti zato što je tunel zaključkom Vlade zatrpan. Sudija Lončar kada je rekao da se radi o najvećoj sramoti rekao je da je i zato što je Vlada Crne Gore, niko drugi, zatrpala taj tunel i onemogućila tužilaštvo da preduzme više dokaznih radnji koje bi možda doprinijele rasvetljavanju ovog slučaja“, kaže Jovanović.
Na pitanje da li je neozbiljno to što je Abazović izašao i javno rekao da je slučaj tunela riješen, Jovanović odgovara da je to više od neozbiljnog.
„U tom trenutku imate predsjednika Vlade Crne Gore koji javno komentariše u negativnom kontekstu određeni krivično pravni događaj, a to sluša sudija koji treba da odluči da li će taj optuženi da ode ili mu se produži pritvor. Sudija je isto od krvi i mesa, i on zna da će biti izložen neviđenom linču ako taj pritvor ne odredi ili ne produži“, istakao je Jovanović.
„Abazović oprao ruke od svega, vjerovatno iste te ruke pravde“
I u slučaju šverca kokaina pronađenog u pošiljci banana za koje su oslobođeni otac i ćerka, Budimir i Marina Krstović, koje je takođe zastupao Jovanović, svjedočili smo uplivu politike.&nbsp;
„Taj predmet je u startu riješio sudija za istragu Višeg suda Radomir Ivanović. On je odbio predlog Budimiru i Marini Krstović pritvor i odredio mjere nadzora. Kada je ta odluka donijeta, sjećam se reakcija javnosti i politike. Mislim da se niko od tih ljudi pomenutom sudiji nije izvinio a trebalo je. Budimir i Marina su pravosnažno oslobođeni od te optužbe, što dokazuje da je Ivanović taj slučaj riješio. Tada smo imali istup manje više istih političara, i jedan linč javnosti u odnosu na sudiju Ivanovića“, rekao je Jovanović.
Advokat podsjeća da je, kada je predmet pravosnažno okončan, Abazović je oprao ruke od svega toga.
„Vjerovatno iste te ruke pravde. Oprao i rekao da on nije uticao na to. Jeste, i ne samo on. Svi oni koji su napali sudiju Ivanovića zbog donošenja takve odluke zapravo su podjednako krivi koliko i Abazović... Jer da je odluka sudije Ivanovića ostala na snazi, naknada štete koju ćemo svi zajedno plaćati, bila manja“, poručio je Jovanović.
"Ne daj bože da je Lazović podržao štrajk pritvorenika, bio bi oglašen za organizatora"
Osvrnuo se i na postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića kojeg zastupa u predmetu pred Višim sudom. &nbsp;Poručuje da nema razloga i zakonskih osnova za njegov pritvor.
"Zoran Lazović je neko ko je prije otpočinjanja postupka i vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca upoznao sa tim da je on svjestan da će biti lišen slobode, da to zna i tražio je da ga pozovu na razgovor i pitaju što god treba. Sama ta okolnost bi sudu trebala da znači – znam da ćete me lišiti slobode, ali ja ne idem nigdje. Ne samo da ne ide nigdje, nego vam govori – tu sam, kad god hoćete ja ću doći. Na terenu prava to znači – ne postoji opasnost od bjekstva. Ne da Lazović nije pokušavao da pobjegne, nego je pošao u susret svemu tome što dolazi iz tužilaštva. Pritvor je nepotreban kada su u pitanju Lazović i Milivoja Katnića“, jasan je advokat.
Međutim, ističe advokat, pretpostavka nevinosti je apsurd u Crnoj Gori, odavno ne postoji.&nbsp;
"Pogotovo kada su u pitanju ljudi koji su od političkog interesa, kada su politički targetirani. Apsolutno nema dokaza koji bi išli u prilog tezi optužbe, to će se na kraju dokazati", dodao je.
Tome u prilog, ističe i činjenicu da se Zoranu Lazoviću spočitavaju stvari za koje nije ni bio nadležan.&nbsp;
"Taj čovjek nije bio aktivan duži niz godina, a politika ga i za taj period nastoje da ga inkriminišu. Bio je optuživan i za organizaciju protesta, čovjek je u ćeliji i nema kontakta ni sa kim... Ne daj bože da je podržao štrajk pritvorenika, ne bi sigurno bio član štrajkačkog odbora, nego bi bio oglašen za organizatora“, poručuje Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpT1WnBeJXaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Kad se politika umiješa u predmet - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno biti oslobođeni

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je do 20. oktobra pritvor V.B. koji se sumnjiči za davanje novca na kamatu.
Ova odluka je donijeta na prijedlog podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva od 18. septembra.
- Vrhovni sud je ocijenio da postoje osnovi sumnje da je V.B. u dužem vremenskom periodu davao novac na zajam uz nesrazmjerno visoke kamate, pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist koja prelazi 30 hiljada eura - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pritvor mu je produžen zbog uticaja na svjedoke, kao i zbog opasnosti da bi mogao ponoviti krivično djelo.
- Pritvor okrivljenom prvobitno određen Rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. juna 2025. godine, a produžen rješenjima vijeća tog suda 18 jula i 19. avgusta 2025. godine, tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore može najduže trajati do 20. oktobra - kazali su u Vrhovnom sudu.

Osumnjičenom za davanje para na kamatu pritvor produžen do 20. oktobra

Najmanje šestoro ljudi ubijeno je, a 22 povrijeđeno kada su trojica militanata Džaiš el-Adla napala sudnicu u Zahedanu, glavnom gradu pokrajine Sistan-Balučistan na jugoistoku Irana. 
 
Iransko ministarstvo pravde je u današnjem saopštenju napad nazvalo terorističkim, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Džaiš el-Adl, balučka separatistička militantna grupa za koju se vjeruje da djeluje iz susjednog Pakistana, preuzela je odgovornost za napad u izjavi na svom Telegram kanalu. 
 
Grupa je poručila pravosudnim radnicima da Sistan-Balučistan "više nije sigurno mjesto" za njih. 
 
Iranski mediji su izvijestili da su sva tri napadača ubijena u napadu. 
 
To je najsmrtonosniji napad militantne grupe u Iranu od oktobra 2024. godine, kada su militanti Džaiš el-Adla iz zasjede napali policijski konvoj i ubili deset policajaca. 
 
Džaiš el-Adla, koju su i Iran i Sjedinjene Američke Države označili kao terorističku organizacju, više se puta sukobljavao sa bezbjednosnim snagama i iranskim graničarima u pokrajini Sistan-Balučistan. 
 
Pripadnici manjine Baludž, od kojih su mnogi sunitski muslimani u većinski šiitskom Iranu, dugo se suočavaju s nesrazmjernom diskriminacijom i nasiljem od strane vlasti. 
 
Područje je takođe dugo bilo ključna tranzitna ruta za narkotike krijumčarene iz Avganistana prema Zapadu.

U napadu na sud u Iranu ubijeno šestoro ljudi

Predsjednica Osnovnog suda u Bijelom Polju, sutkinja Gorica Đalović, donijela je rješenje kojim je potvrđena optužnica Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, podignuta protiv Alije Balijagića iz Bijelog Polja.
Balijagiću se na teret stavljaju dva krivična djela: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, i teška krađa.
Prema navodima iz optužnice, ova djela su, kako se sumnja, počinjena na teritoriji Republike Srbije.
Postupak protiv Balijagića biće nastavljen pred nadležnim sudskim organima, u skladu sa zakonskim propisima.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Položaj crnogorskih sudija veoma je kompleksan i opterećen brojnim izazovima, a najznačajniji su veliki broj predmeta, neadekvatni uslovi rada i plate koje su neadekvatne za posao koji rade. 
 
To su u podkastu agencije MINA ocijenili predsjednik Upravnog suda i prvi čovjek Udruženja sudija Miodrag Pešić i član Sudskog savjeta i sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković. 
 
Pešić je ocijenio da je položaj crnogorskih sudija veoma kompleksan i opterećen brojnim izazovima. 
 
On smatra da je jedan od ključnih problema u funkcionisanju crnogorskog sudstva veliki broj predmeta sa kojima se sudije sreću. 
 
„Sa druge strane, imamo neadekvatne prostorne kapacitete. Treća stvar je i finansijska situacija u kojoj se sudije nalaze“, rekao je Pešić. 
 
On je objasnio da misli na zarade kako sudija, tako i stručnog osoblja, jer su plate nedopustivo niske za obim odgovornosti. 
 
„Mislim i na zapisničare i na administraciju koja radi u sudskom sistemu i na one ljude koji pružaju najveću podršku sudijama, a to su sudijski savjetnici“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je Udruženje sudija u zadnjih godinu uložilo mnogo napora da pokuša da te stvari na neki način izniveliše i omogući sudijama i ostalim zaposlenim u sudskom sistemu zarade koje bi bile dostojne funkcije koje obavljaju. 
 
Ćetković smatra da je položaj sudija u crnogorskom društvu veoma loš i ispod dostojanstva sudijske funkcije. 
 
„Sa druge strane, potpuno razumijem građane koji nijesu zadovoljni našom efikasnošću, ali kad nemate uslove da isporučite rezultate, ti rezultati izostaju, ali oni nijesu isključivo jedino krivica crnogorskih sudija“, rekao je Ćetković. 
 
Pešić je govoreći o nacrtu zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, naveo da je izvršna vlast preuzala obavezu da do 31. marta ove godine utvrdi predlog tog akta. 
 
„Na početku stvari nijesu išle lako, jer se na neki način odustalo od tog zakona, ali je onda Udruženje sudija izvršilo institucionalni pritisak i dogovorili smo se da krenemo u izradu tog nacrta zakona“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je formirana radna grupa koja je intenzivno radila prvih mjesec, i da je u januaru nacrt zakona urađen. 
 
„Ostale su još neke manje bitne stvari, neke tehničke stvari i ono čemu se mi nadamo je da bi radna verzija trebalo da bude uobličena do kraja jula, prije nego što odemo na odmore, da bi se ušlo u dalju proceduru na jesen“, naveo je Pešić i dodao da očekuju da taj zakon bude usvojen do kraja godine. 
 
On je rekao da je Udruženje izdejstvovalo i da se, kao prelazno rješenje, imajući u vidu lošu ekonomsku situaciju u kojoj sudije nalaze, izmijeni Zakon o sudskom savijetu i sudijama, u dijelu koji bi omogućavao uvećanje zarade od 30 odsto sudijama. 
 
Pešić je kazao da je Predlog zakona utvrđen i da se nalazi u skupštinskoj proceduri već dva mjeseca, ali da još nije stavljen na dnevni red Skupštine. 
 
„Nemamo informaciju šta je razlog, osim iz medija što čujemo da se to uslovljava sa eventualno vetingom, sa čim nemamo problem, jer i mi želimo da vidimo da li u sudijskim redovima imamo sudije koje ne zaslužuju da budu u sudskom sistemu“, rekao je Pešić. 
 
On je poručio da ukoliko neko želi da sprovede veting, Udruženje podržava provjeru sudija. „Samo želimo da proces provjere bude fer i transparentan da se ne pretvori u neki politički progon ili progon po drugom osnovu“, rekao je Pešić. 
 
On je naveo da je u anketi od 70 studenta na pitanje koliko njih se želi bavi sudijskim poslom nakon završetka Pravnog fakulteta, samo dvoje reklo da bi se bavilo sudijskim poslom. 
 
Govoreći o vetingu, Ćetković je poručio da sudije nemaju ništa da kriju i da su apsolutno otvoreni i transparentni da provjera bude sprovedena, pod strogim međunarodnim standardima koji su već ustanovljeni. 
 
„Veting se ne sprovodi po bilo čijoj želji. Tu se ne odstranjuju oni koji politički nijesu podobni. Veting podrazumijeva provjeru kako imovine, tako i stručnih sposobnosti i integriteta, ponavljam na osnovu kriterijima koji su na međunarodnom nivou već iskristalisani“, istakao je Ćetković. 
 
On je međutim rekao da mu se čini da priča o vetingu u crnogorskom društvu poprima neku vrstu zastrašivanja. 
 
Ćetković je poručio da je za njega u redu da pravosuđe, kao i svi drugi oblici javnog djelovanja, bude podvrgnuto objektivnoj i svrsishodnoj kritici u cilju usavršavanja i unapređenja demokratskog sistema. 
 
„Međutim, ukoliko vi te kritike ciljano upućujete u namjeri da kritikujete presude sa kojima vi lično iz nekih subjektivnih razloga nijeste zadovoljni, ne postiže se ono što treba da bude smisao jedne kritike, već želite određenu dominaciju nad pravosuđem“, rekao je Ćetković. 
 
Govoreći o uslovima u kojima rade sudije, Ćetković je kazao da je posljednji objekt koji je namijenjen za pravosuđe u Crnoj Gori izgrađen 1988. godine. 
 
„Da li je to samo odgovornost sudija? Smatram da nije. Da slika pravosuđa i slika sudstva treba da odražavaju jednu ukupnu sliku u društvu, tako da smo svi zajedno odgovorni za to kako funkcionišemo kao sistem“, ocijenio je Ćetković. 
 
Pešić smatra da činjenica da je posljednja zgrada za pravosuđe napravljena 1988. godine jasno ukazuje na višedecenijski maćehinski odnos prema pravosuđu u Crnoj Gori. 
 
Kako je ocijenio, crnogorskom društvu nedostaje opšte pravne kulture, jer se često ne poštuju sudske odluke, a čak i neki visoki funkcioneri pozivaju da se te odluke ne poštuju. 
 
„Sve to ugrožava i unižava autoritete sudske grane vlasti i kada svemu tome dodamo i neadekvatne uslove rada i niske zarade sudija i ostalog sudijskog kadra, dolazimo do zaključka da je nebriga o sudskoj grani vlasti na veoma visokom nivou“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je blizu 25 godina u sudskom sistemu i da se za sve to vrijeme priča o izgradnji Palate pravde, ali da nikada do sada nije vidio čak ni idejno rješenje. 
 
Kako je istakao, Upravni sud je smješten u poslovnoj zgradi i kada je formiran, odnosno kada je počeo sa radom, imao je pet sudija. 
 
„Mi dan danas radimo u istom prostoru koji je bio predviđen za pet sudija, iako imamo 16 sudija. Imamo dvije sudnice u kojima uopšte nema prirodne svjetlosti“, kazao je Pešić. 
 
Na pitanje da li ima pritisaka na sudije, Ćetković je odgovorio da sa svakom značajnijom presudom sudije koje ih donose pritiske osjećaju vrlo snažno. 
 
„Nijesu ti pritisci vezani za pritisak oči u oči i neku vrstu prijetnje. Kada vi treba da objavite neku svoju odluku, onda počnu da vas targetiraju u medijima i da o vašoj presudi već govore na način da može biti prihvatljiva jedino onako kako je oni vide“, naveo je Ćetković. 
 
On smatra da sudije koje drži do svog integriteta treba da ostanu imune na takvu vrstu pritiska, ali da je to u današnjem društvu veoma teško. 
 
„Jedno je kada ovako u studiju i na nekim stručnim skupovima govorimo i o sudijskoj hrabrosti i o sudijskom integritetu, ali je to sasvim drugačiji utisak kada se nađete u situaciji da donosite odluku koja mora biti zasnovana na onome što ne odgovara određenim centrima moći“, rekao je Ćetković. 
 
Kako je kazao, tada su na udaru ne samo sudije, nego i članovi njihove porodice, prijatelji. 
 
Ćetković je rekao da je kao član Sudskog savjeta vrlo aktivan u zaštiti integriteta kolega. 
 
I Pešić je je istakao da nema dilemu da politički pritisci postoje i da će uvijek postojati. 
 
„Pitanje je samo kako mi da učinimo sudski sistem rezistentnim na te vrste pritisaka. Uduženje sudija je na zadnjih nekoliko godina, možda, bilo (naj)značajniji branič sudijske nezavisnosti“, smatra Pešić. 
 
On je rekao da se nada da su sudje u Crnoj Gori imune na pritiske i da kroz godine staža samo jačaju svoj integritet i na taj način postaju što rezistentnije na bilo koji vrstu prtiska. 
 
Pešić je naveo da je u Upravnom sudu ove godine bio priliv od 700-800 predmeta mjesečno. 
 
On je kazao da je taj priliv značajno manji nego, 2023. godine koja je bila rekordna po prijemu kad je primljeno 17,5 hiljada predmeta. 
 
„Razlog toliko broja predmeta je prije svega nepopunjenost Upravnog suda od 2021. godine. U jednom trenutku od predviđenih 16 mjesta mi smo imali samo devet sudija. Da ne govorimo o tome da nemamo ni dovoljan broj savjetnika“, istakao je Pešić. 
 
On je rekao da je drugi razlog velike preopterećenosti zloupotreba prava na slobodan pristup informacija i da se dešavalo da građani donesu po paket od 500 tužbi dnevno. 
 
„Vi na taj način zatrpavate administraciju suda i otežavate pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna pomoć Upravnog suda“, naveo je Pešić. 
 
On je istakao da se, kada se spoje svi ti faktori, dođe do toga da je Upravni sud najopterećeniji u Crnoj Gori i da svaki sudija ima u prosjeku preko dvije hiljade predmeta u radu. 
 
„Norma koju treba da ispuni sudija Upravnog suda je oko 300 predmeta godišnje. Prošle godine, izuzetnim angažovanjem sudija i sudskog osoblja, sud je završio rekordnih 11 hiljada predmeta, što je najveći broj završenih predmeta od postojanja suda“, kazao je Pešić. 
 
On je rekao da i pored toga nije evidentan vidan napredak u smanjenju zaostatka predmeta. 
 
Pešić smatra da je Zakon o upravnom sporu jedan od kočničara efikasnijeg rada suda. 
 
„Tek smo prije desetak, petnaest dana uspjeli da Skupština usvoji Zakon o izmjenama i dopunama zakon o upravnom sporu, koji omogućava ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom jer smo predvidjeli da se predmeti ćutanja uprave mogu presuđivati i bez usmene rasprave“, naveo je Pešić. 
 
Ćetković je rekao da Crnoj Gori nedostaje oko 70 sudija i da je od projektovanih oko 330 sudija, popunjeno 260 sudijskih mjesta. 
 
On je istakao da je na početku mandata Sudskog savjeta primarni i osnovni cilj bio da budu popunjena sva ta mjesto u što kraćem roku. 
 
Prema riječima Ćetkovića, teško je prema trenutnom zakonskom rješenju napraviti takvu rezervu da imate u svakom trenutku raspoloživog sudiju kada se sudijsko mjesto uprazni, i iz Sudskog savjeta su na to ukazivali prilikom izmjene Zakona o Sudskom savijetu i sudijama. 
 
„Dali smo vrlo jasne upute, međutim, zbog brzine postupka u kojem je trebalo izminiti taj zakon da bi se dobio takozvani Ibar, ostali su određena zakonska rješenja i mi i dalje imamo taj problem u praksi“, naveo je Ćetković. 
 
On je kazao da se Sudski savjet trudi i da redovno raspisuju oglase, ali da se na svaki od tih oglasa javi ili traženi broj kandidata ili značajno manje, što je posebno naglašeno na sjeveru države. 
 
„Na posljednjem oglasu za 15 upražnjenih sudijskih mjesta imali smo interesovanje samo dva kandidata. Dok god ne popunimo sva sudijska mjesta, nećemo moći odgovoriti broju predmeta koji pristiže pred crnogorske sudove“, kazao je Ćetković. 
 
On je rekao da je u prosjeku prethodne tri godine pred crnogorskim sudovima zaštitu svojih prava tražilo oko 95 hiljada građana i da nije izvodljivo da ukupan prilip predmeta bude riješen na nivou godine. 
 
„I svake godine povećavamo taj zaostatak nerešenih predmeta. Pred crnogorskim sudovima prošle godine bilo je oko 75 hiljada nezavršenih predmeta“, naveo je Ćetković. 
 
On je dodao su crnogorski sudovi prošle godine riješili nešto preko 85 hiljada predmeta. 
 
„Razlika je bila na nivou nekih sedam hiljada predmeta i kada se ona doda na nekih 67 ili 68 hiljada nezavršenih predmeta iz 2023. godine, vidljiv je procenat rasta nezavršenih predmeta“, dodao je Ćetković. 
 
On smatra da će crnogorski sudovi, kada uspiju da postignu punu ažurnost, zavrijediti pažnju crnogorske javnosti. 
 
„Možda i onih institucija od kojih očekujemo podršku da se konačno okrenu nama i da nam pomognu da ovaj problem riješimo“, kazao je Ćetković. 
 
On smatra da, ukoliko se samo od crnogorskih sudova bude čekalo da u sadašnjim uslovima smanje broj zaostalih predmeta, nijesu realna obećanja da Crna Gora možemo ući u Evropsku uniju (EU) do 2028. godine. 
 
„Ukoliko želimo u EU, moramo napraviti čvrst i jak sistem u pravosuđu koji će biti prije svega efikasan i ažuran, jer se jedino tako možemo pridružiti porodici razvijenih evropskih država. Jedino na taj način možemo osigurati ono što je prioritet naših građana, a to je puna i jasna vladavina prava u crnogorskom društvu“, istakao je Ćetković. 
 
Pešić je ocijenio da problemi sa kojima se suočavaju sudovi, utiču na efikasnost njihovog rada. 
 
On je rekao da, kada se sumiraju svi razlozi koji dovode do neefikasnosti sudskog sistema, materijalni položaj sudija nije u direktnoj vezi sa efikasnošću, jer svaki sudija ima svoj integritet, dostojanstvo i moralnu ljestvicu u ophođenju prema ljudima i prema predmetima. 
 
„Ali država treba da shvati ulaganje u pravosuđe kao investiciju, investiciju koja dopronosi vladavini prava, a ne kao trošak za društvo“, zaključio je Pešić.

Položaj sudija kompleksan i opterećen brojnim izazovima

Tuzaninu I.Š. (27) izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 dana zbog vožnje pod dejstvom marihuane, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Okrivljeni I.Š. (1998) iz Tuzi, oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana jer je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom marihuane. Njemu je kaznu u hitnom postupku izrekla sutkinja Slađana Barjaktarević, nakon što su potvrđeni navodi optužnog akta da je dana 02. juna oko 00,15 sati upravljao vozilom magistralnim putem Ulcinj-Bar u mjestu Kodre pod dejstvom &nbsp;marihuane - navedeno je u saopštenju suda koje potpisuje predsjednik Marko Đukanović.
U saopštenju se dodaje da je uz kaznu izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvšiti Uprava policije.&nbsp;

Tuzaninu 15 dana zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: sud