Predstavnici američke agencije vijesti Asošijeted pres su od saveznog suda SAD tražili da naredi administraciji predsjednika Donalda Trampa da joj vrati pun pristup Bijeloj kući koja joj ga je oduzela prije mjesec i po jer AP neće da Meksički zaliv naziva "Američkim" kako je naredio Tramp.
Savezni sudija je 24. februara odbacio žalbu po skraćenom postupku koju je podnio AP, stub američkog novinarstva, da joj vrati puni pristup Bijeloj kući, bez odlučivanja o meritumu spora. Zamolio je obije strane da mu u pisanom obliku iznesu argumente i zakazao novo ročište da bi se o njima razgovaralo.
Ali, prošlog četvrtka sudija nije donio odluku, već rekao da će to učiniti "u odgovarajuće vrijeme".
Agenciji je posebno zabranjen pristup Trampovoj Ovalnoj kancelariji i zvaničnom predsjedničkom avionu "Air Force One" zbog odbijanja da se pridržava novog američkog naziva Meksičkog zaliva, preimenovanog u "Američki zaliv" dekretom koji je potpisao Tramp.
AP je 21. februara podnio tužbu protiv Suzi Vajls, šefice kabineta Bijele kuće, Tejlora Budoviča, jednog od njenih zamjenika, i Karolajn Livit, predsjedničke portparolke.
Advokat agencije Čarls Tobin osudio je "podlu odmazdu" koja je imala "zastrašujući efekat na sve novinarske aktivnosti" u Sjedinjenim Državama.
- Od našeg izbacivanja, imali smo mnogo teškoća da ostanemo u trci - s konkurentskim medijima, svjedoči šef fotografa AP-a u Bijeloj kući Evan Vuči.
Advokat Ministarstva pravde, Brajan Hudak, odgovorio je u ime Trampove administracije da je odobravanje pristupa novinara pravo Bijele kuće.
- Ne postoji pravo na pristup štampe (državnim ustanovama) po Prvom amandmanu na Ustav SAD koji garantuje slobodu štampe i izražavanja - rekao je on.
Trampova administracija u svojim pisanim argumentima podnijetim sudu kaže da se u ovom slučaju "radi o tome da li Ustav zahtijeva od predsjednika Sjedinjenih Država da favorizuje Asošiejted pres u odnosu na sve druge medije i da mu da trajne prednosti i poseban pristup samo zato što su prethodne administracije tako odlučile" i zaključuje da je "odgovor kategorično 'Ne!' ".
U uredničkoj napomeni, AP je objasnio da izvršna naredba američkog predsjednika o promjeni naziva Meksičkog zaliva u "Američki zaliv" važi samo u Sjedinjenim Državama, dok Meksiko i druge zemlje i međunarodne institucije nisu obavezne da je poštuju.
- Asošiejted pres će ga nazivati prvobitnim imenom, a istovremeno će uvažiti nov naziv kojeg je izabrao Tramp - kaže je agencija, podsjetivši da se Meksički zaliv tako zove više od 400 godina.
Agencija AP, koju je 1846. godine osnovala grupa njujorških novina, zapošljava više od 3.000 ljudi širom svijeta, je po podacima za 2023. godinu objavila više od 375.000 tekstova, 1,24 miliona fotografija i 80.000 video-snimaka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Agencija AP preko suda traži da se vrati u Bijelu kuću

Neustavno razriješena sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ustvrdila je da je članom 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđeno da se naknada javnim funkcionerima ostvaruje po zahtjevu koji se podnosi u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije - što je ona i učinila nakon nezakonite smjene.
- U tom roku sam se obratila nadležnom Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore i dana 21. 01. 2025. dobila rešenje o naknadi po prestanku funkcije. Napominjem da bi propuštanje ovog roka značilo gubitak prava na naknadu po prestanku funkcije - istakla je Đuranović nakon jučerašnje izjave premijera Milojka Spajića koji je rekao da je podnošenjem ovog zahtjeva opozicija dobila najbolju potvrdu ispravnosti odluke parlamenta.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga parlamentarna opozicija blokira rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Đuranović je u današnjem reagovanju poručila da će zaštitu svojih prava tražiti u sudskom postupku - koji ne zavisi od ostvarenja prava na naknadu koje joj po zakonu pripada.
- Zaštitu svojih prava u odnosu na neustavno i nezakonito uklanjanje sa funkcije sudije Ustavnog suda Crne Gore, ostvarivaću u sudskom postupku čiji ishod ne zavisi niti može zavisiti od ostvarenog prava na naknadu koje mi je pripalo po zakonu - podvukla je Đuranović u današnjem reagovanju.

1084x550

Đuranović: Pravo na naknadu mi pripada po zakonu, a zaštitu u odnosu na neustavno razrješenje ću ostvariti u sudskom postupku

Muškarac, predstavljen kao Zang, menadžer odjeljenja u jednoj hemijskoj kompaniji u Taiksing, na jugoistoku Kine, "zaradio" je 46.000 eura nakon što je ranije ove godine uhvaćen da spava na poslu.
Njegova starost nije otkrivena, a poznato je da je snimljen nadzornom kamerom kako drijema za svojim stolom, nekih sat vremena. Dvije nedjelje kasnije, uručen mu je otkaz, prenosi "SCMP".
Odjeljenje za ljudske resurse hemijske kompanije je objavilo da je Zang "snimljen da spava na poslu zbog iscrpljenosti", a dokument je potpisao i otpušteni radnik.
- Pridružili ste se kompaniji 2004. godine i potpisali ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Međutim, vaše ponašanje predstavlja ozbiljno kršenje disciplinske politike. Shodno tome, uz saglasnost sindikata, kompanija je odlučila da vam raskine radni odnos - navodi se u obavještenju.
Međutim, radnik je smatrao da je nepravedno otpušten, pa je podnio tužbu. Tvrdio je da je zaspao zbog iscrpljenosti, jer se "službeni put otegao u kasne noćne sate".
Narodni sud je stao na njegovu stranu, ocjenjujući raskid ugovora kao "pretjeran i nerazuman".
- Iako poslodavci imaju pravo da raskinu ugovore zbog kršenja propisa, takvi raskidi moraju biti u skladu sa specifičnim uslovima, uključujući i nanošenje značajnog gubitka. Spavanje na poslu bio je prvi prekršaj i nije doveo do ozbiljne štete za kompaniju - objasnio je sudija Ju Ki.
Štaviše, imajući u vidu Zangov 20-godišnji staž u kompaniji, koji je karakterisao izvanredan učinak, unapređenja i povećanja plata, naloženo je da mu se isplati naknada od 350.000 juana (oko 46.000 eura).

Radnik kojeg su uhvatili da spava na poslu odlukom suda dobio 46.000 eura

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, shodno neutemljenom stavu Ministarstvu finansija, biti jedina kategorija zapošljenih sa visokom stručnom spremom koja neće primati minimalnu zaradu od 800 za visokoškolce, kako je predviđeno programom Evropa sad 2 - kazao je predstavnik pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima Luka Jovićević. Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, prema njegovim riječima, biti jedina kategorija zapošljenih kojima će izdaci koji opterećuju zaradu a tiču se doprinosa biti umanjeni, dok će sa druge strane primati umjesto dosadašnjih 600 eura (kao visokoškolci sa završenim VII-1/VII-2 stepenom stručne kvalifikacije), svega 480 eura. - Pozdravljamo razumijevanje na koje smo naišli od Udruženja pravnika Crne Gore, kao i njihovu spremnost da se aktivno uključe u rješavanju aktuelne situacije. Takav stav nas dodatno ohrabruje i daje vjetar u leđa da istrajemo na putu ostvarivanja i zaštite naših prava, sa kojima ćemo u petak održati sastanak u njihovim prostorijama. Ovo reagovanje upućujemo radi razjašnjenja onih činjenica, za koje nijesmo ni slutili da će Ministarstvo finansija učiniti spornim u ovolikoj mjeri - navodi Jovićević. Ukazaće, kako dodaje, na aktuelne propise kojima je napravljena jasna linija razdvajanja između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane, te korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960" data-rendition-name="original" width="781" height="783" loading="lazy" alt="Platni list"> <figcaption>Obračunski list za 10/2024(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Osnovna i ujedno najvažnija razlika ogleda u činjenici da pripravnici u sudovima i državnim tužilštvima rješenjem zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika na određeno vrijeme, u trajanju od tri godine, sa punim radnim vremenom, kako to proizilazi iz čl. 21 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Ovo omogućava pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima da uživaju sva prava iz radnog odnosa, odnosno da preuzimaju obaveze, a u konačnom pretpostavlja i obavezu poslodavca da im uplaćuje sve vidove osiguranja i doprinosa - ističe Jovićević.&nbsp; Nasuprot tome, kako je rekao, stručno osposobljavanje korisnika se obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, po programu osposobljavanja za određenu oblast (član 2 stav. 2 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem u trajanju od devet mjeseci. - Ono što predstavlja krucijalnu razliku propisuje čl. 10 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem a odnosi se na to da korisnik za vrijeme stručnog osposobljavanja ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 600 eura, na koju se shodno čl. 11 st. 3 istog zakona ne plaćaju porezi, doprinosi i druge dažbine propisane zakonom. Uz to, razlika se ogleda i u tome posebnom uslovu koji pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima moraju ostvariti, a koji prije zasnivanja radnog odnosa moraju položiti provjeru kvalifikovanosti za obavljanje prakse u sudu, odnosno državnom tužilaštvo, što nije slučaj sa korisnicima programa stručnog osposobljavanja - naveo je Jovićević.&nbsp; Strožiji su, kako je dodao, i opšti uslovi, pa tako kako bi neka osoba stekla mogućnost da se prijavi za pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima mora imati stepen stručne kvalifikacije od VII-1, odnosno, s obzirom na to da je primijenjen novi model studiranja, minimum u pogledu ovog uslova predstavlja VII-2 stepen stručne kvalifikacije. - Nasuprot tome, korisnik programa stručnog osposobljavanja može postati osoba koja je završila tri godine osnovnih studija, odnosno steklo zvanje “bečelor” - ističe Jovićević. U konačnom, kako navodi, pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima za vrijeme trajanja radnog odnosa teče radni staž s obzirom na to da su po tom osnovu bili obavezno osigurani i da su nam uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Sa druge strane, pripravnicima – korisnicima programa stručnog osposobljavanja se po okončanju programa izdaje potvrda o radnom iskustvu - kazao je Jovićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2" data-rendition-name="original" width="3264" height="1863" loading="lazy" alt="Ugovor o radu"> <figcaption>Rješenje o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sve navedeno, prema njegovim riječima, čini nespornom činjenicu da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koje su zasnovala radne odnose sa svojim poslodavcima, koja po osnovu rada ostvaruju zaradu, koja u krajnjem podliježe svim obavezama prema državi.&nbsp; - Između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane i pripravnika – korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane - nikako ne može stajati znak jednakosti, a na kojoj tezi insistira Ministarstvo finansija, već je nasuprot tome, zakonodavac u tom dijelu načinio jasnu distinkciju. Što je činjenica koja je morala biti poznata Ministarstvu finansija - ističe Jovićević. Smatraju da su se stekli svi uslovi za primjenu Zakona o radu u odnosu na pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima shodno čl. 2 istog zakona, što implicira da se u odnosu na nas jedino ima primijeniti čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, kojim je predviđena minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, odnosno primijeniti program Evropa sad 2, na čemu insistiramo od samog početka.&nbsp; - Ovim je anulirana svaka mogućnost primjene drugih zakonskih propisa, s obzirom na to da bi isti u konkretnoj situaciji pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima pružali manji obim prava i nepovoljnije uslove rada u odnosu na one uslove koje predviđa krovni zakon u ovoj oblasti – Zakon o radu. Ostaju nejasni razlozi zbog kojih Ministarstvo finansija uporno zatvara oči pred svim ovim činjenicama, te u kontinuitetu ispoljava upornost u odbrani zauzetog stava, koji ne samo da je neutemeljen u važećim propisima, nego je samim tim i neodbranjiv. Koristimo priliku da još jednom pozovemo Ministarstvo finansija da spozna greške načinjene u vlastitom postupanju, iste revidira i u konačnom postupi na jedini ispravan način – primjeni čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, odnosno program Evropa sad 2 - naglasio je Jovićević. Prozreli su, prema njegovim riječima, poruku koja im se pozivanjem na Zakon o zaradama u javnom sektoru htjela poslati. - Znamo i koji je njen cilj. Međutim, ostaćemo dostojni u borbi za ostvarivanje i zaštitu vlastitih prava, samim tim i imuni na ovakve “anomalije”. Pozivamo premijera Milojka Spajića i ministra pravde Bojana Božovića da se hitno uključe u rješavanju nastale situacije i to direktnom korespondencijom sa Ministarstvom finansija - poručio je Jovićević.&nbsp; &nbsp;Ukoliko ipak, kako dodaju, Ministarstvo finansija ostane pri zauzetom stavu za koji misle da je pogršen i u zakonu neutemeljen, "koji predstavlja produkt proizvoljnog tumačenja zakonskih propisa", biće prinuđeni da svoja prava ostvare i zaštite iniciranjem sudskih postupaka.&nbsp; - Pozivamo predvodioce ovakvog postupanja Ministarstva finansija da sjutra nakon okončanja eventualnih sudskih postupaka, čiji ishod cijenimo da će biti pozitivan za potencijalne tužioce, preuzmu odgovornost za ovakvo činjenje. U prilog činjenici da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koja su zasnovale radni odnos, koja po osnovu svog rada ostvaruju zaradu, koja ostvarena zarada podliježe svim doprinosima, javnosti stavljamo na uvid rješenja o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i obračunski list za 10/2024. Nasuprot tome, priložićemo ugovor o stručnom osposobljavanju preuzet sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore - rekao je Jovićević.

Jovićević: Pripravnici u sudovima i tužilaštvima jedina kategorija zapošljenih visokoškolaca koja neće primati minimalnih 800 eura

Brod italijanske obalske straže u subotu je u Italiju vratio prvih 12 migranata iz novootvorenih imigracionih centara u Albaniji poslije sudske presude u Rimu.
Italijanski sud je u petak presudio protiv poteza desničarske vlade da drži migrante u objektima za obradu azila van Evropske unije prema sporazumu Italije i Albanije.
Sud je naveo da migranti moraju da budu vraćeni u Italiju jer se njihove zemlje porijekla – Egipat i Bangladeš – ne mogu smatrati bezbjednim.
Migranti su ove nedjelje prebačeni u objekat u mjestu Gjader gdje bi, prema sporazumu Albanije i Italije, trebalo da prođu kroz ubrzane granične procedure.
Njih je isprva bilo 16, ali je četvoro već vraćeno u Italiju – dvoje iz zdravstvenih razloga i dvoje zbog maloljetnosti.
Sudska presuda predstavlja problem u aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada premijerke Đorđe Meloni pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.
Sporazum predviđa da će o zahtijevima migranata za azil, dok su u centrima u Albaniji, odlučivati italijanski sudija.
Obraćajući se novinarima tokom posjeti Libanu, Meloni za odluku suda rekla da jenazvala "pristrasna" i dodala da je na njenoj vladi da odredi koje su zemlje bezbjedne, a koje nisu, sugerišući da će izraditi nova pravila za rješavanje tog pitanja.
- Možda vlada treba bolje da razjasni šta se podrazumijeva pod "bezbjednom zemljom" -rekla je ona.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedosi rekao je na konferenciji za novinare da je uvjeren da će odluka biti poništena, dodajući da će vlada podnijeti žalbu Vrhovnom sudu ako treba.
Za sada, sudska presuda znači da će svi migranti morati da budu prebačeni u Italiju.
Centri u Albaniji će koštati Italiju 730 miliona dolara tokom pet godina. Objektima upravlja Italija i nalaze se pod italijanskom jurisdikcijom, dok albanski čuvari pružaju spoljno obezbjeđenje.
Italija je pristala da primi migrante kojima je odobren azil, dok se onima čiji zahtevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.

Migranti vraćeni iz Albanije u Italiju poslije presude suda u Rimu

Jedanaest stećaka iz dvorišta Biljarde na Cetinju uskoro će biti transportovano u opštine Nikšić i Pljevlja kako bi nastavili da obilježavaju srednjovjekovne grobove nakon punih 13 godina, koliko su „ležali“ pod okriljem Narodnog muzeja Crne Gore. Ova muzejska ustanova ovih dana ušla je u proceduru dobijanja konzervatorskih uslova kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koji treba da propišu na koji način da se stećci izmjeste, kako da se transportuju, prezentuju i čuvaju.
Da je i ovaj posao, iza koga je 2012. godine stalo i Ministarstvo kulture, jedna od mrlja u odnosu prema našoj najvrednijoj baštini proizilazi i iz činjenice da Narodni muzej u svojoj arhivi nema dokumentaciju koja je morala pratiti izmještanje stećaka iz osam sela u nikšićkoj i pljevaljskoj opštini. Štaviše, stećci nijesu upisani ni u jednu knjigu inventara, nema dokumentacije o njihovoj konzervatorskoj zaštiti, nema ugovora, saglasnosti, reversa... No, ništa neobično za krovnu crnogorsku muzejsku ustanovu iz koje su, pored dokumentacije, „misteriozno“ decenijama nestajale i na hiljade predmeta.
<h2>Spašavali</h2>
Onamo gdje zakaže administracija Narodnog muzeja Crne Gore, ne zakažu izvori Pobjede, pa su nam dostavili Rješenje Ministarstva kulture od 3. oktobra 2012. godine, kojim se NM odobrava 21.500 eura za „dislokaciju dijela najugroženijih reprezentativnih primjeraka stećaka, organizovanje međunarodne manifestacije Dani evropske baštine, kao i podmirivanje troškova električne energije za Crnogorsku galeriju 'Miodrag Dado Đurić'“. Prema obrazloženju ovog Rješenja, koje je potpisao tadašnji ministar Branislav Mićunović, Narodni muzej Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom kulture „sproveo je niz istraživanja na lokalitetima na teritoriji Crne Gore, kojima je utvrđeno da se veliki broj stećaka nalazi u lošem stanju, kao i da su mnogobrojni trajno devastirani“.
- Zbog bojazni od njihovog trajnog nestajanja, sprovedene su aktivnosti na dislociranju dijela najugroženijih reprezentativnih primjeraka stećaka u Narodni muzej Crne Gore, gdje će institucionalnom zaštitom od daljih devastacija, kontinuiranim konzervatorskim mjerama i nadzorom, adekvatnom muzeološkom prezentacijom biti trajno sačuvani u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara- navodi se u Rješenju Ministarstva kulture.
Za sada, samo iz prigodnih brošura, znamo za jedan konzervatorski tretman na stećcima, koji su 2012. obavili radnici Centra za konzervaciju i arheologiju, a koliko je pomenuti „kontinuirani nadzor“ bio ozbiljan i učinkovit govori i činjenica da se niko od zaposlenih Narodnog muzeja nije sjetio da možda treba podignuti tri stećka nakon što su se prevrnuli i djelimično utonuli u tlo usljed djelovanja vjetra i slijeganja terena u dvorištu Biljarde.
To što su Ministarstvo kulture i Narodni muzej zamislili da od ovih stećaka formiraju lapidarijum Arheološkog muzeja Crne Gore u startu je dočekano „na nož“ od opozicionih političkih subjekata i nevladinih organizacija na sjeveru, iz kojih je više puta ponovljeno da je riječ o „krađi arheološke baštine“. Posebno glasovit bio je predsjednik NVO „Breznica“ iz Pljevalja Milorad Mitrović, koji je u aprilu prošle godine od premijera Milojka Spajića i ministarke kulture i medija Tamare Vujović ponovo zatražio da preduzmu odgovarajuće mjere i vrate stećke u Pljevlja.
- Postavlja se pitanje ko stoji iza ovoga i ko želi da uništi i utre znamenite tragove istorije sa ovih prostora, ili ko stvara novu – lažnu istoriju Crne Gore. Narodni muzej Crne Gore je 25. septembra 2012. godine, iz sela u okolini Pljevalja, nakon upada sa dizalicom i kamionom, i sa seoskog groblja odnio stećke, koji su odneseni na Cetinje i izloženi u dvorištu Biljarde- rekao je Mitrović.
Potvrdio je da je odnešeno ukupno pet stećaka starih nekoliko vjekova – dva iz sela Mataruga i Marine šume, a jedan iz Potkrajaca. Prema njegovim riječima, niko „više ne pominje ovaj po svim oblicima i odlikama kriminalni čin“.
- Nadležni koji su se oglasili o ovom događaju izjavili su da je sve sprovedeno u skladu sa važećim zakonom? A da li bi ti isti nadležni reagovali da mi, na primjer, dođemo i odnesemo neki eksponat sa lokaliteta Duklje ili neki nadgrobni kamen recimo sa Lovćena i noću to ponesemo za Pljevlja, kao što je to uradio Narodni muzej Crne Gore? Sigurni smo da bismo bili okarakterisani kao lopovi i varvari, izbila bi revolucija zbog našeg vandalizma… Ne bi nas zaobišle ni krivične prijave. Sve ovo je krajnje neprimjereno i samo je oličenje bezobrazluka i samovolje kulturnih institucija na djelu, ali ovo nije prvi put- rekao je Mitrović.
<h2>Nijesu hajduci</h2>
Bivši direktor Narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović, koji je na čelu ove ustanove bio od 2008. do 2017. godine, ne bi se složio sa konstatacijom da je riječ o krađi pod okriljem noći. To se vidi i iz pisma koje je krajem 2012. godine uputio izvjesnom Obreniću, u kojem mu objašnjava da je izmještanje stećaka obavljeno uz saglasnost mještana, predstavnika mjesnih zajednica i pljevaljske galerije „Vitomir Srbljanović“. Pejović u pismu Obreniću, koji je bio veza između Narodnog muzeja i Rudnika uglja kako bi se iz ove pljevaljske kompanije obezbijedili kamioni za transport stećaka, dalje objašnjava sa kim se sve sreo, kako su ga srdačno dočekali i kako nije bilo nikakvog protivljenja dislokaciji stećaka.
- Gospodine Obreniću, čitava pompa koja se digla oko ove akcije apsolutno je neprimjerena, a ja smatram da je mnogima poslužila kao aktivnost u predizbornoj kampanji. Niti su ljudi iz Ministarstva kulture, niti mi iz Narodnog muzeja hajduci koji otimaju tuđe, nego smo dobronamjerni ljudi koji rade svoj posao za dobrobit svoje države Crne Gore- navodi u pismu Pejović.
On Obrenića uvjerava da su zaposleni u Narodnom muzeju i Ministarstvu kulture „podjednako predani svim građanima Crne Gore, nezavisno od toga kojoj oni nacionalnosti pripadaju.“
- Mi nijesmo otimači ni crkve, ni jezika, ni grobova. Mi svojim djelovanjem pokazujemo da odnos prema toj staroj kulturi nije adekvatan u najvećem broju slučajeva i pokušavamo na to skrenuti pažnju, nastojeći spašavati ono što se može spasiti. Na to nas obavezuju konvencije koje je Crna Gora potpisala sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom- piše Pavle Pejović, sa čela Narodnog muzeja koji je, paradoksalno, u tom trenutku još vješto sakrivao tajne o najvećoj nebrizi prema našem kulturnom nasljeđu koje pamti novija Crna Gora.
<h2>Rješenje i mjere</h2>
Inicijativa o povratku stećaka u sela u nikšićkoj i pljevaljskoj opštini poklapa se i sa novim Rješenjem o utvrđivanju statusa Biljarde kao nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Naime, nakon dolaska dr Petre Zdravković na čelo Uprave za zaštitu kulturnih dobara ovaj organ je intenzivirao svoju dugogodišnju zakonsku obavezu revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore i 7. februara ove godine donio Rješenje o statusu Biljarde, u kojem se u odjeljku „Mjere zaštite“ nalaže izrada konzervatorskog projekta dvorišta Biljarde sa stećcima, njihovo izmještanje, odnosno vraćanje na lokacije sa kojih su podignuti i dopremljeni na Cetinje. Skoro godinu ranije od donošenja ovog Rješenja, a samo nekoliko dana nakon što je predsjednik NVO „Breznica“ Milorad Mitrović od političkih zvaničnika ponovo javno zatražio vraćanje stećaka, Narodni muzej je formirao komisiju za opis, pregled, utvrđivanje stanja i objedinjavanja dokumentacije o stećcima. U izvještaju koji je u julu prošle godine sačinila komisija, a u koji je novinar Pobjede imao uvid, navodi se da je riječ o reprezentativnim primjercima stećaka iz Počekovića, Klenka i Riječana (opština Nikšić) i Stolova, Maoča, Marine šume, Vrulje i Molike (opština Pljevlja). Pored 11 stećaka u dvorištu Biljarde, komisija je pregledala i fragmente spomenika Aleksandru Karađorđeviću (tri kamena bloka) i jednu skulpturu u kamenu, pod nazivom „Lovćenska vila“, autora Marka Brežanina (vlasništvo Umjetničkog muzeja). U nedostatku drugih, validnijih podataka, stećke je komisija identifikovala na osnovu kataloga sa izložbe stećaka iz 2012. godine.
- Budući da su predmetni steći izloženi na otvorenom, protokom vremena došlo je do ponovnog stvaranja naslaga biološkog obraštaja, nečistoća i drugih taložnih materijala iz atmosfere, te na pojedinim predmetima lišajeva u manjem obimu. Shodno tome, potrebno je izraditi konzervatorski projekat prema smjernicama dobijenim od Uprave za zaštitu kulturnih dobara i sprovesti odgovarajuće mjere zaštite- navela je komisija Narodnog muzeja, u kojoj su bili Zorica Martinović, Čedomir Martinović, Saša Krstićević, Goran Pajović i Natalija Jovanović.
<h2>Potraga</h2>
Jedan od najvažnijih zadataka komisije, kako se navodi u izvještaju, bio je da utvrdi da li postoji dokumentacija o dolasku stećaka u NMCG i njeno objedinjavanje.
- Nakon dva detaljna pregleda arhiva u Odjeljenju za dokumentaciju Narodnog muzeja Crne Gore nije pronađen nijedan dokument koji se odnosi na predmetnu materiju, odnosno dislokaciju stećaka (odluka Ministarstva, saglasnost Uprave, ugovori, reversi i sl.). Takođe, u arhivi istog Odjeljenja ne postoji zaveden Izvještaj o konzervatorskim intervencijama koje su tom prilikom sprovedene. Budući da NMCG ne posjeduje dokumentaciju koja je morala pratiti proces izmještanja stećaka (shodno tome ni nakon formiranja Knjige inventara Arheološkog muzeja u istu nijesu ni upisani) neophodno je da se u komunikaciji sa Ministarstvom kulture definiše njihov formalno-pravni status i odredi držalac predmetnih kulturnih dobara, te dalje postupanje po ovom pitanje- navela je komisija Narodnog muzeja.
Nakon dobijanja konzervatorskih uslova od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Narodni muzej trebaće da uradi konzervatorski projekat izmještanja stećaka u nikšićku i pljevaljsku opštinu. Pred autorima projekta biće nimalo jednostavan zadatak da nakon 13 godina lociraju stare grobove koji su ostali bez spomenika i da stećke ponovo vrate onamo gdje su stajali vjekovima.&nbsp;
<h2>Ćalasan: Bilo je grešaka u primjeni propisa u oblasti muzejske dokumentacije</h2>
Na pitanje Pobjede zašto Narodni muzej ne posjeduje pisani trag niti dokumentaciju o procesu izmještanja stećaka, s obzirom na to da je riječ o kulturnoj baštini od velikog značaja, direktor ove muzejske ustanove Jakša Ćalasan odgovorio je da je „u Narodnom muzeju Crne Gore, u prethodnom periodu, bilo grešaka u primjeni propisa u oblasti muzejske dokumentacije, što je konstatovano u Izvještaju o reviziji“.
- Već par godina u Muzeju se predano radi na prevazilaženju ovih nedostataka- rekao je Ćalasan.
O dolasku stećaka u muzej, prema njegovim riječima, ne postoji nijedan akt, što samo po sebi predstavlja ograničavajući faktor da se u odnosu na iste formira muzejska dokumentacija.
- U navedenom periodu koji je predmet vašeg interesovanja, Narodni muzej Crne Gore nije vršio konzervatorske radove na stećcima- kazao je Ćalasan.
Nakon završetka postupka revizije u Narodnom muzeju Crne Gore, kako je naglasio, podignuti su standardi u svim oblastima muzeološkog rada i poslovi se obavljaju u skladu sa propisanim i internim aktima, što pored ostalog znači i dokumentovanje svake radnje na muzejskom predmetu. Na pitanje ko je bio odgovoran za proces izmještanja i konzervatorske radove na stećcima tokom proteklih godina i da li će biti pokrenuto pitanje njihove odgovornosti zbog nedostatka dokumentacije, Ćalasan je odgovorio da „u nadležnosti uprave Muzeja ne može se smatrati i vršenje nadzora nad stručnim radom prethodnih uprava“.
On tvrdi da je za čitavo ovo vrijeme stećcima u NMCG obezbijeđena adekvatna fizička i tehnička zaštita, te njihova prezentacija.
- Stećci ne pripadaju kategoriji materijala koje je potrebno češće konzervatorski tretirati, a budući da su predmeti izloženi na otvorenom, protokom vremena došlo je do ponovnog stvaranja naslaga biološkog obraštaja, što ni u kom slučaju ne ugrožava njihova spomenička svojstva- kazao je Ćalasan i dodao da će, nakon što od Uprave dobiju konzervatorske uslove, tokom realizacije posla izmještanja stećaka poštovati sve propisane procedure i postupke.

NMCG: Stećci iz dvorišta Biljarde biće transportovani u Nikšić i Pljevlja

Čuveni evropski i svjetski proizvođač aviona, Airbus, je ove sedmice predstavio evropski koncept bespilotnih letilica sa elementima autonomnog leta uz naoružanje za odbranu zračnog prostora od drugih dronova. Dron je predstavljen u sklopu programa LOAD (eng. Low-Cost Air Defense) sa osnovnim ciljem stvaranja jeftinijeg modela protivvazdušne odbrane od vazdušnih prijetnji.
Rukovodioci Airbusa su najavili dizajn drona na sajmu bespilotnih sistema u Bonu pri čemu će LOAD biti baziran na platformi iz ranih 2000-ih, odnosno nekadašnje letilice Do-DT25 koja se koristila kao dron-mamac za vježbanje sistema protivvazdušne odbrane.
Planirano je da nosi tri vođene rakete dok je njegov operativni domet 100 kilometara ili oko 160 milja, a lansiraće se putem katapulta. Nakon uspješne misije, dron je dizajniran da se vrati u bazu i sleti padobranom, spreman za ponovnu upotrebu.
Najveća vrijednost ove platforme kako ističu iz kompanije jeste sposobnost autonomnog leta odnosno mogućnost da letilica sama ili u paru odabere parametre leta i ciljeve na koje se usmjerava.
Prototip sa dvije rakete će letjeti do kraja 2025, saopštila je kompanija, a konačni proizvod će biti spreman za dvije godine, do 2027.

Airbus predstavio novi evropski dron koji će biti naoružan raketama

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o proljećnom pozivu za mobilizaciju kojim planira da mobiliše 160.000 vojnika u dobi od 18 do 30 godina, kao jedna od dodatnih mjera za novu ofanzivu ruske vojske u Ukrajini. Ukazom je zvanično proglašena godišnja mobilizacija vojno sposobnog stanovništva u Rusiji.
U 2024. godini proljećna mobilizacija se odnosila na približno 150.000 ljudi, 2023. godine približno 147.000 te 2022. godine približno 134.000 ljudi.
U augustu 2023. godine Vladimir Putin je potpisao ukaz kojim je gornja granica starosne granice za regrutovanje podignuta sa 27 na 30 godina.

Nova ruska ofanziva u Ukrajini: Putin mobiliše dodatnih 160 hiljada vojnika

Državni budžet Crne Gore u 2024. godini ostvario je prihod od 2,755 milijardi eura, što predstavlja rast od 7,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Najveći rast, ističu iz resornog minsiatrstva, zabilježen je kod poreza na dobit, poreza na dohodak fizičkih lica, PDV-a i akciza, što se pripisuje jačanju ekonomske aktivnosti i suzbijanju sive ekonomije. Ukupni izdaci budžeta iznosili su 2,986 milijardi eura, pri čemu je deficit smanjen u odnosu na planirani nivo. Javni dug krajem 2024. godine iznosio je 61,32 odsto BDP-a, dok je neto dug, uzimajući u obzir državne depozite, bio 56,15 odsto BDP-a.
- Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 251,17 miliona eura, što predstavlja 106 odsto plana, a doprinosi su ostvareni u iznosu od 584,7 miliona eura, uz rast u odnosu na prethodnu godinu. Porez na dodatu vrijednost dostigao je 1,222 milijarde eura, dok su prihodi od akciza porasli na 368,6 miliona eura, pri čemu je najveći doprinos došao od akciza na mineralna ulja i duvanske proizvode. Povećan promet cigareta i bezdimnih duvanskih proizvoda ukazuje na suzbijanje nepravilnosti i sive ekonomije- navodi se u saopštenju.
Izdaci budžeta, kako se dodaje, porasli su za 16,8 &nbsp;odsto u odnosu na 2023. godinu, a najveće povećanje zabilježeno je kod isplata iz penzionog i invalidskog osiguranja, transfera institucijama, kao i bruto zarada u javnom sektoru. Ipak, ukupni izdaci su za 0,7 odsto manji od planiranog, što je rezultat dinamike pristizanja obaveza.
Ministarstvo finansija naglašava da je ostvaren suficit tekuće potrošnje od 49,9 miliona eura, što potvrđuje fiskalnu odgovornost i poštovanje tzv. zlatnog fiskalnog pravila. U skladu s tim, država se zaduživala isključivo za kapitalne projekte i otplatu duga. Ministarstvo ističe da ostaje posvećeno transparentnom i odgovornom upravljanju javnim finansijama, uz pozitivne trendove koji su nastavljeni i početkom 2025. godine.

MF: Država u 2024. prihodovala 2,75 milijardi eura, javni dug iznosio 61,32% BDP-a

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: sud