Bez pouzdanih i stručno tumačenih forenzičkih dokaza nema efikasne istrage ni pravičnog suđenja, jer forenzika predstavlja ključni segment u utvrđivanju činjenica i osigurava zakonito i pravično vođenje krivičnih postupaka, poručila je predsjednica Vrhovnog suda &nbsp;Valentina Paličić na otvaranju dvodnevne obuke za sudije i tužioce na temu „Primjena forenzike u krivičnom postupku“.
Seminar organizuje Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu (COSDT), uz podršku projekta „Jačanje kapaciteta Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore“, koji finansira Program za vladavinu prava (INL) Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, a implementira Međunarodna organizacija za razvoj prava (IDLO).
Pavličić je istakla da se savremeni krivičnopravni sistemi suočavaju sa sve složenijim oblicima organizovanog kriminala, zbog čega je forenzika, od DNK analize, balistike, digitalne forenzike do različitih vještačenja tragova, danas neizostavan alat za razrješavanje krivičnih djela.
Kontinuirana edukacija u oblasti forenzike je, kako je kazala, neophodna kako bi pravosuđe bilo spremno da odgovori savremenom kriminalu stručnošću, preciznošću i spremnošću da iskoristi sve što nauka može da ponudi pravdi.
- Forenzički nalazi, iako rezultat naučnih analiza, nemaju automatsku dokaznu snagu u sudskom postupku, već njihova vrijednost zavisi od stručnosti vještaka, zakonitog pribavljanja i pravilnog sudskog vrednovanja, u skladu s načelima pravičnog suđenja - pojasnila je predsjednica Vrhovnog suda.
Zato je, kako je naglasila, neophodno da sudije i tužioci imaju osnovno razumijevanje forenzičkih metoda, kako bi mogli da postavljaju suštinska pitanja, prepoznaju eventualne propuste ili pogrešna tumačenja i ispravno cijene dokaze.
Tokom obuke učesnici će se upoznati s radom Forenzičkog centra u Danilovgradu, savremenim tehnologijama u forenzici, interpretacijom DNK dokaza, hemijskim, balističkim i daktiloskopskim vještačenjima, ispitivanjem rukopisa i dokumenata, kao i kroz praktične studije slučajeva iz tužilačke prakse.
Predavači su istaknuti forenzički stručnjaci i predstavnici tužilaštva, koji će kroz interaktivna predavanja i diskusije doprinijeti razmjeni znanja i iskustava, s ciljem podizanja kvaliteta krivičnih istraga i sudskih postupaka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pavličić: Forenzika garant pouzdanih istraga i presuda

Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelena Božović, reagovala je na današnju izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da odgađanje sjednice Ustavnog odbora, na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, predstavlja nastavak ustavne krize.
Božović je poručila da je istinski zabrinuta za predsjednika države, koji, kako kaže, maltene od početka svog mandata pokušava da sa svojim skromnim ovlašćenjima i još skromnijim vještinama glumi nešto što nije.
- Tako je i jutros ponovo, nakon kraće pauze, ušao u komičnu ulogu oca nacije koji prokazuje i pronalazi krivce, pa se zaboga sada Crna Gora, zbog toga što Skupština nije bunar želja Jakova Milatovića, nalazi, kako on to kaže "u produženoj ustavnoj krizi" - dodala je ona.
Božović navodi da jedino što je trenutno u krizi „jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića
- Koji je tu gdje jeste dominantno zbog podrške naše koalicije i zbog toga što su ljudi na predsjedničkim izborima glasali protiv Mila Đukanovića, a ne za dežurnog Kalimera, koji svako malo viče „nepravda, nepravda“ - istakla je Božović.&nbsp;
Tome u prilog, kako je dodala, najbolje govore i rezultati podgoričkih izbora, gdje je lista sa njegovim imenom i prezimenom uzela itekako skroman broj glasova, uprkos koalicionom nastupu sa jednom etabliranom parlamentarnom strankom.&nbsp;
- Da budem lična – lista sa mojim imenom u Beranama je procentualno osvojila više glasova nego njegova sa imenom i prezimenom u Glavnom gradu koji ima gotovo 20 puta više stanovnika i birača - kazala je ona.
Božović je poručila predsjedniku Milatoviću da se „okane Skupštine i posveti sopstvenim obavezama“.
- Ova Skupština će završiti sve svoje obaveze, a to svakako nije da bude igralište za njegove neutemeljene primjedbe - zaključila je Božović.

1250x600

1084x550

Božović: Jedino što je trenutno u krizi jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da odgađanje sjednice Ustavnog odbora na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda predstavlja nastavak ustavne krize.
Milatović je kao odgovornu označio Skupštinu koju je pozvao da konačno uradi nešto po tom pitanju.
- Više od godinu se ne bira sudija koji bi trebalo da naslijedi Milorada Gogića. Godinu dana Skupština ništa nije uradila po tom pitanju. Ti ljudi dođu, prime platu... Ne samo da nijesu izabrali sudiju koji treba da zamijeni Gogića, nego su neustavno smijenili još jednog - rekao je Milatović novinarima nakon konferencije „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.
On smatra da je posrijedi jasan atak Skupštine na drugu granu vlasti.
- Imamo mišljenje o tome - stavove Venecijanske komisije i Evropske komisije, ali izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja. Odgovornost je na Skupštini i pozivam je da konačno preuzme svoj dio odgovornosti. Jer ovo što se dešava je toliko neodgovorno da više nemam riječi - poručio je Milatović.
T.K.

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

Položaj crnogorskih sudija veoma je kompleksan i opterećen brojnim izazovima, a najznačajniji su veliki broj predmeta, neadekvatni uslovi rada i plate koje su neadekvatne za posao koji rade. 
 
To su u podkastu agencije MINA ocijenili predsjednik Upravnog suda i prvi čovjek Udruženja sudija Miodrag Pešić i član Sudskog savjeta i sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković. 
 
Pešić je ocijenio da je položaj crnogorskih sudija veoma kompleksan i opterećen brojnim izazovima. 
 
On smatra da je jedan od ključnih problema u funkcionisanju crnogorskog sudstva veliki broj predmeta sa kojima se sudije sreću. 
 
„Sa druge strane, imamo neadekvatne prostorne kapacitete. Treća stvar je i finansijska situacija u kojoj se sudije nalaze“, rekao je Pešić. 
 
On je objasnio da misli na zarade kako sudija, tako i stručnog osoblja, jer su plate nedopustivo niske za obim odgovornosti. 
 
„Mislim i na zapisničare i na administraciju koja radi u sudskom sistemu i na one ljude koji pružaju najveću podršku sudijama, a to su sudijski savjetnici“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je Udruženje sudija u zadnjih godinu uložilo mnogo napora da pokuša da te stvari na neki način izniveliše i omogući sudijama i ostalim zaposlenim u sudskom sistemu zarade koje bi bile dostojne funkcije koje obavljaju. 
 
Ćetković smatra da je položaj sudija u crnogorskom društvu veoma loš i ispod dostojanstva sudijske funkcije. 
 
„Sa druge strane, potpuno razumijem građane koji nijesu zadovoljni našom efikasnošću, ali kad nemate uslove da isporučite rezultate, ti rezultati izostaju, ali oni nijesu isključivo jedino krivica crnogorskih sudija“, rekao je Ćetković. 
 
Pešić je govoreći o nacrtu zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, naveo da je izvršna vlast preuzala obavezu da do 31. marta ove godine utvrdi predlog tog akta. 
 
„Na početku stvari nijesu išle lako, jer se na neki način odustalo od tog zakona, ali je onda Udruženje sudija izvršilo institucionalni pritisak i dogovorili smo se da krenemo u izradu tog nacrta zakona“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je formirana radna grupa koja je intenzivno radila prvih mjesec, i da je u januaru nacrt zakona urađen. 
 
„Ostale su još neke manje bitne stvari, neke tehničke stvari i ono čemu se mi nadamo je da bi radna verzija trebalo da bude uobličena do kraja jula, prije nego što odemo na odmore, da bi se ušlo u dalju proceduru na jesen“, naveo je Pešić i dodao da očekuju da taj zakon bude usvojen do kraja godine. 
 
On je rekao da je Udruženje izdejstvovalo i da se, kao prelazno rješenje, imajući u vidu lošu ekonomsku situaciju u kojoj sudije nalaze, izmijeni Zakon o sudskom savijetu i sudijama, u dijelu koji bi omogućavao uvećanje zarade od 30 odsto sudijama. 
 
Pešić je kazao da je Predlog zakona utvrđen i da se nalazi u skupštinskoj proceduri već dva mjeseca, ali da još nije stavljen na dnevni red Skupštine. 
 
„Nemamo informaciju šta je razlog, osim iz medija što čujemo da se to uslovljava sa eventualno vetingom, sa čim nemamo problem, jer i mi želimo da vidimo da li u sudijskim redovima imamo sudije koje ne zaslužuju da budu u sudskom sistemu“, rekao je Pešić. 
 
On je poručio da ukoliko neko želi da sprovede veting, Udruženje podržava provjeru sudija. „Samo želimo da proces provjere bude fer i transparentan da se ne pretvori u neki politički progon ili progon po drugom osnovu“, rekao je Pešić. 
 
On je naveo da je u anketi od 70 studenta na pitanje koliko njih se želi bavi sudijskim poslom nakon završetka Pravnog fakulteta, samo dvoje reklo da bi se bavilo sudijskim poslom. 
 
Govoreći o vetingu, Ćetković je poručio da sudije nemaju ništa da kriju i da su apsolutno otvoreni i transparentni da provjera bude sprovedena, pod strogim međunarodnim standardima koji su već ustanovljeni. 
 
„Veting se ne sprovodi po bilo čijoj želji. Tu se ne odstranjuju oni koji politički nijesu podobni. Veting podrazumijeva provjeru kako imovine, tako i stručnih sposobnosti i integriteta, ponavljam na osnovu kriterijima koji su na međunarodnom nivou već iskristalisani“, istakao je Ćetković. 
 
On je međutim rekao da mu se čini da priča o vetingu u crnogorskom društvu poprima neku vrstu zastrašivanja. 
 
Ćetković je poručio da je za njega u redu da pravosuđe, kao i svi drugi oblici javnog djelovanja, bude podvrgnuto objektivnoj i svrsishodnoj kritici u cilju usavršavanja i unapređenja demokratskog sistema. 
 
„Međutim, ukoliko vi te kritike ciljano upućujete u namjeri da kritikujete presude sa kojima vi lično iz nekih subjektivnih razloga nijeste zadovoljni, ne postiže se ono što treba da bude smisao jedne kritike, već želite određenu dominaciju nad pravosuđem“, rekao je Ćetković. 
 
Govoreći o uslovima u kojima rade sudije, Ćetković je kazao da je posljednji objekt koji je namijenjen za pravosuđe u Crnoj Gori izgrađen 1988. godine. 
 
„Da li je to samo odgovornost sudija? Smatram da nije. Da slika pravosuđa i slika sudstva treba da odražavaju jednu ukupnu sliku u društvu, tako da smo svi zajedno odgovorni za to kako funkcionišemo kao sistem“, ocijenio je Ćetković. 
 
Pešić smatra da činjenica da je posljednja zgrada za pravosuđe napravljena 1988. godine jasno ukazuje na višedecenijski maćehinski odnos prema pravosuđu u Crnoj Gori. 
 
Kako je ocijenio, crnogorskom društvu nedostaje opšte pravne kulture, jer se često ne poštuju sudske odluke, a čak i neki visoki funkcioneri pozivaju da se te odluke ne poštuju. 
 
„Sve to ugrožava i unižava autoritete sudske grane vlasti i kada svemu tome dodamo i neadekvatne uslove rada i niske zarade sudija i ostalog sudijskog kadra, dolazimo do zaključka da je nebriga o sudskoj grani vlasti na veoma visokom nivou“, rekao je Pešić. 
 
On je kazao da je blizu 25 godina u sudskom sistemu i da se za sve to vrijeme priča o izgradnji Palate pravde, ali da nikada do sada nije vidio čak ni idejno rješenje. 
 
Kako je istakao, Upravni sud je smješten u poslovnoj zgradi i kada je formiran, odnosno kada je počeo sa radom, imao je pet sudija. 
 
„Mi dan danas radimo u istom prostoru koji je bio predviđen za pet sudija, iako imamo 16 sudija. Imamo dvije sudnice u kojima uopšte nema prirodne svjetlosti“, kazao je Pešić. 
 
Na pitanje da li ima pritisaka na sudije, Ćetković je odgovorio da sa svakom značajnijom presudom sudije koje ih donose pritiske osjećaju vrlo snažno. 
 
„Nijesu ti pritisci vezani za pritisak oči u oči i neku vrstu prijetnje. Kada vi treba da objavite neku svoju odluku, onda počnu da vas targetiraju u medijima i da o vašoj presudi već govore na način da može biti prihvatljiva jedino onako kako je oni vide“, naveo je Ćetković. 
 
On smatra da sudije koje drži do svog integriteta treba da ostanu imune na takvu vrstu pritiska, ali da je to u današnjem društvu veoma teško. 
 
„Jedno je kada ovako u studiju i na nekim stručnim skupovima govorimo i o sudijskoj hrabrosti i o sudijskom integritetu, ali je to sasvim drugačiji utisak kada se nađete u situaciji da donosite odluku koja mora biti zasnovana na onome što ne odgovara određenim centrima moći“, rekao je Ćetković. 
 
Kako je kazao, tada su na udaru ne samo sudije, nego i članovi njihove porodice, prijatelji. 
 
Ćetković je rekao da je kao član Sudskog savjeta vrlo aktivan u zaštiti integriteta kolega. 
 
I Pešić je je istakao da nema dilemu da politički pritisci postoje i da će uvijek postojati. 
 
„Pitanje je samo kako mi da učinimo sudski sistem rezistentnim na te vrste pritisaka. Uduženje sudija je na zadnjih nekoliko godina, možda, bilo (naj)značajniji branič sudijske nezavisnosti“, smatra Pešić. 
 
On je rekao da se nada da su sudje u Crnoj Gori imune na pritiske i da kroz godine staža samo jačaju svoj integritet i na taj način postaju što rezistentnije na bilo koji vrstu prtiska. 
 
Pešić je naveo da je u Upravnom sudu ove godine bio priliv od 700-800 predmeta mjesečno. 
 
On je kazao da je taj priliv značajno manji nego, 2023. godine koja je bila rekordna po prijemu kad je primljeno 17,5 hiljada predmeta. 
 
„Razlog toliko broja predmeta je prije svega nepopunjenost Upravnog suda od 2021. godine. U jednom trenutku od predviđenih 16 mjesta mi smo imali samo devet sudija. Da ne govorimo o tome da nemamo ni dovoljan broj savjetnika“, istakao je Pešić. 
 
On je rekao da je drugi razlog velike preopterećenosti zloupotreba prava na slobodan pristup informacija i da se dešavalo da građani donesu po paket od 500 tužbi dnevno. 
 
„Vi na taj način zatrpavate administraciju suda i otežavate pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna pomoć Upravnog suda“, naveo je Pešić. 
 
On je istakao da se, kada se spoje svi ti faktori, dođe do toga da je Upravni sud najopterećeniji u Crnoj Gori i da svaki sudija ima u prosjeku preko dvije hiljade predmeta u radu. 
 
„Norma koju treba da ispuni sudija Upravnog suda je oko 300 predmeta godišnje. Prošle godine, izuzetnim angažovanjem sudija i sudskog osoblja, sud je završio rekordnih 11 hiljada predmeta, što je najveći broj završenih predmeta od postojanja suda“, kazao je Pešić. 
 
On je rekao da i pored toga nije evidentan vidan napredak u smanjenju zaostatka predmeta. 
 
Pešić smatra da je Zakon o upravnom sporu jedan od kočničara efikasnijeg rada suda. 
 
„Tek smo prije desetak, petnaest dana uspjeli da Skupština usvoji Zakon o izmjenama i dopunama zakon o upravnom sporu, koji omogućava ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom jer smo predvidjeli da se predmeti ćutanja uprave mogu presuđivati i bez usmene rasprave“, naveo je Pešić. 
 
Ćetković je rekao da Crnoj Gori nedostaje oko 70 sudija i da je od projektovanih oko 330 sudija, popunjeno 260 sudijskih mjesta. 
 
On je istakao da je na početku mandata Sudskog savjeta primarni i osnovni cilj bio da budu popunjena sva ta mjesto u što kraćem roku. 
 
Prema riječima Ćetkovića, teško je prema trenutnom zakonskom rješenju napraviti takvu rezervu da imate u svakom trenutku raspoloživog sudiju kada se sudijsko mjesto uprazni, i iz Sudskog savjeta su na to ukazivali prilikom izmjene Zakona o Sudskom savijetu i sudijama. 
 
„Dali smo vrlo jasne upute, međutim, zbog brzine postupka u kojem je trebalo izminiti taj zakon da bi se dobio takozvani Ibar, ostali su određena zakonska rješenja i mi i dalje imamo taj problem u praksi“, naveo je Ćetković. 
 
On je kazao da se Sudski savjet trudi i da redovno raspisuju oglase, ali da se na svaki od tih oglasa javi ili traženi broj kandidata ili značajno manje, što je posebno naglašeno na sjeveru države. 
 
„Na posljednjem oglasu za 15 upražnjenih sudijskih mjesta imali smo interesovanje samo dva kandidata. Dok god ne popunimo sva sudijska mjesta, nećemo moći odgovoriti broju predmeta koji pristiže pred crnogorske sudove“, kazao je Ćetković. 
 
On je rekao da je u prosjeku prethodne tri godine pred crnogorskim sudovima zaštitu svojih prava tražilo oko 95 hiljada građana i da nije izvodljivo da ukupan prilip predmeta bude riješen na nivou godine. 
 
„I svake godine povećavamo taj zaostatak nerešenih predmeta. Pred crnogorskim sudovima prošle godine bilo je oko 75 hiljada nezavršenih predmeta“, naveo je Ćetković. 
 
On je dodao su crnogorski sudovi prošle godine riješili nešto preko 85 hiljada predmeta. 
 
„Razlika je bila na nivou nekih sedam hiljada predmeta i kada se ona doda na nekih 67 ili 68 hiljada nezavršenih predmeta iz 2023. godine, vidljiv je procenat rasta nezavršenih predmeta“, dodao je Ćetković. 
 
On smatra da će crnogorski sudovi, kada uspiju da postignu punu ažurnost, zavrijediti pažnju crnogorske javnosti. 
 
„Možda i onih institucija od kojih očekujemo podršku da se konačno okrenu nama i da nam pomognu da ovaj problem riješimo“, kazao je Ćetković. 
 
On smatra da, ukoliko se samo od crnogorskih sudova bude čekalo da u sadašnjim uslovima smanje broj zaostalih predmeta, nijesu realna obećanja da Crna Gora možemo ući u Evropsku uniju (EU) do 2028. godine. 
 
„Ukoliko želimo u EU, moramo napraviti čvrst i jak sistem u pravosuđu koji će biti prije svega efikasan i ažuran, jer se jedino tako možemo pridružiti porodici razvijenih evropskih država. Jedino na taj način možemo osigurati ono što je prioritet naših građana, a to je puna i jasna vladavina prava u crnogorskom društvu“, istakao je Ćetković. 
 
Pešić je ocijenio da problemi sa kojima se suočavaju sudovi, utiču na efikasnost njihovog rada. 
 
On je rekao da, kada se sumiraju svi razlozi koji dovode do neefikasnosti sudskog sistema, materijalni položaj sudija nije u direktnoj vezi sa efikasnošću, jer svaki sudija ima svoj integritet, dostojanstvo i moralnu ljestvicu u ophođenju prema ljudima i prema predmetima. 
 
„Ali država treba da shvati ulaganje u pravosuđe kao investiciju, investiciju koja dopronosi vladavini prava, a ne kao trošak za društvo“, zaključio je Pešić.

Položaj sudija kompleksan i opterećen brojnim izazovima

Vlada je usvojila predloge dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, na telefonskoj sjednici održanoj u utorak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. 
 
U Predlogu zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama navodi se da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Navodi se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru. 
 
U usvojenom Predlogu zakona o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu navodi se da rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Dodaje se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Vlada usvojila prijedloge za uvećanje zarada sudijama i tužiocima

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da će Vlada tokom ove nedjelje razmatrati povećanje plata sudijama i državnim tužiocima.
- Ove sedmice pred Vladom će biti predlog izmjena više zakona kojim se predviđa povećanje osnovne zarade sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, počev od majske plate - naveo je Božović na Fejsbuku.
Božović je rekao i da će o detaljnom planu zvanično obavijestiti predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić, kao odgovor na pismo koje im je uputila 31. marta.

Božović: Vlada ove sedmice o povećanju zarada sudijama i državnim tužiocima

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić pisala je premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Sudskog savjeta Radoju Koraću, ministru pravde Bojanu Božoviću i predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori poručujući da je potrebno urgentno rješavanje socijalnog i materijalnog statusa sudija, ali i uz ocjenu da oni zbog toga ne mogu štrajkovati.
- Pri tome, prvenstveno želim da naglasim da nezadovoljstvo kolega sudija zbog materijalnog statusa i njihove zahtjeve za povećanje plata i poboljšanje ukupnih uslova rada (koji se tiču nedostatka sudnica, radnog prostora, nedovoljnog broja stručnih savjetnika i administrativnog osoblja), istinski smatram opravdanim i urgentnim za rješavanje - istakla je Pavličić. Ipak, cijeni da su put i način ostvarivanja ovih zahtjeva nekonstruktivni i nedjelotvorni po sistem funkcionisanja države, vladavinu prava i ljudska prava i osnovne slobode, a posebno negativne po ugled crnogorskog pravosuđa. &nbsp;
U tom kontekstu ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji ili se angažovati u inicijativama koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.
Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.
<h2>JOŠ NEMA ODGOVORA VLASTI</h2>
Pavličić je istakla da još nema formalni pisani odgovor na pismo koje je 11. februara upućeno predstavnicima izvršne vlasti, a u kojem se ukazuje da još nije usvojen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tada je, kako je podsjetila, pozvala na neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija što prije prelaznim rješenjem okončalo.
- Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa, učinjene tokom 2024. godine o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tadašnjim predstavnicima pravosuđa (Sudskim savjetom, tada v.d. predsjednicom Vrhovnog suda i predstavnicima Udruženja sudija), Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine - ukazala je Pavličić.
Nakon toga je formirana Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vršenja sudijske funkcije - a što je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima.
- Obaviještena sam od strane sudije Vrhovnog suda-članice ove Radne grupe da sjednice nisu održavane u kontinuitetu, ali da će se naredna sjednica održati 02.04.2025. godine - navela je Pavličić.
<h2>POTREBNO PRELAZNO RJEŠENJE</h2>
Ona je procijenila da postoji snažna potreba za kreiranjem prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija, konstruktivno predlažući da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju za 30 odsto.
- I u tom smislu još jednom urgiram na donošenje odluke od strane izvršne vlasti kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija - poručila je ona.
Predsjednica Vrhovnog suda je poručila da je Crna Gora u obavezi da donese zakon kojim će, kako je rekla, konačno, biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.&nbsp;
- Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima. Donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj - navela je Pavličić.
<h2>UVEĆANE ZARADE U VRHU AGENDE</h2>
Pregovori između sudske i izvršne vlasti, u koje će se uskoro uključiti i zakonodavna vlast, su u toku.
- Takođe, želim da ukažem da sam, počev od podnijetog programa rada za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u dosadašnjem periodu, pored inicijativa na normativnom planu, preduzela i niz drugih aktivnosti, ukljućujući pravnu diplomatiju - navela je Pavličić.
Pitanje uvećanja zarada za sudije, ali i drugih statusnih pitanja, uključujući penziona prava, bili su, kaže, u vrhu agende sastanka sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori (25.12.2024.), sastanka sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satlerom (06.12.2024.), pres konferencije u Vrhovnom sudu (17.12.2024.) i sastanka sa sudijama portparolima (26.02.2025.), sastanka sa ministrom pravde i sudijama u Osnovnom sudu u Podgorici (29.01.2025.), zasijedanja Komiteta za politička i građanska prava u Ženevi (03.03.2025.), sjednice Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost sa predstavnicima Evropske komisije (18.03.2025.), sastanka sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava (25.03.2025.), te sjednica Savjeta za vladavinu prava i Savjeta za nacionalnu bezbjednost i javnih istupanja u medijima i u tom smislu, nepodijeljeno je mišljenje da se pravna rješenja ovakve situacije moraju što prije pronaći.
Saopštila je da su sudije Vrhovnog suda na današnjoj održanoj sjednici sudija prepoznale konsenzus određenog broja sudija koji su saglasni da materijalni položaj sudija nije adekvatan, te da je potrebno obezbijediti sudskoj vlasti dodatne materijalne i ljudske resurse.
- U tom pravcu, sudije Vrhovnog suda Crne Gore pružaju jednoglasnu podršku ostvarivanju ciljeva u pogledu intenziviranja rada na izradi Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad i obavljanje sudijske funkcije i konačnog utvrđivanja Nacrta, a nakon toga i usvajanja Predloga ovog zakona na Vladi - navela je Pavličić dodajući da Vrhovni sud ipak ne može izraziti podršku realizaciji cilja koji uključuje pripremu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, što predstavlja novu mjeru o kojoj do sada nije bilo institucionalne rasprave.
Posebno, kaže, ukazuju da se bez konsultacija sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom ne mogu pripremati izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
- Niti postoji potreba za izmjenama ovog propisa kod činjenice da Radna grupa treba da okonča rad na pripremi Nacrta Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija - dodala je Pavličić.
Podsjeća da je prelazno rješenje potrebno obezbijediti odmah putem izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su već definisani koeficijenti zarada.
- Zbog čega dodatno ne možemo na nesistemski, neplanski i nesvrsishodan način, mijenjati propis kojim se uređuju, inter alia, organizacija i način rada Sudskog savjeta, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje - dodala je Pavličić.
<h2>NEMA ŠTRAJKA ZA SUDIJE</h2>
Ona i sve sudije Vrhovnog suda Crne Gore izražavaju jasan stav da ne podržavaju sprovođenje mjera upozorenja u vidu odlaganja radnji u sudskim postupcima do ispunjenja zahtjeva, odnosno povećanja zarada sudija, jer cijene da bi takve radnje bile protivne vladavine prava i svrsi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
- U Crnoj Gori, shodno Ustavu Crne Gore i nacionalnom zakonodavstvu, nije propisano da sudije mogu organizovati bilo kakve mjere upozorenja - obustave rada, koje u svom stvarnom obliku predstavljaju štrajk - rekla je Pavličić pojašnjavaju da su sudije položile zakletvu i da su u obavezi da obavljaju svoju funkciju u skladu sa Ustavom, zakonom i pravilima koja garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.
Ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji, ili se angažovati u inicijativama, koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.
&nbsp;Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.
- Podsjećamo i na međunarodnu praksu da je u mnogim zemljama, upravo iz tih razloga, sudijama zabranjeno da vrše obustavu rada - štrajkuju, jer se njihov položaj razlikuje od drugih zaposlenih u javnom sektoru. Sudije nijesu u klasičnom radnom odnosu, već imaju poseban status koji podrazumijeva nezavisnost i obavezu da kontinuirano obavljaju svoje dužnosti - navela je predsjednica Vrhovnog suda dodajući da sudije u raznim zemljama koriste druge metode pritiska poput saopštenja, protesta ili zahtjeva za poboljšanje uslova rada kroz institucionalne mehanizme i dijalog sve tri grane vlasti.&nbsp;
Ona je podsjetila na primjenu načela "nomen iuris non mutat substantiam rei" što, kako je rekla, znači da naziv određenih aktivnosti, ili radnji ne mijenja suštinu stvari - već je presudno ono što je stvarno sadržano, a ne kako je nešto formalno označeno.
- Pa u tom smislu, smatramo da mjere upozorenja odlaganja radnji u sudskim postupcima, u svojoj suštini znače “štrajk”. Dakle, obustava rada, kao “odlaganje radnji u sudskim postupcima”, kojom se konkretno zbog zahtjeva povećanja zarada i materijalnih uslova rada, drugoj strani, odnosno građanima i privredi, u izvjesnost stavlja nastanak štete, predstavlja jednostranu izjavu volje određenog broja sudija o uvođenju obustave, koja nema uporište u Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, a konkretno ni u međunarodnim standardima - istakla je Pavličić.
Međunarodni pravni okviri ne garantuju, kaže, izričito pravo sudija na obustavu rada - štrajk.
- A mnoge međunarodne norme i preporuke čak podržavaju ograničenja tog prava kako bi se očuvala nezavisnost i kontinuitet pravosuđa, kao i nacionalna bezbjednost. Prema standardima Međunarodne organizacije rada (MOR), pravo na štrajk je jedno od osnovnih radničkih prava, ali nije apsolutno. MOR dozvoljava državama da ograniče ili čak zabrane štrajkove određenim kategorijama zaposlenih čije obustavljanje rada može ugroziti osnovne funkcije države, uključujući sudije - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.
<h2>STRANE PRAKSE</h2>
Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je, podsjeća ona, u više navrata zauzeo stav da države mogu ograničiti pravo sudija na obustavu rada – štrajk, kako bi se očuvala nezavisnost sudstva i zaštitila prava građana na efikasan pravosudni sistem.&nbsp;
- Konsultativno vijeće evropskih sudija (CCJE) u svojim mišljenjima (posebno Mišljenje br. 18 iz 2015. godine) naglašava da sudije ne treba da preduzimaju kolektivne radnje koje bi mogle ugroziti pristup pravdi. Međutim, priznaje potrebu sudija da izraze nezadovoljstvo kroz institucionalne mehanizme, a u konkretnom slučaju obustava rada “odlaganja radnji u sudskim postupcima” to ne predstavlja - navela je ona.
Kazala je da Ujedinjene nacije (UN) – Bangalorski principi sudske etike ističu da sudije treba da održavaju integritet i nezavisnost sudstva, što može biti narušeno obustavom rada - štrajkom. &nbsp;
- Dakle, iako međunarodni pravni okviri ne predviđaju izričitu zabranu, oni dozvoljavaju državama da ograniče pravo sudija na obustavu rada - štrajk radi zaštite vladavine prava, stabilnosti pravosudnog sistema i nacionalne bezbjednosti. Umjesto obustave rada, preporučuju se druge metode izražavanja nezadovoljstva i borbe za svoja prava putem javnih izjava zvaničnika sudske vlasti, dijaloga sa ostalim granama vlasti, u svrhu sprovođenja institucionalnih reformi koje se odnose na bolji položaj sudija, a time i ugleda sudske vlasti, na šta sudije Vrhovnog suda Crne Gore ovim pisanim putem svim akterima ovog procesa i ukazuju - istakla je Pavličić.
Ona je pozvala na nastavak dijaloga sudske grane sa izvršnom i zakonodavnom vlašću u preduzimanju inicijativa za profesionalnu i nezavisnu borbu za širi obim prava sudija u Crnoj Gori.&nbsp;
- U tom pravcu podsjećam da su dijalog i sadržajna komunikacija sa nadležnim vlastima i dalje u toku i uvjerena sam da će na putu zakonite i legitimne borbe za ispunjenje zahtjeva sve crnogorske sudije imati pouzdanog partnera u institucionalnom obliku najvišeg nivoa - Vrhovnog suda Crne Gore - zaključila je Pavličić.

Pavličić poziva na urgentno rješavanje materijalnog statusa sudija, ali i upozorava da im pravni okvir ne dozvoljava da štrajkuju

Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.
To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.
Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.
Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić sa zaradom od 4.397.
Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.
<h2>Tužioci i sudije</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović 47. sa 3.767.
Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...
Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.
Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Milan Smolović je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;
Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.
Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.

Tamara Klikovac

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

Apelacioni sud od maja prošle godine suočava se sa organizacionim poteškoćama, zato što je četvoro sudija otišlo u penziju, a broj pristiglih predmeta je sve veći. Zato je predsjednica suda, Mirjana Popović, Sudskom savjetu uputila urgenciju da se što prije okonča postupak ocjenjivanja i izbora kandidata koji su aplicirali za upražnjena sudijska mjesta.
- Moram istaći da relevantnim propisom je predviđeno da sudijsku funkciju u Apelacionom sudu, da bi ona obavljala efikasno i ažurno svoj posao, obavlja 12 sudija i predsjednik suda. Trenutno u Apelacionom sudu imamo osam sudija i mene kao predsjednicu suda - navela je ona.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać kazao je Radio Crne Gore da će se izbor nedostajućih sudija u Apelacionom sudu obaviti kada nadležna komisija završi svoj posao.
Da će to tijelo u što skorijem roku okončati postupak ocjenjivanja prijavljenih sudija očekuje i Popović.
- I ovdje moram istaći da to ocjenjivanje vrši posebna komisija koju formira Sudski savjet. Očekujem i vjerujem da će kolege koji su članovi tih komisija prepoznati dubinu ovog problema i što prije okončati taj svoj dio posla kako bi Sudski savjet mogao pristupiti dalje u proceduru - kazala je Popović.
Da je Apelacioni sud u nezavidnom položaju, smatra i advokat Zdravko Begović, ukazuje da je problematično to što se na oglas za prelazak u taj sud javi određen broj sudija iz specijalnog odjeljenja Višeg suda u kojem je već primjetan deficit kadra.
- Tako imamo jednu pat poziciju. Dakle, Sudski savjet pod hitno mora reagovati, omogućiti sudijama Višeg suda da ukoliko zaista zaslužuju pređu u apelacioni sud, da Apelacioni sud popuni sva upražnjena mjesta sudija i naravno da se iz osnovnih sudova biraju sudije za Viši sud. Ovako, očekujući samo gubimo vrijeme, sudovi pate, ne dešava se ništa, ili mjesto da krupnim koracima gazimo naprijed, mi svaki dan idemo korak nazad - ističe Begović.
Na javni oglas za popunjavanje upražnjenih mjesta u Apelacionom sudu prijavilo se pet sudija.
Mediji su ranije pisali da sudovima u Crnoj Gori nedostaje više od 60 sudija, a deficitarnosti kadra, kako se navodi, značajno doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika za rad u sudstvu, posebno na sjeveru države.

Apelacionom sudu treba sudija, poslata urgencija Sudskom savjetu

Sudije Osnovnog suda u Podgorici zatražile su da se nađe prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama, do donošenja i stupanja na snagu posebnog zakona. 
 
Sudije su to zatražile na sastanku sa predsjednicom Vrhovnog suda Valentinom Pavličić i ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji su danas bili u radnoj posjeti Osnovnom sudu u Podgorici. 
 
Iz Osnovnog suda u Podgorici je saopšteno da se na sastanku diskutovalo o funkcionisanju pravosuđa, uslovima rada, opterećenosti, kao i materijalnom položaju sudija. 
 
- Sudije su jasno izrazile nezadovljstvo što još nije došlo do obećanog povećanja zarada i zatražile da se nađe prelazno rješenje do donošenja posebnog zakona - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su Božović i Pavličić iskazali punu spremnost da doprinesu procesu donošenja posebnog zakona o zaradama sudija. 
 
Božović je istakao da Osnovni sud u Podgorici, kao sud sa najširom lepezom nadležnosti u pogledu zaštite prava građana, prepoznaje kao srce pravosuđa, znajući koliki je obim posla i nivo odgovornosti sudija. 
 
On je naglasio da u potpunosti razumije nezadovoljstvo sudija trenutnim materijalnim statusom. 
 
Božović je poručio da će dati svoj maksimum i aktivno podržati donošenje posebnog zakona, kako bi se materijalni status sudija što prije regulisao, naglašavajući da za to generalno postoji i volja i namjera u izvršnoj vlasti. 
 
- Kao veoma bitnu ističe činjenicu da su Zakonom o budžetu već predviđena sredstva za obećano uvećanje od 30 odsto - kaže se u saopštenju. 
 
On je ukazao na namjeru izmene pojedinih zakonskih rješenja koja otežavaju rad sudijama i komplikuju sudski proces, u čemu očekuje aktivno učešće sudija ovog suda, kao praktičara, u radnim grupama. 
 
Pavličić je naglasila da je njen cilj da u svom mandatu u potpunosti vrati sudijsku funkciju na mjesto koje zaslužuje u savremenom demokratskom društvu. 
 
Ona smatra da je put do ozdravljenja sudijske funkcije, pored zakonitog i efikasnog postupanja i maksimalnog zalaganja svakog sudije, i poboljšanje materijanog statusa sudija i hitno donošenje posebnog zakona. 
 
Taj zakon, kako je kazala Pavličić, mora stupiti na snagu najkasnije do polovine tekuće godine. 
 
- To predstavlja i jedan od osnova za postizanje pune nezavisnosti ove grane vlasti, a svakako i rasta javnog povjerenja u rad sudova - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su sudije Osnovnog suda iskazale visok nivo nezadovoljstva što zaključci sa pregovora održanih prije Nove godine o uvećanju zarada za 30 odsto od 1. januara nijesu ispoštovani. 
 
One smatraju da donošenje posebnog zakona iziskuje vrijeme tokom kojeg će sudije i dalje biti u nezavidnoj materijalnoj poziciji. 
 
- Zabrinutost je još veća s obzirom na to da Zakon o izmjenama zakona o zaradama u javnom sektoru još nije ušao u skupštinsku proceduru - kaže se u saopštenju. 
 
Na kraju sastanka, Pavličić je naglasila da visina zarade nije i ne može biti opravdanje za bilo koji vid neprofesionalnog pristupa obavljanju sudijske funkcije, ali da će svakako sa popravljanjem materijalnog statusa sudija na dnevnom redu sve više biti prisutno pitanje njihove odgovornosti i rezulata rada. 
 
Ona je navela da želi da sve sudije u Crnoj Gori budu zadovoljne, budući da se od njih očekuje puno na putu realizacije zacrtanog cilja, a to je efikasno i nezavisno pravosuđe. 
 
- Zaključeno je da je potrebno od izvršne vlasti zatražiti prelazno rješenje, u smislu obećanog uvećanja zarada od 30 odsto, do donošenja i stupanja na snagu posebnog zakona, što je Pavličić podržala - kaže se u saopštenju.

Osnovni sud traži prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sudije