Izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović ocijenio je da se politički sistem u Srbiji nalazi u ozbiljnoj krizi, ističući da je riječ o procesu konsolidacije vlasti koji ima obilježja autoritarnosti.
- U pitanju je jedna vrsta konsolidacije vlasti, jedno zatezanje koruptivnog i autoritarnog sistema koji je, već prešao tu liniju tokom posljednjih godinu dana ka diktaturi i to je ono što je na neki način slika i prilika, sistem u Srbiji se raspada na štetu naravno građana - rekao je Božović u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Komentarišući obustavu rada sudija u Kragujevcu, Čačku i Lazarevcu, koji nijesu održali suđenja u znak protesta zbog ugrožavanja nezavisnosti sudske vlasti, Božović smatra da je takav potez u postojećim okolnostima u potpunosti opravdan.
Podsjetio je da su sudije, tužioci i advokati u više navrata izražavali ozbiljno nezadovoljstvo zbog miješanja izvršne vlasti i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u rad pravosuđa.
- Činjenica je da se u posljednjih godinu dana Evropska komisija mnogo više zainteresirala nego što je to bio slučaj do sada i da je to na svaki mogući način povećalo nervozu kod režima, ali vidimo da on ipak ne odustaje od svojih zacrtanih ciljeva. U pitanju je jedna vrsta konsolidacije vlasti, jedno zatezanje koruptivnog i autoritarnog sistema koji je, čini mi se, već prešao tu liniju tokom posljednjih godinu dana ka diktaturi i to je ono što je na neki način slika i prilika, sistem u Srbiji se raspada na štetu naravno građana i ta nesigurnost nije zbog protesta sudija, već iz prostog razloga što Aleksandar Vučić na svaki mogući način potpuno objedinjuje sve grane vlasti i stavlja ih na svoj radni sto - naveo je Božović.
Vučić je, kaže, danas taj koji potpuno upravlja sistemom u Srbiji.
- Ugušio je pravosuđe i onu nekolicinu tužilaca i sudija koji su zaista časno i pošteno radili svoj posao. Ništa drugačije se ne dešava u vojsci, u policiji i drugim sistemima u državi, sve je u posljednjih nekoliko mjeseci krenulo u potpunu promjenu kadrova, traži se samo jedno - besprekorna poslušnost Aleksandru Vučiću i to se dešava u trenutku kada legitimitet vlasti trenutno slabi - istakao je Božović.
On je ukazao i na posebno težak položaj Tužilaštva za organizovani kriminal, koje je, kako kaže, pod najvećim pritiscima izvršne vlasti.
- Ukazuje da je Tužilaštvo za organizovani kriminal pod najvećom ‘paljbom’ režima i pod najvećim pritiscima izvršne vlasti, zbog činjenice da je dio tužilaca bio spreman da svoj posao radi u skladu sa zakonom, što Aleksandar Vučić, kako kaže, nikad nije oprostio - naveo je on.
Govoreći o nedavnim događajima, Božović je podsjetio na hapšenja ministara nakon pada nadstrešnice i otkrivanje, kako tvrdi, duboko ukorijenjene korupcije u državnom vrhu.
- Nekolicina ministara je nakon pada nadstrešnice završila u zatvoru, ogoljena je potpuno koruptivna mreža u Vladi Republike Srbije i u samoj vlasti i to je ono zbog čega se danas Aleksandar Vučić lično sveti - zaključio je Božović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dcr1OtxnRxUA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Božović: U Srbiji se krenulo u totalnu promjenu kadrova, traži se samo besprekorna poslušnost Aleksandru Vučiću

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

1250x600

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Za mjesto jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore na konkursu Ustavnog odbora Skupštine do sada je prijavljeno pet kandidata - Jovan Kojičić, Milva Prelević, Nataša Bošković, Nikola Mugoša i Muhamed Đokaj, potvrđeno je Portalu RTCG-u u parlementu. 
Rok za dostavljanje prijava istaklo je u 20 sati, a do tada postoji mogućnost da kandidature pristignu i poštom, zbog čega se konačan broj prijavljenih još ne može smatrati definitivnim.
Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda raspisao je skupštinski Ustavni odbor 1. decembra, dok je sama odluka o raspisivanju poziva donesena jednoglasno.
Poziv je zvanično objavljen 3. decembra, a rok za prijavljivanje kandidata traje 15 dana, što predstavlja zakonski minimum.
Ovo je novi pokušaj popunjavanja Ustavnog suda, nakon što je prethodni izborni proces okončan bez uspjeha 14. oktobra. Tada nijedan od predloženih kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u Skupštini, odnosno najmanje 54 glasa poslanika.
Izbor sudije Ustavnog suda zahtijeva široki politički konsenzus, a ishod aktuelnog postupka biće poznat nakon što Ustavni odbor utvrdi listu kandidata i zakaže saslušanja pred poslanicima.

U trci za sudiju US Kojičić, Prelević, Bošković, Mugoša, Đokaj...

Pemijer Milojko Spajić kazao je da mu je žao što nije izabrano dvoje sudija Ustavnog suda, ali da se nada da će to pitanje biti riješeno brzo.&nbsp;
Spajić je, na konferenciji sa medije u Vili Gorica povodom posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena, rekao i da će u decembru u Skupštinu ući više od 100 zakona.
Odgovarajući na pitanja novinara da li toliki broj zakona utiče na kvalitet tih zakonskih rješenja, Spajić je pojasnio da su svi zakoni prošli javnu raspravu i diskusiju sa Evropskom komisijom.
- Oni prolaze Odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija - istakao je Spajić.&nbsp;
Odgovarajući na kritike Brisela nakon neizbora dodatnih članova Ustavnog suda, Spajić kaže da očekuje da će se brzo imenovati još dva člana, ali da je sud trenutno funkcionalan, i imaju kvorum.
- Žalim što nismo iskoristili priliku da imenujemo dva dodatna člana Ustavnog suda, ali to je demokratija. Morate da razgovarate sa parlamentom, da ubjeđujete parlament - istakao je Spajić, rekavši da očekuje da će do izbora doći u najskorijem mogućem roku.
Govoreći o kolektoru u Botunu, podcrtava da Vlada stoji iza Glavnog grada, i poziva mještane Botuna na razumijevanje.
Dolazak Fridena je, kaže Spajić, velika stvar za Crnu Goru.
- On je premijer države koja je po veličini veoma slična Crnoj Gori, ali imamo različite sudbine. Imamo toliko toga da naučimo od Luksemburga, i pokušaćemo da ih iskoristimo kao mentora, i kao nekoga ko treba da nam pomogne na našem evropskom putu - istakao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovo "zadnja milja ulaska u EU".&nbsp;
- Imamo abicioznu agendu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ništa nas neće omesti na tom putu, i u sljedećih 13 mjeseci uradićemo apsolutno sve, i neće biti te prepreke koja će nam se naći na EU putu - istakao je Spajić.
<h2>Friden: Glas Crne Gore snažno se čuje u EU</h2>
Velikog Vojvodstva Luksemburga Friden je rekao da se glas Crne Gore, oličen u djelu premijera i predsjednika države Jakova Milatovića snažno čuje u Evropi.
- Evropa ne može biti cjelovita bez Zapadnog Balkana - istakao je Friden, ali naglasio da ne stavljaju sve zemlje ZB u jednu košaru.
Čestitao je Crnoj Gori na koracima koje je &nbsp;preduzela u poslednjih par godina.&nbsp;
- Mogu da konstatujem da se CG mnogo promjenila. Došlo je do velikog napretka i nazire se svjetlo na kraju tunela, i svi zajedno moramo da zaljučimo to poslednje poglavlje ovog procesa - istakao je Friden, i dodao da se zemlje kandidatkinje ne mogu predugo držati u čekaonici.&nbsp;
Podržava ideju da se pregovori &nbsp;završe do kraja sljedeće godine.&nbsp;
- Svi napori koje ste vi preduzeli moraju biti prepoznati. Ohrabrujemo vas da preduzmete i ove posljednje korake - istakao je Friden.

Spajić: Očekujem uskoro izbor dvoje sudija US, u decembru će biti stotinu zakona u Skupštini

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša iznio je nekoliko pojašnjenja o, kako je rekao, pararelnoj realnosti koja se plasira povodom izbora sudija Ustavnog suda. Suština je, kako je rekao, da nije bilo dijaloga i kompromisa sa opozicijom.
Mugoša je podsjetio da se sudije po Ustavu biraju kvalifikovanom većinom (dvotrećinskom, odnosno tropetinskom u drugom krugu). To suštinski znači, navodi on, da bi trebalo da te sudije imaju podršku poslanika većine i opozicije, odnosno da kandidati budu rezultat dijaloga i kompromisa većine i opozicije.
- Dijaloga i kompromisa sa opozicijom nije bilo i to je suština, jer je to uzrok problema. Tokom izbornog procesa sudija US desilo se i konstatovanje prestanka funkcije jedne sutkinje US mimo Ustavom predviđenih procedura (što je potvrđeno od strane Evropske komicije i Venecijanske komisije). Za sve one koji su istinski proEU orjentisani sve ovo navedeno treba prije svega da nas zabrine a ne da se samo bavimo posljedicama (jučerašnjim glasanjem) - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, jučerašnje glasanje je loša posljedica još lošijeg uzroka. 
- Na kraju, moramo da budemo svjesni da mandat sudijama US traje 12 godina a ne do kraja 2026. Zbog toga je važno da taj predlog bude rezultat dijaloga i kompromisa vlasti i opozicije jer je to upravo evropski način ponašanja - istakao je on.
Kako je naglasio, mnogo više za nas nego za građane zemalja EU i evropske diplomate je važno da to budu zaista oni koji svojim profesionalnim integritetom mogu da opravdaju privilegiju obavljanja tako važne funkcije u narednih 12 godina.
- I jedna dobronamjerna poruka konstituentima vlasti jer imaju 53(+1) poslanika i ne žele dijalog sa opozicijom. Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US. Naučite da se odgovorno i ozbiljno bavite politikom odnosno javnim interesom. Zapalo vas je da ste vlast… Nažalost - konstatovao je Mugoša.

Mugoša: Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US

Crnogorski poslanici danas će ponovo glasati o prijedlozima za izbor troje sudija Ustavnog suda.
Kako je najavljeno iz Skupštine, poslanici će na sjednici, koja bi trebalo da po;ne u 11 sati, raspravljati o nekoliko zakonskih rješenja, nakon čega će se izjasniti o predlozima akata o kojima je pretres završen, kao i o predlozima za izbor sudija Ustavnog suda.
U prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kandidati za sudije Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih dvije trećine glasova.
Tada su Radović i Jovanović, koji su prijedlog skupštinskog Ustavnog odbora, dobili 44, odnosno 45 glasa, dok je Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, podržalo svega 16 poslanika.
Nakon prethodnog neuspjelog pokušaja da se obezbijedi potrebna većina, poslanici će imati novu priliku da se izjasne o predloženim kandidatima, a ovog puta za izbor sudija neophodna je tropetinska podrška, odnosno glasovi 49 poslanika.

Poslanici danas ponovo glasaju o kandidatima za sudije US

U državi u kojoj se tužilaštvo profilisalo kao politički bič u rukama aktuelne vlasti za obračun sa neistomišljenicima, ne iznenađuje što je isto nedavno odbacilo krivičnu prijavu protiv Marka Kovačevića - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Time je, podvlače oni, selektivno i pristrasno tužilaštvo pokušalo da negira istinu da je tokom obraćanja na Grahovcu, u kojem je zaprijetio da će s onima koji razmišljaju drugačije postupati kao s Turcima, Kovačević koristio govor mržnje i predmet proslijedilo Sudu za prekršaje.&nbsp;
- Pitamo se hoće li i ovog puta, i od iscenirane prekršajne odgovornosti, Marko Kovačević se spasiti na način što će zaposliti, ili je već zaposlio, supružnika postupajućeg sudije - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Oni su kazali da se Kovačević ranije od krivične odgovornosti zbog pokazivanja srednjeg prsta tokom intoniranja himne Crne Gore, Kovačević sačuvao tako što je zaposlio suprugu tužioca Đorojevića u lokalnoj upravi.&nbsp;
- Uprkos apelima da preispita postupanje Đorojevića u konkretnom predmetu, NVO tužilac, VDT Milorad Marković se nije pretrgao da provjeri mogućnost te vrste uticaja koji se mogao negativno odraziti na nepristrasnost i objektivnost postupajućeg tužioca, a sve iz razloga što je politički interes vlasti bio da Kovačević bude oslobođen krivičnog gonjenja - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Naglasili su da sad, kad je drugi predmet u kojem je trebalo utvrđivati krivičnu odgovornost prvog čovjeka Opštine Nikšić, a zbog pristrasnosti tužilaštva završio u rukama sudije za prekršaje, pozivaju Sudski savjet da preispita mogućnost Kovačevićevog uticaja na postupajućeg sudiju.
- A sve zarad stvaranja uslova u kojima će pred zakonima ove države Kovačević biti jednak kao i svaki drugi građanin, odnosno zarad obezbjeđivanja vladavine prava u pravom smislu te riječi - zaključili su u nikšićkom DPS-u.

DPS Nikšić: Očekujemo da će sudije, za razliku od tužilaca, odoljeti pritiscima vlasti u slučaju Marka Kovačevića

Evropska unija očekuje da Crna Gora imenuje troje sudije Ustavnog suda, bez daljih odlaganja, kroz transparentan i na zaslugama zasnovan proces izbora, poručili su iz Evropske komisije (EK).
Povodom neizbora sudija u Skupštini prošle sedmice, iz EK su rekli da je potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od suštinskog značaja za zaštitu prava građana i očuvanje vladavine prava i demokratske stabilnosti.
- Takođe je od ključne važnosti za put Crne Gore ka pristupanju Evropskoj uniji - kazali su iz EK, prenose Vijesti.
Iako su ovakve poruke iz EK i ranije slali, niko od troje kandidata prošle sedmice u Skupštini nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika.
Poslanici su 14. oktobra glasali za kandidate Ustavnog odbora - zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića. Predsjednik države Jakov Milatović za sutkinju Ustavnog suda predložio je advokaticu Mirjanu Vučinić.

EK pozvala na hitno popunjavanje Ustavnog suda

Javna je tajna da je izbor sudija Ustavnog suda za parlamentarnu većinu produkt političke trgovine, kazao je za TV E poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. Nakon jučerašnjeg izostanka podrške u parlamentu, sudije će biti izabrane tropetinskom većinom što će, smatra Zirojević, rezultirati time da će dva mjesta u Ustavnom sudu biti čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika. Politikolozi konstatuju da je parlamentarna većina jučerašnjim glasanjem u Parlamentu pokazala da joj je cilj blokada Evropskog puta Crne Gore. <h2>Veze i trgovina</h2> Živimo u državi u kojoj se usvajaju zakoni za koje svi znamo da su neustavni i koji će ostati na snazi jer nema funkcionalnog Ustavnog suda. Tako je jednom rečenicom predsjednik države Jakov Milatović opisao stanje u državi, ali i razloge zašto parlamentarna većina ne želi da dijalogom dođe do izbora sudija Ustavnog suda.&nbsp; Sa Milatovićem je saglasan Nikola Zirojević, samo što ne misli da je Milatović naročito pozvan da govori o nepočinstvima većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251014221012_ef21d05bfb091182d8868ba90f3b95b70f4d74c005c49b8b197dd18f14eaf940.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251014221012_ef21d05bfb091182d8868ba90f3b95b70f4d74c005c49b8b197dd18f14eaf940" data-rendition-name="original" width="765" height="430" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Javna je tajna – o tome je govorio i predsjednik države, mada je on imao najmanje prava da govori o političkoj trgovini, jer smo se u to kako se on ponaša uvjerili prilikom formiranja lokalne vlasti u glavnom gradu i da je kod njega sve predmet političke trgovine, da je na kraju podrška Saši Mujoviću istrgovana novim službenim vozilom i putem do vukendice, ali kažem – sasvim je jasno i on je čak ustvrdio – da je kandidatkinja Mirjana Radović kandidatkinja PES-a, zamjenica Ombudsmana, nekadašnja koleginica poslanice Jelene Nedović, da je to ta veza, a da je – koliko možemo da čujemo – kandidat Jovan Jovanović blizak koaliciji ZBCG - kazao je Zirojević. Politikologu Danilu Kaleziću sporno je više elemenata u vezi sa aktuelnom situacijom u Ustavnom sudu. Ustavni odbor je, Kalezić nema dilemu, predlagao kandidate koji u profesionalnom i u karijernom smislu nijesu najbolji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531080548_0c1dbd1ea5e6b580f421be7d0723f1adbc9928da5d3288ab117082050719ae81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250531080548_0c1dbd1ea5e6b580f421be7d0723f1adbc9928da5d3288ab117082050719ae81" data-rendition-name="original" width="1048" height="580" loading="lazy" alt="Danilo Kalezić"> <figcaption>Danilo Kalezić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Ono što je zaista tragično u ovoj priči da u situaciji kad Crna Gora treba da ima funkcionalan sud, a kad je opozicija još jednom napravila demokratski iskorak i podržala kandidata koga je predložio predsjednik države odnosno kandidatkinju, parlamentarna većina je glasala uzdržano. Odnosno, glasala je protiv toga kandidata, odnosno glasala je za blokadu evropskog puta Crne Gore. I ko je god imao bilo koju vrstu dileme, posebno sa aspekta međunarodne zajednice, o tome šta zapravo ova parlamentarna većina želiu, poslije sinoćnjih dešavanja u Skupštini, mislim da dileme više nema - istakao je Kalezić. <h2>Jasan cilj</h2> Nakon što nijedan kandidat nije dobio dvotrećinsku većinu, u narednom glasanju će biti dovoljna tropetinska, iako je samo jedan sudija – Faruk Resulbegović, u prethodnom periodu izabran takvom većinom. Upravo je to cilj parlamentarne većine – da bez dijaloga sa opozicijom izaberu pogodne kandidate, na šta ukazuje i poslanik Nikola Zirojević. - Ide se u tropetinsku većinu. Učiniće se sve da se obezbijedi tropetinska većina. Sasvim je jasno čemu to vodi – imaćemo u Ustavnom sudu dva čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika - ocijenio je on. Zirojević ukazuje i da je daleko od istine tvrdnja većine da su predložili najbolje kandidate, a da u prilog tome ide činjenica da neki od njih nemaju položen čak ni pravosudni ispit.&nbsp; Iako je Venecijanska komisija jasno ukazala da je parlamentarna većina prekršila Ustav odlukom da se pošto-poto penzioniše sutkinja Dragana Đuranović, niko iz parlamentarne većine nije preuzeo odgovornost za kršenje Ustava, iako je političarima i tada stručna javnost ukazivala da je takva odluka ravna ustavnom puču. To otvara mogućnosti za dalje degradiranje najviše sudske instance, koja bi trebalo da služi, kako su više puta iz opozicije ukazivali, kao brana samovolji parlamentarne većine.

Zirojević: Učiniće se sve da se obezbijedi tropetinska većina i imaćemo u Ustavnom sudu dva čisto politička rješenja

Norma koja se odnosi na roditeljsko odsustvo biće dodatno razmatrana kroz pregovore sa Evropskom komisijom (EK) i socijalnim partnerima, kazali su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i poručili da ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja.
&nbsp;Predloženim izmjenama Zakona o radu predviđeno je roditeljsko odsustvo u trajanju od 365 dana, uz obavezu da po 60 dana bude neprenosivo za oba roditelja.
&nbsp;Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su kazali da je resorna ministarka Naida Nišić, gostujući jutros na Televiziji Vijesti, najavila da će se norma koja se odnosi na zadržavanje roditeljskog odsustva od 365 dana, uključijući 60 dana neprenosivog dijela, dodatno razmatrati kroz pregovore sa EK i socijalnim partnerima.
&nbsp;- Komunikacija sa EK ide u smjeru da se 60 dana neprenosivog odsustva, koje proizilazi iz obaveze usklađivanja sa EU Direktivom, ne oduzima od postojećih 365 dana, već da se tom trajanju doda kao obavezni dio- pojasnili su iz Ministarstva.
&nbsp;Oni su naglasili da nema razloga za paniku.
&nbsp;- Ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju majke ili očevi- poručili su iz resora kojim rukovodi Nišić.

Ministarstvo rada: Norma o roditeljskom odsustvu biće dodatno razmatrana sa EK

Klimatske promjene jedan su od najznačajnijih izazova savremenog društva, a uloga parlamenata od presudnog je značaja u kreiranju odgovornog i dugoročno održivog odgovora na te izazove, poručeno je na Regionalnom seminaru koji je danas održan u Skupštini Crne Gore.
&nbsp;Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je otvarajući seminar, koji je organizovan u saradnji sa Interparlamentarnom unijom i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poručio da klimatske promjene danas više nijesu pitanje budućnosti, već izazov sadašnjosti koji zahtijeva odgovornost, saradnju i zajedničko djelovanje svih aktera društva.
&nbsp;On je istakao da upravo parlamenti imaju ključnu ulogu u oblikovanju odgovornih i održivih politika, u izgradnji povjerenja građana/ki, kao i u obezbjeđivanju demokratskog nadzora nad sprovođenjem preuzetih obaveza u oblasti zaštite životne sredine.
&nbsp;Mandić je, kako je saopšteno iz parlamenta, naglasio da je uvjeren da će građani/ke Crne Gore, u susret skorom članstvu u Evropskoj uniji (EU), usvajati pozitivne prakse, vrijednosti i odgovoran odnos prema prirodi, čime će dodatno potvrditi opredijeljenost države ka evropskim standardima i njen identitet ekološke države.
&nbsp;Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, istakao je da klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov i zajedničku odgovornost parlamenata regiona, naglašavajući značaj međunarodnog partnerstva i solidarnog djelovanja zasnovanog na znanju i razmjeni iskustava.
&nbsp;Ukazujući na činjenicu da se Zapadni Balkan već suočava sa ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena, uključujući suše, poplave, pritiske na poljoprivredu, vodne resurse, infrastrukturu i javno zdravlja, Đurović je poručio da klimatske promjene više nijesu pitanje budućnosti, već realnost sadašnjosti.
&nbsp;On je naglasio da su parlamenti, kao nosioci zakonodavne funkcije i demokratskog nadzora, ključni akteri u kreiranju ambicioznih i pravednih politika koje istovremeno štite životnu sredinu i jačaju otpornost društva.
&nbsp;Đurović je ocijenio da seminar predstavlja važnu priliku za unapređenje parlamentarne akcije i komunikacije sa građanima/kama, ističući da bez njihove podrške nema uspješne klimatske politike.
&nbsp;Govoreći o zelenoj tranziciji, Đurović je naglasio da ona, pored izazova, predstavlja i značajnu razvojnu šansu za region, kroz usklađivanje sa evropskim i globalnim klimatskim okvirima, podsticanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje regionalne saradnje.
&nbsp;Generalni sekretar Interparlamentarne unije, Martin Čungong je, obraćajući se učesnicima putem online platforme, ukazao na značaj pravovremene i odlučne klimatske akcije za održivi razvoj i dugoročnu stabilnost regiona.
&nbsp;Prema njegovim riječima, kretanje ka niskokarbonskim, klimatski otpornim ekonomijama može podstaći inovacije, privući investicije, otvoriti nova radna mjesta i unaprijediti energetsku bezbjednost, uz istovremeno poboljšanje stanja životne sredine.
&nbsp;- Za Zapadni Balkan, ova tranzicija može podstaći ekonomske prilike i ojačati regionalnu konkurentnost- poručio je Čungong.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru složenih zahtjeva Poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13.
&nbsp;Ona je naglasila da je u ovom trenutku prioritet dosljedno i efikasno sprovođenje tih ciljeva.
&nbsp;- Parlament ima ključnu ulogu u pretvaranju preuzetih obaveza u zakone, budžete i mehanizme nadzora koji podstiču upotrebu čiste energije, dostojanstven rad i smanjenje nejednakosti- rekla je Paniklova.
&nbsp;Ona je poručila da UNDP podržava te napore jačanjem transparentnosti i mobilizacijom finansija za klimatski i održivi razvoj, kako bi se obezbijedila inkluzivna i otporna zelena tranzicija koja donosi opipljive koristi i dugoročan prosperitet građanima i građankama Crne Gore.
&nbsp;Regionalni seminar okupio je delegacije parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnike/ce UNDP-a, Interparlamentarne unije, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.

Paniklova: Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' na Televiziji E od 19 sati.
Gošća večerašnje emisije je Eleonora Nicla Moiraghi, advokatica.
Tema emisije: Kako i zašto SDT štiti šefa SPO?
Bavićemo se i sljedećim temama:
Poštuje li se prezumpcija nevinosti u Crnoj Gori? 
Koje su poruke sa protesta penzionera? 
Budimpešta će blokirati nove sankcije EU protiv Rusije 
Amerikance pogodila najjača sniježna oluja u posljednjih 159 godina

''24 sata'' na TV E: Gošća advokatica Eleonora Nicla Moiraghi

Poljski Centralni istražni biro je na međunarodnom aerodromu u Varšavi uhapsio 32-godišnjeg državljanina Crne Gore na osnovu evropskog naloga Litvanije za hapšenje pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu, javlja danas poljski javni tv servis TVP.info.
Po saznanjima vlasti u Viljnusu, taj muškarac je od februara 2023. godine nelegalno prikupljao za Kinu informacije na teritoriji Litvanije.
Tužilaštvo je tražilo da mu se odredi pritvor od sedam dana.
Poljsko Tužilaštvo je danas saopštilo da je 9. februara uhapšen i jedan državljanin Bjelorusije koji je špijunirao za bjeloruske obavještajne službe.
Njega terete da je od juna 2024. do februara ove godine prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi u Poljskoj, Litvaniji i Njemačkoj, a uhapšen je zahvaljujući saradnji njihovih policija.
Njemu je određen pritvor od tri mjeseca i po poljskim zakonima mu prijeti pet godina zatvora.
Poljski analitičari podsećaju da je tokom rata Rusije protiv Ukrajine 2022. godine iz zemalja Evropske unije protjerano 700 ruskih diplomata za koje su službe bezbjednosti ocijenile da su najvjerovatnije agenti pod pokrićem diplomatskog statusa.
Potom su prikupljanje informacija za Rusiju o kritičnoj civilnoj i vojnoj infrastrukturi i sabotaže preuzeli civili iz raznih zemalja, čak i Južne Amerike, vrbovani i plaćani za "jednokratnu upotrebu".

Tag: sudije