<article> Presudom Upravnog suda Crne Gore  U.br. 15161/23 od 27. juna 2025. godine, poništeno je rješenje o  razrješenju Gordane Radojević sa funkcije direktorice Uprave za  statistiku, koje je donijela Vlada Crne Gore 2021. godine i 2023.  godine.U obrazloženju presude navedeno je da razlozi za razrješenje nijesu  bili zasnovani na materijalnim dokazima, niti su bili utvrđeni i  obrazloženi u skladu sa zakonom i praksom Evropskog suda za ljudska  prava. Upravni sud je ocijenio da je rješenje bilo nezakonito, te ga je  poništio i vratio na ponovno odlučivanje, uz obavezu da Vlada donese  novo, zakonito rješenje.- Ovo je druga presuda Upravnog suda kojom se utvrđuje nezakonitost  razrješenja Gordane Radojević sa funkcije diektorice Uprave za  statistiku- saopšteno je Anteni M. </article>

&nbsp;Presudom Upravnog suda Crne Gore &nbsp;U.br. 15161/23 od 27. juna 2025. godine, poništeno je rješenje o &nbsp;razrješenju Gordane Radojević sa funkcije direktorice Uprave za &nbsp;statistiku, koje je donijela Vlada Crne Gore 2021. godine i 2023. &nbsp;godine.
U obrazloženju presude navedeno je da razlozi za razrješenje nijesu &nbsp;bili zasnovani na materijalnim dokazima, niti su bili utvrđeni i &nbsp;obrazloženi u skladu sa zakonom i praksom Evropskog suda za ljudska &nbsp;prava.&nbsp;
Upravni sud je ocijenio da je rješenje bilo nezakonito, te ga je &nbsp;poništio i vratio na ponovno odlučivanje, uz obavezu da Vlada donese &nbsp;novo, zakonito rješenje.
- Ovo je druga presuda Upravnog suda kojom se utvrđuje nezakonitost &nbsp;razrješenja Gordane Radojević sa funkcije diektorice Uprave za &nbsp;statistiku- saopšteno je Anteni M.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Monstat

UPRAVNI SUD

Gordana Radojević

Uprava za statistiku Crne Gore (MONSTAT)

Društvo

Poništeno rješenje Vlade Crne Gore o razrješenju Gordane Radojević sa pozicije direktorice MONSTAT-a

Presudom Upravnog suda Crne Gore  U.br. 15161/23 od 27. juna 2025. godine, poništeno je rješenje o  razrješenju Gordane Radojević sa funkcije direktorice Uprave za  statistiku, koje je donijela Vlada Crne Gore 2021. godine i 2023.  godine.
U obrazloženju presude navedeno je da razlozi za razrješenje nijesu  bili zasnovani na materijalnim dokazima, niti su bili utvrđeni i  obrazloženi u skladu sa zakonom i praksom Evropskog suda za ljudska  prava. 
Upravni sud je ocijenio da je rješenje bilo nezakonito, te ga je  poništio i vratio na ponovno odlučivanje, uz obavezu da Vlada donese  novo, zakonito rješenje.
- Ovo je druga presuda Upravnog suda kojom se utvrđuje nezakonitost  razrješenja Gordane Radojević sa funkcije diektorice Uprave za  statistiku- saopšteno je Anteni M.

Dok su demonstranti prošle sedmice bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade Albanije u centru Tirane, a policija odgovarala suzavcem i vodenim topovima, jedan povik se posebno izdvajao: „Rama, idi kući! Ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku!“
Napetosti su rasle otkako je specijalno tužilaštvo, poznato kao SPAK, u decembru podiglo optužnicu protiv zamjenice premijera Edija Rame, Belinde Baljuku, zbog sumnje da je uticala na dodjelu dvaju građevinskih ugovora 2021. godine, vrijednih više od 200 miliona eura.
Baljuku, zvijezda u usponu koju Rama, kako se čini, vidi kao potencijalnu nasljednicu, negira bilo kakvu krivicu, a on joj je cijelo vrijeme pružao podršku.
Međutim, posljedice ovog slučaja, uz niz korupcionaških skandala tokom protekle godine, dodatno su zakomplikovale situaciju.
Uporni protesti i činjenica da kriza uključuje jednu od njegovih najbližih saveznica predstavljaju ozbiljan izazov za Ramu, koji vodi balkansku državu od 2013. godine, prošle godine je ubjedljivo osvojio četvrti mandat i ima dobre odnose sa liderima od Brisela do Vašingtona.
To bi takođe moglo da zakomplikuje njegov plan da zemlja postane članica EU do 2030. godine.
„Albanija mora da shvati da je poštovanje vladavine prava preduslov za članstvo u EU“, rekao je Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa Kraljevskog koledža u Londonu. „To mora da se shvati ozbiljno, u suprotnom neće izgledati dobro pred EU.“
Odgovarajući na pitanja Reutersa, portparolka Rame branila je njegov dosadašnji rad.
„Albanija zaslužuje da se pridruži (EU) iz mnogo razloga, a odlučna borba protiv korupcije je jedan od njih“, rekla je Manđola Hasa.
Albanija je gotovo 50 godina bila izolovana od svijeta pod komunističkim režimom koji je pao početkom devedesetih godina. Kao i u mnogim djelovima istočne Evrope, kraj komunizma donio je period raširene korupcije.
Ipak, pravosudne reforme iz 2016. godine, osnivanje SPAK-a 2019. i stabilan ekonomski rast ojačali su njen put ka članstvu u EU.
Pregovori sa EU počeli su 2022. godine, a 17. novembra prošle godine Albanija je otvorila završnu rundu pregovaračkih poglavlja kao jedna od vodećih zemalja u projektu proširenja EU na Balkan.
Tri dana kasnije, u saopštenju SPAK-a objavljeno je da je protiv Baljuku podignuta optužnica.

Istraga o korupciji u vrhu vlade Albanije

Južnokorejski sud osudio je bivšeg predsjednika zemlje Juna Suk Jeola na doživotni zatvor zbog vođenja pobune tokom njegovog neuspjelog pokušaja da uvede ratno stanje u zemlji u decembru 2024. godine.
Policija Južne Koreje pojačala je bila mjere bezbjednosti u blizini suda uoči prve presude Jeolu.
Konvoj sa Junom stigao je u sud oko 00.50 časova, dok je izricanje presude zakazano za 15 časova, prenio je Jonhap.&nbsp;
Specijalni tužioci zatražili su smrtnu kaznu, tereteći ga da je proglašenjem ratnog stanja predvodio pobunu.
Više od 100 njegovih pristalica okupilo se ispred suda, uzvikujući parole podrške i mašući zastavama Južne Koreje i SAD, dok je oko 80 njih održalo cjelonoćni skup tražeći njegovo oslobađanje.&nbsp;
Krajnje desničarske grupe, uključujući Uniju slobode, najavile su miting sa oko 4.300 učesnika u blizini sudskog kompleksa.
Istovremeno, građanske i progresivne organizacije, među njima i grupa "Candlelight Action", planirale su okupljanje oko 5.000 ljudi kod stanice Seočo, pozivajući na Junovu osudu.&nbsp;
Između pristalica i protivnika razmijenjene su uvrede, ali nije bilo fizičkih sukoba zahvaljujući pojačanom policijskom prisustvu.
Policija je mobilisala oko 1.000 pripadnika i postavila autobuse kao barijere oko kompleksa, dok je sud zatvorio sve ulaze osim istočne kapije.&nbsp;
Ulazak je bio dozvoljen samo unaprijed registrovanim vozilima i predstavnicima medija.

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na doživotni zatvor

Cijena nafte stabilizovala se nakon najvećeg dnevnog rasta od oktobra, nakon izvještaja da bi američka vojna intervencija u Iranu mogla uslijediti ranije nego što se očekivalo.
&nbsp;Brent se zadržao iznad 70 USD po barelu nakon što je u srijedu porastao 4,3 odsto, dok se West Texas Intermediate trgovao iznad 65 USD. Axios je izvijestio da bi svaka američka vojna operacija vjerovatno bila višesedmična kampanja te da izraelska vlada potiče scenario usmjeren na promjenu režima u Islamskoj Republici.
&nbsp;Potencijalni rat ugrozio bi protok nafte iz regije koja crpi oko trećinu svjetske nafte. Međutim, američki predsjednik Donald Trump rizikuje razljutiti birače uoči međuizbora ove godine ako nagli porast cijena sirove nafte poskupi benzin na benzinskim pumpama, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Razgovori između strana do sada nijesu urodili plodom, a Teheran je rekao da je postigao "opšti dogovor" s Vašingtonom o uslovima potencijalnog nuklearnog sporazuma, a američki zvaničnik rekao je da će se iranski pregovarači vratiti u Ženevu s novim predlogom za dvije sedmice. SAD su takođe najavile vizna ograničenja za iranske zvaničnike i rukovoditelje zbog nedavnog gušenja protesta.
&nbsp;Izvan Bliskog istoka, pregovori o okončanju rata u Ukrajini završili su nakon jedva 90 minuta s malo jasnoće. Rusija, članica OPEC+, zabilježila je usporavanje bušenja što bi moglo dovesti do daljeg pada proizvodnje nafte.
&nbsp;Drugdje su zalihe sirove nafte u SAD-u pale 609 hiljada barela prošle sedmice, prema Američkom institutu za naftu.&nbsp;

Najveći skok cijena nafte od oktobra

Crna Gora danas ne živi samo političku krizu vlasti. Ona živi krizu opozicije ili, preciznije – višak opozicija. Tri kolone, tri logike, tri potpuno različita sistema vrijednosti bore se za prostor koji bi trebalo da bude jedinstveno polje borbe protiv urušavanja države.
U tom haosu, srpske službe su izvele još jednu diverziju. Medijska konstrukcija i spin poznat kao „Botun“ pokazali su kako se od jedne doslovno seoske teme može napraviti politički detonator. Nije to bio samo udar na formalnu vlast – bio je to pokušaj preuzimanja i samog opozicionog prostora. Rezultat? Inaugurisanje „novih lidera“ crnogorske opozicije na naslovnicama tabloida kreiranih u kuhinji BIA.
Tako su ulogu opozicionih perjanica dobili Milan Knežević i Dritan Abazović. Prvi u funkciji mobilizacije tvrdog srpskog biračkog tijela, koje se sve više opire „evropejskom“ igrokazu Andrije Mandića, a drugi u još jednoj misiji prepakivanja razočaranih crnogorskih glasova.
Formalna opozicija u parlamentu, u toj zaglušujućoj buci, ostaje nijema. Ili možda čeka. Ili kalkuliše. U svakom slučaju – ne vodi.
<h2>I kolona: Opozicija državi</h2>
Prvu kolonu predvodi čovjek koga Aleksandar Vučić otvoreno promoviše kao lidera Srba u Crnoj Gori – Milan Knežević. Danas je očigledno da mu je partner u toj priči Dritan Abazović, kojeg je Matija Bećković svojedobno opisivao kao nekog koga ce sprska mladež nositi na rukama.
To nije opozicija vlasti. To je opozicija samoj ideji suverene, građanske i evropske Crne Gore.
„Mudro“ ćutanje Andrije Mandića u ovom trenutku ostaje politička enigma. Da li sprema distancu od Beograda ili samo čeka trenutak da Kneževića skloni u stranu, kao što je to već učinio sa Nebojšom Medojevićem? U balkanskoj politici, tišina nikada nije prazna – ona je taktika.
<h2>II kolona: Etablirana opozicija</h2>
Drugu kolonu čini formalna, etablirana opozicija – ona koja je opozicija prije svega zato što nije vlast. Njena strategija je čekanje. Strpljivo, disciplinovano, gotovo administrativno čekanje trenutka kada će se vladajuća struktura urušiti sama od sebe.
A urušava se.
Jer, postojeći establišment je u terminalnoj fazi. Nije pitanje da li će pasti, već kada. Raspisivanje izbora trenutnu koaliciju pretvoriće u rogove u vreći. To osjećaju i njihovi birači, koji su umjesto promjena dobili zamjene, umjesto borbe protiv kriminala – još dublju kompromitaciju, umjesto kraja partijske države – radikalno zapošljavanje „po dubini“; umjesto sekularizma – situaciju u kojoj popovi otvoreno disciplinuju političare.
Ali ni prva ni druga kolona nemaju kapacitet da porode nešto suštinski novo. Trideset pet godina su zajedno na javnoj sceni. Politički su se potrošile, čak i onda kada su bile u pravu.
<h2>III kolona: Emancipatorska opozicija</h2>
Treća kolona tek nastaje. Teško joj je naći jedinstveno ime, ali joj je lako prepoznati duh.
To je reformska i emancipatorska opozicija koja ne ide logikom „prvo partija, pa program“, već obrnutim redosljedom – prvo sistem vrijednosti, pa politički oblik. Ona se artikuliše kroz građanske inicijative, intelektualne krugove, nezavisne medije i organizacije civilnog društva. Umnogome podsjeća na duh nekadašnjeg Građanskog foruma iz 1995. godine.
Njen cilj nije puka smjena vlasti. Njen cilj je punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i redefinisanje države kao moderne, sekularne, kulturno samosvjesne zajednice.
Crnoj Gori danas ne treba još jedan „treći put“. Ti putevi su se uvijek završavali kompromisima sa nacionalizmom i trgovinom državnim interesima. Potreban joj je opozicioni profil Václava Havela – nadahnut, inspirativan, kulturološki superioran, hrabar da bude manjina dok ne postane većina.
Takva opozicija ne galami – ona oblikuje. Ne manipuliše strahovima – ona proizvodi nadu. Ne kalkuliše identitetima – ona ih oslobađa.
Crna Gora je danas zemlja sa tri opozicije. Jedna je protiv države. Druga je protiv vlasti, ali bez vizije. Treća je protiv sistema vrijednosti koji nas drži zarobljenima.
Samo jedna od te tri ima potencijal da bude budućnost.

Poništeno rješenje Vlade Crne Gore o razrješenju Gordane Radojević sa pozicije direktorice MONSTAT-a

Tagovi

Istraga o korupciji u vrhu vlade Albanije

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na doživotni zatvor

Najveći skok cijena nafte od oktobra

Crna Gora – zemlja sa tri opozicije

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO