Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru su, u odnosu na isti mjesec 2024. godine, u prosjeku bile više četiri odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u decembru su u odnosu na novembar u prosjeku bile niže 0,3 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama riba i morski plodovi, meso, gorivo i mazivo za motorna vozila, voće - navodi se u saopštenju. 
Potrošačke cijene su u periodu od januara do decembra, u poređenju sa istim periodom 2024. godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u decembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama zdravlje 0,6 dsto, ostala dobra i usluge 0,5 odsto, odjeća i obuća i stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva po 0,2 odsto, rekreacija i kultura i restorani i hoteli po 0,1 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 0,8 odsto, alkoholna pića i duvan 0,7 odsto, prevoz 0,3 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,1 odsto.
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Inflacija u decembru četiri odsto

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 2.600.000 dolazaka turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i tri posto više u odnosu na uporedni period 2019. godine.
- Ove godine smo imali zaista dobru predsezonu i odličnu postsezonu, što potvrđuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT prema kojima smo u oktobru imali deset odsto više dolazaka u odnosu na oktobar prethodne godine- navela je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović.
Vujović ističe da o uspjehu postsezone govore i rezultati ankete turističke privrede koju je Nacionalna turistička organizacija sprovela.
- Prema rezultatima ankete, preko 85 posto ispitanika je zadovoljno rezultatima postsezone. Anketa je takođe pokazala da je turistička privreda zaista optimistična kada su u pitanju najave za novogodišnje praznike. Više od 65 posto ispitanika smatra da će ova godina biti uspješna za Crnu Goru i vjerujemo da su tome doprinijeli odlični programi lokalnih turističkih organizacija. Činjenica je da većina gradova na primorju ima organizovani doček Nove godine na otvorenom, ali i dobre hotelske aranžmane. To privlači goste iz regiona, ali i šire- saopštila je ona.
Ovako dobrim rezultatima u sektoru turizma doprinio je i niz promotivnih aktivnosti koje je Nacionalna turistička organizacija sprovela u 2025. godini. Vujović najavljuje da značajne prilike za promociju Crne Gore predstoje i u 2026. godini.
- Tokom 2025. godine smo imali promotivne aktivnosti na preko 20 tržišta, imali smo oko 18 sajamskih nastupa, brojne studijske posjete medija i turoperatora. U Crnu Goru smo doveli oko 180 turoperatora, imali brojne marketinške kampanje – 18 u okviru podsticajnih mjera sa značajnim turoperatorima iz Evrope, SAD i Kanade. Pred nama su brojni sajamski nastupi u 2026. godini. Pripremamo se za nastupe u Njujorku, Madridu, Štutgartu, Berlinu i brojnim drugim tržištima. Destinacijski spot NTOCG osvojio je čak osam prestižnih nagrada tokom 2025. godine na svjetskim festivalima turističkih filmova, nalazeći se rame uz rame sa destinacijama kao što su Švajcarska i Saudijska Arabija, na šta smo posebno ponosni. Nadamo se da će i 2026. biti uspješna za nas- kazala je predstavnica NTOCG.

500x500

1084x550

MONSTAT: Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno 2.600.000 dolazaka turista u Crnu Goru

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,2 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u novembru su u odnosu na oktobar u prosjeku bile niže 0,4 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama povrće, voće, usluge smještaja, hljeb i žitarice- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Potrošačke cijene su u periodu od januara do novembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u novembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, prevoz 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, zdravlje i rekreacija i kultura po 0,1 odsto.&nbsp;
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 1,8 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, alkoholna pića i duvan, ostala dobra i usluge, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana po 0,1 odsto.&nbsp;
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Monstat: Inflacija u novembru 4,2 odsto

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu iznosila je 17,5 miliona EUR.
&nbsp;Iz Monstata je saopšteno da je od toga vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 7,1 milion EUR ili 40,5 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 10,4 miliona EUR ili 59,5 odsto.
- Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi rast od 9,9 odsto, pri čemu je zabilježen rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata jedan odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Zabilježen je i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača od 16,8 odsto.
U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u trećem kvartalu, povrće učestvuje sa 20,4 odsto, sirovo kravlje mlijeko 16,4 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 15,1 odsto, kokošija jaja 13,9 odsto, ostali proizvodi 12,7 odsto, grožđe 8,4 odsto, svježe voće 6,2 odsto, svježa riba 5,2 odsto, prerađevine od voća i grožđa jedan odsto, industrijsko bilje 0,6 odsto i žito 0,1 odsto.

MONSTAT: Vrijednost otkupa 17,5 miliona EUR

Prema istraživanju Centra za edukaciju, informisanje i istraživanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) sindikalna potrošačka korpa za IV kvartal 2025. godine u Crnoj Gori iznosi 2.045 eura, što je za 195 eura više u odnosu na isti period prije dvije godine kada je objavljena prva sindikalna potrošačka korpa.
- U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda i troškova obrazovanja i kulture, a povećanja su zabilježena u kategoriji troškova stanovanja i komunalija, kao i troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja. Došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda za 15 eura u nominalnom iznosu ili 2,33 posto. Kod troškova stanovanja i komunalija došlo je do rasta od pet eura u nominalnom iznosu ili 1,96 odsto zbog pojačane sezone grijanja i većeg prosječnog računa za električnu energiju u četvrtom kvartalu. Kategorija troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana za deset eura i sada iznosi 145 eura što je rast od 7,41 odsto. Rast troškova u ovoj kategoriji se dominantno dogodio zbog porasta cijena ljekova. Kod kategorije troškova za obrazovanje i kulturu zabilježen je drastičan pad troškova za 30 eura. U trećem kvartalu došlo je do rasta troškova ove kategorije za 30 eura jer smo imali pojačanu potrebu za opremanjem đaka za školu, u četvrtom kvartalu te potrebe nemamo, te se ova kategorija vraća na prvobitni nivo od 105 eura koliko je iznosila u drugom kvartalu 2025. godine. Ukupno gledano sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal je za 30 eura manja u odnosu na potrošačku korpu za treći kvartal- saopštio je Marko Subotić, Savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine ukupna sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine se povećala se 75 eura, odnosno 3,81 odsto za godinu dana.
- Prva sindikalna potrošačka korpa objavljena je 2023. godine i iznosila je 1.850 eura. U čak sedam kategorija troškova je dolazilo do promjena – troškovi prehrambenih proizvoda porasli su za 50 eura, troškovi imputirane rente su zabilježili povećanje od 40 eura, troškovi tekućeg održavanja deset eura, troškovi stanovanja i komunalija 40 eura, troškovi proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 15 eura, obrazovanja i kulture pet eura, a troškovi ljetovanja su porasli za 35 eura. Kada bismo poredili stanje danas i stanje prije dvije godine iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za 195 eura ili 10,54 odsto- naveo je Subotić.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović podsjetila je da je prema podacima Uprave za statistiku prosječna neto zarada za oktobar mjesec iznosila je 1.016 eura.
- Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Po zvaničnim podacima Poreske uprave oko 70 odsto zaposlenih primaju zaradu do iznosa prosječne zarade, dok oko 105.000 zaposlenih primaju zaradu od 800 eura koliko iznosi jedna od dvije minimalne zarade i to ona za šesti i viši stepen stručne spreme. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori ima gotovo 17.000 samohranih roditelja čija su djeca mlađa od 25 godina, od čega više od 11.000 njih čine samohrane majke. Stopa siromaštva iznosi 20 procenata, a ako iz dohotka isključimo socijalne transfere i penzije tada stopa rizika od siromaštva iznosi 40,5 odsto- podsjetila je Mihajlović.
Osvrnula se na pitanje koliko podaci iz sindikalne potrošačke korpe doprinose kreiranju javnih politika i koliko ih socijalni partneri i donosioci odluka uzimaju u obzir prilikom kreiranja javnih politika i tokom kolektivnog pregovaranja.
- Javne politike bi trebale da imaju za cilj oblikovanje života pojedinca i društva u cjelini. S obzirom na takav cilj u nekom idealnom svijetu kreatori politika bi trebali da vode računa o interesu građana i u skladu sa tim da kreiraju odgovarajuće politike koje su po mjeri čovjeka. U tranzicionim društvima, kakvo je i crnogorsko, obično su te mjere kreirane ad hoc pristupima i značile su „gašenje određenih socijalnih požara“, a ne sistemsko rješavanje problema- poručila je Mihajlović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđan Keković istakao je da je odluka da predstave sindikalnu potrošačku korpu proizašla iz želje da pokažu da potrošačka korpa koju je objavljivao MONSTAT ne odražava stvarno stanje potrebe.
- MONSTAT je negdje krajem 2023. godine najavio da on više neće pratiti potrošačku korpu i onda smo mi panično počeli da radimo na tome kako bismo nastavili da imamo jedno mjerilo koje će nam govoriti koliko nam je sredstava potrebno da imamo minimalne dostojanstvene uslove života za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori. Ta potrošačka korpa koju je MONSTAT po posljednji put objavio u decembru iznosila je oko 830 eura. MONSTAT je iz te potrošačke korpe izbacio takozvanu imputiranu rentu – troškove stanovanja. Nema tog građanina ili građanke Crne Gore koji nema neke troškove stanovanja, ali je to izbačeno iz potrošačke korpe. Tako da ste tad imali utisak da za jednu prosječnu zaradu od 800 eura možete da ispunite potrošačku korpu od 830 eura koje je MONSTAT naveo. Smatramo da su ti troškovi koje je MONSTAT objavljivao podrazumijevali stanje mirovanja ili totalne hibernacije svih četiri člana porodice- izjavio je Keković.
Na važnost uključivanja imputirane rente u potrošačku korpu ukazala je koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović.
- Za nas je to veoma važna kategorija troškova zato što nekih deset posto stanovništva živi podstanarskim životom, a veliki je broj onih koji imaju stambeni ili neku drugu vrstu kredita tako da su dodatno opterećeni za taj iznos- navela je Mitrović.
Posebnu zahvalnost na pomoći pri izradi sindikalne potrošačke korpe Mitrović je uputila Institutu za javno zdravlje koji im je pomogao u izradi tablice nutritivnih vrijednosti za utrošak energije četvoročlanog domaćinstva.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković podržala je obračun sindikalne potrošačke korpe i usaglasila se da su agregati između sindikalne potrošačke korpe i minimalne potrošačke korpe koju je proizvodio MONSTAT zaista različiti.
- Iza obje potrošačke korpe stoje potpuno različite metodologije, tako da je minimalna potrošačka korpa uz sve kritike koje smo čuli bila određeni proizvod metodologije koja je postojala kao određeni standard u nedostatku međunarodnog standarda. Standard koji je razvijen za minimalnu potrošačku korpu odnosio se na minimume ishrane i kalorija potrebnih da se zadovolji minimum energetskih potreba za obavljanje lakših fizičkih aktivnosti- pojasnila je Remiković.

1250x600

Mihajlović: Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 4,14 milijardi EUR, što je 6,4 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127161136_8e902f73a5048569738a0b8377479efc403d85b2de88a5d16c40412d964d621b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127161136_8e902f73a5048569738a0b8377479efc403d85b2de88a5d16c40412d964d621b" data-rendition-name="original" width="634" height="802" loading="lazy" alt="spoljnotrgovinska razmjena"></figure>  Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 458,1 milion EUR, što je 4,5 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 7,9 odsto veći i iznosio je 3,68 milijardi EUR. - Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,5 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 14,1 odsto- navodi se u saopštenju. U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva, u iznosu od 115,4 miliona EUR, koje čine električna energija 79,9 miliona EUR i ostalo. U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 907 miliona EUR, koje čine drumska vozila 346 miliona EUR i ostalo. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 122,2 miliona EUR, Bosna i Hercegovina 46,2 miliona EUR i Slovenija 33,6 miliona EUR. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 633,4 miliona EUR, Kina 462,9 miliona EUR i Njemačka 365 miliona EUR. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

MONSTAT: Spoljnotrgovinska razmjena 4,14 milijardi EUR

U Crnoj Gori je u oktobru u kolektivnom smještaju ostvareno 137,37 hiljada dolazaka i 374,22 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac" data-rendition-name="original" width="624" height="677" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru"> </figure>  - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 88,4 odsto ostvarili su strani, a 11,6 odsto noćenja domaći turisti- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9" data-rendition-name="original" width="598" height="672" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru "> </figure>  U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u oktobru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 85,7 odsto, glavnom gradu 8,8 odsto, planinskim mjestima 3,3 odsto i ostalim mjestima 2,3 odsto. &nbsp;Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U oktobru ostvareno 374,22 hiljade noćenja

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,15 hiljada eura, u primorskom regionu 2,46 hiljada eura, u sjevernom 1,58 hiljada eura, dok u središnjem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
- Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća - navodi se u saopštenju.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade EUR, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Prosječna cijena kvadrata stana 2,23 hiljade eura

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu veća je 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu je 1,8 odsto veća u odnosu na drugo tromjesečje.
- Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u trećem kvartalu veći su 2,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period - navodi se u saopštenju.
Izvršeni efektivni sati su 0,2 odsto veći u odnosu na drugi kvartal.

Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova

U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.
Procenat preduzeća koja imaju veb sajt u ovoj godini iznosi 87,3 odsto.
- U ovoj godini, procenat broja preduzeća koja imaju veb sajt je porastao 2,7 procentnih poena u odnosu na 2021, odnosno sa 84,6 odsto na 87,3 odsto - navodi se u istraživanju Monstata pod nazivom Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u preduzećima.
U Crnoj Gori je 100 odsto anketiranih preduzeća izjavilo da ima pristup internetu.
Iz Monstata su napomenuli da se podaci odnose samo na preduzeća koja u svom poslovanju koriste internet u ovoj godini.
Od preduzeća koja imaju veb sajt, 78,8 odsto je izjavilo da omogućava pristup proizvodnim katalozima i cjenovnicima, dok 67,4 odsto posjeduje linkove ili reference na profilima društvenih mreža.
Od preduzeća koja imaju pristup internetu, 99,2 odsto je odgovorilo da koristi DSL ili neku drugu vrstu fiksne širokopojasne konekcije sa internetom.
Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 82,8 odsto preduzeća, što predstavlja rast od 0,2 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu.

Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt

Bezbjednost građana i stanara ne smije se dovoditi u pitanje niti se smije izložiti bilo kakvom riziku, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP) povodom ocjene tima vještaka da stabilnost "plave zgrade" u Herceg Novom nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja.&nbsp;
Iz ovog resora su kazali da su upoznati sa javnim istupima "uvaženih profesora Pejovića i Lučića", koji su obišli lokaciju objekta „Plave zgrade“ u opštini Herceg Novi i iznijeli stav da, prema njihovom mišljenju, postoji mogućnost sanacije predmetnog objekta. 
 
- Podsjećamo da je građevinska inspekcija Ministarstva, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, bez odlaganja preduzela sve mjere i radnje koje su ocijenjene kao neophodne u cilju zaštite života i bezbjednosti građana, imajući u vidu utvrđeni stepen oštećenja objekta, prethodna vještačenja, geotehničke uslove lokacije, kao i potencijalne rizike usljed vremenskih i seizmičkih uticaja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
U tom smislu, Ministarstvo smatra da bi stavovi iznijeti u javnosti trebali da budu formalizovani kroz odgovarajući stručni nalaz i jasne smjernice za eventualnu sanaciju objekta, uz jasno iskazano preuzimanje stručne odgovornosti.
- Do dostavljanja takve dokumentacije, Ministarstvo insistira na privremenom iseljenju stanara i izmještanju stvari iz objekta, kao mjeri predostrožnosti, te očekuje da opština Herceg Novi, u okviru svojih nadležnosti, obezbijedi adekvatan alternativni smještaj za ugrožene stanare. Uvjereni smo da je i opštini Herceg Novi u interesu da se spriječe potencijalno teške posljedice - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo, kako zaključuju, ostaje otvoreno za stručni dijalog i razmatranje svih odgovorno i formalno utemeljenih prijedloga, uz puno poštovanje zakonskih procedura i primarnog cilja – zaštite bezbjednosti građana.

MDUP povodom ocjene vještaka o "plavoj zgradi": Bezbjednost građana i stanara ne smije se dovoditi riziku

Konsultantska kuća Fidelity consulting je, komentarišući odluku Ustavnog suda o ukidanju neradne nedjelje, ocijenila da je ovakav epilog mogao biti izbjegnut da je Skupština usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se u parlamentarnoj proceduri nalaze još od 10. novembra 2025. godine.
U Fidelity-ju kažu da su u obrazloženju predloženih izmjena jasno navedeni razlozi zbog kojih je ograničavanje rada nedjeljom neophodno, posebno iz ugla zaštite zdravlja zaposlenih.
Pozivajući se na istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne organizacije rada (ILO), u dokumentu se, kako ukazuju, ističe da dugi radni sedmični sati – duži od 55 sati – značajno povećavaju rizik od moždanog udara, i to za 35 odsto, kao i rizik od ishemijske bolesti srca za 17 odsto, u poređenju sa standardnim radnim opterećenjem od 35 do 40 sati sedmično.
- Ograničavanje rada nedjeljom, uz raspored koji osigurava neprekidan sedmični odmor, jedan je od najčešće korišćenih alata za smanjenje kumulativnog opterećenja radnika - navode iz ove konsultantske kuće dio iz obrazloženja izmjena zakona.
Fidelity consulting podsjeća da metaanalize i velike kohortne studije, uključujući i istraživanja objavljena u časopisu The Lancet, ukazuju na jasnu povezanost dugog radnog vremena sa povećanim kardiovaskularnim rizikom i problemima mentalnog zdravlja. Prema tim nalazima, kraće radne sedmice doprinose smanjenju zdravstvenih rizika, ali i broja odsustava sa posla.
Poručuju da odluka Ustavnog suda još jednom pokazuje da su interesi i dobrobit građana i radnika ostali u drugom planu, uz ironičnu poruku da onima kojima i dalje nije jasno o čemu se radi „mogu popiti rakiju na njihov račun u bifeu“.

Fidelity consulting o ukidanje neradne nedjelje: Sve je moglo biti spriječeno da su usvojene izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini

Desilo se ono na što sam dugo vremena ukazivao i upozoravao, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući ukidanje neradne nedjelje.
- Zbog pasivnosti većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skupštini i Vlada izašli sa konkretnim alternativnim rješenjem - kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je, nakon odluke Ustavnog suda da neradnu nedjelju proglasi neustavnom, kazao da se desilo ono na šta je dugo vremena ukazivao i na šta je upozoravao.
Iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene "(ne)ustavnost neradne nedjelje", Mugoša upozorava nisu preduzeli neophodne aktivnosti.
- Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati - navodi Mugoša.

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je svako, pa i najmanje, unapređenje transparentnosti najviše državne institucije iz oblasti nauke i umjetnosti, posebno ono koje njen rad približava građanima i građankama koji tu instituciju finansiraju. - Pohvalno je što je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) 23. januara objavila tri vijesti na svom sajtu, koje se odnose na sticanje počasnog članstva u Međunarodnoj zajednici (Koinon) akademija, posjetu delegacije Udruženja pravnika Crne Gore, kao i pokretanje Jutjub kanala CANU. Najzanimljivija je upravo objava o Jutjub kanalu, putem kojeg CANU upućuje javnost da su informacije o najznačajnijim događajima ove institucije dostupne na toj platformi - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u. Ona je napomenula da je kanal zapravo kreiran u aprilu 2024. godine, kada je objavljen prvi video, a trenutno ima svega 66 pratilaca i 54 videa, od kojih se sedam odnosi na jedan naučni skup.&nbsp; - Među objavljenim sadržajima su predavanja i naučne tribine i skupovi, omaži i komemorativne sjednice, okrugli stolovi, promocije, izložbe, prilozi o životu akademika, kao i video sa Skupštine CANU na kojoj je izabran aktuelni predsjednik Ljubiša Stanković. Iako je ovaj kanal otvoren tek u aprilu 2024. godine, većina objavljenih videa nastala je ranijih godina. Samo 17 videa potiče iz 2024. i 2025. godine, dok ostali datiraju iz perioda od 2018. do 2023. godine - navela je Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1" data-rendition-name="original" width="3484" height="3378" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa CGO"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Ona je kazala da je dobro što su na kanalu zastupljene teme od šireg društvenog značaja, poput bezbjednosti drumskog saobraćaja, ali napominje da ostaje nejasno po kojem su kriterijumu odabrani ovi događaji za objavu, jer je istom periodu u CANU održano više aktivnosti.&nbsp; - Takođe, kad je riječ o gostovanjima akademika van CANU, objavljeno je samo jedno predavanje Dragana Vukčevića, iako je takvih aktivnosti bilo više. CGO smatra da Jutjub kanal CANU treba da obuhvati sve događaje, uz aktivnu promociju linkova, dok bi javnost sama ocjenjivala koji su joj od njih najvažniji - istakla je Čabarkapa. CGO ukazuje da bi dobra praksa bila organizovanje livestream prenosa događaja, kako bi zainteresovana javnost mogla da ih prati u realnom vremenu. To bi, smatra Čabarkapa, doprinijelo većoj vidljivosti kanala i rada CANU, ali i približilo CANU onima koji žive van glavnog grada i nijesu u mogućnosti da prisustvuju događajima koji ih interesuju.&nbsp; - Dodatno, Sjednice Skupštine i Predsjedništva CANU trebalo bi redovno prikazivati uživo, posebno one koje se tiču izbora novih članova, kako bi se otklonile sumnje nastale tokom prethodnih procesa izbora. Podsjećamo da Skupština Crne Gore, za plenarna zasijedanja i rad odbora, kao i veliki broj opština za plenarna zasijedanja, već primjenjuju ovu praksu, pa nema razloga da to ne učini i CANU - naglasila je Čabarkapa. Kako je navela, ukupan broj pregleda svih videa na Jutjub kanalu CANU, koji se praktično odnose na njen sedmogodišnji rad, iznosi svega 8.141, što ukazuje na nedovoljnu promociju kanala.&nbsp; - Iako je Juzjub jedna od najaktivnijih društvenih mreža CANU, profil nije linkovan na njihovom sajtu, što je jedan od standarda promocije zvaničnih mreža instutcija i organizacija. Na sajtu postoje ikonice za Fejsbuk, X (nekadašnji Tviter) i Instagram, ali je aktivna samo ona koja vodi do Facebook stranice, sa svega 560 pratilaca, a koja nije ažurirana deset godina. Istovremeno, CANU ima drugu Facebook stranicu, sa još manje pratilaca – 412, koja se relativno redovno ažurira (posljednje tri vijesti sa sajta CANU nijesu objavljene na ovoj platformi), &nbsp;iako nije adekvatno promovisana, a komentarisanje je ograničeno, što šalje poruku o zatvorenosti institucije. Na Linkedlnu, koji je najvažnija društvena mreža u poslovnom svijetu, CANU ima nalog ali na njemu nema nikakvih objava. Instagram ikonica postoji na sajtu, ali nije bilo moguće identifikovati CANU nalog na toj mreži - istakla je Čabarkapa. CGO očekuje da CANU u narednom periodu nastavi sa otvorenijim i proaktivnijim promovisanjem svog rada, ažurira naloge na društvenim mrežama i omogući prenos događaja i sjednica u realnom vremenu. Kritike i pitanja građana i građanki mogu se moderirati, ali, poručuje Čabarkapa, ne smiju biti zabranjeni, jer se ova institucija finansira od njihovog novca. - Važne teme o kojima se diskutuje u CANU moraju biti dostupne zainteresovanoj javnosti. Akademija je suviše važna institucija da bi svojom neotvorenošću i izostankom savremenih komunikacionih praksi samu sebe marginalizovala. CGO je na poziciji da bi snažnije prisustvo CANU u javnosti doprinijelo bi i većem društvenom uticaju Akademije, ali i ukupnoj emancipaciji društva - poručila je Čabarkapa.

Tag: monstat