Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,2 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u novembru su u odnosu na oktobar u prosjeku bile niže 0,4 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama povrće, voće, usluge smještaja, hljeb i žitarice- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Potrošačke cijene su u periodu od januara do novembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u novembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, prevoz 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, zdravlje i rekreacija i kultura po 0,1 odsto.&nbsp;
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 1,8 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, alkoholna pića i duvan, ostala dobra i usluge, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana po 0,1 odsto.&nbsp;
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Monstat: Inflacija u novembru 4,2 odsto

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu iznosila je 17,5 miliona EUR.
&nbsp;Iz Monstata je saopšteno da je od toga vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 7,1 milion EUR ili 40,5 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 10,4 miliona EUR ili 59,5 odsto.
- Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi rast od 9,9 odsto, pri čemu je zabilježen rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata jedan odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Zabilježen je i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača od 16,8 odsto.
U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u trećem kvartalu, povrće učestvuje sa 20,4 odsto, sirovo kravlje mlijeko 16,4 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 15,1 odsto, kokošija jaja 13,9 odsto, ostali proizvodi 12,7 odsto, grožđe 8,4 odsto, svježe voće 6,2 odsto, svježa riba 5,2 odsto, prerađevine od voća i grožđa jedan odsto, industrijsko bilje 0,6 odsto i žito 0,1 odsto.

500x500

MONSTAT: Vrijednost otkupa 17,5 miliona EUR

Prema istraživanju Centra za edukaciju, informisanje i istraživanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) sindikalna potrošačka korpa za IV kvartal 2025. godine u Crnoj Gori iznosi 2.045 eura, što je za 195 eura više u odnosu na isti period prije dvije godine kada je objavljena prva sindikalna potrošačka korpa.
- U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda i troškova obrazovanja i kulture, a povećanja su zabilježena u kategoriji troškova stanovanja i komunalija, kao i troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja. Došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda za 15 eura u nominalnom iznosu ili 2,33 posto. Kod troškova stanovanja i komunalija došlo je do rasta od pet eura u nominalnom iznosu ili 1,96 odsto zbog pojačane sezone grijanja i većeg prosječnog računa za električnu energiju u četvrtom kvartalu. Kategorija troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana za deset eura i sada iznosi 145 eura što je rast od 7,41 odsto. Rast troškova u ovoj kategoriji se dominantno dogodio zbog porasta cijena ljekova. Kod kategorije troškova za obrazovanje i kulturu zabilježen je drastičan pad troškova za 30 eura. U trećem kvartalu došlo je do rasta troškova ove kategorije za 30 eura jer smo imali pojačanu potrebu za opremanjem đaka za školu, u četvrtom kvartalu te potrebe nemamo, te se ova kategorija vraća na prvobitni nivo od 105 eura koliko je iznosila u drugom kvartalu 2025. godine. Ukupno gledano sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal je za 30 eura manja u odnosu na potrošačku korpu za treći kvartal- saopštio je Marko Subotić, Savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine ukupna sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine se povećala se 75 eura, odnosno 3,81 odsto za godinu dana.
- Prva sindikalna potrošačka korpa objavljena je 2023. godine i iznosila je 1.850 eura. U čak sedam kategorija troškova je dolazilo do promjena – troškovi prehrambenih proizvoda porasli su za 50 eura, troškovi imputirane rente su zabilježili povećanje od 40 eura, troškovi tekućeg održavanja deset eura, troškovi stanovanja i komunalija 40 eura, troškovi proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 15 eura, obrazovanja i kulture pet eura, a troškovi ljetovanja su porasli za 35 eura. Kada bismo poredili stanje danas i stanje prije dvije godine iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za 195 eura ili 10,54 odsto- naveo je Subotić.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović podsjetila je da je prema podacima Uprave za statistiku prosječna neto zarada za oktobar mjesec iznosila je 1.016 eura.
- Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Po zvaničnim podacima Poreske uprave oko 70 odsto zaposlenih primaju zaradu do iznosa prosječne zarade, dok oko 105.000 zaposlenih primaju zaradu od 800 eura koliko iznosi jedna od dvije minimalne zarade i to ona za šesti i viši stepen stručne spreme. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori ima gotovo 17.000 samohranih roditelja čija su djeca mlađa od 25 godina, od čega više od 11.000 njih čine samohrane majke. Stopa siromaštva iznosi 20 procenata, a ako iz dohotka isključimo socijalne transfere i penzije tada stopa rizika od siromaštva iznosi 40,5 odsto- podsjetila je Mihajlović.
Osvrnula se na pitanje koliko podaci iz sindikalne potrošačke korpe doprinose kreiranju javnih politika i koliko ih socijalni partneri i donosioci odluka uzimaju u obzir prilikom kreiranja javnih politika i tokom kolektivnog pregovaranja.
- Javne politike bi trebale da imaju za cilj oblikovanje života pojedinca i društva u cjelini. S obzirom na takav cilj u nekom idealnom svijetu kreatori politika bi trebali da vode računa o interesu građana i u skladu sa tim da kreiraju odgovarajuće politike koje su po mjeri čovjeka. U tranzicionim društvima, kakvo je i crnogorsko, obično su te mjere kreirane ad hoc pristupima i značile su „gašenje određenih socijalnih požara“, a ne sistemsko rješavanje problema- poručila je Mihajlović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđan Keković istakao je da je odluka da predstave sindikalnu potrošačku korpu proizašla iz želje da pokažu da potrošačka korpa koju je objavljivao MONSTAT ne odražava stvarno stanje potrebe.
- MONSTAT je negdje krajem 2023. godine najavio da on više neće pratiti potrošačku korpu i onda smo mi panično počeli da radimo na tome kako bismo nastavili da imamo jedno mjerilo koje će nam govoriti koliko nam je sredstava potrebno da imamo minimalne dostojanstvene uslove života za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori. Ta potrošačka korpa koju je MONSTAT po posljednji put objavio u decembru iznosila je oko 830 eura. MONSTAT je iz te potrošačke korpe izbacio takozvanu imputiranu rentu – troškove stanovanja. Nema tog građanina ili građanke Crne Gore koji nema neke troškove stanovanja, ali je to izbačeno iz potrošačke korpe. Tako da ste tad imali utisak da za jednu prosječnu zaradu od 800 eura možete da ispunite potrošačku korpu od 830 eura koje je MONSTAT naveo. Smatramo da su ti troškovi koje je MONSTAT objavljivao podrazumijevali stanje mirovanja ili totalne hibernacije svih četiri člana porodice- izjavio je Keković.
Na važnost uključivanja imputirane rente u potrošačku korpu ukazala je koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović.
- Za nas je to veoma važna kategorija troškova zato što nekih deset posto stanovništva živi podstanarskim životom, a veliki je broj onih koji imaju stambeni ili neku drugu vrstu kredita tako da su dodatno opterećeni za taj iznos- navela je Mitrović.
Posebnu zahvalnost na pomoći pri izradi sindikalne potrošačke korpe Mitrović je uputila Institutu za javno zdravlje koji im je pomogao u izradi tablice nutritivnih vrijednosti za utrošak energije četvoročlanog domaćinstva.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković podržala je obračun sindikalne potrošačke korpe i usaglasila se da su agregati između sindikalne potrošačke korpe i minimalne potrošačke korpe koju je proizvodio MONSTAT zaista različiti.
- Iza obje potrošačke korpe stoje potpuno različite metodologije, tako da je minimalna potrošačka korpa uz sve kritike koje smo čuli bila određeni proizvod metodologije koja je postojala kao određeni standard u nedostatku međunarodnog standarda. Standard koji je razvijen za minimalnu potrošačku korpu odnosio se na minimume ishrane i kalorija potrebnih da se zadovolji minimum energetskih potreba za obavljanje lakših fizičkih aktivnosti- pojasnila je Remiković.

1250x600

1084x550

Mihajlović: Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 4,14 milijardi EUR, što je 6,4 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127161136_8e902f73a5048569738a0b8377479efc403d85b2de88a5d16c40412d964d621b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127161136_8e902f73a5048569738a0b8377479efc403d85b2de88a5d16c40412d964d621b" data-rendition-name="original" width="634" height="802" loading="lazy" alt="spoljnotrgovinska razmjena"></figure>  Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 458,1 milion EUR, što je 4,5 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 7,9 odsto veći i iznosio je 3,68 milijardi EUR. - Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,5 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 14,1 odsto- navodi se u saopštenju. U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva, u iznosu od 115,4 miliona EUR, koje čine električna energija 79,9 miliona EUR i ostalo. U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 907 miliona EUR, koje čine drumska vozila 346 miliona EUR i ostalo. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 122,2 miliona EUR, Bosna i Hercegovina 46,2 miliona EUR i Slovenija 33,6 miliona EUR. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 633,4 miliona EUR, Kina 462,9 miliona EUR i Njemačka 365 miliona EUR. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

MONSTAT: Spoljnotrgovinska razmjena 4,14 milijardi EUR

U Crnoj Gori je u oktobru u kolektivnom smještaju ostvareno 137,37 hiljada dolazaka i 374,22 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac" data-rendition-name="original" width="624" height="677" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru"> </figure>  - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 88,4 odsto ostvarili su strani, a 11,6 odsto noćenja domaći turisti- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9" data-rendition-name="original" width="598" height="672" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru "> </figure>  U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u oktobru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 85,7 odsto, glavnom gradu 8,8 odsto, planinskim mjestima 3,3 odsto i ostalim mjestima 2,3 odsto. &nbsp;Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U oktobru ostvareno 374,22 hiljade noćenja

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,15 hiljada eura, u primorskom regionu 2,46 hiljada eura, u sjevernom 1,58 hiljada eura, dok u središnjem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
- Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća - navodi se u saopštenju.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade EUR, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Prosječna cijena kvadrata stana 2,23 hiljade eura

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu veća je 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu je 1,8 odsto veća u odnosu na drugo tromjesečje.
- Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u trećem kvartalu veći su 2,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period - navodi se u saopštenju.
Izvršeni efektivni sati su 0,2 odsto veći u odnosu na drugi kvartal.

Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova

U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.
Procenat preduzeća koja imaju veb sajt u ovoj godini iznosi 87,3 odsto.
- U ovoj godini, procenat broja preduzeća koja imaju veb sajt je porastao 2,7 procentnih poena u odnosu na 2021, odnosno sa 84,6 odsto na 87,3 odsto - navodi se u istraživanju Monstata pod nazivom Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u preduzećima.
U Crnoj Gori je 100 odsto anketiranih preduzeća izjavilo da ima pristup internetu.
Iz Monstata su napomenuli da se podaci odnose samo na preduzeća koja u svom poslovanju koriste internet u ovoj godini.
Od preduzeća koja imaju veb sajt, 78,8 odsto je izjavilo da omogućava pristup proizvodnim katalozima i cjenovnicima, dok 67,4 odsto posjeduje linkove ili reference na profilima društvenih mreža.
Od preduzeća koja imaju pristup internetu, 99,2 odsto je odgovorilo da koristi DSL ili neku drugu vrstu fiksne širokopojasne konekcije sa internetom.
Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 82,8 odsto preduzeća, što predstavlja rast od 0,2 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu.

Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt

U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 956 preduzeća u stranom vlasništvu, pokazuju podaci Monstata.
&nbsp;Ukupan promet stranih filijala prošle godine je iznosio 2,83 milijarde eura.
&nbsp;Učešće broja preduzeća u stranom vlasništvu u Crnoj Gori u ukupnom broju svih aktivnih firmi koje su podnijele finansijske izvještaje iznosi 2,6 odsto, dok je učešće istih u ukupnoj dodatoj vrijednosti 14,7 odsto.
&nbsp;Najviše stranih filijala, po zemljama, je iz Srbije, njih 190. Slijedi Turska, sa 100 filijala, Velika Britanija sa 33, Bosna i Hercegovina sa 31.
&nbsp;Iz Monstata je objašnjeno da statistika stranih filijala opisuje djelatnost poslovnih subjekata koji su rezidenti u izvještajnoj državi – Crnoj Gori, a pod kontrolom su stranih poslovnih subjekata.
&nbsp;Posmatrani su poslovni subjekti u kojima je učešće stranog kapitala (jedne ili više zemalja) u ukupnom kapitalu 50 odsto i više.
&nbsp;Osnovni cilj ove statistike jeste da pokaže učešće ovih poslovnih subjekata u domaćoj ekonomiji i njihov uticaj na nju.

U prošloj godini 956 preduzeća u stranom vlasništvu

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,02 hiljade eura i bila je 0,1 odsto veća u odnosu na avgust.
Prosječna neto zarada u septembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 15,8 odsto.
Prosječna bruto zarada u septembru u Crnoj Gori iznosila je 1,21 hiljadu eura.
&nbsp;- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u septembru u odnosu na avgust zabilježile pad od 0,1 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period porasle 0,2 odsto - navodi se u saopštenju.
Prosječne neto zarade u septembru su, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježile rast u sektorima poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo pet odsto, saobraćaj i skladištenje 1,5 odsto, građevinarstvo i informisanje i komunikacije po jedan odsto, trgovina na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala 0,6 odsto, usluge smještaja i ishrane i stručne, naučne i tehničke djelatnosti po 0,5 odsto, vađenje ruda i kamena i državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje po 0,3 odsto i obrazovanje 0,2 odsto.
Pad prosječne neto zarade u septembru, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je u sektorima poslovanje nekretninama 3,4 odsto, ostale uslužne djelatnosti tri odsto, snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 2,6 odsto, prerađivačka industrija 1,8 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti jedan odsto, snabdjevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 0,8 odsto, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 0,6 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 0,3 odsto i finansijske i djelatnost osiguranja 0,2 odsto.

Monstat: Prosječna zarada u septembru 1,02 hiljade eura

Državni arhiv je veoma važna institucija, ona čuva nacionalno blago iz oblasti kulture. Zato je mnogo upitno kad se počnu popovi uvoditi u institucije kulture i obrazovanja, dok su, sa druge strane, zaposleni u tom arhivu ljudi od kredibiliteta i izuzetne profesionalne odgovornosti na koju se društvo može osloniti da se ništa iz arhiva neće otuđiti - poručila je direktorica NVO Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, naglasila da je Centar za građanska prava tražio sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem sa ciljem da u dobroj namjeri i želji pronađu rješenje koje bi bilo u obostranom interesu.
- U interesu i institucija: da ne uvode popove, kao što se to radilo, &nbsp;kao što želi crkva da utiče na sve segmente našeg društva... I da se umiri javnost i da se sumnje otklone ukoliko bi gospodin Mrvaljević bio voljan da uradi nešto što bi vodilo ka tome. Međutim, s obzirom na naše prijedloge, koji su bili apsolutno zakonski utemeljeni, dobili smo optužbe ,,da ga neće ucjenjivati nevladina organizacija”. To je potpuno pogrešno shvatio, naš pokušaj je da se umiri crnogorska javnost. Pošli smo sa namjerom da je čovjek Cetinjanin, Crnogorac i da će imati sluha za vox populi, međutim, omalovažavao je glas naroda govorivši da je to mali broj ljudi nebitan, da to uopšte nije bitno i da ne vidi ništa sporno u tome da se angažuju popovi crkve Srbije kao volonteri - rekla je ona.
Sporno je, podvlači Pajović-Musić, što je to praksa koja do sada nije postojala.
- Sporono je što volonteri do sada nijesu radili u državnom arhivu, a pogotovo ne iz crkvenih institucija i sporno je to što se uvodi praksa uvođenja popova, danas će biti dva, sjutra će biti pet i uvode se u sistem i niko ne možete da garantuje da ti ljudi pošto polože ispit za arhivare da neće konkurisati na tim mjestima i da se neće zaposliti u državnim institucijama - istakla je Pajović-Musić.
Naglašava da zaposleni u Državnom arhivu uopšte nijesu bili upoznati da bi popovi trebalo da volontiraju, iako je direktor izričito tvrdio suprotno.&nbsp;
- Tako da se ispostavilo da je odluka o tom volonterizmu isključivo njegova. Mi smo pitali da li su arhivu potrebni popovi - nijesu potrebni, to nije bila institucionalna potreba, to je bio njegov lični argument i njegova lična percepcija, njegova lična odluka. Zaposleni nijesu znali i to je bilo njima šokantno, bilo im je šokantno kad su se pojavili da potpišu te ugovore i nijesu bili obaviješteni. On je nama na sastanku izričito insistirao da su zaposleni znali, ali mi znamo da zaposleni nijesu - decidna je Pajović-Musić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKPipw-bHCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajović-Musić: Popovi volonteri u Državnom arhivu nijesu institucionalna potreba, to je lična odluka direktora Mrvaljevića

Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru pretežno oblačno uz uslove za mjestimično, slab snijeg.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od minus jedan do 15 stepeni.

Na jugu sunčano, na sjeveru slab snijeg

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!

Sljedeća misija: Državni arhiv!

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Rusija i Kina su kritikovale Sjedinjene Američke Države zbog vojnog i ekonomskog pritiska na Venecuelu, rekavši Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da se to svodi na "kaubojsko ponašanje" i "zastrašivanje".
Venecuela, koja je zatražila hitan sastanak Savjeta uz podršku Moskve i Pekinga, optužila je Vašington za "najveću iznudu poznatu u našoj istoriji".
- Akcije američke strane su u suprotnosti sa svim ključnim normama međunarodnog prava. Odgovornost Vašingtona je takođe očigledna za stalne katastrofalne posljedice takvog kaubojskog ponašanja - rekao je ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja. On je američku blokadu nazvao "činom agresije".
Kineski predstavnik Sun Lei je rekao da se njegova zemlja protivi svim aktima unilateralizma i maltretiranja i podržava sve zemlje u odbrani njihovog suvereniteta i nacionalnog dostojanstva.
Sjedinjene Američke Države su rasporedile značajne vojne snage na Karibima i nedavno su presrele tankere za naftu kao dio pomorske blokade protiv venecuelanskih brodova za koje smatraju da su pod sankcijama.
Na sastanku u utorak, američki ambasador Majk Valc odgovorio je na kritike rekavši: "Sjedinjene Američke Države će učiniti sve što je u njihovoj moći da zaštite našu hemisferu, naše granice i američki narod."
Venecuelanski ambasador Semjuel Monkada rekao je Savjetu UN-a: "Nalazimo se u prisustvu sile koja djeluje izvan međunarodnog prava, zahtijevajući da Venecuelanci napuste našu zemlju i predaju je. Ovo je najveća iznuda poznata u našoj istoriji."
Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke zemlje, za finansiranje "narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Karakas negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu drogom i tvrdi da Vašington nastoji da svrgne njegovog predsjednika Nikolasa Madura kako bi zaplijenio venecuelanske rezerve nafte, najveće na svijetu.
Američka vlada ponudila je nagradu od 50 miliona dolara za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do hapšenja Madura, odanog saveznika ruskog lidera Vladimira Putina.
Od septembra, američke snage su izvele desetine zračnih napada na brodove za koje Vašington, bez ikakvih dokaza, tvrdi da su prevozili drogu. Više od 100 ljudi je poginulo.

Venecuela optužila SAD za najveću iznudu u istoriji

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Tag: monstat