Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 2.600.000 dolazaka turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i tri posto više u odnosu na uporedni period 2019. godine.
- Ove godine smo imali zaista dobru predsezonu i odličnu postsezonu, što potvrđuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT prema kojima smo u oktobru imali deset odsto više dolazaka u odnosu na oktobar prethodne godine- navela je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović.
Vujović ističe da o uspjehu postsezone govore i rezultati ankete turističke privrede koju je Nacionalna turistička organizacija sprovela.
- Prema rezultatima ankete, preko 85 posto ispitanika je zadovoljno rezultatima postsezone. Anketa je takođe pokazala da je turistička privreda zaista optimistična kada su u pitanju najave za novogodišnje praznike. Više od 65 posto ispitanika smatra da će ova godina biti uspješna za Crnu Goru i vjerujemo da su tome doprinijeli odlični programi lokalnih turističkih organizacija. Činjenica je da većina gradova na primorju ima organizovani doček Nove godine na otvorenom, ali i dobre hotelske aranžmane. To privlači goste iz regiona, ali i šire- saopštila je ona.
Ovako dobrim rezultatima u sektoru turizma doprinio je i niz promotivnih aktivnosti koje je Nacionalna turistička organizacija sprovela u 2025. godini. Vujović najavljuje da značajne prilike za promociju Crne Gore predstoje i u 2026. godini.
- Tokom 2025. godine smo imali promotivne aktivnosti na preko 20 tržišta, imali smo oko 18 sajamskih nastupa, brojne studijske posjete medija i turoperatora. U Crnu Goru smo doveli oko 180 turoperatora, imali brojne marketinške kampanje – 18 u okviru podsticajnih mjera sa značajnim turoperatorima iz Evrope, SAD i Kanade. Pred nama su brojni sajamski nastupi u 2026. godini. Pripremamo se za nastupe u Njujorku, Madridu, Štutgartu, Berlinu i brojnim drugim tržištima. Destinacijski spot NTOCG osvojio je čak osam prestižnih nagrada tokom 2025. godine na svjetskim festivalima turističkih filmova, nalazeći se rame uz rame sa destinacijama kao što su Švajcarska i Saudijska Arabija, na šta smo posebno ponosni. Nadamo se da će i 2026. biti uspješna za nas- kazala je predstavnica NTOCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MONSTAT: Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno 2.600.000 dolazaka turista u Crnu Goru

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,2 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u novembru su u odnosu na oktobar u prosjeku bile niže 0,4 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama povrće, voće, usluge smještaja, hljeb i žitarice- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Potrošačke cijene su u periodu od januara do novembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u novembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, prevoz 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, zdravlje i rekreacija i kultura po 0,1 odsto.&nbsp;
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 1,8 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, alkoholna pića i duvan, ostala dobra i usluge, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana po 0,1 odsto.&nbsp;
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Monstat: Inflacija u novembru 4,2 odsto

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu iznosila je 17,5 miliona EUR.
&nbsp;Iz Monstata je saopšteno da je od toga vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 7,1 milion EUR ili 40,5 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 10,4 miliona EUR ili 59,5 odsto.
- Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi rast od 9,9 odsto, pri čemu je zabilježen rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata jedan odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Zabilježen je i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača od 16,8 odsto.
U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u trećem kvartalu, povrće učestvuje sa 20,4 odsto, sirovo kravlje mlijeko 16,4 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 15,1 odsto, kokošija jaja 13,9 odsto, ostali proizvodi 12,7 odsto, grožđe 8,4 odsto, svježe voće 6,2 odsto, svježa riba 5,2 odsto, prerađevine od voća i grožđa jedan odsto, industrijsko bilje 0,6 odsto i žito 0,1 odsto.

MONSTAT: Vrijednost otkupa 17,5 miliona EUR

Prema istraživanju Centra za edukaciju, informisanje i istraživanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) sindikalna potrošačka korpa za IV kvartal 2025. godine u Crnoj Gori iznosi 2.045 eura, što je za 195 eura više u odnosu na isti period prije dvije godine kada je objavljena prva sindikalna potrošačka korpa.
- U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda i troškova obrazovanja i kulture, a povećanja su zabilježena u kategoriji troškova stanovanja i komunalija, kao i troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja. Došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda za 15 eura u nominalnom iznosu ili 2,33 posto. Kod troškova stanovanja i komunalija došlo je do rasta od pet eura u nominalnom iznosu ili 1,96 odsto zbog pojačane sezone grijanja i većeg prosječnog računa za električnu energiju u četvrtom kvartalu. Kategorija troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana za deset eura i sada iznosi 145 eura što je rast od 7,41 odsto. Rast troškova u ovoj kategoriji se dominantno dogodio zbog porasta cijena ljekova. Kod kategorije troškova za obrazovanje i kulturu zabilježen je drastičan pad troškova za 30 eura. U trećem kvartalu došlo je do rasta troškova ove kategorije za 30 eura jer smo imali pojačanu potrebu za opremanjem đaka za školu, u četvrtom kvartalu te potrebe nemamo, te se ova kategorija vraća na prvobitni nivo od 105 eura koliko je iznosila u drugom kvartalu 2025. godine. Ukupno gledano sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal je za 30 eura manja u odnosu na potrošačku korpu za treći kvartal- saopštio je Marko Subotić, Savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine ukupna sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine se povećala se 75 eura, odnosno 3,81 odsto za godinu dana.
- Prva sindikalna potrošačka korpa objavljena je 2023. godine i iznosila je 1.850 eura. U čak sedam kategorija troškova je dolazilo do promjena – troškovi prehrambenih proizvoda porasli su za 50 eura, troškovi imputirane rente su zabilježili povećanje od 40 eura, troškovi tekućeg održavanja deset eura, troškovi stanovanja i komunalija 40 eura, troškovi proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 15 eura, obrazovanja i kulture pet eura, a troškovi ljetovanja su porasli za 35 eura. Kada bismo poredili stanje danas i stanje prije dvije godine iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za 195 eura ili 10,54 odsto- naveo je Subotić.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović podsjetila je da je prema podacima Uprave za statistiku prosječna neto zarada za oktobar mjesec iznosila je 1.016 eura.
- Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Po zvaničnim podacima Poreske uprave oko 70 odsto zaposlenih primaju zaradu do iznosa prosječne zarade, dok oko 105.000 zaposlenih primaju zaradu od 800 eura koliko iznosi jedna od dvije minimalne zarade i to ona za šesti i viši stepen stručne spreme. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori ima gotovo 17.000 samohranih roditelja čija su djeca mlađa od 25 godina, od čega više od 11.000 njih čine samohrane majke. Stopa siromaštva iznosi 20 procenata, a ako iz dohotka isključimo socijalne transfere i penzije tada stopa rizika od siromaštva iznosi 40,5 odsto- podsjetila je Mihajlović.
Osvrnula se na pitanje koliko podaci iz sindikalne potrošačke korpe doprinose kreiranju javnih politika i koliko ih socijalni partneri i donosioci odluka uzimaju u obzir prilikom kreiranja javnih politika i tokom kolektivnog pregovaranja.
- Javne politike bi trebale da imaju za cilj oblikovanje života pojedinca i društva u cjelini. S obzirom na takav cilj u nekom idealnom svijetu kreatori politika bi trebali da vode računa o interesu građana i u skladu sa tim da kreiraju odgovarajuće politike koje su po mjeri čovjeka. U tranzicionim društvima, kakvo je i crnogorsko, obično su te mjere kreirane ad hoc pristupima i značile su „gašenje određenih socijalnih požara“, a ne sistemsko rješavanje problema- poručila je Mihajlović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđan Keković istakao je da je odluka da predstave sindikalnu potrošačku korpu proizašla iz želje da pokažu da potrošačka korpa koju je objavljivao MONSTAT ne odražava stvarno stanje potrebe.
- MONSTAT je negdje krajem 2023. godine najavio da on više neće pratiti potrošačku korpu i onda smo mi panično počeli da radimo na tome kako bismo nastavili da imamo jedno mjerilo koje će nam govoriti koliko nam je sredstava potrebno da imamo minimalne dostojanstvene uslove života za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori. Ta potrošačka korpa koju je MONSTAT po posljednji put objavio u decembru iznosila je oko 830 eura. MONSTAT je iz te potrošačke korpe izbacio takozvanu imputiranu rentu – troškove stanovanja. Nema tog građanina ili građanke Crne Gore koji nema neke troškove stanovanja, ali je to izbačeno iz potrošačke korpe. Tako da ste tad imali utisak da za jednu prosječnu zaradu od 800 eura možete da ispunite potrošačku korpu od 830 eura koje je MONSTAT naveo. Smatramo da su ti troškovi koje je MONSTAT objavljivao podrazumijevali stanje mirovanja ili totalne hibernacije svih četiri člana porodice- izjavio je Keković.
Na važnost uključivanja imputirane rente u potrošačku korpu ukazala je koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović.
- Za nas je to veoma važna kategorija troškova zato što nekih deset posto stanovništva živi podstanarskim životom, a veliki je broj onih koji imaju stambeni ili neku drugu vrstu kredita tako da su dodatno opterećeni za taj iznos- navela je Mitrović.
Posebnu zahvalnost na pomoći pri izradi sindikalne potrošačke korpe Mitrović je uputila Institutu za javno zdravlje koji im je pomogao u izradi tablice nutritivnih vrijednosti za utrošak energije četvoročlanog domaćinstva.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković podržala je obračun sindikalne potrošačke korpe i usaglasila se da su agregati između sindikalne potrošačke korpe i minimalne potrošačke korpe koju je proizvodio MONSTAT zaista različiti.
- Iza obje potrošačke korpe stoje potpuno različite metodologije, tako da je minimalna potrošačka korpa uz sve kritike koje smo čuli bila određeni proizvod metodologije koja je postojala kao određeni standard u nedostatku međunarodnog standarda. Standard koji je razvijen za minimalnu potrošačku korpu odnosio se na minimume ishrane i kalorija potrebnih da se zadovolji minimum energetskih potreba za obavljanje lakših fizičkih aktivnosti- pojasnila je Remiković.

1250x600

Mihajlović: Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 4,14 milijardi EUR, što je 6,4 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127161136_8e902f73a5048569738a0b8377479efc403d85b2de88a5d16c40412d964d621b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127161136_8e902f73a5048569738a0b8377479efc403d85b2de88a5d16c40412d964d621b" data-rendition-name="original" width="634" height="802" loading="lazy" alt="spoljnotrgovinska razmjena"></figure>  Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 458,1 milion EUR, što je 4,5 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 7,9 odsto veći i iznosio je 3,68 milijardi EUR. - Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,5 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 14,1 odsto- navodi se u saopštenju. U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva, u iznosu od 115,4 miliona EUR, koje čine električna energija 79,9 miliona EUR i ostalo. U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 907 miliona EUR, koje čine drumska vozila 346 miliona EUR i ostalo. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 122,2 miliona EUR, Bosna i Hercegovina 46,2 miliona EUR i Slovenija 33,6 miliona EUR. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 633,4 miliona EUR, Kina 462,9 miliona EUR i Njemačka 365 miliona EUR. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

MONSTAT: Spoljnotrgovinska razmjena 4,14 milijardi EUR

U Crnoj Gori je u oktobru u kolektivnom smještaju ostvareno 137,37 hiljada dolazaka i 374,22 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac" data-rendition-name="original" width="624" height="677" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru"> </figure>  - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 88,4 odsto ostvarili su strani, a 11,6 odsto noćenja domaći turisti- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9" data-rendition-name="original" width="598" height="672" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru "> </figure>  U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u oktobru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 85,7 odsto, glavnom gradu 8,8 odsto, planinskim mjestima 3,3 odsto i ostalim mjestima 2,3 odsto. &nbsp;Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U oktobru ostvareno 374,22 hiljade noćenja

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,15 hiljada eura, u primorskom regionu 2,46 hiljada eura, u sjevernom 1,58 hiljada eura, dok u središnjem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
- Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća - navodi se u saopštenju.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade EUR, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Prosječna cijena kvadrata stana 2,23 hiljade eura

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu veća je 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu je 1,8 odsto veća u odnosu na drugo tromjesečje.
- Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u trećem kvartalu veći su 2,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period - navodi se u saopštenju.
Izvršeni efektivni sati su 0,2 odsto veći u odnosu na drugi kvartal.

Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova

U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.
Procenat preduzeća koja imaju veb sajt u ovoj godini iznosi 87,3 odsto.
- U ovoj godini, procenat broja preduzeća koja imaju veb sajt je porastao 2,7 procentnih poena u odnosu na 2021, odnosno sa 84,6 odsto na 87,3 odsto - navodi se u istraživanju Monstata pod nazivom Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u preduzećima.
U Crnoj Gori je 100 odsto anketiranih preduzeća izjavilo da ima pristup internetu.
Iz Monstata su napomenuli da se podaci odnose samo na preduzeća koja u svom poslovanju koriste internet u ovoj godini.
Od preduzeća koja imaju veb sajt, 78,8 odsto je izjavilo da omogućava pristup proizvodnim katalozima i cjenovnicima, dok 67,4 odsto posjeduje linkove ili reference na profilima društvenih mreža.
Od preduzeća koja imaju pristup internetu, 99,2 odsto je odgovorilo da koristi DSL ili neku drugu vrstu fiksne širokopojasne konekcije sa internetom.
Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 82,8 odsto preduzeća, što predstavlja rast od 0,2 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu.

Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt

U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 956 preduzeća u stranom vlasništvu, pokazuju podaci Monstata.
&nbsp;Ukupan promet stranih filijala prošle godine je iznosio 2,83 milijarde eura.
&nbsp;Učešće broja preduzeća u stranom vlasništvu u Crnoj Gori u ukupnom broju svih aktivnih firmi koje su podnijele finansijske izvještaje iznosi 2,6 odsto, dok je učešće istih u ukupnoj dodatoj vrijednosti 14,7 odsto.
&nbsp;Najviše stranih filijala, po zemljama, je iz Srbije, njih 190. Slijedi Turska, sa 100 filijala, Velika Britanija sa 33, Bosna i Hercegovina sa 31.
&nbsp;Iz Monstata je objašnjeno da statistika stranih filijala opisuje djelatnost poslovnih subjekata koji su rezidenti u izvještajnoj državi – Crnoj Gori, a pod kontrolom su stranih poslovnih subjekata.
&nbsp;Posmatrani su poslovni subjekti u kojima je učešće stranog kapitala (jedne ili više zemalja) u ukupnom kapitalu 50 odsto i više.
&nbsp;Osnovni cilj ove statistike jeste da pokaže učešće ovih poslovnih subjekata u domaćoj ekonomiji i njihov uticaj na nju.

U prošloj godini 956 preduzeća u stranom vlasništvu

U periodu kada Crna Gora bilježi snažan rast saobraćaja, ali i sve izraženije infrastrukturne izazove, pitanja razvoja puteva, aerodroma, željeznice i nacionalne avio-kompanije nalaze se u samom vrhu javnog interesa. Od poslovanja ToMontenegra, novih avio destinacija, dolaska novih vozova, preko izgradnje druge dionice auto-puta i obilaznice oko Budve, do svakodnevnih gužvi u Podgorici – građani traže konkretne odgovore, rokove i rješenja.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević u intervjuu za Portal ETV govori o postignutim rezultatima, razlozima kašnjenja pojedinih projekata, planovima za naredni period i izazovima koji stoje pred resorom saobraćaja.
<h2>ToMontenegro bilježi pozitivne rezultate i stabilno poslovanje</h2>
Portal ETV: Kako ocjenjujete rad i rezultate poslovanja avio-kompanije ToMontenegro? Da li ste zadovoljni sadašnjim menadžmentom koji rukovodi ovim državnim preduzećem?
VUKIĆEVIĆ: Poslovanje kompanije ToMontenegro u prethodnom periodu ocjenjujem kao vrlo uspješno. Kompanija je opslužila više od 500.000 putnika i ostvarila pozitivan finansijski rezultat, što je posebno značajno imajući u vidu činjenicu da je u julu 2024. godine poslovala sa gubitkom.
To pokazuje da su preduzete mjere, kao i način upravljanja kompanijom, dali konkretne i mjerljive rezultate. Smatram da je bila ispravna odluka da Odbor direktora i Ministarstvo saobraćaja pruže podršku Vukadinu Stojanoviću za direktora kompanije, iako su postojala mišljenja da nacionalnu avio-kompaniju treba da vodi strani menadžment. Rezultati koje danas imamo potvrđuju da znanje, odgovornost i posvećenost postoje i unutar sistema.
<h2>Druga dionica auto-puta: složen proces uz međunarodne standarde</h2>
Portal ETV: Zašto, iako je to više puta najavljeno, u ovoj godini nije počela izgradnja druge dionice auto-puta? Kada će izgradnja zaista početi?
VUKIĆEVIĆ: Kako je poznato, Monteput je nadležan za sprovođenje tendera koji se realizuje u bliskoj saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. S obzirom na to da svaka pojedinačna faza tendera mora dobiti saglasnost EBRD-a, postupak je nužno složen i vremenski zahtjevniji, ali upravo takav okvir garantuje punu usklađenost sa međunarodnim pravilima i najvišim standardima transparentnosti.
Određena dinamika procesa bila je uslovljena objektivnim i opravdanim razlozima. Prije svega, izvršena je izmjena trase kako bi se izbjegao veći broj stambenih i drugih objekata, čime su spriječeni dodatni troškovi, eksproprijacije i potencijalni pravni sporovi. Paralelno s tim, izrađena je Studija uticaja na životnu sredinu (ESIA), kao jedan od ključnih preduslova za dobijanje međunarodne finansijske podrške.
Takođe, bilo je neophodno sačekati formalno odobrenje sredstava od strane Evropske komisije i EBRD-a, što je podrazumijevalo detaljne tehničke, finansijske i proceduralne provjere. Upravo zahvaljujući tom procesu, Crna Gora je obezbijedila značajna grant sredstva, što dugoročno predstavlja veliku korist za državu i njene građane.
Očekujem da će u narednim danima, nakon dobijanja konačne saglasnosti EBRD-a, biti objavljena završna rang lista ponuđača. Želim da istaknem da su kolege iz Ministarstva saobraćaja i Monteputa naporno radile kako bi se ispunile sve obaveze i stvorili uslovi da sredstva budu odobrena.
<h2>Novi vozovi: obezbijeđeno 30 miliona eura</h2>
Portal ETV: Kada će u Crnu Goru stići najavljeni novi vozovi i koliko će koštati?
VUKIĆEVIĆ: Crna Gora je obezbijedila 30 miliona eura od Evropska banka za obnovu i razvoj za nabavku novih vozova. Prva faza tendera je završena, a u drugoj fazi ponuđači će precizirati rokove isporuke, koji su ključni za konačan vremenski okvir.
Nabavka novih vozova je proces koji zahtijeva vrijeme, ali je najvažnije da je procedura započeta, zahvaljujući velikom angažmanu kolega iz ŽPCG. Ministarstvo saobraćaja je, u saradnji sa Ministarstvom finansija, obezbijedilo podršku željezničkim preduzećima u skladu sa zakonskim okvirima, kako bi se postojeća vozna sredstva održavala i unapređivala do dolaska novih.
<h2>Aerodromi se spremaju za rekordnu sezonu</h2>
Portal ETV: Aerodromi moraju da se pripreme za proljeće i nove letove niskobudžetne kompanije Wizz Air. Da li će im Vlada odobriti sredstva za nove hangare? Šta bi ta pomoć značila i kolika bi konkretno bila?
VUKIĆEVIĆ: Aerodromi Crne Gore raspolažu sopstvenim sredstvima koja će biti usmjerena na proširenje kapaciteta i pripremu za predstojeću sezonu. Ministarstvo saobraćaja pruža punu logističku i institucionalnu podršku, a saradnja je na vrlo dobrom nivou.
Kada je riječ o hangarima, resor saobraćaja bi podržao takvo rješenje, ali isključivo nakon što se pravno i imovinski jasno utvrdi da je takva investicija moguća i opravdana. Kupovina same kompanije Vektra Aviation, o kojoj se spekulisalo, za Ministarstvo saobraćaja je neprihvatljiva. Uvjereni smo da ćemo narednu sezonu iznijeti na odgovoran način.
<h2>Više od 130 destinacija – infrastrukturni izazov</h2>
Portal ETV: Mogu li se brzo uraditi određena proširenja aerodromskih kapaciteta kako bi se makar donekle bili spremni za znatno veći broj letova i rotacija iz Podgorice od proljeća?
VUKIĆEVIĆ: Plan pripreme za predstojeću sezonu je već definisan. Očekuje nas više od 70 destinacija iz Podgorice i preko 60 iz Tivta, što će sezonu učiniti izuzetno izazovnom. Svjesni smo infrastrukturnih ograničenja, ali je unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore jasan prioritet.
Za neke stvari je, ipak, potrebno strpljenje – ne može se u kratkom roku nadoknaditi višegodišnji izostanak ulaganja. Važno je da se sada radi planski, odgovorno i u kontinuitetu.
<h2>Obilaznica oko Budve – ključni projekat za jug</h2>
Portal ETV: Kada će početi izgradnja obilaznice oko Budve?
VUKIĆEVIĆ: Ovaj projekat predstavlja logičan nastavak bulevara Tivat–Jaz, stvarajući kontinuitet u modernizaciji saobraćajnice duž obale.
Obilaznica je planirana kao dio brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja. Ova saobraćajnica, zajedno sa autoputem Bar–Boljare, identifikovana je kao prioritetni projekat u oblasti putne infrastrukture, jer ne samo da je dio Trans-evropske mreže puteva, već i ključni element za unapređenje saobraćaja i smanjenje saobraćajnih gužvi.
Raspisan je tender za izbor izvođača radova, a rok za realizaciju projekta je 48 mjeseci, uključujući izradu glavnog projekta i izvođenje radova. Tender sprovodi Monteput, i očekujemo da će izvođač uskoro biti izabran.
Riječ je o projektu od izuzetnog značaja, koji će značajno rasteretiti saobraćaj na jugu Crne Gore i unaprijediti bezbjednost i protočnost saobraćaja.
<h2>Infrastruktura širom države: projekti u realizaciji i pripremi</h2>
Ministarstvo trenutno sprovodi nekoliko važnih projekata, a svi su od posebnog značaja za unapređenje saobraćajne infrastrukture. Radovi se odvijaju u svim dijelovima države, na sljedećim putnim pravcima:
Sanacija klizišta „Sokolovina“ – kritična tačka na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac
Izgradnja puta petlja „Veruša“ – Lopate
Izgradnja puta Bar – Kamenički Most – Krute
Rekonstrukcija puta Jasenovo Polje – Zaborje
Rekonstrukcija puta Petnjica – Bioče
Rekonstrukcija ulice Vojisavljevića i izgradnja bulevara
Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz i izgradnja bulevara
Rekonstrukcija mosta Đurđevića Tara
Adaptacija regionalnog puta Čevo – Bijele Poljane, dionica Čevo – Ubli
Rekonstrukcija mosta Kruče
Što se tiče projekata koji će započeti naredne godine, u ovom trenutku imamo potpisane ugovore za tri projekta, čija će realizacija početi u prvoj polovini naredne godine:
Rekonstrukcija puta Dobrakovo – Bijelo Polje
Rekonstrukcija regionalnog puta Vladimir – Ostros
Rekonstrukcija puta Pljevlja – Đajevića Han
Takođe, u toku je sprovođenje procedure za izbor izvođača radova za još devet projekata:
Izgradnja Zapadne obilaznice
Rekonstrukcija puta Donji Ulići – Rijeka Crnojevića
Rekonstrukcija puta Berane – Rožaje
Izgradnja auto-puta Mateševo – Andrijevica
Izgradnja obilaznice Budva
Izgradnja mosta na Šćepan Polju
Izgradnja mosta preko Tare kod Mojkovca
Izgradnja mosta preko Morače – nastavak bulevara Vojisavljevića
Izgradnja puta Dinoša – Cijevna – Zatrijebačka veza sa bulevarom Podgorica – Tuzi
Svi navedeni projekti započeće ove godine.
Jačanje flote, ali isključivo u okviru zakona&nbsp;
Portal ETV: Da li nacionalna avio-kompanija planira kupovinu novog aviona? Da li država namjerava da pomogne u tome i u kom iznosu?
VUKIĆEVIĆ: Nacionalna avio-kompanija planira jačanje flote u narednim godinama. Kada je riječ o podršci države, ona će biti pružena isključivo u okviru zakonskih mogućnosti, imajući u vidu stroga pravila o državnoj pomoći, posebno probleme koji su u vezi sa tim postojali u nekom prethodnom vremenu. Velo je izvjesno i da će u skorijem periodu biti iznajmljen jedan avion koji će značajno doprinijeti operativnim rezultatima kompanije.
<h2>Saobraćajni kolaps Podgorice traži koordinaciju sa Glavnim gradom&nbsp;</h2>
Portal ETV: Podgorica se nalazi u saobraćajnom kolapsu. Imate li rješenje za ovaj problem — viziju i konkretan način kako ga riješiti?
VUKIĆEVIĆ: Problemi sa saobraćajnim gužvama u gradskom jezgru Podgorice primarno su u nadležnosti lokalne samouprave. Ministarstvo saobraćaja, kroz planiranu izgradnju obilaznica i unapređenje putne infrastrukture, nastoji da doprinese rasterećenju saobraćaja i boljoj povezanosti, ali se trajno rješenje može postići samo kroz koordinaciju sa Glavnim gradom.

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Bez napajanja električnom energijom do sjutra će biti 215 korisnika koji se napajaju sa 10 kV dalekovoda Rijeka Crnojevića.
To je saopšteno iz CEDIS-a.
Iz ove kompanije najavljuju da će zbog kvara na 35 kV dalekovodu „Glava Zete – Kličevo“ bez napajanja električnom energijom do sjutra biti potrošači u naseljima Povija, Norina i Jovan Do.
I 115 korisnika koji se napajaju sa dalekovoda 10 kV „Hoti“ i 680 korisnika koji se napajaju sa dalekovoda 10 kV „Vazdusni Tuzi“ takođe će biti bez struje do sjutra.

Više stotina korisnika u cetinjskoj, nikšićkoj i Opštini Tuzi bez struje do sjutra

Vodostaj rijeke Zete je porastao i u nekoliko naselja voda je došla do kuća. Mještani su bili primorani da napuste domove.
- U Pažićima je voda došla do kuća. Mještani su sve sami završili na vrijeme, prije nego što je počelo, napustili su domove. Sad nas je jedna porodica zvala, voda im je blizu kuće, dolaze za pijesak kako bi pokušali da spriječe da im kuća poplavi - kazali su za Portal Analitika iz Službe zaštite i spašavanja Danilovgrad.&nbsp;
Ističu da je trenutno ugroženo četiri - pet kuća, koje su prve do rijeke Zete.&nbsp;
Kritično je i u mjestu Bogićevići.&nbsp;
&nbsp;- U Bogićevićima dvije - tri kuće su ugrožene. Te kuće su i ranije plavile, ali odavno nije bilo poplava. Danas je voda nenormalno brzo stigla do kuća - kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;
Dodaju da je poplavljen veliki broj manjih mostova.&nbsp;
- Poplavljeni su skoro svi manji mostovi, saobraćaj je prekinut. Poplavio je most u mjestu Dobre Polje, na Moravici put manastira Ždrebaonik, u Spužu na dvije lokacije su poplavljeni mostovi i saobraćanje je prekinuto.... Iz pravca Pričelja prema Spužu most je, takođe, potopljen - kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;

Danilovgrad: Voda došla do kuća, mještani morali da napuste domove

Fudbaleri Nigerije ubjedljivo su pobijedili Mozambik (4:0), u osmini finala Kupa afričkih nacija.
Trio u sastavu Viktor Osimen, Ademola Lukman i Akor Adams obilježili su susret u Fesu.
Već poslije prvog poluvremena je bilo jasno da će ekipa u zelenom opravdati ulogu favorita.
Dvostruki asistent bio je Adams – Lukman je pogodio u 20, a Osimen u 25. minutu.
Osimen je u 47. minutu povisio rezultat, na dodavanje Lukmana, da bi napadač Atalante bio asistent u 75. minutu, kada se u strijelce upisao Adams, prvotimac Sevilje.
Nigerija je nastavila sa odličnim partijama i u četvrtom meču na kontinentalnoj smotri odnijela pobjedu.
Naredni rival, u subotu od 17.00 u Marakešu, biće joj bolji iz duela Alžir – DR Kongo.

Tag: monstat