Učešće sudija Upravnog suda Crne Gore na okruglom stolu sudija upravnih sudova Crne Gore i Srbije predstavlja nastavak aktivnosti usmjerenih ka jačanju regionalne saradnje i unapređenju efikasnosti upravnog sudovanja u skladu sa evropskim standardima, saopšteno je iz Upravnog suda.
Predsjednik i sudije Upravnog suda Crne Gore učestvovali su na okruglom stolu sudija upravnih sudova dvije zemlje, koji je održan 13. februara u hotelu Mona Plaza u Beogradu, u organizaciji OECD/SIGMA.
- Okrugli sto bio je posvećen razmjeni iskustava u vezi sa značajnim porastom broja tužbi zbog ćutanja uprave, koje u posljednjih nekoliko godina predstavljaju jedan od glavnih izazova u radu upravnih sudova u Crnoj Gori i Srbiji. Povećan priliv predmeta utiče na opterećenost sudija i produženje trajanja postupaka, što može ograničiti pravovremen i efikasan pristup pravdi - saopšteno je iz Upravnog suda. 
 
Tokom uvodnih izlaganja predstavljeni su statistički pokazatelji, uzroci povećanog broja predmeta, kao i mjere koje su planirane ili već preduzete radi prevazilaženja postojećih izazova. 
 
U radu okruglog stola učestvovali su i predstavnici pravosuđa država članica Evropske unije, uključujući sudije iz Slovenije i Austrije, koji su predstavili svoja iskustva i prakse u postupanju u sličnim situacijama. 
 
- Diskusija je bila usmjerena na identifikovanje mogućih rješenja i mjera koje bi doprinijele smanjenju zloupotrebe procesnih prava i obezbjeđivanju efikasnog i pravovremenog pristupa pravdi za sve građane - kazali su iz Upravnog suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Unapređenje efikasnosti upravnog sudovanja kroz razmjenu regionalnih i evropskih iskustava

Upravni sud odbacio je kao nedozvoljenu tužbu Mirjane Pajković kojom je osporila raspisani javni poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od 1. oktobra 2025. godine za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore i odluku 4. decembra o predlogu kandidata za Zaštitnika.
U Upravnom sudu cijene da se protiv ovakvih odluka ne može podnijeti tužba, jer predsjednik ima pravo da predlaže kandidata za Zaštitnika na osnovu Ustava.
Na prijedlog predsjednika države, 27. decembra prošle godine Siniša Bjeković je jednoglasnom podrškom u Skupštini izabran za novi mandat na čelu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Kako navode iz Upravnog suda, tužba je odbačena u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore prema kojoj se Zaštitnik imenuje u skladu sa Ustavom, kao i odredbe Ustava Crne Gore, prema kojoj predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
- Primjenom odredbe Zakona o upravnom sporu kojom je određeno da se upravni spor ne može voditi protiv akta donijetog u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Skupština Crne Gore i predsjednik Crne Gore, a cijeneći pravnu prirodu akta koji se tužbom osporava u odnosu na ustavna i zakonska određenja, ovaj sud je našao da se protiv predloga predsjednika Crne Gore da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore bude imenovan Siniša Bjeković, te javnog poziva koji je predsjednik raspisao za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ne može voditi upravni spor, jer su isti donijeti u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Predsjednik Crne Gore - naveli su u Upravnom sudu.

Upravni sud odbacio tužbu Mirjane Pajković u vezi izbora Ombudsmana

Goran Jovetić je danas podnio ostavku na mjesto državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja, nakon što je Upravni sud donio drugu presudu u njegovu korist zbog razrješenja sa ove funkcije, ističući da na ovaj način doprinosi da se, poštujući presude Upravnog suda, zakonito okonča ovaj postupak.
On je, u saopštenju koje je dostavio javnosti, naveo da je Upravni sud 24. decembra 2025. donio presudu kojom je drugi put poništio rješenje Vlade od 17. januara o njegovom razrješenju.
- Upravni sud je i presudom od 21. novembra 2024. godine poništio prethodno rješenje Vlade od 27. juna te godine, kojim sam prvi put razriješen dužnosti državnog sekretara. Kao što sam i ranije isticao u obraćanju javnosti, kao građanin Crne Gore koji je značajan dio profesionalne karijere proveo u sistemu javne uprave i kao doktor nauka Univerziteta Crne Gore, imao sam povjerenje u institucije sistema i njihov kapacitet da utvrde zakonitost spornih odluka. Dvije presude Upravnog suda, donijete po tužbama, nedvosmisleno su potvrdile osnovanost mojih navoda - istakao je Jovetić.
Imajući u vidu navedene činjenice, kao i okolnost da su oba rješenja Vlade pravosnažno poništena kao nezakonita, te da je Ministarstvo i u prethodna dva slučaja predlagalo nezakonita rješenja, 6. februara je podnio ostavku na mjesto državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Na ovaj način doprinosim da se, poštujući presude Upravnog suda, zakonito okonča ovaj postupak - istakao je Jovetić.
Podsjeća da je na funkciju državnog sekretara imenovan 2023. na prijedlog potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja, Nika Đeljošaja, isključivo na osnovu profesionalnih i stručnih referenci i rezultata ostvarenih u dugogodišnjem radu u organima državne uprave.&nbsp;
- Sa mojim profesionalnim referencama ministar Đeljošaj je bio upoznat, imajući u vidu da smo dio karijere zajedno proveli u Ministarstvu javne uprave, obavljajući funkcije državnih sekretara. Na prijedlog Đeljošaja razriješen sam dužnosti državnog sekretara 27. juna 2024. godine. Smatrajući da su i postupak razrješenja i samo rješenje Vlade bili suprotni zakonu, pokrenuo sam upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore, nakon čega je navedeno rješenje poništeno presudom od 21. novembra 2024. godine - rekao je Jovetić.
Uprkos toj presudi, kako ističe, Vlada je 17. januara 2025. godine ponovo donijela rješenje o mom razrješenju, koje je Upravni sud Crne Gore presudom od 24. decembra 2025. godine takođe poništio.
- Svoja prava u vezi sa pretrpljenom štetom ostvariću u okviru drugih pravnih postupaka - poručio je Jovetić.

1084x550

Jovetić podnio ostavku na mjesto državnog sekretara Ministarstva ekonomskog razvoja

The Supreme Court of Montenegro announced that it has upheld a request for the review of a court decision in a dispute concerning the awarding of the Thirteenth of July Award, annulled the decision of the Administrative Court, and returned the case for renewed proceedings and decision-making.
The proceedings were initiated following a lawsuit filed by Dragan Hajduković from Cetinje against the decision of the Ministry of Culture and Media - the Jury for the Awarding of the Thirteenth of July Award for 2025. By that decision, the award was granted to Miloš Karadaglić, Bećir Vuković and Veljo Stanišić. Hajduković challenged the decision, claiming that all three awards were granted within a single field - culture and artistic creativity - thereby violating Article 17 of the Law on State Awards, which stipulates that only one Thirteenth of July Award may be granted in a single field.
At the end of July, the Administrative Court dismissed the lawsuit as inadmissible, stating that the decision on awarding the prize was not an administrative act deciding on a right or legal interest of the plaintiff.
Hajduković subsequently filed a request for the review of the court decision, arguing that there had been a violation of substantive law and the rules of administrative procedure.
In the reasoning of its judgment, the Supreme Court stated that the conclusion of the Administrative Court could not be considered correct. The Court recalled that the awarding of the Thirteenth of July Award is based on a public call, which constitutes a competitive procedure, a special form of a public promise of a reward. In such a procedure, participants have the right to seek annulment of the decision if the award was not granted in accordance with the rules of the competition and the law.
The Court also referred to the case law of the European Court of Human Rights, emphasizing that a single prior decision does not constitute established judicial practice, nor can it limit the authority of the Supreme Court to review and change legal positions in order to ensure uniform and correct application of the law.
Taking all of the above into account, the Supreme Court annulled the decision of the Administrative Court and returned the case for renewed proceedings. The statement was issued by the Supreme Court of Montenegro.

1250x600

The Supreme Court orders new decision on the awarding of the Thirteenth of July Award

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Miodrag Pešić povukao je prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda.
Kako se navodi u saopštenju skupštinskog Ustavnog odbora, Pešić je prije početka nastavka sjednice danas, na kojoj su saslušani kandidati, pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na javni poziv.
Na današnjem nastavku 21. sjednice Ustavnog odbora saslušani su kandidati Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Katarina Peković i Milva Prelević.
Ustavni odbor je 23. decembra jednoglasno utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Na konkurs raspisan 3. decembra, kako je tada kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović, prijavili su se i Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović i Danilo Ćupić.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat.

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

Upravnom sudu ćemo naredne sedmice predati tužbu kako bismo zaustavili gradnju pete sanitarne kade - saopštio je za „Dan“ Marko Gorvokaj, predsjednik Savjeta predstavnika svih naselja Opštine Tuzi i dijaspore koji zastupaju građane koji se protive radovima na deponiji „Livade“.
Pripremni radovi za gradnju kade počeli su prije nekoliko dana, a pitanju su iskopi na parceli koja je planskom dokumentacijom predviđena za taj objekat. Direktor Deponije Aleksandar Božović prije dva dana je za „Dan" saopštio da su gradnju počeli u skladu sa dokumentacijom i građevinskom dozvolom koju im je izdalo Ministarstvo prostronog planiranja.
- Građani se ne slažu sa gradnjom pete sanitarne kade. U planu nam je da preduzmemo sve mjere koje nam zakon dozvoljava, a možda i radikalnije mjere kada je protest u pitanju - rekao je Gorvokaj.
Stanovnici Omerbožovića i drugih naselja i juče su protestovali protiv gradnje sanitarne kade. Fran Nuculaj kaže da neće dozvoliti da se izgradi peta sanitarna kada.
- Nećemo dozvoliti da se 90 odsto smeća iz Crne Gore dovozi na deponiju i nama život ugrožavaju. To sada rade. Za mene su krivi premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, ministar Maraš Dukaj i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, jer smatram da su oni između sebe dogovorili da se to gradi na našoj teritoriji. Ovo je naša teritorija. Nećemo dozvoliti da se ona gradi, zaustavićemo radove - rekao je Nuculaj.
Njegov komšija Đeljoš Gorvokaj kaže da bi država morala znati kakav vazduh udišu građani ovog kraja.
- Ja sam ostarao pored smeća. Smatram da je to veliki problem. Političari u parlamentu svakodnevno kažu - mi radimo za građane, pa ja pitam jesmo li i mi građani ili nismo. Da je ovdje zlato, nas ne bi dopalo nego bi pripalo Podgorici - rekao je Gorvokaj.
Gorvokaj navodi da bi opštinari trebalo da su svakodnevno uz građane na protestima.
- Mi ćemo braniti koliko budemo mogli. Ići ćemo zakonskim putem i mirno. Država bi trebala da zna da ovdje ne dolazimo da igramo i da pjevamo, već zbog muke. Počela je zima, država to vidi ali ćuti - rekao je Gorvokaj.
Sandro Paljušaj poručuje da neće dozvoliti gradnju pete sanitarne kade.
- Smatram da se na deponiji ne gradi peta sanitarna kada već neki podrum. Da bi se gradila kada mora da se pita Vlada i to prije direktora Deponije Aleksandra Božovića. Direktor Deponije nije Vlada, a znamo da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj je poručio da nema gradnje ni pete, a ni šeste sanitarne kade - rekao je Paljušaj.
Paljušaj je imao poruku za opštine koje smeće dovode na deponiju „Livade".
- Ja opštinama preporučujem da im je bolje da razmišljaju gdje će da odlažu otpad jer ovdje neće biti smetlište. Ako Vlada kaže da nema pete i šeste sanitarne kade, onda je nama. Pitaće se Vlada, a ne direktor - kazao je Paljušaj.

Mještani Tuzi tužbom protiv gradnje kade

Sindikalna organizacija Upravnog suda saopštila je danas da je njihov sljedeći korak zakazivanje sjednice Glavnog odbora na kojoj će donijeti Odluku o stupanju u generalni štrajk.
- Kao što je poznato široj javnosti sindikat Sudstva je dana 19. 9. 2025. godine, donio Odluku o stupanju u štrajk upozorenja, odnosno jednočasovnu obustavu rada počev od 6. 10. 2025. godine. Da pojasnimo još jednom, pošto ministru finansija, nije dovoljno jasno šta su naši zahtjevi: Naši zahtjevi su: Povećanje zarada za 30 odsto; Potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora", navodi se u saopštenju.
Istakli su da su njihovi zahtjevi "realni i opravdani".
- Administracija u sudovima, odnosno naši samostalni referenti i stručni saradnici obavljaju vrlo složene i odgovorne poslove, pa samim tim zaslužuju da budu adekvatno i nagrađeni za svoj rad". Zarade koje primamo su najniže u Crnoj Gori. Samostalnom referentu je zarada 590 eura, a stručnom saradniku – budućem sudiji 800 eura. Da li je to adekvatna naknada za ovako teške i odgovorne poslove? Nije. Sa ovim zaradama se teško živi – to je samo puko preživljavanje - &nbsp;navodi se u saopštenju SIndikalne organozacije Upravnog suda.
Još jednom su apelolali i pozvali ministra pravde i ministra finansija, da čuju njihov glas, da čuju &nbsp;opravdane zahtjeve, kako bi zajedno riješili probleme.
Zaključuju da se ovim putem obraćaju građanima i mole za još malo strpljenja i razumijevanja, "u nadi da će doći do rješenja naših problema na obostrano zadovoljstvo".

Sindikalna organizacija Upravnog suda kao sljedeći korak najavljuje generalni štrajk

Upravni sud Crne Gore, odbacio je zahtjev kompanije sa sjedištem u Luksemburgu koja je tražila odlaganje izvršenja rješenje Komisije za koncesije Vlade Crne Gore po pitanju tendera za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Kako su naglasili zahtjev je bio neuredan.
Kako navode u saopšenju, rješavajući predmet od 23. 09. 2025. godine po zahtjevu C. A. A. S.A. sa sjedištem u Luksemburgu radi poništaja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, Upravi sud je odbacio zahtjev za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, od 1. 09. 2025. godine, kao neuredan.
- Sud nalazi da u konkretnom slučaju Komisija za koncesije Vlade Crne Gore nije donijela akt koji bi mogao biti predmet odlaganja, već rješenje kojim je usvojen prigovor na rang listu ovdje tužioca i predmet vratila na ponovni postupak i odlučivanje, odnosno u stanje u kojem se nalazio prije utvrđivanja rang liste ponuđača, pa tužilac nije mogao tražiti odlaganje izvršenja istog, a kako je predmetni zahtjev podnijet od strane punomoćnika tužioca, koji su advokati, to je Sud isti odbacio u skladu sa odredbom člana 21 stav 3 Zakona o upravnom sporu - &nbsp;naglašavaju u saopštenju Suda.
Tužilac je, dodaju, 19.09.2025.godine, preko punomoćnika, ovom sudu podnio tužbu protiv rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, broj 01/97 od 01.08.2025. godine, kojim je vraćena Rang lista ponuđača utvrđena od strane Tenderske komisije za sprovođenje postupka koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat od 17.07.2025.godine, radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
- Imajući u vidu navedeno Sud nije prejudicirao odluku u pogledu odlučivanja o glavnoj stvari po tužbi za poništaj osporenog rješenja, već je donio odluku povodom zahtjeva za odlaganje predmetnog rješenja, a koje rješenje po nalaženju suda nije moglo biti predmet odlaganja - &nbsp;navode u Upravnom sudu.
Kako je saopšteno, ovo znači da se proces nastavlja i da Tenderska komisija mora sada postupiti po Rješenju Komisije za koncesije. Sada je Tenderska komisija u obavezi da završi posao i dostavi Ministarstvu saobraćaja odluku kako bi Vlada mogla dalje da djeluje, piše Portal RTCG.&nbsp;

Upravni sud odbacio zahtjev CAAP u tenderskom postupku za aerodrome

Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) danas je podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz iz krugova bliskih CAAP-u.
CAAP je prema saznanjima naše redakcije zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprevela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
U CAAP- smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka. CAAP je takođe zatražio da Sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja svoje odluke.
Pobjeda je prošle sedmice objavila da je luksemburško-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najviše poena, tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli pred Upravnim sudom.
U čertvrtak je objavljeno da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Vladina komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter.
Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.
Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.
Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku.
Komisija za koncesije je nedavno usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor komisiji za koncesije. Američko-luksemburška kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
Kompanija CAAP je tražila uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njenim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Iz odluke komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.
U zahtjevu upućenom komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.
Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.
U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.
U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.
Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.
To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.
Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio
potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

Kompanija CAAP podnijela tužbu: Traže da se radnje Komisije za koncesije proglase nezakonitim

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: upravni-sud