Crnogorski naučnik Dragan Hajduković kazao je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ne prizna da su prekršili Zakon o državnim nagradama i ne budu ponovo odlučivali o lareatima.
Hajduković uputio je otvoreno pismo žiriju za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog kršenja Zakona o državnim nagradama Crne Gore, jer su u jednoj oblasti nagradili više od jednog kandidata.
- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštujem) da u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) - naveo je Hajduković u obraćanju žiriju.
Međutim, podsjeća on, zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.
- Dakle dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po zakonu moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate Član 27 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana već sjutra ću pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je Hajduković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hajduković: Žiri da prizna grubo kršenje zakona, u suprotnom pokrenuću postupak pred Upravnim sudom

Prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade došlo je do grubog kršenja Zakona o državnim nagradama, poručilo je juče više institucija, naučnika i političara. Traže da se dodjeljivanje nagrada poništi i da žiri ovog puta odluči u skladu sa zakonom.
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, a u međuvremenu se neko obrati Upravnom sudu, ova odluka bi mogla biti poništena, što bi u budućnosti moglo da izazove i velike neprijatnosti dobitnicima, ali i doprinese urušavanju ove nagrade kao i digniteta same Skupštine.
<h2>TRI U JEDAN</h2>
Osim što je javnost problematizovala nagrađivanje Bećira Vukovića, kojem je najviše državno priznanje dato uprkos njegovom odnosu prema državi i sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, javnost ukazuje i na kršenje člana 17 tog zakona koji navodi da se jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za jednu oblast. U zakonu su oblasti definisane - kulturno i umjetničko stvaralaštvo, sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.
Ove godine su sva tri dobitnika književnik Bećir Vuković, gitarista Miloš Karadaglić i grafičar Veljo Stanišić dali doprinos prema mišljenju žirija, ali u jednoj oblasti – kulturno i umjetničko stvaralaštvo.
Žirijem je predsjedavao Nikola Rakočević, a članovi su bili Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica i Danilo Marunović.
Pobjeda je juče, nakon što je više organizacija, političara, značajnih ličnosti pozvalo da se odluka o dodjeli nagrada poništi zbog nepoštovanja zakona, pitala koji su to konkretni koraci koje bi neko trebalo da preduzme.
<h2>PRAVNE POSLJEDICE</h2>
Pobjeda je konsultovala nekoliko pravnih eksperata koji su potvrdili da je prava adresa Upravni sud. Pojašnjeno je da, ukoliko žiri ne bi ponovo pristupio izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost.
Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava.
A novac je veliki, prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura.
Eksperti smatraju da bi time država pokazala maksimalno neodgovoran pristup jer je već upozorena da se radi o nezakonitom postupku.
<h2>MARUNOVIĆ UPOZORIO</h2>
Da je postupak nezakonit, žiri je upozorio i član Danilo Marunović, sudeći prema djelovima zapisnika koje je objavio portal Analitika.
On je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, što pokazuje zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid.
Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio „nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice, koji je objavio portal Analitika.
Za sagovornike Pobjede ovo upozorenje Marunovića znači da su pojedini članovi žirija svjesno ušli u nezakonitost postupka.
Tvrde da ovaj izbor iz formalnih razloga mora biti obustavljen, jer nakon ovog zapisnika više niko ne može reći da je bio u zabludi jer su upozoreni da krše zakon.
<h3>NEUPITNA NEZAKONITOST</h3>
Nakon objavljivanja dobitnika, reagovala je stručna javnost, koja je upozorila Skupštinu i predsjednika Skupštine da je proces nezakonit.
- Svako dalje vođenje postupka je aktivno učešće u nezakonitoj radnji. Za državu koja teži vladavini prava i EU integracijama, ovo je klasični pokazatelj da je pravo smokvin list za navodni integracioni proces – poručio je jedan od sagovornika Pobjede.
Iz Udruženja pravnika Crne Gore juče su saopštili da je neupitno došlo do kršenja zakona, te da je ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane žirija za dodjelu nagrade u cilju eliminisanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog državnog priznanja.
Udruženje pravnika je saopštilo da im je pristigao veći broj zahtjeva za tumačenje ovog člana Zakona.
Preciziraju da su u stavu 1 člana 17 Zakona o državnim nagradama precizno nabrojane „oblasti“, pa ukoliko je tačno da su „sve tri nagrade dodijeljene samo za jednu oblast“ poručuju da je neupitno da je došlo do kršenja odredbi zakona.
- Ne ulazeći u javnu polemiku o kvalitetu pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, jasno potvrđujemo stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti – poručili su iz Udruženja pravnika.
Ističu da bi žiri sa svoje strane bio dužan da javnim izvinjenjem licima čija su imena javno objavljena pokaže da ova očita nezakonitost nije bila namjera već previd.
- Ukoliko sam žiri ne ukloni ove evidentne povrede Zakona dužna je da interveniše Skupština Crne Gore, koja, saglasno članu 19 Zakona, imenuje predsjednika i šest članova žirija – naglasili su iz Udruženja pravnika.
Napomenuli su da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore i uručuje je predsjednik Skupštine, „koji je dužan da se stara o zakonitosti koja je ovdje neupitno povrijeđena“.
<h2>PONOVITE IZBOR</h2>
Svjetski poznat naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu dr Dragan Hajduković juče je reagovao i takođe ustvrdio da je žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te da je zbog toga odluka pravno nevažeća.
On je u obraćanju javnosti istakao da se ograđuje od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali da insistira na poštovanju zakona.
Hajduković je kazao da obraćanjem skreċe pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prekršio fundamentalni član 17 Zakona o državnim nagradama te da je zbog toga odluka pravno nevažeća, jer su sve tri dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
- Zbog toga je neophodno da donesete odluku da žiri mora da se ponovo sastane i donese sljedeċe odluke. Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti – predložio je on.
<h2>NAGRADA ZA POKLONIKA ČETNIKA</h2>
I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je da se poništi odluka žirija, ističući da je skandal dodijeliti nagradu Bećiru Vukoviću, pokloniku fašizma i četnika.
- Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce biće nagrađen i odlikovan. Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije, dakle, poklonik fašizma - poručila je ona.
Da je ova vlast anticrnogorska, kazala je Vuković-Kuč, svakim danom se pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor – istakla je Vuković.

Upravni sud bi mogao da poništi odluku o Trinaestojulskoj nagradi ukoliko je žiri ne povuče

Upravni sud Crne Gore poništio je odluku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice ASK-a.
Odluka, koja je danas objavljena na sajtu suda, donijeta je 16. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.
Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.
- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.
Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.
Podsjećamo, Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.
Perović je pobrojala i povrede koje je, kako tvrdi, napravio Savjet Agencije. Istakla je da je Savjet morao da je poziva na sjednice, koje su sazivane mimo pravila.

Upravni sud poništio odluku o razrješenju Jelene Perović: Povrijeđeno njeno pravo na izjašnjenje

Upravni sud Crne Gore, koji je u novembru prošle godine ocijenio da je imenovanje Gorana Danilovića za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) nezakonito pošto za to nije ispunio uslove, sada je usvojio njegovu tužbu i poništio rješenje Vlade Crne Gore kojim je on smijenjen sa te pozicije.
Ovu presudu, u koju je Portal ETV imao uvid, 11. aprila je donijelo vijeće koje čine Svetlana Radošević, Veljko Vujović i Lidija Novović.
Odluka je donijeta meritorno, u sporu pune jurisdikcije, što znači da se Danilović ovom presudom vraća na pređašnju funkciju. Time je Vlada u obavezi i da Daniloviću nadoknadi troškove spora sa 484 eura, u roku od 15 dana od prijema presude.
U samom rješenju se ukazuje da se odluka Vlade o razrješenju Danilovića temelji upravo na prethodnoj presudi Upravnog suda i ocjeni da ga je Vlada Dritana Abazovića na ovu poziciju imenovala nezakonito. 
U prvoj presudi Upravnog suda je navedeno da je nejasno na koji način je utvrđeno da je Danilović ispunio uslov znanje engleskog ili francuskog jezika „nivo A1“ - jer o tome nije dostavio uvjerenje - dok u novoj piše potpuno suprotno - da je došlo do tehničke greške jer taj uslov nije bio naznačen. Zbog toga u Upravnom sudu sada cijene da Danilović nije bio u obavezi da dostavi to uvjerenje.
- Vlada Crne Gore dana 14.01.2025.godine, donijela je rješenje o razrješenju direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, iz razloga što tužilac nije dostavio kompletnu dokumentaciju predviđenu javnim konkursom tj.nije dostavio „uvjerenje o nivou obrazovanja o znanju engleskog ili francuskog jezika nivo Al“. Kako predmetnim javnim konkursom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, u odjeljku potrebne dokumentacije nije tražena potvrda ili uvjerenje o stečenom nivou znanja engleskog ili francuskog jezika nivo Al, tužilac nije bio u obavezi ni da je dostavi, a pogotovo kod činjenice da se u napomenama Javnog konkursa detaljno obrazlaže šta podrazumijeva diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obazovanja i šta kandidat mora da priloži - navodi se u obrazloženju najnovije presude.
U rješenju Upravnog suda se dodaje i da u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata nije vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika.
- Na navedeno ukazuje i izjašnjene direktora Uprave za Ijudske resurse od 24.02.2025.godine, koje se nałazi u spisima predmeta, u kojem je konstatovano da u tekstu javnog konkursa u dijelu „potrebna dokumentacija“ usljed tehničke greške nije bilo naznačeno da kandidat treba da dostavi dokaz da ispunjava navedeni uslov, a Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (Sl.list CG",br.50/18), ne propisuje provjeru posebnih vještina (znanje stranog jezika i poznavanje rada na računaru), za radna mjesta iz kategorije visoko rukovodni kadar i starješine organa uprave, pa tuženi organ nije mogao ići na štetu tužioca ako navedeno nije bilo ni traženo Javnim konkursom - piše u presudi.
Upravni sud tako cijeni da je pogrešan zaključak Vlade da je Danilović bio u obavezi da dostavi uvjerenja/potvrde o poznavanju engleskog ili francuskog jezika nivo Al.
- Jer takav zaključak ne proističe iz Javnog konkursa, po kojem su postupali kandidati. Razlozi za razrješenje tužioca prema predlogu resorne ministarke, koje je prihvatio tuženi organ ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena iz člana 60 Stav 1 tačka 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima - ističe se u presudi Upravnog suda.
<h2>PRVA PRESUDA</h2>
U prvoj presudi, koju je donijelo vijeće koje su činile Medina Mušović, Tatjana Krpović i Tamara Bulajić, je bilo naznačeno da je činjenica da javnim konkursom u dijelu koji se odnosi na potrebnu dokumentaciju nije posebno označena potvrda ili uvjerenje o znanju stranog jezika, već da je tražena ,,diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja’’.
- Ali kako je u uslovima javnog konkursa preciziran potreban nivo znanja engleskog ili francuskog jezika (A1) za konkretno radno mjesto, to je, po nalaženju Suda, nivo obrazovanja i u toj oblasti trebalo da bude nesumnjivo utvrđen u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke - piše u prethodnoj presudi Upravnog suda.
Oni su tada bili decidni da je zbog toga rješenje Vlade Dritana Abazovića o imenovanju Danilovića trebalo ponišiti.
- Polazeći od citiranih odredbi i činjeničnog utvrđenja, po ocjeni Suda, u predmetnoj upravnoj stvari se nije vodilo računa o pravilima upravnog postupka iz člana člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br.56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), jer su izostali jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način. Naime, kod činjenice da je jedan od kriterijuma predviđenih predmetnim javnim konkusom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, bio znanje engleskog ili francuskog jezika ,,nivo A1“, nejasno je na koji je način utvrđena ispunjenost tog kriterijuma kod činjenice da izabrani kandidat nije dostavio uvjerenje o znanju engleskog ili francuskog jezika u predviđenom nivou, niti je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika - pisalo je u prvoj presudi. 
<h2>DETALJI SPORA</h2>
Ova presuda je, inače, donijeta po tužbi Milana Markovića, jednog od kandidata za direktora AKOKVO.
- U ponovnom postupku tuženi će, vodeći računa o iznijetim primjedbama Suda, otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom, u skladu sa obavezom iz člana 56 Zakona o upravnom sporu („Službeni list Crne Gore“, br. 54/16 i 11/24), nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari - napominje se u presudi iz novembra 2024. godine.
Marković je u tužbi i na raspravi, kako se ističe u presudi iz novembra prošle godine, istakao da Daniloviću nije ni trebalo da bude omogućeno da bude učesnik na provjeri znanja upravo jer je javnim konkursom kao jedan od uslova navedeno znanje engleskog ili francuskog jezika A1 nivo - koje on nije ispunjavao.
- S tim u vezi je naveo da, kod činjenice da nije bilo organizovano testiranje iz engleskog jezika, znanje stranog jezika je bilo nužno potkrijepiti dokazom. Dodao je da je izabrani kandidat nakon zaključenja javnog konkursa dostavio potvrdu Centra za jezik i prevodilaštvo – Institut za strane jezike, br. 01-164 od 14.12.2022. godine. Pored navedenog je ukazao da je, saglasno odredbama člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, resorni ministar dužan da, najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema liste za izbor kandidata i izvještaja iz člana 58 stav 5 istog zakona, nakon obavljenog razgovora sa svim kandidatima sa liste za izbor Vladi predloži imenovanje starješine organa uprave, a što u konkretnom slučaju nije ispoštovano - sadržaj je prethodne presude.
Na usmenoj raspravi tužilac je preko punomoćnika, kako se dodaje, ukazao da je nakon podnošenja tužbe saznao da je u istoj upravnoj stvari pokrenut postupak inspekcijskog nadzora, na osnovu kojeg je upravna inspektorka donijela akt, broj UPIN 10-700/24-180/3 od 02.10.2024. godine, koji je dostavio Sudu.
- Predložio je da Sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito. Tražio je troškove spora - ističe se u prethodnoj presudi Upravnog suda.
U odgovoru na tužbu, kako se dalje navodi, Danilović je ostao pri razlozima datim u osporenom rješenju - ukazujući da je nesporna činjenica da postupak realizacije javnog konkursa sprovodi Uprava za ljudske resurse, kao nadležni organ, koja provjerava ispravnost i potpunost dokumentacije kandidata za određeno radno mjesto, kao i da je Zakonom propisano komisijsko testiranje kandidata uz obezbijeđenu javnost, transparentnost i sa jednakim pravima i obavezama kandidata. 
- Po ocjeni tuženog organa, predmetnim imenovanjem nije povrijeđen niti jedan materijalni propis, a osporeno rješenje je ispravno i na zakonu zasnovano, zbog čega je predložio da Sud tužbu odbije kao neosnovanu. Zainteresovano lice, G. D. iz P., u odgovoru na tužbu i na raspravi, ukazao je da je tužba neosnovana i da je predmetni postupak izbora sproveden u zakonitoj proceduri, a da je on ispunjavao sve propisane uslove i dostavio dokumentaciju traženu javnim konkursom. Kako javnim konkursom nije tražena potvrda ili uvjerenje o položenom stranom jeziku, ocijenio je da istu nije bio u obavezi da dostavi. Ukazao je da u slučaju da nije ispunjavao uslove konkursa, ne bi mogao da bude na listi kandidata - piše u tadašnjoj presudi Upravnog suda.
Dodaje se da je Danilović rekao da je samoinicijativno polagao engleski jezik kod nadležne ustanove i da se potvrda o poznavanju engleskog jezika od 14. decembra 2022. godine nalazi u njegovom personalnom dosijeu, te da bi je dostavio u situaciji da je tražena javnim konkursom. 
- Takođe je naveo da je u propisanom roku položio stručni ispit za rad u državnim organima, pozivajući se na uvjerenje Ministarstva javne uprave, broj UPI 01-109/24-22/4 od 08.05.2024. godine. Ocijenio je neosnovanim navod tužbe u odnosu na rok propisan odredbom člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ukazujući da se radi o roku instrukcione prirode, te da pomenuta odredba nema karakter imperativne norme. U odnosu na akt upravne inspektorke, sa kojim je upoznat na usmenoj raspravi, naveo je da je od iste dva puta tražio da obustavi postupak upravnog nadzora, budući da je u toku predmetni upravni spor - piše u presudi.
Danilović je tada predložio da Sud odbije tužbu kao neosnovanu, ali se to nije desilo.
- Saglasno odredbi člana 41 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima ("Sl.list CG", br. 2/18, 34/19, 8/21 i 37/22) popuna radnog mjesta starješine organa uprave i radnih mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar vrši se na osnovu javnog konkursa. Na osnovu potpune i uredne dokumentacije koja je blagovremeno dostavljena, organ za upravljanje kadrovima, saglasno odredbi člana 45 stav 1 istog zakona, sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa. Odredbom člana 58 stav 1 propisano je da kandidat koji ispunjava uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave podliježe provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti. Provjera iz stava 1 ovog člana vrši se putem testiranja u pisanoj formi i strukturiranim intervjuom, ocjenjivanjem kompetencija, znanja i sposobnosti, na osnovu propisanih kriterijuma. (stav 2) Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima ("Sl.list CG", br. 50/18 ž) propisana je provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave (član 20-25) - kazali su ranije u Upravnom sudu.
Prema stanju u spisima predmeta, Uprava za ljudske resurse je za potrebe Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kako su napomenuli, objavila javni konkurs, broj 02-100/22-2013/3 od 24.10.2022. godine, za izbor direktora/ice – 1 izvršilac, na period od četiri godine, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. 
- Navedenim javnim konkursom su bili predviđeni uslovi: VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti prirodnih, humanističkih ili društvenih nauka; znanje engleskog ili francuskog jezika, nivo A1; poznavanje rada na računaru; položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima - kazali su ranije u Upravnom sudu.
Naglasili su da potrebnu dokumentaciju čine: obrazac prijave za slobodno radno mjesto, curriculum vitae - CV, fotokopija biometrijske lične karte, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
- Takođe, javnim konkursom je određeno da, izuzetno, radni odnos u državnom organu može da zasnuje i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa odredbom člana 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Uprava za ljudske resurse je, uz poziv na odredbu člana 45 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, sačinila listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkretnog javnog konkursa, broj 02-100/22-2809/2 od 05.12.2022. godine, na kojoj su, pored tužioca, bili G. D. i M. Ž.. Provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove predmetnog javnog konkusa (izrada pisanog rada i strukturirani intervju), sprovedena je, dana 12.04.2023. godine, pred tročlanom komisijom koju je obrazovala Uprava za ljudske resurse, nakon čega je, u skladu sa odredbama člana 47 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, na osnovu izvještaja o provjeri kandidata, utvrdila listu za izbor kandidata na kojoj su se našli G. D. (36,67 bodova) i tužilac (28,67 bodova), dok se kandidatkinja M.Ž. nije odazvala postupku provjere - piše u presudi.
Lista za izbor kandidata i izvještaj o provjeri kandidata su dostavljeni Ministarstvu prosvjete, a kako se dodaje, nakon što je ministar prosvjete, 17. i 18. maja 2023. godine obavio intervju sa kandidatima - o čemu je sačinjen zapisnik.
- Isti je, na osnovu člana 13c Zakona o visokom obrazovanju u vezi sa članom 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, tuženom organu podnio predlog da se G.D. imenuje za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo tuženog nadležno za pitanja predlaganja imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti tuženog, razmotrila je predlog ministra prosvjete i podnijela truženom organu predlog da se za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenuje G.D., na period od četiri godine, s tim što je isti dužan da položi stručni ispit za rad u državnim organima u roku od jedne godine od dana donošenja rješenja. Tuženi organ je razmotrio i prihvatio predlog rješenja Komisije i donio osporeno rješenje, kojim je za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenovan G.D - navodi se u prvoj presudi.

Anja Ivanović

Upravnom sudu prvo nezakonito imenovanje Danilovića, a sada njegova smjena?!

Upravni sud prihvatio je tužbu bivše vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković i odredio joj pravo na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine. Sud je time preinačio odluku Sudskom savjeta od 26. februara kojom je odbijen zahtjev Vučković.
Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Tužbu je predala 12. marta Upravnom sudu, ističući da je Sudski savjet, uprkos presudi Upravnog suda, odbio da prihvati njen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, u skladu sa zakonom.
- Upravni sud je usvojio zahtjev tužilje dr Vesne Vučković, ranije sudije Vrhovnog suda Crne Gore, za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije, u trajanju od jedne godine, počev od 4. decembra 2024.godine kao dana prestanka sudijske funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje - navedeno je u odluci Upravnog suda.
Podsjećaju da je Sudski savjet odlukom od 4. decembra 2024. godine konstatovao prestanak sudijske funkcije Vučević na lični zahtjev. Upravni sud je početkom februara poništio odluku SS kojom je odbije zahtjev Vučković i konstatovao da ona u zakonskom roku podnijela zahtjev za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz odgovarajuće usklađivanje. Međutim, Sudski savjet je na sjednici 25. i 26. februara opet odbio njen zahtjev.
- U izvršenju navedene presude tuženi je donio osporenu odluku kojom ponovo odbija zahtjev tužilje pri čemu ni u ponovljenoj odluci nije dao valjane razloge već se pozvao na pravno neutemeljeno tumačenje odredbe člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, suprotno pravno obavezujućim pravnom shvatanju i primjedbama presude ovog Suda, nalazeći opravdanje za teleološku redukciju u tumačenju zakonske odredbe člana 36 u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa da se ovo pravo ne može ostvariti u slučaju prestanka funkcije na lični zahtjev, a koja izmjena zakona nije stupila na snagu,kako se navodi u obrazloženju presude - naveli su u Upravnom sudu.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Sudski savjet nije postupio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o upravnom sporu. 
Postupak ide na realizaciju u Vrhovni sud, a ukoliko ne ispoštuju presudu, Vučković će se naplatiti preko Izvršitelja.
Podsjećamo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

1250x600

1084x550

Upravni sud odlučio: Vesna Vučković ima pravo na naknadu po prestanku funkcije

On je govorio i o pritiscima i optužbama na račun sudija, ali i o njihovom materijalnom položaju, kao i o tome da se u infrastrukturu nije ulagalo skoro 40 godina.
STANDARD: Zašto u Upravnom sudu ima toliko predmeta, šta je uzrok nagomilanim obavezama?
PEŠIĆ: Prije bih rekao da se radi o uzrocima, nego o uzroku. Naime, Upravni sud Crne Gore od 2021.godine ne funkcioniše u punom sastavu. U nekoliko navrata, u sudu je sudijsku funkciju obavljalo svega devet sudija, od ukupno šesnaest, a što predstavlja puni kapacitet Upravnog suda. &nbsp;S druge strane, u zadnjih dvije tri godine imamo evidentan rast tužbi zbog tzv. ”ćutanja uprave” (u periodu od 2021. do 2024.godine je podnijeto više od 21.000 tužbi zbog ”ćutanja uprave”), a što je, u najbitnijem, i doprinijelo da danas imamo oko 27.000 predmeta u Upravnom sudu. Vrlo je važno napomenuti, a na šta smo iz Upravnog suda i ukazivali unazad par godina, da je, s obzirom na sadržinu pojedinih zahtjeva za slobodan pristup informacijama, evidentno da isti nijesu usmjereni na vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već predstavljaju način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo. Od strane Upravnog suda je preduzeto niz aktivnosti koje su usmjerene na smanjenje broja predmeta, od reorganizacije načina rada, predlaganja zakonskih rješenja koja bi omogućila ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom, razgovora sa predstavnicima Advokatske komore. Ovih dana očekujemo usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, koji bi olakšao sprovođenje procedura pred Upravnim sudom, i nadamo se da se neće dogoditi situacija iz decembra 2022.godine, kada predlog zakona nije usvojen, a zbog čega danas pred Upravnim sudom imamo najmanje 10.000 predmeta više, nego što bi imali da je taj zakon tada usvojen. Bez obzira na sve navedeno, Upravni sud je u toku 2024.godine, završio najviše predmeta od svog osnivanja.
STANDARD: Šta je najveći problem koji prouzrokuje nerješavanje premeta?&nbsp;
PEŠIĆ: Imajući u vidu ogroman priliv predmeta sa kojim se susreće Upravni sud Crne Gore, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda je dovedena u pitanje. Ukoliko Upravni sud nije efikasan, otežava se pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda, na način što će se donijeti odluka u razumnom roku. Nažalost, na odluku u Upravnom sud se, generalno čeka i do dvije, dvije i po godine, s tim što su preduzete neke mjere da bi se efektivnost suda povećala, tj. da bi se na vrijeme odlučilo u onim predmetima, gdje bi svako odlaganje donošenja odluke moglo prouzorokovati štetu za stranku. Nadam se da će usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, ali i osnažena samosvijest sudija Upravnog suda da donošenjem odluke u određenoj pravnoj stvari, osim što rješavaju pravni problem koji je iznijet pred sudije, rješavaju i životni problem za stranke u sporu, itekako uticati na postizanje efikasnosti Upravnog suda u potpunosti. Smatram da je bitno istaći i da je broj sudija u Upravnom sudu planiran na godišnji priliv predmeta od oko 5.000, a da je priliv u zadnjih pet godina višestruko veći (samo u 2023.godini priliv je bio 17.000). Ukoliko bi se priliv predmeta smanjio na nekih 5.000 godišnje, smatram da bi sada postojeći broj sudija i drugog sudskog osoblja bio u mogućnosti da se nosi s tim brojem. Međutim, ukoliko broj novoprimljenih procesa bude i dalje uvećan, neophodan je sistemski odgovor.U tom pravcu je neophodno uraditi jednu analizu, koja bi imala u vidu našu pravnu tradiciju, pravnu kulturu, politički ambijent, finansijska sredstva, a sve radi reorganizacije upravnog pravosuđa u Crnoj Gori. Naravno, ako rezultat te analize bude ukazivao da se, bez obzira na sve intervencije koje bi bile preduzete, trend rasta predmeta pred Upravnim sudom ne bi zaustavio, trenutni kapaciteti suda (čak i kada bi se broj sudija, kojih je po Pravilniku o orjentacionim mjerilima za određivanje potrebnog broja sudija šesnaest, udvostručio, ne bi dao neki vidljiviji rezultat) su nedovoljni da se odgovori tom zadatku. U tom pravcu treba razmisliti o reorganizaciji crnogorskog upravnog pravosuđa, na način što bi se osnovala tri stručna upravna vijeća pri tri najveća suda &nbsp;u svakoj od tri regije u Crnoj Gori, a sadašnji Upravni sud bi preuzeo ulogu Vrhovnog upravnog suda.
STANDARD:Koliko je nezakonit rad državnih organa koštao državu kroz predmete u Upravnom sudu?&nbsp;
PEŠIĆ: Vršeći zakonom ustanovljeno obavezu, kroz odlučivanje po tužbama protiv javnopravnih organa, Upravni sud Crne Gore je u 2023.godini i 2024.godini, dosudio blizu dva miliona sudskih troškova, a koji troškovi padaju na teret državnog, odnosno lokalnih budžeta. Važno je napomenuti da ovo nije definitivan iznos svih troškova, jer tim troškovima treba dodati i troškove vođenja upravnih postupaka u tim istim predmetima, te eventualno i troškove naknade štete koje može prouzrokovati nezakonita odluka u upravnom postupku, odnosno nedonošenje odluke na vrijeme.
STANDARD: Politka je preglasna i nerijetko smo svjedoci velikog medijskog pritiska koji vrše političari. Kako se branite od tog pritiska? &nbsp;
PEŠIĆ: Najbolja odbrana svakog sudije u Crnoj Gori bi trebala da bude njegova presuda, koja bi trebala da ”preživi” vrijeme trajanja svake politike i svake političke stranke. Nemam dilemu da u svakom društvu ima političkih pritisaka, da ih je i ranije bilo, te da će ih biti u budućnosti, ali smatram da sudijska (individualna) nezavisnost, koja predstavlja stanje svijesti svakog sudije, treba da bude takvog kvaliteta da je rezistentna na bilo koji vid uticaja ili pritiska.
STANDARD: Da li je bilo pokušaja uticaja izvršne vlasti na odluke sudija Upravnog suda?
PEŠIĆ: Upravni sud Crne Gore je kontrolor rada zakonitosti javne uprave, tačnije Upravni sud kontroliše, između ostalog, da li organi izvršne vlasti (Vlada, ministarstva) ali i opštine, donose pojedinačne odluke u skladu sa zakonom. Radi se o mehanizmima kontrole i ravnoteže (checks and balances), koji su ključni za podjelu vlasti i vladavinu prava, ali vrlo često ta ravnoteža bude narušena. Međutim, sudijska funkcija sa sobom nosi veliku odgovornost – ona zahtijeva ne samo pravno znanje, već i ličnu hrabrost, čestitost i nepokolebljivu odanost zakonu, pa biti sudija znači težiti pravdi, a ne služiti interesima, zbog čega integritet sudije nije samo profesionalna dužnost, već i odraz njegovog ličnog i moralnog karaktera. Samo sudije ”naoružane” takvim karakteristikama, pružaju dovoljno garancija da postoje mehanizmi odbrane od pritisaka bilo koje vrste.&nbsp;
STANDARD: Kako komentarišete optužbe nekih političara o vezama pojedinih sudija sa kriminalnim strukturama?
PEŠIĆ: Najprije bih istakao da je svaka optužba o navodnim vezama sudija sa kriminalnim strukturama ozbiljna stvar i zahtijeva konkretne dokaze, a ne paušalne političke ocjene. Francis Bacon je rekao: ‘Boginja pravde drži mač ne samo da bi presudila, već i da bi osigurala izvršenje svojih odluka. Oduzmeš li sudstvu autoritet, njegove presude postaju puko mrtvo slovo na papiru.’ Ako neko želi da oslabi sudsku granu vlasti neosnovanim optužbama, on na taj način ne udara samo na pojedince, već na vladavinu prava i povjerenje građana u pravdu. Prema tome, ako neko ima saznanja o sudijama koje su povezane s kriminalom, dužan je da to javno i argumentovano iznese pred nadležnim organima. Jedino na taj način možemo skinuti teret s čitavog pravosuđa i sačuvati ugled sudijske profesije, a one sudije koje su povezane sa kriminalom, ako takve sudije zaista i postoje, izvesti pred lice pravde, jer su i sudije, kao i svi drugi građani, odgovorne isključivo zakonima, a ne političkim interesima.
STANDARD: Kakav je ekonomski položaj sudija, mogu li sa niskim primanjima ostati nezavisni, odnosno da li je nezavisnost sudstva ugrožena ako sudija prima platu 1,200.00 €?
PEŠIĆ:Već sam istakao da sudijska funkcija zahtijeva izuzetnu posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam. Nažalost, ekonomski položaj sudija u Crnoj Gori daleko je od onoga što bi trebalo da prati težinu i značaj ovog poziva. Platom od 1,200.00 eura teško da se može obezbijediti standard dostojan sudijske profesije, posebno ako uzmemo u obzir da se od sudije očekuje apsolutna posvećenost, visok stepen stručnosti i nepodložnost bilo kakvim uticajima. Međutim, iako su primanja sudija ispod nivoa koji bi obezbijedio profesionalnu stabilnost i dostojanstven život, to ne znači da nezavisnost sudstva direktno zavisi od ekonomske sigurnosti. Integritet sudije nije stvar materijalnog položaja, već ličnih principa, odgovornosti i etičkog vrijednosnog sistema. Ipak, poboljšanje materjalnog položaja sudija nije samo pitanje njihovog ličnog standarda, već i interesa pravosuđa i društva u cjelini. Bolji materijalni uslovi su, između ostalog motivacija za mlade i sposobne pravnice/ke da uđu u sudski sistem, kao i podsticaj za sudije da svoj posao obavljaju još posvećenije. Želim i da napomenem da se sudijska nezavisnost ne može kupiti novcem, ali država koja želi snažno i nepristrasno sudstvo mora ulagati u dostojanstven status sudija, s obzirom da na ostvarenje pravde ne treba gledati kao na trošak, već na investiciju u stabilnost sistema i povjerenje građana.
STANDARD: Da li će se mijenjati zakonski okvir o zaradama sudija?
PEŠIĆ: U toku je rad na izradi nacrta Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustvnosudskih funkcija, i ja se nadam skorom utvrđivanju predloga tog zakona od strane Vlade Crne Gore, a nakon toga i usvajanju od strane Skupštine Crne Gore.
STANDARD: Postoji li opasnost od obustave rada zbog lošeg ekonomskog položaja sudija?
PEŠIĆ: Udruženje sudija Crne Gore se, kroz svoje djelovanje, zalaže za pravdu, pravičnost i nezavisnost sudova u radu, jer su to osnovni postulati na kojima počiva svako demokratsko društvo. U tom smislu, a radi zaštite dostojanstva onih sudija u Crnoj Gori koje krasi posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam, i kroz segment materijalne nezavisnosti sudija, Udruženje sudija će se na vrijeme odrediti i prema eventualnim obustavama rada. Posebno napominjem da je Udruženje ranije, u nekoliko navrata, ukazivalo na loš meterijalni položaj najvećeg broja sudija, i iskazalo veliko razumijevanje, najviše zbog građana Crne Gore, da do obustava ne dođe.
STANDARD: &nbsp;Kako sudstvo učiniti otpornim na bilo koju vrstu pritiska?
PEŠIĆ:Sudstvo se može učiniti otpornim na pritiske kroz transparentan izbor sudija, zasnovan na stručnosti i etici, ali i kroz jačanje materijalne sigurnosti sudija, čime se smanjuje prostor za sve vrste manipulacija. Uz kontinuiranu stručnu edukaciju i povećanje odgovornosti kroz strukovne organizacije i međunarodnu podršku, sudije mogu ostati nepristrasni i nezavisni. Takođe, ukoliko se obezbijedi transparentost rada, uz zaštitu od spoljnih, ali i i unutrašnjih uticaja, sudstvo može sačuvati svoju funkciju kao temelj pravne države.
STANDARD: Kakvi su uslovi rada u Upravnom sudu (prostorni kapaciteti i sve ostalo)?
PEŠIĆ: Uslovi rada u svim crnogorskim sudovima nijesu adekvatni potrebama sudova. Ista situacija je i sa Upravnim sudom Crne Gore, koji je, najprije, smješten u poslovnoj zgradi, u kojoj osim suda, posluje i više privrednih subjekata, što je nedopustivo. S druge strane, ne postoji dovoljan broj sudnica, a i one koje postoje, nijesu snabdjevene prirodnom svjetlošću. U tom pravcu smatram da je neophodno što hitnije pristupiti izgradnji objekata u Podgorici, u kojima bi bili smješteni sudovi, a koji bi bili izgrađeni u skladu sa svim standardima koji su potrebni da bi se nesmetano odvijali postupci pred sudovima.
STANDARD: &nbsp;Koliko je Budžetom Crne Gore predviđeno novca za poboljšanje uslova rada sudova u Crnoj Gori? Da li je to dovoljno novca?
PEŠIĆ:Budžet za cijeli sudski sistem u 2025.godini, iznosi oko 34 milona eura. Nijesam primijetio da postoji opredijeljen novac za ulaganje u izgradnju novih objekata koji bi bili namijenjeni sudstvu. Mislim da je procenat od ukupnih budžetskih sredstava koji se izdvaja za sudstvo na nivou &nbsp;prosjeka zemalja EU, ali Budžet Crne Gore je, u apsolutnim ciframa, značajno manji u odnosu na budžete zemalja članica EU, a osim toga, više od 40 godina nijesmo imali ulaganja u infrastrukturne objekte u sudstvu.
STANDARD: Da li postoji namjera države Crne Gore da sudstvo i finansijski postane nezavisno?
PEŠIĆ: &nbsp;Finansijska nezavisnost je temelj nezavisnog i nepristrasnosnog sudstva, ali i garancija &nbsp;pravičnog društva. Samo oni sudski sistemi koji imaju stabilna i adekvatna sredstva za obavljanje svojih funkcija, bez zavisnosti od drugih grana vlasti ili političkog uticaja, mogu istinski biti nezavisna. Zbog toga očekujem da svi relavantni faktori, ali i građani Crne Gore, daju svoj doprinos da imamo snažnu sudsku granu vlasti, gdje će se odluke donositi u sudnicama, od strane sudija, a ne po ulicama, trgovima, kafanama, jer to može imati ozbiljne posljedice po nepristrasnost i funkcionalnost pravosudnog sistema, a samim tim i na vladavinu prava.

Pešić: Za tri godine 21.000 tužbi zbog "ćutanja" uprave, država platila dva miliona eura za sudske troškove u protekle dvije godine

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) demantovali su informaciju Vrhovnom suda da je lice koje se nalazi u njihovim institucijama navodno poslalo lažnu dojavu o bombi u zgradi u kojoj je središte Vrhovnog suda, Apelacionog suda i Višeg suda u Podgorici.&nbsp;
Oni su kazali da iz UIKS-a nijedno lice koje je smješteno u organizacionoj jedinici Istražni zatvor Podgorica nije poslalo dojavu o bombi na adresu Višeg suda.&nbsp;
- Naime, kako je moguće da bilo koje drugo lice zloupotrijebi mejl ili IP adresu drugog lica, to je za utvrđivanje eventualne zloupotrebe potrebno detaljno ispitati sve činjenice, a kako bi se utvrdio osnov sumnje da je učinilac iste neko pritvoreno ili drugo lice iz prostorija UIKS-a - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovom prilikom svakako nadležni UIKS-a će preduzeti sve radnje i mjere iz svoje nadležnosti kako bi se utvrdile nesporne činjenice.&nbsp;
- A svakako isto očekujemo i od drugih nadležnih organa, prije svega Uprave policije i Tužilaštva sa kojima kontinuirano ostvarujemo saradnju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UIKS: Nijedno lice smješteno u Istražnom zatvoru nije poslalo dojavu o bombi na adresu Višeg suda

Upravni sud Crne Gore usvojio je tužbu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i poništio odluku Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), u kojoj se navodi da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer u izvještajima o prihodima i imovini za 2023. godinu nije prijavio prihod od 2.093 eura.
- Navedenom odlukom Agencije, u stavu I (prvom) utvrđeno je da je tužilac, kao bivši javni funkcioner, prekršio odredbe člana 23 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što u Izvještaju o prihodima i imovini koji se dostavlja 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju i u redovnom Izvještaju o prihodima i imovini za 2020. godinu, nije prijavio po 247 akcija „Montenegro express group“ AD Budva, dok na ime supruge nije prijavio putničko motorno vozilo marke ’’Renault Clio’’,128. Stavom ll (drugim) odluke utvrđeno je da je tužilac, kao bivši javni funkcioner, prekršio član 23 stav 3 tačka 2 Zakona o sprječavanju korupcije, na način što u roku od 30 dana od dana nastanka promjene nije podnio Izvještaj koji se odnosi na uvećanje imovine preko 5.000 eura - kupovine putničkog motornog vozila marke ’’Renault Kadjar’’. Ocjenjujući zakonitost osporene odluke, Upravni sud je našao da se u upravnom postupku koji je prethodio njegovom donošenju nije vodilo računa o pravilima postupka, zbog čega je osporenu odluku poništio - navodi se u odluci Upravnog suda.
Ističu da je članom 14 stav 1 Zakona o upravnom postupku propisano da stranka ima pravo da učestvuje u upravnom postupku radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su od značaja za donošenje upravnog akta, dok je odredbom stava 2 istog člana propisano da prije donošenja upravnog akta stranka ima pravo da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka.&nbsp;
- Takođe, odredbom člana 111 istog zakona, propisano da je prije donošenja rješenja javnopravni organ dužan, osim u slučajevima iz člana 113 ovog zakona, da obavijesti stranku o rezultatima ispitnog postupka (stav 1) i da stranka ima pravo da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka (stav2). Upravni sud je uvidom u spise predmeta utvrdio da tužiocu do donošenja osporenog akta nije bilo omogućeno da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima na kojima se zasniva odluka, jer u spisima predmeta ne postoji dokaz da je tužilac primio obavještenje o rezultatima ispitnog postupka, broj UPl-02-375/5-2022 od 20.09.2022.godine, za koji tužena tvrdi da je tužiocu dostavljen dana 07.10.2022. godine - navode u Upravnom sudu.
Kažu da su ne upuštajući se u pravilnost primjene materijalnog prava i činjenično utvrđenje prvostepenog organa u odnosu na samu upravnu stvar, zbog navedene povrede pravila postupka tužbu usvojili i osporenu odluku poništili.
- U postupku ocjene zakonitosti upravnog akta, prevashodno sud polazi od proceduralnih povreda, potom činjeničnog stanja, a zatim pravilne primjene materijalnog prava, pa se kod izloženog, a imajući u vidu nađenu povredu postupka, sud nije upuštao u primjenu materijalnog prava - zaključuje se u odluci.

Upravni sud: Nezakonita odluka da je Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da će Upravnom sudu podnijeti tužbu protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) pošto mu dostave odluku da je prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer 2019. nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura - dug po VIP rivolving kartici u “Atlas banci”, koji je navodno te godine izmirio njegov sin.
On je izričit da je donošenje upravnog akta, bez prethodne mogućnosti da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka i pored izričite zakonske obaveze Agencije za sprječavanje korupcije(ASK) da mu obezbijedi ovo pravo, ukazuje na očiglednu namjeru da se prekrši čl.14. Zakona o upravnom postupku.
- Ovakvo postupanje, samo po sebi, podrazumijeva pozivanje na odgovornost onih koji svjesno i namjerno krše zakon - da bi udovoljili očekivanju onih protagonista političke scene pod čijim pritiskom rade, a koji svoj politički opus ne vide dalje od otrcanog senzacionalizma ovog tipa. Na sklonost jeftinoj i ciljanoj senzaciji ukazuje i objavljivanje odluke i informisanje medija prije nego se odluka dostavi stranci na koju se odnosi. U pogledu pravne nepismenosti odluke sve što treba reći, naći će se u tužbi koju ću podnijeti Upravnom sudu, odmah nakon što me konačno udostoje dostavljanja predmetne odluke - poručio je Đukanović.
To, kaže, i pored ignorisanja činjenice da je nadležni sud donio dvije presude u njegovu korist.
- Kojima se činjenicno i pravno potvrđuje da navodni dug banci nije ni postojao i utvrđuje povreda prava ličnosti, usljed iznošenja brutalnih neistina, podrazumijeva i ukazivanje na flagrantno kršenje Zakona o kreditnim institucijama javnim objavljivanjem podataka sa računa, suprotno čl. 203-205 Zakona, iako objavljivanje ovih podataka nije nužno za donošenje zakonite odluke - istakao je bivši predsjednik.
Stoga, kaže, bi svima trebalo da bude jasno da je upravo ovo i bio cilj ovog, kako je kazao, zajedničkog poduhvata sa providnom političkom pozadinom - kako bi se kupilo vrijeme za podgrijavanje ove teme u narednom periodu, zloupotrebom svih dostupnih institucija u tu svrhu.
- I na kraju da zadovoljim interesovanje onih koji bi baš sa ovim ciljem da manipulišu javnošću i da im poručim da je moja porodica u svakom trenutku u periodu od 2007-2015 god, koji je u fokusu interesovanja ljubopitljivih senzacionalista, raspolagala sa dovoljno zakonito stečenih sredstava da izmirimo svaku dospjelu obavezu na ovom i svakom drugom računu koji smo koristili za svoje potrebe, a bez ikakve veze sa javnim funkcijama koje sam obavljao - zaključio je Đukanović.

Đukanović će tužiti ASK: Očigledna namjera da se prekrši Zakon o upravnom postupku da bi udovoljili očekivanju protagonista političke scene pod čijim pritiskom rade

Sudski savjet je, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da se za sudiju Upravnog suda Crne Gore, izabere Milena Rajković, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Na osnovu konačnog prijedloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za kandidatkinje za sudije sudova za prekršaje, Savjet je utvrdio konačnu ocjenu za Mirjanu Ivanović i Slađanu Guberinić Barjaktarević, i donio odluku o njihovom izboru za sudije za prekršaje i raspoređivanju u Sud za prekršaje u Podgorici, odnosno Sud za prekršaje u Budvi.
Takođe, Savjet je na isti način donio odlukuo izboru Vladimira Gojačanina za sudiju Upravnog suda Crne Gore.
Savjet je donio odluku o raspisivanju Javnog oglasa za izbor predsjednika Osnovnog suda u Pljevljima, kao i oglas za izbor 14 kandidata za sudije osnovnih sudova u sjevernoj regiji.

Rajković i Gojačanin izabrani za sudije Upravnog suda, Ivanović i Guberinić u sudovima za prekršaje

Pitanje je koliko još treba da ćutimo dok gledamo kako se Trinaestojulska nagrada pretvara u nagradu za zaborav, licemjerje i poniženje, ističu danas iz Festivala internacionalnog amaterskog teatra.
- Za sve nas okupljene oko ovog festivala, koji živimo od slobodne misli, umjetnosti i kritike, ovo nije samo odluka jednog odbora. Ovo je pljuvanje na sve što 13. jul znači. Nagrada koja treba da slavi umjetnost, slobodu i istinu, dodijeljena je da nagradi reviziju istorije. Dok su neprofitne organizacije, poput ,,The Books of Knjige”, koje decenijama pomjeraju granice humora i hrabro otvaraju važne teme, ostale po strani. To je poruka da satira, kritika i slobodan glas nisu poželjni - dodaju oni.
Kako ističu, danas gledamo kako se, iza zatvorenih vrata, gase zakoni, gase procedure, gase vrijednosti zbog kojih je ta nagrada uopšte rođena.
- Mi smo duboko pogođeni i nećemo da ćutimo. Jer, ako ćutimo sada-pristajemo. A mi ne pristajemo. U ime onih koji stvaraju umjetnost i slobodu-poručujemo: Fašizam nije opcija. Nikad - zaključili su iz FIAT-a.

FIAT: Ovo je pljuvanje na sve što 13. jul znači, nećemo da ćutimo - fašizam nije opcija

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas sa ambasadorom Ruske Federacije u našoj zemlji Nj. E. Aleksandrom Lukašikom, gdje je Mandić saopštio, u susret 13. julu, &nbsp;da naša zemlja nikada neće zaboraviti zalaganje i podršku velike carske Rusije na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada je nakon vjekova borbe za slobodu potvrđena državnost Crne Gore
Oni su na sastanku, kako se navodi, istakli istorijske i kulturne veze koje povezuju naše narode, posebno naglasivši povezanost nekadašnje Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore sa tadašnjom Ruskom imperijom koji su se ogledali u dinastijskim i vladarskim odnosima između Kralja Nikole Petrovića i ruskih careva Aleksandra III i Nikolaja II Romanovа.

Mandić sa Lukašikom: Crna Gora neće zaboraviti podršku carske Rusije na Berlinskom kongresu

Sistemom obračuna zarada, koji predlaže Ministarstvo finansija, plate velikog broja prosvjetnih radnika biće ispod državnog nivoa, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović, poručujući da je neophodno da taj Vladin resor razgovara sa Sindikatom prosvjete (SPCG). 
 
Ona je na sjednici Skupštine rekla da će se, i pored uvjerenja da plate prosvjetnim radnicima neće biti smanjene, kod značajnog broja njih to ipak desiti. 
 
- Ovakvim sistemom obračuna koje Ministarstvo finansija predlaže, plate velikog broja prosvjetnih radnika biće ispod državnog nivoa, iako se država hvalila da će plate prosvjetnim radnicima biti znatno povećane- navela je Bojanić Lalović. 
 
Kako je kazala, iako Ministarstvo finansija insistira na zakonskim rješenjima, oštro se krše određeni članovi Granskog kolektivnog ugovora (GKU), koji je Vlada potpisala. 
 
- Ukoliko Ministarstvo finansija planira da mijenja bilo šta u sistemu obračuna, neophodno je da razgovara sa SPCG, da uredi GKU i da tek onda pristupi ovom pitanju- istakla je Bojanić Lalović. 
 
Ona je rekla da nije slučajno da se ovo dešava u vrijeme godišnjih odmora i ljetnjeg raspusta, kada prosvjetni radnici ne mogu adekvatno da reaguju. 
 
To, prema riječima Bojanić Lalović, znači da su im oduzeta sva prava. 
 
- Ne smijemo dozvoliti da prosvjetni radnici budu greška i zato očekujem, i kao dugogodišnja prosvjetna radnica i kao poslanica, da Ministarstvo finansija prije nego što krene u bilo kakve izmjene, koje se tiču načina obračuna, razgovara sa onima koji predstavljaju prosvjetne radnike- poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Plate prosvjetnih radnika ne smiju biti ispod državnog nivoa, Ministarstvo finansija da razgovara sa Sindikatom prosvjete

Četiri osobe su ubijene, a 14 ih je ranjeno u masovnoj pucnjavi u srijedu uveče u Čikagu, kazali su iz čikaške policije, a prenosi ABC News.
Tragedija se dogodila u četvrti River Nort, kada je auto prišlo lokaciji i najmanje jedan napadač otvorio vatru na okupljenu masu ljudi.
Napadač je odmah pobjegao s mjesta događaja, i još uvijek je u bjekstvu, navodi policija.
Četvoro ljudi je ubijeno - dva muškarca i dvije žene - dok je 14 osoba ranjeno, uključujući troje koji su hospitalizovani u kritičnom stanju.
Žrtve su uglavnom bile u dvadesetim i tridesetim godinama.&nbsp;

Čikago: U masovnoj pucnjavi četvoro ubijenih, 14 ranjenih

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: upravni-sud