<article>Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 299 represivnih mjera prema stranim državljanima. Protjerano je sedam stranih državljana i isto toliko prinudno udaljeno.Kako je saopšteno iz Uprave policije, otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 33 strana državljanina.Donijeto je 40 rješenja o povratku lica i izdat 181 prekršajni nalog, odnosno podnijeto prijava. - Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 18.406 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.232 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto 1.972 rješenja o povratku lica, prinudno udaljena 242 lica, dok je 209 stranih državljana protjerano iz Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.Otkazan je boravak za 2.094 osoba, dok je za 2.657 iniciran prestanak privremenog boravka.</article>

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 299 represivnih mjera prema stranim državljanima. Protjerano je sedam stranih državljana i isto toliko prinudno udaljeno.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 33 strana državljanina.
Donijeto je 40 rješenja o povratku lica i izdat 181 prekršajni nalog, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 18.406 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.232 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto 1.972 rješenja o povratku lica, prinudno udaljena 242 lica, dok je 209 stranih državljana protjerano iz Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Otkazan je boravak za 2.094 osoba, dok je za 2.657 iniciran prestanak privremenog boravka.

Portal ETV

Zgrada Uprave policije u Podgorici

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprava policije

Akcija Stranac

protjerivanje

Društvo

Protjerano sedam i otkazan boravak za 31 stranog državljanina

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 299 represivnih mjera prema stranim državljanima. Protjerano je sedam stranih državljana i isto toliko prinudno udaljeno.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 33 strana državljanina.
Donijeto je 40 rješenja o povratku lica i izdat 181 prekršajni nalog, odnosno podnijeto prijava. 
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 18.406 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.232 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto 1.972 rješenja o povratku lica, prinudno udaljena 242 lica, dok je 209 stranih državljana protjerano iz Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Otkazan je boravak za 2.094 osoba, dok je za 2.657 iniciran prestanak privremenog boravka.

Vulkan Etna na ostrvu Siciliji juče je pokazao nove znake aktivnosti, izbacujući užareni materijal i male količine pepela iz sjeveroistočnog kratera, saopštio je italijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV).
Erupcijski oblak nošen je vjetrom u smjeru sjeveroistoka, a slabije padanje pepela zabilježeno je u gradu Taormini i u Piano Provencani, području koje uključuje skijališta, saopštio je institut u izjavi na Fejsbuku.
Sporadične eksplozije uočene su i u krateru Boka Nuova, gdje je užareni materijal izbačen do nekoliko desetina metara iznad ivice kratera, dodao je INGV. Regionalna agencija za civilnu zaštitu privremeno je podigla nivo uzbune kako bi ukazala na veliku vjerovatnost fontana lave.
Etna, najaktivniji vulkan u Evropi koji se uzdiže do oko 3400 metara, ponekad eruptira nekoliko puta godišnje i pod stalnim je nadzorom. Njegova tačna visina često se mijenja jer erupcije preoblikuju područje vrha. Česta aktivnost vulkana privlači velik broj posjetilaca.

Vulkan Etna ponovo eruptirao

Skupština je danas završila raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji, prema riječima predlagača, predstavlja odgovoran i nužan odgovor države na promjene u ukupnom ekonomskom i pravnom sistemu Crne Gore.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, je obrazlažući predložene izmjene u Skupštini kazao da država ovim zakonom pokazuje da sistem penzijskog i invalidskog osiguranja nije zatvoren i rigidan, već sposoban da prati savremene tokove rada, preduzetništva i tržišta.
- Uvođenjem instituta dopunske preduzetničke djelatnosti u Zakon o privrednim društvima, država je jasno poručila da želi da podstakne rad, dodatnu inicijativu i legalne oblike sticanja prihoda. Naša je obaveza bila da obezbijedimo da se novi oblici rada integrišu u sistem, a ne da ostanu van njega. Upravo to i radi ovaj zakon - objasnio je Gutić.
Prema njegovim riječima, cilj ovih izmjena nije povećanje nameta, niti stvaranje dodatnog opterećenja za građane.
- Cilj je red, jasnoća i pravna sigurnost. Jasno razgraničavanje osnova za obračun doprinosa, uz ograničenje do visine godišnje osnovice, znači pravedniji sistem, odnosno sistem u kome se zna ko, kada i na osnovu čega plaća doprinose bez pravne nesigurnosti i bez prostora za različita tumačenja - rekao je Gutić.
On je rekao da ovaj zakon ima i jasnu socijalnu poruku - država neće zatvarati oči pred radnicima angažovanim na stalnim sezonskim poslovima.
- Omogućavanjem produženog osiguranja nakon isteka ugovora o radu, šaljemo jasnu poruku da kontinuitet staža i socijalna sigurnost ne smiju zavisiti od formalnih prekida u zaposlenju - rekao je Gutić.
On je dodao da se ovim zakonom ne ugrožava fiskalna stabilnost, niti se stvaraju novi troškovi za budžet Crne Gore.
- Naprotiv, jačamo sistem doprinosa, unapređujemo poresku disciplinu i dugoročno štitimo održivost penzijskog fonda - poručio je Gutić.
To je, kako tvrdi, politika odgovornosti prema sadašnjim i budućim penzionerima.
- Ovaj zakon nije zakon velikih političkih parola, već zakon sistemskih rješenja. On pokazuje sposobnost države da planira unaprijed, da usklađuje propise i da istovremeno vodi računa o radnicima, preduzetnicima i stabilnosti javnih finansija - zaključio je Gutić.

Dopunska preduzetnička djelatnost integrisana u sistem

Ostavka direktora Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore Velibora Majića snažan je i uznemirujući signal stanja u kojem se nalazi crnogorsko zdravstvo, saopštio je Forum žena pokreta Preokret iz kog traže i smjenu ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
U Forumu žena pokreta Preokret su stava da ostavka Majića nije samo lična odluka jednog čovjeka, već i „ozbiljna dijagnoza našeg sistema“.
- Podsjećamo, dr Majić je javno upozorio na alarmantne uslove u Dječjoj klinici. Nadležni su ćutali. Kada institucije ćute, odgovorni ljudi nemaju luksuz da ostanu nijemi. Njegova ostavka je čin profesionalne i ljudske odgovornosti, ali i posljednji alarm za državu. Zdravstveni sistem u kojem djeca umiru zbog grešaka, a porodilje napuštaju porodilišta bez djece, sistem je koji je zakazao. Tu više nema prostora za izgovore, improvizaciju i partijsko pokrivanje nesposobnosti - navodi se u saopštenju Foruma žena pokreta Preokret.
Poručuju da je nužno hitno utvrditi odgovornost Šimuna koji, kako kažu, nije reagovao ni nakon javnih upozorenja stručnjaka.
- Njegovo nečinjenje ima cijenu i tu cijenu plaćaju građani. Forum žena Pokreta Preokret zahtijeva hitnu smjenu ministra zdravlja. Ovo je kap koja je prelila čašu. Zdravstveni sistem ne smije voditi partijska lojalnost, već znanje, integritet i odgovornost. Crnoj Gori su potrebni ljekari koji znaju i žele da liječe, a ne kupljene diplome i urušene institucije. Potrebni su uslovi za rad, poštovanje struke i jasno razdvajanje zdravlja građana od partijskih interesa. Zdravlje djece mora biti iznad svake politike. Sve drugo je saučesništvo - zaključuje se u saopštenju.

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Ministru ekologije Damjanu Ćulafiću nismo imali ništa posebno da kažemo sem ono što smo do sada zastupali, a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije, ali smo i poručili da smo spremni da nastavimo pregovore sa Vladom, saopštio je Duško Stijepović, stanovnik Botuna.
On je poručio da nisu tajno pregovarali sa ministrom, već su se odazvali pozivu. 
– Zahvaljujemo se na razumijevanju da žele da nas svi saslušaju. Spremni smo i dalje da pregovaramo, vjerujemo u kapacitet države, vjerujemo u insititucije i ljude koji ih vode. Ništa posebno nismo imali da kažemo ministru sem ono što smo do sada zastupali a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije. Ostali smo pri tome, ali smo takođe, iznijeli stav da smo spremni da pregovore nastavimo sa Vladom, ministarstvom nastavimo i dalje – rekao je Stojanović. 
On je naveo da im ministar nije ponudio ništa posebno.
–On nas je saslušao. Iznijeli smo mu podatke koje nije znao i na osnovu njih je preuzeo obavezu na sebe da porazgovara sa isntitucijama i ljudima koji su uključeni u priču oko postrojenja – rekao je Stijepović.
Stijepović je naveo da ne vjeruje da dođe do bilo kakve intervencije policije i da vjeruju u kapacitet ljudi koji vode bezbjedonosne institucije da će imati razumijevanja za njihove stavove. 
Mještanin Botuna Milan Ćetković pozvao je predsjednika države, Vlade, Skupštine, Glavni grad i Delegaciju Evropske unije da naprave primirje do 15. januara kako bi sa porodicama dočekali praznike kod kuća.

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će se uskoro sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u okviru napora za okončanje ruske invazije.
&nbsp;- Dogovorili smo sastanak na najvišem nivou, sa predsjednikom Trampom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Zelenski je u srijedu predstavio najnoviju verziju američkog plana za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, o kojem se već sedmicama pregovara između Vašingtona i Kijeva. Plan predviđa zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta i ne nudi rješenje za najspornije pitanje – teritorije koje je okupirala Rusija, a koje čine više od 19 odsto Ukrajine.
Za razliku od prvobitne verzije dokumenta, koju su izradili Amerikanci, nova verzija ne sadrži dva ključna zahtjeva Moskve: povlačenje ukrajinskih snaga sa djelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom i pravno obavezujuće obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u. Zbog toga je malo vjerovatno da će Moskva prihvatiti ovu verziju plana.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da je napredak ka okončanju rata „spor, ali stalan“.
Upitan o tome, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u srijedu kazao da Moskva „formuliše svoj stav“, odbijajući da komentariše detalje. Zaharova je u četvrtak ponovila da je napredak u pregovorima o okončanju rata „spor, ali stalan“.
Ako želiš, mogu dodatno skratiti tekst, prilagoditi ga novinskom izvještaju ili urediti u agencijskom stilu.

Zelenski najavio skori susret sa Trampom: Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine

Policijska uprava iz Novog Sada saopštila je danas da je uhapsila L. N. (20) i L. M. (18) zbog sumnje da su u Savinom Selu, poslije kraćeg verbalnog sukoba, usmrtili nožem četrdesetšestogodišnjeg muškarca iz Vrbasa.
Njegovo tijelo pronađeno je na sportskom terenu, a poslije nekoliko sati, policija je identifikovala i pronašla osumnjičene, kao i nož kojim je, kako se sumnja, izvršeno krivično djelo.
Obojici osumnjičenih je određeno zadržavanje do 48 sati i biće privedeni, uz krivičnu prijavu, višem javnom tužiocu u Somboru.

Vrbas: U Savinom Selu nožem ubjen muškarac, uhapšeni osumnjičeni

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Protjerano sedam i otkazan boravak za 31 stranog državljanina

Tagovi

Vulkan Etna ponovo eruptirao

Dopunska preduzetnička djelatnost integrisana u sistem

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

PRATITE TVe UŽIVO