Rabrenović: Evropski fondovi šansa za razvoj privrede i sjevera Crne Gore, sredstva dostupna nakon ulaska u EU

Jovo Rabrenović (Foto: TV E/Youtube)
Jovo Rabrenović (Foto: TV E/Youtube)

Usklađivanje segmenata poreskog sistema sa evropskim propisima, mogućnost korišćenja evropskih fondova za razvoj privrede, infrastrukture i manje razvijenih područja – dio su onoga što Crnoj Gori donose pregovaračka poglavlja 16 i 22. Dok jedno uređuje oblast oporezivanja, drugo otvara mogućnosti za ravnomjerniji regionalni razvoj. Zatvaranje ovih poglavlja ujedno je i prilika za jačanje konkurentnosti domaće privrede i stvaranje novih razvojnih mogućnosti, poručuju sagovornici Televizije E.

Razvoj industrije, finansijska podrška i kohezioni fondovi, samo su neki od benefita koje će Crnoj Gori donijeti zatvaranje pregovaračkih poglavlja 16 i 22, koja se odnose na poreze, regionalnu politiku, te koordinaciju strukturnih instrumenata.

Ekonomski analitičar Jovo Rabrenović ističe da, sem dva nova štrika u našoj evropskoj agendi i što prije pristupanje Evropskoj uniji, dobijamo neke konkretne promjene.

- Ili ćemo dobiti, tačnije, kada Crna Gora postane članica. Jedan dobar dio tih programa koji su obuhvaćeni, poglavljem, prije svega 22, je nešto što nas očekuje tek kada postanemo članica i kada bude omogućeno da koristimo fondove koji su tada nama na raspolaganju - dodaje Rabrenović. 

Posebna prilika je program Kohezionog fonda. Taj je institut uspostavljen još daleke 1994. i njime se finansiraju projekti u državama članicama EU čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 odsto prosjeka Evropske unije. 

Većina, koju je anketirala Televizija E, nije bila upoznata sa benefitima dodjele fondova.

Zajedništvo i povezanost upravo vode ka smanjenju razlika među državama, te ravnomjernom razvoju evropskog regiona, primjećuje struka.

Rabrenović kaže da fondovi kohezioni koji će biti na raspolaganju Crnoj Gori su fondovi koji su namijenjeni za podršku razvoja.

- Prije svega smanjenja razlika u pojedinih država, smanjenja razlika, recimo, u konkurentnosti preduzeća, pa će moći i naša preduzeća dodatno da jačaju dobijanje novca iz tog kohezionog fonda. Potrebni su projekti za to, i privatna i državna preduzeća moći će da dobiju novac za svoje projekte. Moći će i opštine da dobiju novac za svoje projekte, za izgradnju mosta, izgradnju puteva, izgradnju kompletne infrastrukture koja je potrebna, za izgradnju i možda i obnovu nekih projekata koje su imali od ranije - dodao je Rabrenović. 

Upravo zato projekte i evropske integracije Crne Gore građani vide kao šansu, a neki od odgovora anketiranih su:

“Dobro je eto, barem u nečemu idemo kako treba.”

“Vidim tu bolju komunikaciju građana svijeta, onda sloboda kretanja, ulaganje evropskih firmi itd. Otvaranje prema svijetu da bude povoljno.”

“Pristupićemo jednoj zdravoj radnoj sredini, da ćemo dosta iskustva imati od strane ostalih evropskih zemalja gdje ćemo I mi biti čanovi Radujem se I nadam se. Želim još jednom da pohvalim kompletan tim koji se bavi svim učesnicima koji su radili adekvatno na zatvaranju svih poglavlja do sada.”

“Koje benefite od Evropske unije vidite konkretno? Slobodan protok ljudi, dobara, otvoreni smo svijetu, svijet dolazi kod nas. To tako gledam prvenstveno.”

“Nadam se u boljitak – u tom punom smislu riječi. A posebno otvorena zona za putovanja.”

No, taj boljitak i ne primjećuju baš svi, drugi kažu:

“Znaš šta vidim ja sine? Da nam Bog pomogne samo…Samo to.”

“Malim građanima dosta. A državi ne baš mnogo. + Država će dobiti novog komandanta, a građani će imati prava da se žale većim instancama.”

“Samo gore. Ništa drugo.”

Uprkos svim izazovima koje će Evropska unija donijeti crnogorskom tržištu, struka vjeruje u evropsku podršku.

Ekonomski analitičar Jovo Rabrenović kaže da će se i te kako će pomoći našim preduzećima.

- Našim privatnim preduzećima, preduzećima u CG generalno, da dobiju novac za svoj veći nivo razvoja, za svoj veći nivo konkurentnosti i za obezbjeđivanje nekih možda djelova u svom funkcionisanju koje do sada nijesu mogli da ostvare. Moći će da razviju možda pojedini sektor, prije svega ako imaju proizvodnju ili ako imaju one djelatnosti koje su njima bitne, a koje ne mogu da razviju zato što nemaju dovoljno novca, mogu taj novac dobiti iz kohezionih fondova i na taj način razviti svoje aktivnosti, donijeti sebi koristi, sebi i državi i viši nivo zapošljavanja. Automatski na taj način, ono što je vrlo bitno za Crne Gore, se može smanjiti ili zaustaviti siromašenje i odliv iz opština na sjeveru Crne Gore, jer će se projekti usmjeriti kako na gradove na sjeveru, tako i na preduzeća na sjeveru Crne Gore - naveo je Rabrenović. 

Sredstva iz kohezionih fondova Crnoj Gori će biti raspoloživa tek nakon pristupanja Evropskoj uniji, a do tada Crna Gora mora da uredi poreski sistem, uz obavezu usklađivanja određenih elemenata sa evropskim propisima, što nalaže poglavlje 16.

Programska šema

18:00 – 19:00
BAHAR 1SERIJA
19:00 – 20:00
24 SATAINFORMATIVA
20:00 – 21:00
LEXEMISIJA
21:00 – 22:00
LUDA KUĆA 1SERIJA
22:00 – 23:00
SJENKEEMISIJA
23:00 – 00:00
GRAĐANSKI UGAOEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.