National consumer protection expert, dr of economic sciences Jovo Rabrenović, warned that the Montenegrin market remains stuck in a grey zone between formal regulatory alignment and real protection of citizens.
- While the European Union withdraws dangerous products on a daily basis – from cosmetics to automobiles – the Montenegrin market is left without an effective consumer protection mechanism - Rabrenović said in an interview with Portal ETV.
He emphasized that the situation is particularly alarming in the automotive sector.
- Hundreds of thousands of vehicles are being recalled in the EU due to critical safety issues, while Montenegrin owners of the same models receive no warning whatsoever - Rabrenović stressed.
<h2>Safety Gate – a key mechanism that remains unused</h2>
The Safety Gate system, previously known as RAPEX, is one of the key mechanisms for protecting consumer health and safety in the European Union. Although there is no official data confirming that specific products from this list are present on the Montenegrin market, Rabrenović underlined that these are mass-consumption goods.
- Large-scale imports from countries such as China and Turkey raise a serious question as to how well the Montenegrin market is actually protected from products that the EU has already declared unsafe - he said.
According to him, in the context of EU accession, this issue goes beyond being merely informational.
- This is a matter of the state’s systemic readiness to protect consumers in line with European standards - Rabrenović emphasized.
<h2>From shampoo to airbags: a gap that comes at a cost</h2>
Based on insights from the Safety Gate database and real market flows in Montenegro, four product categories have been identified where the gap between European bans and domestic practice is most pronounced.
<h2>Cosmetic products: a silent chemical risk</h2>
The cosmetic product RED ONE Hair Wax from Turkey was withdrawn from the European market because it contains butylphenyl methylpropional (Lilial), a substance banned since March 2022 due to its proven harmful effects on reproductive health.
Rabrenović said that Montenegro has formally aligned its legislation with the EU Cosmetics Regulation (1223/2009), but that practice remains far from satisfactory.
- Control is often reduced to checking product labels, without detailed laboratory analysis of composition - he explained.
He added that products from Turkey are widely available, affordable, and often enter the market without in-depth inspection.
- The consequence is long-term exposure to banned substances without any warning, particularly among young people and the reproductively active population - Rabrenović warned.
<h2>Toys: a direct threat to children’s health</h2>
The Sedola bathing toy from China was banned in the EU because it contains phthalates (DEHP) above permitted limits - substances that can cause developmental and reproductive disorders in children.
Rabrenović noted that the Montenegrin toy market largely depends on low-cost imports.
- Inspection oversight often relies on importer documentation instead of mandatory laboratory testing - he said.
Although EN 71 standards formally apply, he added that their implementation is not systematic.
- The most vulnerable group – children - is exposed to chemical and mechanical risks without parents’ knowledge - Rabrenović emphasized.
<h2>Small electrical devices: fire and electric shock risks</h2>
Generic LED chargers and heaters from China are being withdrawn from the EU market due to non-compliance with electrical safety standards (EN 60950 / EN 62368), insufficient insulation, and overheating risks.
- In Montenegro, the CE marking is often used without real verification, and there is no mandatory independent testing before products are placed on the market - Rabrenović said.
He noted that these devices are widely sold at open markets, in small shops, and through the grey economy.
- The result is an increased risk of fires, material damage, and serious bodily injuries - he warned.
<h2>The high cost of silence</h2>
According to Rabrenović, the most serious and dangerous case remains almost completely invisible to the Montenegrin public.
Mercedes-Benz is recalling vehicles produced between 2022 and 2024 due to defects in the airbag system that may prevent deployment in a collision, as well as braking system issues. The recalls include C-Class, E-Class, and GLE models.
- While the EU Safety Gate system publishes vehicle recalls daily due to critical safety issues, Montenegrin owners of the same vehicles remain completely in the dark - he said.
BMW is recalling vehicles produced between 2021 and 2023 due to critical software faults in the electronic stability control (ESC) system and issues with electrical components that may cause fires while driving.
The Volkswagen Group (Audi, VW, Škoda) is recalling vehicles manufactured between 2020 and 2024 due to fuel system defects that may lead to fuel leaks and explosions, as well as problems with automatic emergency braking.
Hyundai and Kia are recalling vehicles from the 2019–2023 period due to serious engine issues that can cause sudden shutdowns while driving, as well as defects in the ABS system.
Ford is recalling various models from 2018–2023 due to steering system linkage problems and fire risks caused by electrical short circuits.
According to Rabrenović, recall reasons most often include airbag defects, braking system failures, fire risks, safety software errors, and structural chassis defects.
<h2>The question no one is asking</h2>
Rabrenović raised a series of questions that, he says, remain unanswered.
- Have car brand distributors in Montenegro ever contacted owners of vehicles covered by EU recalls? Have the media informed the public about the recalled series - he asked.
Based on searches of media archives and public communications from authorized service centers in Montenegro, he said there is not a single recorded case of a public call for owners to bring vehicles in for free safety-related repairs.
- A vehicle purchased in Montenegro two or three years ago may have a critical safety defect known to the manufacturer and EU institutions, yet the owner has no idea they are driving a potentially dangerous vehicle - Rabrenović warned.
He added that distributors do not assume the obligation to inform customers, that no tracking and notification system exists, and that in the event of an accident or fire, the owner bears full responsibility - even though the defect is of factory origin.
- If a Mercedes or BMW is officially recalled in Germany due to an airbag problem, why does the same vehicle in Montenegro, with the same serial number, continue to be driven without any warning - Rabrenović asked.
<h2>False safety: the smoke detector case</h2>
A generic smoke detector from China was banned in the EU because it fails to respond to smoke within the prescribed timeframe, in violation of EN 14604 standards.
- A faulty smoke detector is not just a technical defect—it creates a false sense of security - Rabrenović said.
In the event of a fire, he warned, the consequences can be fatal.
<h2>Two systems, two standards</h2>
Rabrenović stressed that the core problem lies not in the laws themselves, but in their implementation.
The EU system, he explained, includes mandatory laboratory testing before products are placed on the market, active market surveillance and unannounced sampling, rapid product withdrawal within 24 to 48 hours of risk identification, high penalties for importers and distributors, mandatory vehicle owner notification within 30 days, and a publicly accessible recall database.
In contrast, Montenegrin practice, according to him, is limited to document checks instead of testing actual products, restricted laboratory capacity, slow or nonexistent recall mechanisms, weak coordination with EU alerts, a complete absence of vehicle owner notification systems, and distributors operating as a self-regulated zone.
<h2>Questions for competent institutions</h2>
Rabrenović also posed specific questions to the relevant authorities:
- Do competent inspections and services monitor the Safety Gate database and take action? Is there a registry of vehicles on the Montenegrin market covered by EU recalls? What obligations do car distributors have toward owners in the event of a recall? Is there a plan to introduce a functional consumer notification system - he asked.
<h2>A test of state seriousness</h2>
In conclusion, Rabrenović stressed that EU warning lists are not merely informational bulletins.
- They are a tool for assessing Montenegro’s readiness to protect its citizens - he said.
Any product declared dangerous in the EU and potentially available on the domestic market represents, in his words, a direct risk to health, property, and trust in institutions.
- The situation with automobiles is particularly alarming - the most expensive goods most citizens will ever purchase, and at the same time products that directly affect life safety - Rabrenović emphasized in his interview with Portal ETV.
He warned that the absence of a response by distributors and institutions to EU recalls is not merely an oversight.
- It is a systemic risk that manifests itself every day on Montenegrin roads - he concluded.
If Montenegro wants to position itself as a functional state in the process of European integration, monitoring the Safety Gate system must become an operational obligation of inspection authorities, not merely a recommendation.
Otherwise, the cost of the difference between what is permitted and what is safe is borne by consumers.
Rabrenović notes that all listed examples of banned products are taken from real data in the EU Safety Gate system. The availability of these products on the Montenegrin market has not been empirically confirmed, but remains realistic based on known import flows and weaknesses in the control system.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović warns: While Europe recalls products, Montenegrin consumers remain unprotected - health risks persist

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača, doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović, upozorio je da se crnogorsko tržište i dalje nalazi u sivoj zoni između formalnog usklađivanja propisa i stvarne zaštite građana.
– Dok Evropska unija svakodnevno povlači opasne proizvode – od kozmetike do automobila – crnogorsko tržište ostaje bez stvarnog mehanizma zaštite potrošača – kazao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.
On je istakao da je posebno alarmantna situacija u sektoru automobila.
– Stotine hiljada automobila se povlači u EU zbog kritičnih bezbjednosnih problema, dok crnogorski vlasnici istih modela ne dobijaju nijedno upozorenje – naglasio je Rabrenović.
<h3>Safety Gate – ključni mehanizam koji se ne koristi</h3>
Sistem Safety Gate, ranije poznat kao RAPEX, predstavlja jedan od ključnih mehanizama zaštite zdravlja i bezbjednosti potrošača u Evropskoj uniji. Iako ne postoje zvanični podaci da se konkretni proizvodi sa ove liste nalaze na crnogorskom tržištu, Rabrenović podvlači da je riječ o robi široke potrošnje.
– Masovni uvoz iz zemalja poput Kine i Turske otvara ozbiljno pitanje koliko je crnogorsko tržište zaista zaštićeno od proizvoda koje je EU već proglasila opasnim – rekao je on.
Prema njegovim riječima, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji ova tema prevazilazi informativni karakter.
– Ovo je pitanje sistemske spremnosti države da štiti potrošače u skladu sa evropskim standardima – istakao je Rabrenović.
<h3>Od šampona do airbaga: raskorak koji košta</h3>
Na osnovu uvida u Safety Gate bazu i realne tržišne tokove u Crnoj Gori, identifikovane su četiri kategorije proizvoda kod kojih je najizraženiji raskorak između evropskih zabrana i domaće prakse.
<h3>Kozmetički proizvodi: tihi hemijski rizik</h3>
Kozmetički proizvod RED ONE Hair Wax iz Turske povučen je sa evropskog tržišta jer sadrži butylphenyl methylpropional (Lilial), supstancu zabranjenu od marta 2022. godine zbog dokazanog štetnog uticaja na reproduktivno zdravlje.
Rabrenović je kazao da je Crna Gora formalno uskladila zakonodavstvo sa EU Uredbom o kozmetičkim proizvodima (1223/2009), ali da je praksa daleko od zadovoljavajuće.
– Kontrola se često svodi na provjeru deklaracije, bez detaljne laboratorijske analize sastava – objasnio je on.
Dodao je da su proizvodi iz Turske široko dostupni, cjenovno pristupačni i da često ulaze na tržište bez dubinske kontrole.
– Posljedica je dugotrajna izloženost zabranjenim supstancama bez ikakvog upozorenja, naročito kod mladih i reproduktivno aktivne populacije – upozorio je Rabrenović.
<h3>Igračke: direktna prijetnja zdravlju djece</h3>
Igračka za kupanje Sedola iz Kine zabranjena je u EU jer sadrži ftalate (DEHP) iznad dozvoljenih granica, supstance koje mogu izazvati razvojne i reproduktivne poremećaje kod djece.
Rabrenović je naglasio da crnogorsko tržište igračaka u velikoj mjeri zavisi od jeftinog uvoza.
– Inspekcijski nadzor se često oslanja na dokumentaciju uvoznika, umjesto na obavezno laboratorijsko testiranje – rekao je on.
Iako standardi EN 71 formalno važe, kako je kazao, njihova primjena nije sistemska.
– Najranjivija kategorija – djeca – izložena je hemijskim i mehaničkim rizicima bez znanja roditelja – istakao je Rabrenović.
<h3>Mali električni uređaji: rizik od požara i strujnog udara</h3>
Generički LED punjači i grijalice iz Kine povlače se sa tržišta EU zbog neusklađenosti sa standardima električne bezbjednosti (EN 60950/EN 62368), nedovoljne izolacije i rizika od pregrijavanja.
– U Crnoj Gori se CE oznaka često koristi bez stvarne provjere, a ne postoji obavezno nezavisno testiranje prije puštanja proizvoda u promet – kazao je Rabrenović.
On je naveo da se ovi uređaji masovno prodaju na pijacama, u manjim prodavnicama i putem sive ekonomije.
– Posljedica je povećan rizik od požara, materijalne štete i teških tjelesnih povreda – upozorio je.
<h3>Skupo ćutanje</h3>
Prema riječima Rabrenovića, najteži i najopasniji slučaj ostaje gotovo potpuno nevidljiv crnogorskoj javnosti.
– Dok EU sistem Safety Gate svakodnevno objavljuje opozive vozila zbog kritičnih bezbjednosnih problema, crnogorski vlasnici istih automobila ostaju u potpunom mraku – rekao je on.
Mercedes-Benz povlači serije vozila iz perioda 2022–2024. godine zbog defekata u airbag sistemu koji mogu spriječiti aktivaciju u sudaru, kao i problema sa kočionim sistemom. Opozivi obuhvataju modele C, E i GLE klase.
BMW opoziva modele iz perioda 2021–2023. godine zbog kritičnih grešaka u softverskom sistemu koji kontroliše elektronsku stabilnost vozila (ESC) i problema sa elektro-komponentama koje mogu izazvati požar tokom vožnje.
Volkswagen grupacija (Audi, VW, Škoda) povlači vozila proizvedena od 2020. do 2024. godine zbog defekata na gorivnom sistemu koji mogu dovesti do curenja benzina i eksplozije, kao i problema sa automatskim kočenjem u hitnim situacijama.
Hyundai i Kia opozivaju serije iz perioda 2019–2023. godine zbog ozbiljnih problema sa motorom koji mogu dovesti do naglog gašenja tokom vožnje, kao i defekata u ABS sistemu.
Ford povlači različite modele iz perioda 2018–2023. godine zbog problema sa vezama upravljačkog sistema i rizika od požara usljed kratkog spoja u elektro-instalacijama.
Razlozi za opozive, kako je pojasnio Rabrenović, najčešće uključuju defekte airbag sistema, probleme sa kočionim sistemom, rizik od požara, greške u softveru bezbjednosnih sistema i strukturne defekte šasije.
<h3>Pitanje koje niko ne postavlja</h3>
Rabrenović postavlja niz pitanja na koja, kako kaže, nema odgovora.
– Da li su distributeri automobilskih brendova u Crnoj Gori ikada kontaktirali vlasnike vozila obuhvaćenih EU opozivima? Da li su mediji obavijestili javnost o serijama koje se povlače? – upitao je on.
Pretragom medijskih arhiva i javnih komunikacija ovlašćenih servisera u Crnoj Gori, kako navodi, ne postoji nijedan zabilježen slučaj javnog poziva vlasnicima da dovedu vozila na besplatnu intervenciju zbog bezbjednosnih problema.
– Vozilo kupljeno u Crnoj Gori prije dvije ili tri godine može imati kritični bezbjednosni defekt poznat proizvođaču i EU institucijama, a vlasnik nema pojma da vozi potencijalno opasno vozilo – upozorio je Rabrenović.
Dodao je da distributeri ne preuzimaju obavezu informisanja, da ne postoji sistem praćenja i obavještavanja, te da u slučaju nesreće ili požara vlasnik snosi punu odgovornost, iako je defekt fabričke prirode.
– Ako je jedan Mercedes ili BMW zvanično opozvan u Njemačkoj zbog problema sa airbagom, zašto isti automobil u Crnoj Gori, sa istim serijskim brojem, nastavlja da se vozi bez ikakvog upozorenja? – upitao je Rabrenović.
<h3>Lažna sigurnost: slučaj detektora dima</h3>
Generički detektor dima iz Kine zabranjen je u EU jer ne reaguje na dim u propisanom vremenskom okviru, što predstavlja neusklađenost sa standardom EN 14604.
– Neispravan detektor dima ne predstavlja samo tehnički nedostatak, već stvara lažan osjećaj sigurnosti – kazao je Rabrenović.
U slučaju požara, upozorio je, posljedice mogu biti fatalne.
<h3>Dva sistema, dva standarda</h3>
Rabrenović ističe da ključni problem nije u zakonima, već u njihovoj primjeni.
EU sistem, kako navodi, podrazumijeva obavezno laboratorijsko testiranje prije puštanja proizvoda u promet, aktivno tržišno praćenje i nenajavljena uzorkovanja, brzo povlačenje proizvoda u roku od 24 do 48 sati od identifikacije rizika, visoke kazne za uvoznike i distributere, obaveznu notifikaciju vlasnika vozila u roku od 30 dana i javno dostupnu bazu opoziva.
Nasuprot tome, crnogorska praksa se, prema njegovim riječima, svodi na kontrolu dokumentacije umjesto stvarnog proizvoda, ograničene laboratorijske kapacitete, spor ili nepostojeći mehanizam povlačenja, slabu koordinaciju sa EU upozorenjima, potpuno odsustvo sistema obavještavanja vlasnika vozila i distributere koji funkcionišu kao samoregulatorna zona.
<h3>Pitanja za nadležne institucije</h3>
Rabrenović je postavio i konkretna pitanja nadležnim institucijama.
– Da li nadležne inspekcije i službe prate Safety Gate bazu i preduzimaju korake? Da li postoji evidencija vozila na crnogorskom tržištu obuhvaćenih EU opozivima? Koje su obaveze distributera automobila prema vlasnicima u slučaju opoziva? Da li postoji plan uvođenja funkcionalnog sistema obavještavanja potrošača? – naveo je on.
<h3>Test ozbiljnosti države</h3>
Na kraju, Rabrenović je poručio da liste upozorenja EU nijesu samo informativni bilten.
– One su alat za procjenu spremnosti Crne Gore da zaštiti svoje građane – kazao je.
Svaki proizvod koji je u EU proglašen opasnim, a potencijalno dostupan na domaćem tržištu, prema njegovim riječima, predstavlja direktan rizik po zdravlje, imovinu i povjerenje u institucije.
– Posebno alarmantna je situacija sa automobilima – najskupljom robom koju većina građana ikada kupi, a istovremeno proizvodom koji direktno utiče na bezbjednost života – istakao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.
On je upozorio da odsustvo reakcije distributera i institucija na EU opozive nije samo propust.
– To je sistemski rizik koji se manifestuje svaki dan na crnogorskim putevima – zaključio je.
Ako Crna Gora želi da se pozicionira kao funkcionalna država u procesu evropskih integracija, praćenje Safety Gate sistema mora postati operativna obaveza inspekcija, a ne puka preporuka.
U suprotnom, cijenu razlike između – dozvoljeno – i – bezbjedno – plaćaju potrošači.
Rabrenović napominje da su svi navedeni primjeri zabranjenih proizvoda preuzeti iz stvarnih podataka Safety Gate sistema EU. Dostupnost ovih proizvoda na crnogorskom tržištu nije empirijski potvrđena, ali je realna na osnovu poznatih uvoznih tokova i slabosti kontrolnog sistema.

Rabrenović upozorava: Dok Evropa opoziva proizvode, crnogorski potrošači su nezaštićeni – rizici po zdravlje

Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše, da se zamijene oni koji slabo ili nikako rade sa onima koji će biti mnogo aktivniji i koji će činiti više za ovaj narod - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar iz Instituta ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.&nbsp;
Dodaje da mora uvijek reći da postoje i ljudi koji su pozitivni u ovoj Vladi i da postoje i ministri i njihovi pomoćnici koji rade odličan posao i trude se i istinski vjeruju u te EU integracije i vjeruju da Crna Gora treba da bude bolja i razvijenija
- Od ekonomskih želja bi izdvojio onu da Crna Gora ima suficit a ne deficit, što je u ovom trenutku gotovo nemoguće ostvarivo, jer Crna Gora mnogo uvozi i nema proizvodnju - naveo je Rabrenović
Euro entuzijasti se, prema njegovim riječima, nadaju da će se ulaskom Crne Gore u EU politika zasnovana na principima Mastrihta značajano uticati na Crnu Goru i njenu Vladu i da će te vrijednosti iz ekonomskog sistema početi da se primjenjuju u državi.
Osvrćući se na aktuelne teme iz ekonomije, komentarisao jee ponudu državnih obveznica od Vlade građanima za šta je bio veliki odziv i interesovanje i kaže da i ta investicija, kao i sve ostale, nosi dodatan rizik.&nbsp;
Ulaganje novca, kako ističe, uvijek prati rizik, manji ili veći, zavisno od toga u šta se ulaže novac i kakva su očekivanja od tog ulaganja.
- U ovom trenutku obveznice su definitivno vrlo sigurne, pouzdane i sve ono što država garantuje je pouzdano, možemo biti sigurni da će nam biti to plaćeno i vraćeno i da ćemo zaraditi. Ono što uvijek stvara malo dileme, ali ako je inflacija značajno visočija od samih kamata koje imamo na obveznice, u ovom trenutku je četiri odsto kamate na te obveznice koje država izdaje, inflacija oko pet odsto. Tu postoji ta manja razlika od nepunih jedan odsto, ukoliko dođe do povećanja inflacije, pa inflacija može da bude 10 ili 15 odsto. To je princip zaduživanja države kod građana za novac i onda će kad istekne rok da vrati građanima to što se zadužila i kamatu isplati na godišnjem nivou, što za građane jeste bolje od štednje u bankama, jer su kamate na štednju u bankama na manjem procentu od jedan, dok je inflacija mnogo veća - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

610x380

500x500

Rabrenović: Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše

Zakonom o strancima će biti predviđeno da stranac neće moći osnovati preduzeće bez zapošljavanja crnogorskih građana, što je praksa u nekim zemljama poput Omana, Singapura, Tajvana, Kazahstana i gdje takav zakon ne pokazuje baš najbolje rezultate - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
Premijer Milojko Spajić juče je najavio upravo da novi prijedlog Zakona o strancima predviđa da stranci koji osnuju firme u Crnoj Gori moraju zaposliti domaće građane, te kazao da se time želi povećati zaposlenost i spriječiti zloupotrebe sistema.
- Radi se o nečemu što je novo u Crnoj Gori, što donosi novu vrijednost, a diskutabilno je da li će ta vrijednost biti u smislu da se poveća priliv kvalitetnog stranog kapitala i direktnih investicija. Uvijek je dobro pogledati praksu drugih država kada je takvo nešto u pitanju - jasan je Rabrenović.
Ta ideja koja je u našem Zakonu o strancima implementirana nije, ukazuje on, ništa novo.
- Jer u državama Evropske unije, a moramo se porediti i težiti ka vrijednostima koje ona ima, to nije eksplicitno zakonom na taj način riješeno. Ali u suštini jeste u nekom nižem obliku pravnog funkcionisanja preduzeća kada stranac želi da osnuje, posebno kada se radi o nekim specifičnim startup projektima, kada se mozda traži i državljanstvo države domaćina - onda postoje neki oblici kojima je sam osnivač preduzeća kao stranac neophodno da pripremi takav biznis plan u kojem će jasno predvidjeti koje su to koristi po samo državu u kojoj želi da razvije svoje poslovanje - rekao je Rabrenović.
Dodaje i da je nova varijanta u Zakonu o strancima više praksa u Zalivskim zemljama, ili takozvana omanizacija po državi Oman koja na sličan način tretira lokalizaciju radne snage i uvođenje kvota.
- Onaj ko otvara preduzeće u državama poput Omana, Singapura, Kazahstana, Tajvana i sličnih država obavezan je da garantuje da će biti određeni broj domicilnog stanovništva angažovan na određenim nivoima, da li se radi o angažovanju klasične radne snage u proizvodnom smislu ili u samom menadžmentu to je definisano različito - rekao je Rabrenović.
Takav projekat i sam način regulisanja osnivanja preduzeća stranaca ne pokazuje, cijeni on, baš najbolje rezultate.
- I to je nešto što odvodi državu u nekom drugom pravcu i privlačenju kapitala koji nije u ovom &nbsp;trenutku nama imanentan, nama su imanentne investicije koje su čiste, sigurne, pouzdane i sami model koji je predložen može da ima svoje prednosti, ali otvara čitav niz drugih pitanja prije svega kako će se te kvote primjenjivati i koliki će biti iznos kvota - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Rabrenović: Ovakav zakon o strancima se u drugim zemljama nije pokazao kao dobar

Opasne hemikalije svakodnevno vrebaju u kozmetici i odjeći – dok ih EU zabranjuje, kod nas se još prodaju. Evropski standardi sigurnosti proizvoda postavljaju jasna pravila: ništa što može štetiti zdravlju ne smije dospjeti na tržište. Ipak, u Crnoj Gori opasni proizvodi i dalje stižu do potrošača, posebno preko interneta. Hormonski disruptori, kancerogene supstance i “vječne hemikalije” prisutni su u kremama, lakovima, teflonskom posuđu i vodootpornoj odjeći. Ovo nije puka formalnost – &nbsp;zdravlje je ugroženo. Pažljivo provjeravajte sastav proizvoda i birajte samo ono što je zaista sigurno. Evropska unija pooštrava kontrolu i uvodi najstrože do sada zabrane upotrebe opasnih hemikalija u kozmetici, odjeći, posuđu i igračkama. Promjene će direktno uticati i na tržište Crne Gore, koja se u procesu pristupanja EU obavezala na potpunu harmonizaciju propisa o bezbjednosti proizvoda. Kako za Portal ETV objašnjava Jovo Rabrenović, &nbsp;nacionalni ekspert za zaštitu potrošača iz Instiruta ekonomskih nauka, samo u 2024. godini evropski sistem za praćenje bezbjednosti proizvoda (Safety Gate) zabilježio je preko 4.100 upozorenja o opasnim proizvodima, od čega se više od trećine (36%) odnosilo na kozmetiku, dok su igračke činile 15% svih prijava. Najveći broj rizičnih proizvoda poticao je iz Kine, a većina ih je prodavana putem interneta. - Eksplozija online trgovine i količina niskovrijednih pošiljki, naročito iz Kine, preopterećuju evropske i naše kontrole. To otvara prostor za nebezbjedne proizvode koji vrlo lako stižu i do crnogorskih potrošača - upozorava Rabrenović. <h2>STROŽA PRAVILA O BEZBJEDBOSTI&nbsp;</h2> Evropska unija je odgovorila novim, strožim zakonodavstvom koje se primjenjuje i u Crnoj Gori. Od decembra 2024. na snazi je Opšta uredba o bezbjednosti proizvoda (GPSR), kojom se propisuje da svaki proizvod na tržištu mora biti bezbjedan — uključujući i one kupljene online ili reparirane. Proizvođači i internet platforme dužni su da odmah uklone opasne proizvode i da potrošaču ponude zamjenu, popravku ili povraćaj novca. Sljedeći korak je Regulativa (EU) 2025/877 – “Omnibus VII”, koja od 1. septembra 2025. zabranjuje 21 toksičnu supstancu u kozmetici. Među njima su TPO i Dimethyltolylamine (česti sastojci u UV-gel lakovima), Bisphenol AF, TBBPA i Clothianidin, prisutni u kremama, puderima i preparatima za njegu. - Ove supstance su povezane sa hormonalnim poremećajima, neplodnošću, kancerom i neurotoksičnim efektima. Od septembra 2025. one ne smiju biti prisutne ni u jednom proizvodu na tržištu EU, što automatski važi i za Crnu Goru - naglašava Rabrenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0" data-rendition-name="original" width="438" height="365" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Jovo Rabrenović</figcaption> </figure>  <h2>CRNOGORSKI IZAZOVI I INSTITUCIONALNI NADZOR&nbsp;</h2> Crna Gora je, prema riječima Rabrenovića, zakonski uskladila svoje propise sa evropskim standardima, ali institucionalna primjena je i dalje spora. - Do sada nemamo javno objavljene podatke o povlačenju nebezbjednih kozmetičkih proizvoda, iako su EU zabrane već stupile na snagu. Ministarstvo zdravlja, Sanitarna inspekcija i Institut za javno zdravlje moraju preuzeti aktivniju ulogu i redovno informisati potrošače - kaže Rabrenović. <h2>PFAS – “vječne hemikalije” pod lupom</h2> Pored kozmetike, Evropska unija zabranjuje i PFAS hemikalije, poznate kao “vječne hemikalije” zbog toga što se ne razgrađuju u prirodi i zadržavaju se u organizmu. Nalaze se u vodootpornoj odjeći (GORE-TEX), teflonskom posuđu i igračkama. Naučna istraživanja ih povezuju sa rakom, neplodnošću, oštećenjem jetre i hormonalnim poremećajima. - EU planira postepeno ukidanje PFAS-a do 2030. godine, a Francuska je već zabranila njihovu upotrebu u tekstilu od 2026. godine. Crna Gora još nema sličnu zabranu, što znači da su ovi proizvodi i dalje dostupni na našem tržištu - navodi Rabrenović. <h2>SAVJETI POTROŠAČIMA I UPOZORENJE</h2> Rabrenović apeluje na građane da budu oprezni i informisani, posebno prilikom online kupovine: Uvijek provjerite INCI listu i izbjegavajte proizvode sa sumnjivim hemijskim sastojcima. Kupujte proizvode sa CE oznakom i provjerenim porijeklom. Kod kozmetike tražite oznake „TPO-free“ ili „Dimethyltolylamine-free“. Umjesto teflonskih, koristite keramičke, titanijumske ili livenogvožđane posude. Kod dječjih igračaka izbjegavajte jeftine proizvode bez jasne deklaracije. - Evropska unija jasno pokazuje da ljepota i komfor ne smiju dolaziti po cijenu zdravlja. Crna Gora mora ubrzati sprovođenje novih pravila, jer potrošači imaju pravo na sigurne i kontrolisane proizvode - poručuje Jovo Rabrenović.&nbsp; Dodaje da je informisanje javnosti ključno: „Dok institucije ne ojačaju nadzor, najveća odgovornost ostaje na potrošačima – da čitaju deklaracije, provjeravaju sastav i biraju proizvode koji zaista poštuju evropske standarde bezbjednosti.“

UPOZORENJE: Opasne hemikalije u odjeći, posuđu, kozmetici, igračkama - EU ih zabranjuje - kod nas se još prodaju

U nedjeljnom izdanju emisije Vikend Popodne na Televiziji E, donosimo vam zanimljive i inspirativne priče! Prvo ćemo bolje upoznati braću Jovana i Jova Rabrenovića poznate ekonomske analitičare, koji će sa nama podijeliti svoja razmišljanja o aktuelnim ekonomskim trendovima i izazovima savremenog tržišta.&nbsp;
Zatim razgovaramo sa ekspertkinjom za strateško komuniciranje koja će nam približiti razlike u kulturi komunikacije između Crne Gore i drugih zemalja Evrope i svijeta.
Na kraju, u našem kulinarskom segmentu, Sandra Manojlović priprema ukusno i jednostavno jelo, savršeno za vikend uživanje. Ne propustite opušteno i sadržajno popodne uz zanimljive goste i teme! Vidimo se u 17 sati!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBzV3QKBwJfI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Vikend popodne na TV E: Rabrenovići o ekonomskim trendovima i izazovima savremenog tržišta

Od 2020. godine udvostručio se broj preduzeća u blokadi, te prema podacima Centralne banke dug tih preduzeća &nbsp;premašuje 1,5 milijardi eura, što je posljedica pandemije koronavirusa, ali i otvaranja velikog broja preduzeća od strane stranih državljana samo radi prijave boravka - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Crnogorska ekonomija prolazi, prema njegovim riječima, kroz jedan od najizazovnijih perioda u posljednjoj deceniji, a sve veći broj preduzeća se suočava sa blokadama računa.
- Nakon pandemije koronavirusa, veliki broj malih i srednjih preduzeća, a često i velikih, imao je problem zbog otežanih uslova za rad i nije se uspjelo u narednom periodu da se ti dugovi vrate. Jedan od osnovnih razloga može biti rezultat posljedica pandemije - rekao je Rabrenović.
Podsjeća da je jedan broj preduzeća iz oblasti turizma u blokadi, a iznosi tih blokada su visoki, pa se nameće da su to preduzeća stranaca koji su otvaranjem samih preduzeća lakše dolazili do prijave boravka.&nbsp;
- Često ti razlozi nijesu da bi se razvijala crnogorska ekonomija i da bi se ostvario bolji profit samih preduzeća, nego razlozi druge prirode. Da bi obezbijedili sebi boravak i odradili jedan ili dva posla koja imaju i onda ostaju dužni za poreze i doprinose, ostaju dužni dobavljačima u Crnoj Gori. Ta preduzeća tokom vremena moraju biti blokirana, njihovi računi moraju blokirani. Nema izvjesnog načina da se ta sredstva namire i povećava se broj blokiranih preduzeća- istakao je Rabrenović.
Smatra da je poseban problem nestabilnost crnogorske ekonomije uz političke probleme koji se reflektuju na ekonomiju, što dovodi do toga da najranjivija mala i srednja preduzeća imaju i najmanje podrške od države.&nbsp;
- Ako jedno preduzeće ima neizmirene obaveze prema državi, sa druge strane i prema dobavljačima, onda će taj dobavljač sa kim radi zbog manjka novca takođe ostati uskraćen za određeni dio prihoda. To znači da će on morati ostati dužan nekome drugome, taj drugi nekome trećem i napravi se tako povezana reakcija multiplikativnog efekta, koji se stvara uslijed blokada, ili neplaćanja jednog preduzeća drugom i to je sistem spojenih sudova - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Broj blokiranih preduzeća raste i zbog stranaca koji posluju u Crnoj Gori samo radi prijave boravka

Domaćinstva širom Crne Gore suočavaju se sa najtežim udarima inflacije u posljednjih deset godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, stanovanja nezaustavljivo rastu, a osjećaj gubitka kontrole sve je prisutniji među građanima. - Inflacija u Crnoj Gori ponovo počinje da slabi standard građana. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu brže nego što to naša primanja mogu da izdrže, a osjećaj je da smo kao građani prepušteni sami sebi - ocjenjuje za Portal ETV dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. Dr Rabrenović upozorava da se, pored opšteg rasta cijena, među građanima širi osjećaj institucionalne praznine. - Kada odete u prodavnicu i vidite da je hljeb skuplji nego prošle godine, ili kada na ljetovanje dođe gost iz inostranstva i ne može vjerovati da su cijene kod nas više nego u njihovim razvijenim zemljama, postavlja se pitanje: Ko ovo kontroliše, ako uopšte kontroliše – i da li se iko istinski brine za crnogorske građane - navodi on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae" data-rendition-name="original" width="1064" height="1600" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"><figcaption>Jovo Rabrenović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Podaci govore da su cijene voća, povrća i mesa dostigle nivoe koji su za većinu građana postali nedostupni. - Danas je luksuz kupiti kilogram paradajza ili trešanja. Ljudi biraju između računa za struju i hrane za porodicu - naglašava Rabrenović. <h2>Stanovanje postaje privilegija</h2> Kriza stanovanja dodatno produbljuje socijalne razlike. Cijene stanarina, naročito u Podgorici i primorskim gradovima, premašuju i prosječne zarade. - Šta je nekada bila cijena mjesečne kirije za garsonjeru, danas ne možete naći ni za sobu. Mladi bračni parovi i studenti suočeni su s izborom: ili da žive u neadekvatnim uslovima ili da daju gotovo cijelu platu na kiriju - kaže Rabrenović. Kupovina stana za većinu postaje nerealna opcija. - Zadužiti se do penzije – i to ako banka uopšte odobri kredit – danas je realnost za one koji pokušavaju da steknu vlastiti dom - dodaje. <h2>Inflacija – fiskalna poluga ili fiskalna zamka?</h2> Prema riječima dr Rabrenovića, inflacija u Crnoj Gori dostiže novu fazu: više nije samo statistička kategorija, već stvarni mehanizam fiskalne politike. - Sumnja javnosti da ‘inflacija puni budžet’ u velikoj mjeri je podržana dostupnim podacima. Više cijene znače i više prihoda od PDV-a, jer se porez obračunava na ukupni iznos. Iako to nije bio planirani scenario, inflacija djeluje kao de facto fiskalna poluga - objašnjava on. To, međutim, nije bez posljedica. - Oslanjanje na inflaciju za punjenje budžeta obeshrabruje dubinske fiskalne reforme i stvara model ekonomije na račun naroda. Takva strategija nije dugoročno održiva - upozorava Rabrenović. <h2>Mjere koje dolaze kasno – ili ne dolaze uopšte</h2> Jedna od mjera koja je imala pozitivan efekat među socijalno ranjivim grupama bilo je privremeno ograničenje cijena osnovnih proizvoda. No, njeno ukidanje uslijedilo je naglo i bez jasne tranzicije. - Limitirane cijene bile su predah za mnoge porodice, naročito one sa nižim prihodima. Njihovo ukidanje izazvalo je šok – cijene su se vratile na nivoe više nego prije ograničenja, a to je najteže pogodilo one koji su već bili na ivici siromaštva - kaže Rabrenović. Prema njegovim riječima, posljedice su i psihološke: Odluka o ukidanju mjere ostavila je poruku da država nema ili ne želi da koristi mehanizme zaštite građana. Povjerenje u institucije dodatno je narušeno. <h2>Vrijeme je za ozbiljnu reformu</h2> Neophodan je višesmjerni pristup – kombinacija fiskalne odgovornosti, bolje socijalne politike i strateške komunikacije. - Dosadašnji politički odgovori su bili nedovoljni i neučinkoviti. Potrebne su ciljane fiskalne intervencije, jačanje strukturne ekonomske otpornosti i jasno komunicirane mjere. Ovo nije vrijeme za improvizacije - zaključuje Rabrenović. I dok Vlada balansira između populističkih programa i pritiska da stabilizuje budžet, građani svakim danom osjećaju sve veću težinu ekonomske stvarnosti. U zemlji u kojoj „800 eura danas vrijedi manje nego što je 600 vrijedilo prije tri godine“, pitanje nije više koliko košta život – već da li je održiv.

Inflacija jede sve; Rabrenović: Paradajz i trešnje postali luksuz, stanarine eksplodirale

Vlasnici kapitala, kao i vlasnici trgovačkih objekata teže ka maksimiziranju profita, a minimiziranju troškova, na taj način oni smatraju da će imati povećanu potrošnju, povećane prihode, što u suštini apsolutno ne mora da bude tačno i praksa Evropske unije pokazuje da upravo zemljama poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Italije imamo potpuno drugačiju praksu, gdje je upravo povećana produktivnost i potrošnja u trgovačkim objektima na način što su smanjili radno vrijeme, odnosno ukinuli taj radni dan, rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je zvanično otvorio postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i praznicima, Zakon koji je na snazi od 2029 godine mogao bi biti uskoro promijenjen ili potpuno ukinut.&nbsp;
Koncept neradne nedjelje podijelio je društvo, kaže Rabrenović, stručnu i laičku javnost, pravnike, sindikate i pravnike, jer svi imaju svoj stav o tom pitanju, pa će Ustavni sud u skladu sa svojim nadležnostima donijeti odluku o ustavnosti ili, kako ističe, neustavnosti Zakona.
- Ekonomski aspekt nikako ne smijemo prenebregnuti kada je u pitanju radna nedjelja, odnosno neradna, ili rad državni praznicima ili nerad. I onaj posebni bitan aspekt sociološki, civilizacijski aspekt koji je za nas koji se trudimo da se prikažemo kao humano društvo vrlo bitan. Da li je nužno upravo danas kada cijela Evropska unija teži ka tome da radi na stvaranju novog koncepta radne sedmice, radne sedmice koja će trajati svega četiri dana i u kojoj će radnici, zaposleni, službenici, imati više vremena za odmor, za porodicu, za opuštanje i za bolji život - rekao je Rabrenović.
Visok nivo empatije ima sagovornik Budilnika za radnike, prevashodno u trgovačkom sektoru, jer se na njih odnosi prvenstveno Zakon o neradnoj nedjelji, te smatra da bi bilo pogrešno ponovo uvesti radnu nedjelju trgovinama, a na drugoj strani, podsjeća on, Vlada plasira inicijativu o sedmočasovnom radnom vremenu.
- Mi idemo u ponovnu &nbsp;krajnost, ne težimo smanjenju radnog vremena, nego povećanju radnog vremena. Ne vjerujem da može umoran čovjek još jednim radnim danom biti zadovoljniji, produktivniji, da može stvarati više prihode u preduzeću u kom radi, trgovačkom objektu, a ni sebi - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

Ako govorimo konkretno o investiciji na Velikoj plaži, govorimo o investiciji o kojoj imamo idejnu skicu te investicije, jednu vrstu medijske promocije, koja je na jednoj strani izazvala dosta kritika, sa druge strane izazvala jednu vrstu euforije. Ono što je vrlo problematično je nedostatak informacija o toj investiciji, takozvani problem sa nedovoljnim brojem pravih, relevantnih informacija, i dok ne budemo imali transparentan čitav projekat, bićemo skeptični kada je taj ptrojekat u pitanju-kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, analitičar tržišta Jovo Rabrenović.
Crna Gora je imala investicije koje su, prema njegovim riječima, značajno doprinijele njenom razvoju i prepoznatljivosti, a prije svega imidžu Crne Gore u svijetu i postupku izgradnje brenda Crne Gore.
- Trenutna situacija u Crnoj Gori nije tako povoljna i nije baš najčistija kao što je to bilo u nekim godinama ranijeg perioda, iz puno razloga, političke i druge nestabilnosti, koje u Crnoj Gori vladaju. Crna Gora je dosta nesigurno područje za ulaganje, a najbolji pokazatelji &nbsp;investicione situacije u Crnoj Gori su broj investicija koje imamo u Crnoj Gori, a taj broj je značajno niži nego što je to bilo ranije, i ne radi se o tim velikim, kapitalnim investicijama koje su Crnoj Gori neophodne, već se radi o puno manjim investicijama, koje na neki način ne uspijevaju da promovišu Crnu Goru kao investicionu destinaciju - rekao je Rabrenović.
Posljednjih dana je aktuelna, podsjeća on, uveliko najavljenja investicija u Ulcinju, Velikoj plaži, a pominju se i neke druge lokacije u Crnoj Gori kao vrlo atraktivne i interesantne stranim ulagačima.
Po dostupnim informacijama, kaže Rabrenović, radi se o jednoj vrsti tranzicione investicije koja može promijeniti ne samo izgled Ulcinja, već i cijele Crne Gore.
- Crna Gora sama po sebi jeste zanimljiva, jeste interesantna, jeste primamljiva investitorima, sad da li su svi ti investitori na pravi način prezentovani Crnoj Gori i da li su njihove namjere uvijek onakve kakve bi mi željeli da budu, i na kakve smo navikli od velikih investitora, to je u ovom trenutku vrlo teško ocijeniti i reći, jer prosto nemamo dovoljno informacija ni o investitorima, ni o investicijama, sem ako govorimo konkretno o investiciji na Velikoj plaži, govorimo o investiciji o kojoj imamo idejnu skicu te investicije, jednu vrstu medijske promocije, koja je &nbsp;na jednoj strani izazvala dosta kritika, sa druge strane izazvala jednu vrstu euforije. Ono što je vrlo problematično je nedostatak informacija o toj investiciji, takozvani problem sa nedovoljnim brojem pravih, relevantnih informacija, i dok ne budemo imali transparentan čitav projekat, bićemo skeptični kada je taj ptrojekat u pitanju - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Za investiciju na Velikoj plaži imamo samo idejnu skicu te investicije

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: jovo-rabrenovic