Od 2020. godine udvostručio se broj preduzeća u blokadi, te prema podacima Centralne banke dug tih preduzeća &nbsp;premašuje 1,5 milijardi eura, što je posljedica pandemije koronavirusa, ali i otvaranja velikog broja preduzeća od strane stranih državljana samo radi prijave boravka - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Crnogorska ekonomija prolazi, prema njegovim riječima, kroz jedan od najizazovnijih perioda u posljednjoj deceniji, a sve veći broj preduzeća se suočava sa blokadama računa.
- Nakon pandemije koronavirusa, veliki broj malih i srednjih preduzeća, a često i velikih, imao je problem zbog otežanih uslova za rad i nije se uspjelo u narednom periodu da se ti dugovi vrate. Jedan od osnovnih razloga može biti rezultat posljedica pandemije - rekao je Rabrenović.
Podsjeća da je jedan broj preduzeća iz oblasti turizma u blokadi, a iznosi tih blokada su visoki, pa se nameće da su to preduzeća stranaca koji su otvaranjem samih preduzeća lakše dolazili do prijave boravka.&nbsp;
- Često ti razlozi nijesu da bi se razvijala crnogorska ekonomija i da bi se ostvario bolji profit samih preduzeća, nego razlozi druge prirode. Da bi obezbijedili sebi boravak i odradili jedan ili dva posla koja imaju i onda ostaju dužni za poreze i doprinose, ostaju dužni dobavljačima u Crnoj Gori. Ta preduzeća tokom vremena moraju biti blokirana, njihovi računi moraju blokirani. Nema izvjesnog načina da se ta sredstva namire i povećava se broj blokiranih preduzeća- istakao je Rabrenović.
Smatra da je poseban problem nestabilnost crnogorske ekonomije uz političke probleme koji se reflektuju na ekonomiju, što dovodi do toga da najranjivija mala i srednja preduzeća imaju i najmanje podrške od države.&nbsp;
- Ako jedno preduzeće ima neizmirene obaveze prema državi, sa druge strane i prema dobavljačima, onda će taj dobavljač sa kim radi zbog manjka novca takođe ostati uskraćen za određeni dio prihoda. To znači da će on morati ostati dužan nekome drugome, taj drugi nekome trećem i napravi se tako povezana reakcija multiplikativnog efekta, koji se stvara uslijed blokada, ili neplaćanja jednog preduzeća drugom i to je sistem spojenih sudova - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Broj blokiranih preduzeća raste i zbog stranaca koji posluju u Crnoj Gori samo radi prijave boravka

Domaćinstva širom Crne Gore suočavaju se sa najtežim udarima inflacije u posljednjih deset godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, stanovanja nezaustavljivo rastu, a osjećaj gubitka kontrole sve je prisutniji među građanima. - Inflacija u Crnoj Gori ponovo počinje da slabi standard građana. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu brže nego što to naša primanja mogu da izdrže, a osjećaj je da smo kao građani prepušteni sami sebi - ocjenjuje za Portal ETV dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. Dr Rabrenović upozorava da se, pored opšteg rasta cijena, među građanima širi osjećaj institucionalne praznine. - Kada odete u prodavnicu i vidite da je hljeb skuplji nego prošle godine, ili kada na ljetovanje dođe gost iz inostranstva i ne može vjerovati da su cijene kod nas više nego u njihovim razvijenim zemljama, postavlja se pitanje: Ko ovo kontroliše, ako uopšte kontroliše – i da li se iko istinski brine za crnogorske građane - navodi on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae" data-rendition-name="original" width="1064" height="1600" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"><figcaption>Jovo Rabrenović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Podaci govore da su cijene voća, povrća i mesa dostigle nivoe koji su za većinu građana postali nedostupni. - Danas je luksuz kupiti kilogram paradajza ili trešanja. Ljudi biraju između računa za struju i hrane za porodicu - naglašava Rabrenović. <h2>Stanovanje postaje privilegija</h2> Kriza stanovanja dodatno produbljuje socijalne razlike. Cijene stanarina, naročito u Podgorici i primorskim gradovima, premašuju i prosječne zarade. - Šta je nekada bila cijena mjesečne kirije za garsonjeru, danas ne možete naći ni za sobu. Mladi bračni parovi i studenti suočeni su s izborom: ili da žive u neadekvatnim uslovima ili da daju gotovo cijelu platu na kiriju - kaže Rabrenović. Kupovina stana za većinu postaje nerealna opcija. - Zadužiti se do penzije – i to ako banka uopšte odobri kredit – danas je realnost za one koji pokušavaju da steknu vlastiti dom - dodaje. <h2>Inflacija – fiskalna poluga ili fiskalna zamka?</h2> Prema riječima dr Rabrenovića, inflacija u Crnoj Gori dostiže novu fazu: više nije samo statistička kategorija, već stvarni mehanizam fiskalne politike. - Sumnja javnosti da ‘inflacija puni budžet’ u velikoj mjeri je podržana dostupnim podacima. Više cijene znače i više prihoda od PDV-a, jer se porez obračunava na ukupni iznos. Iako to nije bio planirani scenario, inflacija djeluje kao de facto fiskalna poluga - objašnjava on. To, međutim, nije bez posljedica. - Oslanjanje na inflaciju za punjenje budžeta obeshrabruje dubinske fiskalne reforme i stvara model ekonomije na račun naroda. Takva strategija nije dugoročno održiva - upozorava Rabrenović. <h2>Mjere koje dolaze kasno – ili ne dolaze uopšte</h2> Jedna od mjera koja je imala pozitivan efekat među socijalno ranjivim grupama bilo je privremeno ograničenje cijena osnovnih proizvoda. No, njeno ukidanje uslijedilo je naglo i bez jasne tranzicije. - Limitirane cijene bile su predah za mnoge porodice, naročito one sa nižim prihodima. Njihovo ukidanje izazvalo je šok – cijene su se vratile na nivoe više nego prije ograničenja, a to je najteže pogodilo one koji su već bili na ivici siromaštva - kaže Rabrenović. Prema njegovim riječima, posljedice su i psihološke: Odluka o ukidanju mjere ostavila je poruku da država nema ili ne želi da koristi mehanizme zaštite građana. Povjerenje u institucije dodatno je narušeno. <h2>Vrijeme je za ozbiljnu reformu</h2> Neophodan je višesmjerni pristup – kombinacija fiskalne odgovornosti, bolje socijalne politike i strateške komunikacije. - Dosadašnji politički odgovori su bili nedovoljni i neučinkoviti. Potrebne su ciljane fiskalne intervencije, jačanje strukturne ekonomske otpornosti i jasno komunicirane mjere. Ovo nije vrijeme za improvizacije - zaključuje Rabrenović. I dok Vlada balansira između populističkih programa i pritiska da stabilizuje budžet, građani svakim danom osjećaju sve veću težinu ekonomske stvarnosti. U zemlji u kojoj „800 eura danas vrijedi manje nego što je 600 vrijedilo prije tri godine“, pitanje nije više koliko košta život – već da li je održiv.

Miraš Dušević

Inflacija jede sve; Rabrenović: Paradajz i trešnje postali luksuz, stanarine eksplodirale

Vlasnici kapitala, kao i vlasnici trgovačkih objekata teže ka maksimiziranju profita, a minimiziranju troškova, na taj način oni smatraju da će imati povećanu potrošnju, povećane prihode, što u suštini apsolutno ne mora da bude tačno i praksa Evropske unije pokazuje da upravo zemljama poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Italije imamo potpuno drugačiju praksu, gdje je upravo povećana produktivnost i potrošnja u trgovačkim objektima na način što su smanjili radno vrijeme, odnosno ukinuli taj radni dan, rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je zvanično otvorio postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i praznicima, Zakon koji je na snazi od 2029 godine mogao bi biti uskoro promijenjen ili potpuno ukinut.&nbsp;
Koncept neradne nedjelje podijelio je društvo, kaže Rabrenović, stručnu i laičku javnost, pravnike, sindikate i pravnike, jer svi imaju svoj stav o tom pitanju, pa će Ustavni sud u skladu sa svojim nadležnostima donijeti odluku o ustavnosti ili, kako ističe, neustavnosti Zakona.
- Ekonomski aspekt nikako ne smijemo prenebregnuti kada je u pitanju radna nedjelja, odnosno neradna, ili rad državni praznicima ili nerad. I onaj posebni bitan aspekt sociološki, civilizacijski aspekt koji je za nas koji se trudimo da se prikažemo kao humano društvo vrlo bitan. Da li je nužno upravo danas kada cijela Evropska unija teži ka tome da radi na stvaranju novog koncepta radne sedmice, radne sedmice koja će trajati svega četiri dana i u kojoj će radnici, zaposleni, službenici, imati više vremena za odmor, za porodicu, za opuštanje i za bolji život - rekao je Rabrenović.
Visok nivo empatije ima sagovornik Budilnika za radnike, prevashodno u trgovačkom sektoru, jer se na njih odnosi prvenstveno Zakon o neradnoj nedjelji, te smatra da bi bilo pogrešno ponovo uvesti radnu nedjelju trgovinama, a na drugoj strani, podsjeća on, Vlada plasira inicijativu o sedmočasovnom radnom vremenu.
- Mi idemo u ponovnu &nbsp;krajnost, ne težimo smanjenju radnog vremena, nego povećanju radnog vremena. Ne vjerujem da može umoran čovjek još jednim radnim danom biti zadovoljniji, produktivniji, da može stvarati više prihode u preduzeću u kom radi, trgovačkom objektu, a ni sebi - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

Ako govorimo konkretno o investiciji na Velikoj plaži, govorimo o investiciji o kojoj imamo idejnu skicu te investicije, jednu vrstu medijske promocije, koja je na jednoj strani izazvala dosta kritika, sa druge strane izazvala jednu vrstu euforije. Ono što je vrlo problematično je nedostatak informacija o toj investiciji, takozvani problem sa nedovoljnim brojem pravih, relevantnih informacija, i dok ne budemo imali transparentan čitav projekat, bićemo skeptični kada je taj ptrojekat u pitanju-kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, analitičar tržišta Jovo Rabrenović.
Crna Gora je imala investicije koje su, prema njegovim riječima, značajno doprinijele njenom razvoju i prepoznatljivosti, a prije svega imidžu Crne Gore u svijetu i postupku izgradnje brenda Crne Gore.
- Trenutna situacija u Crnoj Gori nije tako povoljna i nije baš najčistija kao što je to bilo u nekim godinama ranijeg perioda, iz puno razloga, političke i druge nestabilnosti, koje u Crnoj Gori vladaju. Crna Gora je dosta nesigurno područje za ulaganje, a najbolji pokazatelji &nbsp;investicione situacije u Crnoj Gori su broj investicija koje imamo u Crnoj Gori, a taj broj je značajno niži nego što je to bilo ranije, i ne radi se o tim velikim, kapitalnim investicijama koje su Crnoj Gori neophodne, već se radi o puno manjim investicijama, koje na neki način ne uspijevaju da promovišu Crnu Goru kao investicionu destinaciju - rekao je Rabrenović.
Posljednjih dana je aktuelna, podsjeća on, uveliko najavljenja investicija u Ulcinju, Velikoj plaži, a pominju se i neke druge lokacije u Crnoj Gori kao vrlo atraktivne i interesantne stranim ulagačima.
Po dostupnim informacijama, kaže Rabrenović, radi se o jednoj vrsti tranzicione investicije koja može promijeniti ne samo izgled Ulcinja, već i cijele Crne Gore.
- Crna Gora sama po sebi jeste zanimljiva, jeste interesantna, jeste primamljiva investitorima, sad da li su svi ti investitori na pravi način prezentovani Crnoj Gori i da li su njihove namjere uvijek onakve kakve bi mi željeli da budu, i na kakve smo navikli od velikih investitora, to je u ovom trenutku vrlo teško ocijeniti i reći, jer prosto nemamo dovoljno informacija ni o investitorima, ni o investicijama, sem ako govorimo konkretno o investiciji na Velikoj plaži, govorimo o investiciji o kojoj imamo idejnu skicu te investicije, jednu vrstu medijske promocije, koja je &nbsp;na jednoj strani izazvala dosta kritika, sa druge strane izazvala jednu vrstu euforije. Ono što je vrlo problematično je nedostatak informacija o toj investiciji, takozvani problem sa nedovoljnim brojem pravih, relevantnih informacija, i dok ne budemo imali transparentan čitav projekat, bićemo skeptični kada je taj ptrojekat u pitanju - zaključio je Rabrenović.

500x500

Rabrenović: Za investiciju na Velikoj plaži imamo samo idejnu skicu te investicije

Povodom obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača, dužni smo ukazati na nikad teži položaj potrošača u Crnoj Gori. Evidentno je da su njihova prava na svim nivoima ugrožena i da se zakoni, koji ovu oblast uređuju, sistematski ne poštuju. Situacija u sektoru zaštite potrošača može se ocijeniti kao alarmantna, a potrošači, koji čine stub svakog društva i njegovog ekonomskog sistema, ove godine s pravom postavljaju pitanje – šta nas čeka u budućnosti?
Iako Crna Gora ima relativno dobar zakonski okvir za zaštitu potrošača, jasno je da se njegova primjena suočava s ozbiljnim izazovima. Prava potrošača su formalno uređena zakonima, ali njihovo poštovanje u praksi daleko je od zadovoljavajućeg nivoa. Potrošači su izloženi drastičnom padu životnog standarda, rekordno visokoj inflaciji, nestabilnim i nepredvidivim cijenama osnovnih proizvoda i usluga, te konstantnim novim opterećenjima koje im nameću trgovci i javne institucije. Posebno zabrinjavaju problemi poput:
- Nepoštovanja potrošačkih prava od strane trgovaca, distributera i pružalaca javnih usluga poput Elektroprivrede, vodovoda, telekomunikacionih i kablovskih operatera.
- Sporosti sudova u rješavanju potrošačkih sporova, čime se otežava ostvarivanje pravde.
- Nepostojanja alternativnih načina rješavanja potrošačkih sporova, što dodatno obeshrabruje potrošače.
- Izostanka savjetovališta za potrošače, iako je njihovo osnivanje predviđeno još 2016. godine.
Pored već istaknutih problema, dodatno zabrinjavaju i sljedeći aspekti:
- Nepoštovanje saobraznosti i garancija: Potrošači često teško ostvaruju svoja prava po osnovu garancija, naročito pri kupovini tehničkih uređaja poput mobilnih telefona, bijele tehnike i kompjuterske opreme.
- Neadekvatna informisanost i edukacija potrošača: Mnogi građani nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima i obavezama, što ih čini podložnijim zloupotrebama i otežava im ostvarivanje zaštite.
- Nedostatak efikasnih mehanizama za brzo rješavanje sporova: Dužina trajanja sporova obeshrabruje potrošače u ostvarivanju svojih prava, što ukazuje na potrebu za bržim i efikasnijim mehanizmima zaštite.
- Neadekvatna kontrola bezbjednosti i kvaliteta proizvoda: Česte su žalbe na loš kvalitet proizvoda, nehigijenske uslove u radnjama, neadekvatno skladištenje i proizvode kojima je istekao rok trajanja, što ugrožava zdravlje i sigurnost potrošača.
Ovi problemi dodatno ukazuju na hitnost unapređenja sistema zaštite potrošača u Crnoj Gori.
Država ima obavezu i odgovornost da pod hitno djeluje. Potrebno je formirati efikasne mehanizme poput nacionalnog savjetovališta za potrošače i zaštitnika potrošačkih prava, što je već ustaljena praksa u zemljama Evropske unije. Takođe, neophodno je strožije kontrolisati primjenu zakona, ubrzati sudske procese u vezi s potrošačkim pravima i osigurati da potrošači budu zaštićeni od nepoštenih praksi.
Potrošači moraju postati svjesni svoje moći i ključne uloge u ekonomskom sistemu. Trebaju biti odlučni, organizovani i spremni da zahtijevaju svoja prava. Na kraju krajeva, trgovci zavise od potrošača, a ne obrnuto.
Pozivamo građane, organizacije i institucije da se zajedno angažujemo kako bismo osigurali da prava potrošača ne budu samo slovo na papiru, već standard koji garantuje dostojanstven i siguran život svakog građanina Crne Gore. Zaštita potrošača nije samo pitanje prava, već i pitanje pravde i razvoja društva u cjelini

Svjetski dan prava potrošača: Potrošači u Crnoj Gori u alarmantnom položaju

Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u povećanje javne potrošnje, neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Formalno gledano budžet je ostvario suficit od dva miliona eura. Međutim, kako kaže Rabrenović, to je model taktičkog budžetiranja, kojima pribjegavaju često privredna društva kada žele da friziraju svoje rezultate za određeni kvartal. Vrlo rijetko to, kako navodi, čine države.
- Znamo svi da nije ovo prvi put, i prošle godine smo imali situaciju u kojoj država rekla da je ostvarila suficit. Sami ostvareni suficit nije realna situacija budžeta, i nije to realno stanje u kojem je država nakon plaćanja svih obaveza ostvarila dodatne prihode u iznosu od dva miliona, nego da je to u stvari rezultat neplaćene obaveze. Tako određena privredna društva fakturišu prihode, ne fakturišu rashode, i na taj način stvaraju vještačku sliku o većoj količini novca koji firma ima, a u suštini taj dug će morati platiti u nekom sljedećem mjesecu - rekao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija će dostaviti izvještaj za februar, i znaćemo da li je nadomješteno to neplaćanje obaveza koje je oko 50 i nešto miliona eura, i da li je zaista bilo onako kako vide javnost i ekonomski stručnjaci, ili je bilo ono što smatra premijer Milojko Spajić.
- A što je urađeno u cilju promocije budžeta i onoga što oni rade, neke svoje samo reklame, koja nije bila potrebna apsolutno, jer se lako može demantovati - rekao je Rabrenović.
Takav način vođenja finansija, smatra Rabrenović, stvara lošu sliku kod međunarodnih faktora i može otežati i poskupiti kredite koje bi država uzimala. Može da donese i, kako kaže, zebnju kod ozbiljnih investitora.
Za stabilne javne finansije, objašnjava Rabrenović, Vlada će morati da se pomuči, jer je izražen, kako tvrdi, ogroman deficit, koji je prisutan već godinama.
- Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, ako ih ulaže u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore, i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u javnu potrošnju, u povećanje javne potrošnje, povećanje tih neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem. Ako imamo visok nivo sive ekonomije, koji bi opet morali da smanjimo kao jedan od uslova za održivost javnih finansija, ako imamo visok nivo neproduktivnih troškova koje bi opet morali da smanjimo, ako imamo višak javne administracije, koju bi opet morali u određenoj mjeri da smanjimo i, naravno, ako imamo tu sivu ekonomiju koja je problem svih država, a u našoj državi, bojim se, sa povećanjem cijena koje imamo, akcize koje se uvode, tjeraju građane u neku sivu zonu - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZlISAiF30lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Povećanje cijena i uvođenja novih akciza tjeraju građane u neku sivu zonu

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E da je teško napraviti uporednu analizu cijena u marketima, jer se u Crnoj Gori cijene razlikuju od grada do grada i od marketa do marketa.
Ono što je danas u ponudi i po određenoj cijeni, kaže Rabrenović, u jednom trgovinskom lancu, već krajem dana se može promijeniti.
- Prosječne cijene, koje se mogu uporediti govore da smo najsličniji, donekle, sa porezima, cijenama osnovnih životnih namirnica i PDV-om, sa Njemačkom. Kod njih je isto &nbsp;porez na osnovne životne namirnice hljeb, mlijeko, meso, jaja, 7 posto. U Hrvatskoj je PDV na osnovne životne namirnice oko 5 posto, Crna Gora na te osnovne životne namirnice ima PDV 7 posto, a osnovni PDV je 21 posto, do je taj osnovni PDV u Njemačkoj nešto niži, dok je u Hrvatskoj 25 posto. Hrvati bi trebalo da imaju skuplje proizvode od nas, ali mao što je često logika isključena, tako i u ovom dijelu kada su u pitanju cijene isključena, i ne možemo se baš pouzdati u nju, jer Crna Gora, iako ima neke niže poreske obaveze kada su u pitanju trgovci i proizvodi, cijene su kod nas kao što vidimo, i znamo, visočije nego u zemljama Evropske unije- rekao je Rabrenović.
U Njemačkoj je prosječna zarada oko 2.741eura, dok je u Crnoj Gori to 876 eura, sa gledišta statistike Crna Gora je teško uporediva, kaže Rabrenović, jer je to u Njemačkoj uravnoteženija prosječna plata dok u Crnoj Gori imamo veliki disbalans, u visini plata.
- &nbsp;Imamo slučajeve da ljudi koji imaju vrlo važne reference u društvu, najveće nivoe akademskog obrazovanja, imaju platu koja je daleko ispod prosječne plate u Crnoj Gori, što je apsurdno. Sa druge strane imamo neka zanimanje, &nbsp;bez želje da bilo koga omalovažavam, sa srednjim školama gdje su plate značajno više, nego što su plate ljudi sa akademskim zvanjem. To vam se ne može desiti u Hrvatskoj, a pogotovu u Njemačkoj ne može. Zbog toga je problem sa crnogorskim platama, koje su realno mnogo niže, trostruko niže, nego što su plate u Njemačkoj, a cijene su nam malo visočije u jednom dijelu. Mi imamo tri puta nižu platu od građana Njemačke, a potrošačke osobine i karakteristike kao svaki živi čovjek na svijetu. Prosječan potrošač ima slične potrebe, da se hrani, oblači, vozi auto, školuje se, a plata mu je 3 puta niža. Postavlja se taj nerješivi rebus, enigma, kako to Crnogorci uspijevaju- istakao je Rabrenović.
Cijene bijelog pilećeg mesa u količini od 500 gr. se kreću od 6.69€ u Crnoj Gori, 5.95€ u Hrvatskoj, dok je u Njemačkoj ta cijena 5.50€.
U Njemačkoj se može kupiti po akcijskoj cijeni 2€ kilogram bijelog pilećeg mesa, objašnjava Rabrenović, a vrlo često su redovne cijene kilograma bijelog pilećeg mesa ispod 4€ u toj zemlji.
&nbsp;- Crna Gora nije 100 odsto uvozno zavisna kada je u pitanju pileće meso, jer mi imamo, za naše uslove, solidne živinarske farme, imamo proizvodnju pilećeg mesa, pa bi ona trebalo u nekom dijelu da učestvuje u snižavanju troškova krajnje cijene piletine. Međutim, mi to u praksi nemamo, tu su neke komponente uvozne, što se tiče stočne hrane, i onda u krajem dođemo do zbira cijene koja je visočija, nego što je u Njemačkoj. U Njemačkoj postoje dva velika trgovinska lanca, oni drže skoro 80 posto njemačkog tržišta, &nbsp;oni su takozvani hard diskonti, a to je vrsta trgovinskih objekata u kojima se prodaju proizvodi po najnižim mogućim maržama, 1-2 posto, ali idu veliku ekonomiju prodaje, veliki je obrt proizvoda, a vrlo mala maža. To je obrnuto proporcionalno Crnoj Gori, u Crnoj Gori imamo visoke marže, a manji obim prodaje- zaključio je Rabrenović.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtVkbMW1zVDk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Crna Gora skuplja od Njemačke, a ima tri puta nižu prosječnu platu

Fiskalna politika je problematična jer, kao što vidimo, Crna Gora se iz godine u godinu zadužuje, naš budžetski deficit raste, procjenjuje se da će u ovoj godini biti blizu 300 miliona eura, čemu kad se doda 900 miliona, koliko je neophodno novca da se vrate krediti &nbsp;i neka zaduženja iz prethodnog perioda, značajno prelazimo preko milijardu, a to je veliki iznos za Crnu Goru - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, analitičar tržišta doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Crna Gore je pred izazovima, kaže Rabrenović, i svaka godina koja dolazi je izazovnija od prethodne, dodaje on, u svakom pogledu, navodi on, kako u političkom i društveno socijalnom, tako i u, kako tvrdi, u ekonomskom segmentu.
- Crna Gora je država na čije funkcionisanje ekonomskog sistema utiče puno faktora, prije svega unutrašnji politički faktori, koji utiču prevashodno na dešavanja ne samo u ekonomiji, nego, nažalost, u svim oblastima u Crnoj Gori. Onda imamo političke faktore koji su na regionalnom i globalnom nivou, i sva dešavanja na globalnom nivou itekako se osjete u Crnoj Gori. Mi ne možemo biti izdvojeno ostrvo, kako se to često kaže, usred okeana pa da smo zaštićeni od svega, i da se na nas ne prenose turbulencije i promjene na političkom, društvenom i ekonomskom životu. Crna Gora puno zavisi od svih dešavanja u svijetu, i ono što je kod nas veliki problem to je za veće i jače ekonomije tek blagi potres, kako bi rekli kad Kina kine čitav svijet se prehladi, tako otprilike bi bilo da Crna Gora doživi upalu pluća. Teško je kontrolisati, teško je predvidjeti bilo kakve ekonomske predikcije u ovom trenutku kada je crnogorska ekonomija u pitanju. Jer, kada se misli da ne može biti teže, ono bude još teže. Crna Gora definitivno &nbsp;u ovoj 2025.godini ima dosta izazova, ima dosta nejasnoća, koje će morati, prije svega, politička elita u Crnoj Gori da riješi, prevaziđe, pa tek onda da se &nbsp;građani uključe u neki život, koji će biti mjera onoga što oni žele - rekao je Rabrenović.
Fiskalna politika je jedan od najvećih izazova za Crnu Goru, objašnjava Rabrenović, to je posljedica dešavanja od prethodnih par godina, dodaje on, naročito ako se uzme u obzir, kako navodi, prošla godina.
- Problem su javne finansije, veoma bitne, kao i inflacija, za koju često čujemo da je nema, ili da je mala, sa čim se ja ne mogu saglasiti, jer je vrlo upitno &nbsp;kako se računa inflacija u Crnoj Gori, i da li je taj način na koji Monstat računa prihvatljiv za nas, kao potrošače i građane, jer je mnogo značajnija lična inflacija od opšte, odnosno one na državnom nivou. Fiskalna politika je problematična jer, kao što vidimo, Crna Gora se iz godine u godinu zadužuje, naš budžetski deficit raste, procjenjuje se da će u ovoj godini biti blizu 300 miliona eura, čemu kad se doda 900 miliona, koliko je neophodno novca da se vrate krediti &nbsp;i neka zaduženja iz prethodnog perioda, značajno prelazimo preko milijardu, a to je veliki iznos za Crnu Goru - naglašava Rabrenović.
Za Crnu Goru veliki problem predstavlja javna potrošnja, podsjeća on, koja se iz godine u godinu, kako tvrdi, povećava.
- Ako uzmemo uporedni period 2023/2024, to su ti periodi Evropa sad 1, Evropa sad 2, mi imamo povećanje koje je od 500 miliona u apsolutnim brojkama, ili u relativnim oko 17,2 posto, za toliko je porasla javna potrošnja, što ne znači nužno da je to loše, jer javna potrošnja može značiti da je država uložila veći novac u kapitalne investicije, strukturu, i tako dalje, što, nažalost, nije slučaj. Mi imamo javnu potrošnju u onome dijelu koji je u jednom dijelu negativan, a to je povećanje plata, penzija, ali ne iz nove vrijednosti stvorene u državi, koje je javni sektor obezbjedio, nego je to iz zaduživanja, što je uvijek najgora potrošnja novca - istakao je Rabrenović.
Crna Gora mora obezbjediti novu vrijednost, objašnjava &nbsp;Rabrenović, da bi servisirala obaveze i vraćala kredite, podsjeća on, ali država ne radi u smislu traženja novih ekonomskih ideja i projekata, da bi, kako kaže, bolje funkcionisala.
- Crna Gora nema investicija, nema investicija iz inostranstva, nema čak ni investicija domaćih biznismena, privrednika. Sve se svodi na ulaganje u potrošnju, odnosno u izgradnju nekih tržnih centara, objekata, koji će dodatno služiti za povećanje potrošnje, ali neće stvarati one vrijednosti koje su Crnoj Gori potrebne. Nama su potrebna velika ulaganja, poput velikih resorta u Crnoj Gori, koji su ulaganja u skijališta, ulaganja u poljoprivredu, ulaganja koja će povećati zapošljavanje, koja će povećati produktivnost države, koja će omogućiti i mladim, i onim sredovječnim ljudima, da mogu da nađu svoje zaposlenje, i obezbijede sigurnu starost i sigurnu penziju. Nažalost, kod nas se tako nešto ne dešava - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Crna Gora će u 2025. godini definitivno imati dosta izazova

Mi smo svjedoci da u Crnoj Gori skoro nikad cijene ne padaju, a ako dođe do blage korekcije to je to, i onda nastavljaju ubrzano ponovo da rastu - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, analitičar tržišta doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Po analizi Ministarstva finansija cijena nekretnina u Crnoj Gori je trenutno precijenjena, sa čim se svi moraju složiti, kaže Rabrenović, ali se mora i navesti, dodaje on, da nijesu samo cijene nekretnina precijenjene, već su to cijene svih, kako kaže, dobara, koja se trenutno nalaze na tržištu Crne Gore.
- Cijena je onolika koliko su kupci spremni da plate. Tržište je, u suštini, kako se nekad u ekonomskoj teoriji i praksi učilo, prostor na kom se susreću ponuda i potražnja. Ako je ponuda viša od potražnje cijene bi trebalo da padaju, a ako je potražnja viša od ponude onda bi trebalo cijene da rastu. Međutim, to su te ekonomske zakonitosti koje postoje u teoriji, praksa je malo drugačija - rekao je Rabrenović.
Kvalitet izgradnje, lokacija, objašnjava Rabrenović, i puno nekih drugih faktora utiče na cijenu nekretnine, jer nije isto imati nekretninu, kako kaže, u nekom prigradskom naselju, ili, ističe on, u centru grada.
U novogradnji &nbsp;su cijene veće, podsjeća Rabrenović, i crnogorsko tržište je počelo značajnije da raste, ističe on, od obnove nezavisnosti 2006.godine.
- Na visinu cijene utiče i taj psihološki efekat koji postoji na tržištu, a to je da li kupci očekuju da će doći do &nbsp;ponovnog rasta cijena u Crnoj Gori, pa žure da kupe, ili da li prodavci takođe očekuju da će doći do porasta cijena, pa će sačekati malo sa spuštanjem cijene. Mi smo svjedoci da u Crnoj Gori skoro nikad cijene ne padaju, a ako dođe do blage korekcije to je to, i onda nastavljaju ubrzano ponovo da rastu - istakao je Rabrenović.
Po analizi Ministarstva finansija razlog precijenjenosti nekretnina u Crnoj Gori je izazvan stranim investicijama u nekretnine, što se izuzetno osjetilo sa početkom rata u Ukrajini, prisjeća se Rabrenović i podsjeća da je najveći rast i interesovanje bilo, kako navodi, za nekretnine u izgradnji.
- Rast cijena armiranog željeza, koje je neophodno za izgradnju stanova, kuća, i svih drugih poslovnih objekata, je doveo do značajnog rasta cijena. To je pratilo i rast ostalih sirovina, koje su neophodne i nužne za izgradnju nekretnina , odnosno za izgradnju bilo kojeg stambenog objekta, ili poslovnog, što je automatski dovelo do povećanja cijena i onih objekata u starogradnji, iako to direktno nikakve uzročno posljedične veze nema, ali ono što se dešavalo sa novogradnjom pratila je i starogradnja. Uticaj rata u Ukrajini definitivno je tu pokazao svoj uticaj. Kasnije, kada je došlo do značajne stabilizacije te sirovine, tog željeza, nije došlo do značajnog pada cijena nekretnina, nego se ta cijena zadržala na istom nivou, ili čak, kao što smo svjedoci, u posljednjih godinu dana, ta cijena je i porasla - naglasio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjFG40YeuR0M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Cijene nekretnina u Crnoj Gori skoro nikad ne padaju

Građani su iznevjereni obećanjima o prosječnoj plati od 1.000 eura i sedmočasovnim radnim vremenom, nije dobro obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar i nacionalni ekspert za zaštitu potrošača doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Prosječna plata u Crnoj Gori je 944 eura, što je, kaže Rabrenović, skoro 60 eura manje od Evropom sad 2 obećanih 1.000 eura, i očigledno je, ističe on, da su iznevjerena očekivanja građana.
- Nije prvi put, ni posljednji put da budemo iznevjereni, ali ovoga puta je to nešto što se uporno tvrdilo da će sigurno biti povećanje plate i da će biti tih 1.000 eura, jer dosta građana se tome radovalo iz puno razloga, neki da kupe nešto više, a neki da uzmu dodatno kredit, jer postali smo država u kojoj se najviše zadužujemo, živimo od kredita, i svako povećanje plate nam treba da bi mogli da se zadužimo, refinansiramo stari kredit i uzmemo novi kredit. Ono što nije dobro je obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima. Ako se nešto ne može postići treba saopštiti naciji da je to i to problem, da zbog toga nije moglo doći do povećanja, koje je obećano, i to je otprilike nešto što je najkorektnije. O sedmočasovnom radnom vremenu, mislim, da niko više od kreatora cijelog programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, i ne pomišlja da takvo što sprovede, jer možete zamisliti kakvo bi to izazvalo probleme u privatnom, odnosno realnom sektoru - rekao je Rabrenović.
Turizam je jedna od najperspektivnijih grana u Crnoj Gori , objašnjava Rabrenović, i jedna od tri grane, uz energetiku i poljoprivredu, kojima Crna Gora pokušava da obezbjedi ekonomski sistem, a na globalnom nivou, podsjeća on, turizam gradi 10 posto BDP-a i devet posto svjetske radne snage je, kako kaže, angažovano u turizmu.
- Crna Gora preko 25, i do 30 posto nekada, svojih prihoda obezbjeđuje iz turizma, a broj radne snage je od 13 do 15, pa i više procenata angažovano u turizmu. To je bukvalno rekord i u regionu, ali i u većem dijelu Evrope. Italija, ako se ne varam, svega nekih 3, 4 posto BDP-a obezbjeđuje iz turizma, a Italiju svi doživljavamo kao veliku turističku destinaciju, i ja sam uvijek vjerovao da italija većinu svog prihoda obezbjeđuje iz turizma, međutim, u suštini to nije, ona iz drugih grana obezbjeđuje to. Crna Gora ima turizam koji moramo da razvijamo, moramo da ga gradimo… Mi smo prodali aranžmane turistima po tom PDV-u, hoteli koji prodaju aranžmane, agencije koje nešto uzmu sa promjenom PDV-a, sa sedam na 15 posto, jedan dio će izgubiti profit, jedan dio će otići i u minus zbog toga, država će prihodovati to što prihoduje i namiriti na neki način svoj račun, ali će biti problem sa svim onim manjim privrednicima, koji drže manje turističke objekte i kod kojih je jedan euro veliki i koji zavise bukvalno od toga hoće li mu aranžman biti 100, 110 ili 120 eura. Sa povećanjem PDV - a strahovito ćemo ugroziti svoju konkurentnost u regionu, jer u međuvremenu, dok je Crna Gora tavorila u ovim godinama, uništavajući svoju supstancu ekonomsku, uništavajući infrastrukturu poput aviokompanija, ne gradeći apsolutno nikakve puteve za četiri godine, ili pet, moglo se izgraditi jedan dodatni dio autoputa, mogla se uraditi ta jadransko jonska magistrala, moglo se puno toga uraditi, i dan danas putnici koji krenu iz Dubrovnika put Skadra, ili drača, putuju jadranskom magistralom koja je izgrađena u doba SFRJ, dok je Tito vladao tom državom. Na tome se ne gradi turizam, tako propada turizam i urušava se imidž Crne Gore kao turističke destinacije, a kada se imidž urušì on se vrlo teško popravlja - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Građani su iznevjereni

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa, koji će se održati 8. i 9. oktobra u Belfastu, saošteno je iz ovog ministarstva.&nbsp;
U fokusu razgovora, kako ističu iz Ministarstva vanjskih poslova, biće razmatranje postignutih rezultata i definisanje novih oblasti saradnje u okviru procesa koji podstiče evropsku integraciju i jačanje regionalne saradnje.&nbsp;
- Ministarski sastanak u Belfastu biće prilika za razmjenu mišljenja o zajedničkom odgovoru na aktuelne izazove na ekonomskom, bezbjednosnom i socijalnom planu, promovisanju aktivnosti koje doprinose regionalnoj povezanosti, te afirmaciju naše države kao aktivne učesnice Berlinskog procesa i lidera na putu ka članstvu u EU- navodi se u saopštenju MVP-a.

Ibrahimović u Belfastu na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa

U solarnim i vjetroelektranama je u prvoj polovini ove godine u svijetu prvi put proizvedeno više struje nego u termoelektranama na ugalj, saopštio je danas istraživački centar Ember.
Analiza Embera je pokazala da je rast obnovljivih izvora, prije svega solarne energije, više nego zadovoljio rast potražnje za električnom energijom i time smanjio udio fosilnih goriva u globalnom energetskom miksu.
- Snažan porast solarne energije i u manjoj mjeri energije vjetra, doveo je do toga da su obnovljivi izvori energije prvi put u istoriji pretekli proizvodnju iz uglja u prvoj polovini 2025. godine- saopštio je Ember.
Proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije je u prvih šest mjeseci povećana na više od 5.000 teravat-časova, dok je proizvodnja iz uglja pala na manje od 4.900 teravat-časova.
Time je udio obnovljivih izvora energije u globalnoj električnoj energiji porastao sa 32,7 na 34,3 odsto, dok je udio uglja smanjen sa 34,2 na 33,1 odsto.
U izvještaju se navodi da je povećanje proizvodnje iz energije vjetra i sunca u prvoj polovini godine premašilo rast globalne potražnje za energijom, što je za rezultat imalo manji pad proizvodnje iz uglja i gasa i što je spriječilo dalji rast emisije ugljen-dioksida u energetskom sektoru.
Iz solarne energije proizvedeno je 31 odsto (306 TWh) više struje nego u prvoj polovini 2024, a iz energije vjetra za 7,7 odsto više (97 TWh). Istovremeno je zabilježen rast globalne potražnje za električnom energijom za 2,6 odsto (369 TWh), pri čemu je samo solarna energije pokrila 83 odsto rasta.
Proizvodnja iz hidroenergije je značajno pala, dok je u nuklearnim elektranama umjereno povećana proizvodnja. Ukupna proizvodnja iz fosilnih goriva je neznatno smanjena, za 0,3 odsto.
Analitičarka Embera i autorka izvještaja Malgožata Vjatros-Motika izjavila je da su ovo prvi znaci ključne prekretnice.
- Solarna i energija vjetra sada rastu dovoljno brzo da zadovolje rastuću svjetsku potražnju za električnom energijom. Ovo označava početak promjene u kojoj čista energija prati rast potražnje- rekla je ona.
Analizom Embera je obuhvaćeno 88 zemalja koje predstavljaju 93 odsto svjetske potražnje za električnom energijom.
Kada je u pitanju solarna energija, njen udio u globalnom energetskom miksu je povećan sa 6,9 na 8,8 odsto.
Za više od polovine globalnog rasta proizvodnje solarne energije zaslužna je Kina, a iza nje su SAD (14 odsto), EU (12), Indija (5,6) i Brazil (3,2).
Ember navodi i da su četiri zemlje proizvele više od četvrtine svoje električne energije iz solarne energije, a da je broj zemalja koje su proizvele više od 10 odsto povećan na 29, sa 11 koliko ih je bilo 2021.
Dok je u Kini i Indiji smanjena proizvodnja iz fosilnih goriva, u SAD obnovljivi izvori nisu pratili rast potražnje, pa je proizvodnja iz uglja i gasa povećana.
U EU, proizvodnja iz uglja i gasa je blago porasla zbog manje proizvodnje iz energije vetra, hidroenergije i bioenergije.

Iz energije vjetra i sunca prvi put proizvedeno više struje u svijetu nego iz uglja

Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema Evropskoj uniji? Što je za građane bilo najvažnije kada je EU u pitanju prije 22 godine?&nbsp;
Koliko smo naučili o institucijama EU i ko bi trebalo da nam pruži dodatne informacije? Koje benefite donosi EU ali i koje obaveze?&nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO, sa Vukom Čađenovićem izvršnim direktorom Damara i glavnim pregovaračem Crne Gore i EU Predragom Zenovićem.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

EHO sa Vukom Čađenovićem i Predragom Zenovićem: Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema EU

Mreža za evropske politike – MASTER započela je realizaciju projekta „Zakonom ravnopravni!“, koji ima za cilj jačanje položaja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori kroz multisektorski pristup koji uključuje nevladin sektor, javnu upravu, LGBTIQ zajednicu i širu javnost, saopšteno je iz ove organizacije.
- Tokom 12 mjeseci realizacije, aktivnosti projekta biće usmjerene ka unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i izgradnji inkluzivnijeg društva zasnovanog na jednakosti, razumijevanju i poštovanju ljudskih prava. Projekat će biti sproveden na teritoriji cijele Crne Gore- navode iz MASTER-a.
Glavni cilj projekta „Zakonom ravnopravni!“ , ističu iz Mreže za evropske politike, jeste stvaranje društvenog ambijenta u kojem se LGBTIQ osobe osjećaju prihvaćeno, osnaženo i ohrabreno da ostvaruju svoja prava, naročito u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite, rada i zapošljavanja. 
- Kako pojašnjavaju, poseban akcenat biće na unapređenju pristupa ključnim uslugama, afirmaciji rodno inkluzivnog jezika u javnoj upravi i jačanju mehanizama za djelotvorno sankcionisanje diskriminacije i nasilja.

- Posebna pažnja biće posvećena evropskim i međunarodnim standardima, uključujući Povelju EU o osnovnim pravima (član 21), Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (član 14) i Džogdžakarta principe. Kroz aktivnosti projekta, LGBTIQ osobe biće osnažene da prepoznaju, ostvaruju i štite svoja prava, čime se doprinosi izgradnji pravno jednakog, inkluzivnog i pravednog društva- navodi se u saopštenju.
Iz MASTER tima vjeruju da će projekat okupiti širok krug građana i saveznika koji dijele vrijednosti slobode, solidarnosti i jednakosti. 
- Pozivamo LGBTIQ osobe i sve koji žele da doprinesu inkluzivnijem društvu da aktivno prate aktivnosti i uključe se u realizaciju projekta- poručili su iz MASTER-a.
Projekat je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a realizuje se u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMi).

MASTER: ''Zajedno ravnopravni'' osnažuje LGBTIQ osobe da ostvaruju i štite svoja prava

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: jovo-rabrenovic