Za radnu nedjelju trgovac će morati da isplati i veće zarade zaposlenima, a taj novac će morati da prihoduje na neki način, što ne isključuju novo povećanje cijena, jer trgovci postoje zbog profita i neće svoj profit smanjivati - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je proglasio neustavnim odluku o neradnoj nedjelji, i poslao novu odluku Službenom listu da je u prvom sljedećem izdanju objavi. Tim objavljivanjem, ta odluka stupa na snagu.&nbsp;
- Službeni list to može uraditi večeras, može uraditi za sedam dana u narednom broju, a nadamo se da će to biti malo kasnije i da neće žuriti sa tim. Prije svega zbog velikog broja radnika uslužnih djelatnosti koji rade u trgovinskim objektima i kojima je ta nedjelja bilo vrlo značajna i korisna - rekao je Rabrenović.&nbsp;
Smatra da je korisno da jedan dio trgovaca radi nedjeljom, kako zbog samih građana Crne Gore koji će imati mogućnost da trguju &nbsp;nedjeljom, a naročito u kontekstu turističke destinacije.
Ističe da bi se moglo primijeniti rješenje kao što je to uradila susjedna Hrvatska, pa uz zabranu rada nedjeljom velikih trgovinskih lanaca omogućila je rad malim porodičnim obrtima, što bi bilo poželjno, dodaje on, jer bi se time podsticali i jačali mali preduzetnici.&nbsp;
- U tim mjesecima ljetnje i zimske turističke sezone mora imati neke objekte koji rade i u kojima potrošači, bilo domaći, bilo inostrani, mogu da kupe određene proizvode koji su mu potrebni i na taj način da omogući sebi mozda i ugodniji boravak u Crnoj Gori - zaključio je Rabrenović.
Rabrenović kaže da je pitanje o zabrani rada prodavnica u okviru pumpi vrlo problematično i da će biti dosta diskusija jer je vrlo teško na isti način tretirati prodavnice koje postoje u jednom dijelu benzinskih pumpi.
- Način registracije benzinskih pumpi i objekata u njima je takav da su one registrovane kao jedinstven prostor i da taj prostor mora funkcionisati na potpuno otvoren način. Ne možemo blokirati kasu koja radi za plaćanje goriva i plaćanje proizvoda koji se kupuju na pumpi, da potrošači prolaze pored rafova a da pritom ne smiju uzeti proizvod koji je na rafu. U teoriji u Crnoj Gori sve funkcioniše ali u praksi to ne polazi za rukom jer ako bi se rad objekata trgovine na benzinskim pumpama zabranio, takav model ne bi funkcionisao. Bolje je omogućiti rad nedeljom radnicima koji to žele uz ono što je zakonom predviđeno a to je povećanje dnevnice za 80%. Prema analizama koje su rađene u državama Evropske unije produženje radnog vremena nije nužno uticalo na povećanje prihoda, čak je došlo do obrnuto proporcionalnih situacija gdje je došlo do smanjenja prihoda - zaključio je Rabrenović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3L8VFxVhjT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rabrenović: Trgovci će vrlo vjerovatno povećati cijene kako bi platili radnicima radnu nedjelju

Institut ekonomskih nauka izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve učestalijih pojava da se na internetu, društvenim mrežama i drugim kanalima tržišne komunikacije potrošačima plasiraju reklamne i promotivne poruke koje obećavaju zdravstvene i druge “garantovane” efekte, naročito u osjetljivim oblastima koje se tiču djece i porodice. 
Kako navodi Jovo Rabrenović iz ovog nevladinog udruženja, takve poruke nerijetko koriste prenaglašene tvrdnje, insinuacije i "brza rješenja", stvarajući kod potrošača pogrešan utisak o prirodi, svojstvima i učincima proizvoda ili usluga.
- Ovo pitanje prevazilazi sferu etike i ulazi u domen zakonskih zabrana. Član 29 Zakona o zaštiti potrošača postavlja standard da je zabranjeno oglašavanje koje potrošača dovodi ili može dovesti u zabludu, koje podstiče ponašanje štetno po sigurnost i zdravlje, kao i ono koje može ugroziti zdravlje i psihički razvoj maloljetnih - ističe Rabrenović.
Dodaje da Zakon o nedozvoljenom oglašavanju zabranjuje obmanjujuće oglašavanje koje dovodi primaoca poruke u zabludu i utiče na njegovo ekonomsko ponašanje, uz primjenu i drugih posebnih ograničenja u osjetljivim oblastima.
- Institut ekonomskih nauka će u narednom periodu, u okviru svojih stručnih i analitičkih kapaciteta, sprovoditi sistematsko praćenje tržišta i tržišnih komunikacija, sa fokusom na: reklamne i promotivne poruke u digitalnom prostoru (društvene mreže, internet oglasi, influenserske promocije, sponzorisani sadržaji); direktne marketinške poruke (SMS/Viber/WhatsApp, e-mail kampanje, “newsletter” sadržaji); oglase i promotivne materijale u prodajnim objektima i putem posrednika, te navode koji se odnose na zdravstvene efekte, rezultate i “garancije”, kao i na sve tvrdnje koje mogu biti formulirane tako da prosječnog potrošača navedu na zaključak koji nije zasnovan na tačnim i provjerljivim informacijama - precizirao je Rabrenović.
Cilj ovog praćenja je, objašnjava, da se utvrdi da li na tržištu postoje oblici oglašavanja i reklamnih poruka koji su u suprotnosti sa članom 29 Zakona o zaštiti potrošača i drugim relevantnim odredbama tog zakona, kao i sa Zakonom o nedozvoljenom oglašavanju, posebno u dijelu koji se odnosi na obmanjujuće predstavljanje svojstava proizvoda ili usluga, prenaglašavanje efekata, sugerisanje neprovjerenih zdravstvenih koristi i kreiranje zablude koja utiče na potrošačke odluke.
- Institut će nalaze prikupljati na način koji omogućava jasnu dokumentaciju (arhiviranje sadržaja, vremensko označavanje, identifikacija kanala i načina oglašavanja), nakon čega će, u skladu sa javnim interesom i važećim procedurama, sačiniti analitički izvještaj i gdje postoji osnov sumnje na povredu propisa, dostaviti informacije nadležnim organima radi postupanja u okviru njihovih zakonskih ovlašćenja - rekao je Rabrenović. 
Istovremeno, dodaje, o opštim trendovima i sistemskim rizicima Institut će informisati javnost, sa ciljem jačanja potrošačke svijesti i prevencije štete.
- Zaštita potrošača u ovakvim slučajevima nije i ne smije biti apstraktan princip, već konkretna obaveza društva da spriječi zabludu, ekonomsku štetu i rizike po zdravlje i sigurnost građana. Posebno naglašavamo potrebu za odgovornim oglašavanjem u sadržajima koji se dotiču djece i osjetljivih grupa, gdje svaka manipulativna poruka proizvodi posljedice koje prevazilaze pojedinačnu kupovinu i zadiru u temeljna prava i sigurnost potrošača - poručio je Rabrenović.

Rabrenović: Zaštita potrošača nije i ne smije biti apstraktan princip

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

1250x600

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

National consumer protection expert, dr of economic sciences Jovo Rabrenović, warned that the Montenegrin market remains stuck in a grey zone between formal regulatory alignment and real protection of citizens.
- While the European Union withdraws dangerous products on a daily basis – from cosmetics to automobiles – the Montenegrin market is left without an effective consumer protection mechanism - Rabrenović said in an interview with Portal ETV.
He emphasized that the situation is particularly alarming in the automotive sector.
- Hundreds of thousands of vehicles are being recalled in the EU due to critical safety issues, while Montenegrin owners of the same models receive no warning whatsoever - Rabrenović stressed.
<h2>Safety Gate – a key mechanism that remains unused</h2>
The Safety Gate system, previously known as RAPEX, is one of the key mechanisms for protecting consumer health and safety in the European Union. Although there is no official data confirming that specific products from this list are present on the Montenegrin market, Rabrenović underlined that these are mass-consumption goods.
- Large-scale imports from countries such as China and Turkey raise a serious question as to how well the Montenegrin market is actually protected from products that the EU has already declared unsafe - he said.
According to him, in the context of EU accession, this issue goes beyond being merely informational.
- This is a matter of the state’s systemic readiness to protect consumers in line with European standards - Rabrenović emphasized.
<h2>From shampoo to airbags: a gap that comes at a cost</h2>
Based on insights from the Safety Gate database and real market flows in Montenegro, four product categories have been identified where the gap between European bans and domestic practice is most pronounced.
<h2>Cosmetic products: a silent chemical risk</h2>
The cosmetic product RED ONE Hair Wax from Turkey was withdrawn from the European market because it contains butylphenyl methylpropional (Lilial), a substance banned since March 2022 due to its proven harmful effects on reproductive health.
Rabrenović said that Montenegro has formally aligned its legislation with the EU Cosmetics Regulation (1223/2009), but that practice remains far from satisfactory.
- Control is often reduced to checking product labels, without detailed laboratory analysis of composition - he explained.
He added that products from Turkey are widely available, affordable, and often enter the market without in-depth inspection.
- The consequence is long-term exposure to banned substances without any warning, particularly among young people and the reproductively active population - Rabrenović warned.
<h2>Toys: a direct threat to children’s health</h2>
The Sedola bathing toy from China was banned in the EU because it contains phthalates (DEHP) above permitted limits - substances that can cause developmental and reproductive disorders in children.
Rabrenović noted that the Montenegrin toy market largely depends on low-cost imports.
- Inspection oversight often relies on importer documentation instead of mandatory laboratory testing - he said.
Although EN 71 standards formally apply, he added that their implementation is not systematic.
- The most vulnerable group – children - is exposed to chemical and mechanical risks without parents’ knowledge - Rabrenović emphasized.
<h2>Small electrical devices: fire and electric shock risks</h2>
Generic LED chargers and heaters from China are being withdrawn from the EU market due to non-compliance with electrical safety standards (EN 60950 / EN 62368), insufficient insulation, and overheating risks.
- In Montenegro, the CE marking is often used without real verification, and there is no mandatory independent testing before products are placed on the market - Rabrenović said.
He noted that these devices are widely sold at open markets, in small shops, and through the grey economy.
- The result is an increased risk of fires, material damage, and serious bodily injuries - he warned.
<h2>The high cost of silence</h2>
According to Rabrenović, the most serious and dangerous case remains almost completely invisible to the Montenegrin public.
Mercedes-Benz is recalling vehicles produced between 2022 and 2024 due to defects in the airbag system that may prevent deployment in a collision, as well as braking system issues. The recalls include C-Class, E-Class, and GLE models.
- While the EU Safety Gate system publishes vehicle recalls daily due to critical safety issues, Montenegrin owners of the same vehicles remain completely in the dark - he said.
BMW is recalling vehicles produced between 2021 and 2023 due to critical software faults in the electronic stability control (ESC) system and issues with electrical components that may cause fires while driving.
The Volkswagen Group (Audi, VW, Škoda) is recalling vehicles manufactured between 2020 and 2024 due to fuel system defects that may lead to fuel leaks and explosions, as well as problems with automatic emergency braking.
Hyundai and Kia are recalling vehicles from the 2019–2023 period due to serious engine issues that can cause sudden shutdowns while driving, as well as defects in the ABS system.
Ford is recalling various models from 2018–2023 due to steering system linkage problems and fire risks caused by electrical short circuits.
According to Rabrenović, recall reasons most often include airbag defects, braking system failures, fire risks, safety software errors, and structural chassis defects.
<h2>The question no one is asking</h2>
Rabrenović raised a series of questions that, he says, remain unanswered.
- Have car brand distributors in Montenegro ever contacted owners of vehicles covered by EU recalls? Have the media informed the public about the recalled series - he asked.
Based on searches of media archives and public communications from authorized service centers in Montenegro, he said there is not a single recorded case of a public call for owners to bring vehicles in for free safety-related repairs.
- A vehicle purchased in Montenegro two or three years ago may have a critical safety defect known to the manufacturer and EU institutions, yet the owner has no idea they are driving a potentially dangerous vehicle - Rabrenović warned.
He added that distributors do not assume the obligation to inform customers, that no tracking and notification system exists, and that in the event of an accident or fire, the owner bears full responsibility - even though the defect is of factory origin.
- If a Mercedes or BMW is officially recalled in Germany due to an airbag problem, why does the same vehicle in Montenegro, with the same serial number, continue to be driven without any warning - Rabrenović asked.
<h2>False safety: the smoke detector case</h2>
A generic smoke detector from China was banned in the EU because it fails to respond to smoke within the prescribed timeframe, in violation of EN 14604 standards.
- A faulty smoke detector is not just a technical defect—it creates a false sense of security - Rabrenović said.
In the event of a fire, he warned, the consequences can be fatal.
<h2>Two systems, two standards</h2>
Rabrenović stressed that the core problem lies not in the laws themselves, but in their implementation.
The EU system, he explained, includes mandatory laboratory testing before products are placed on the market, active market surveillance and unannounced sampling, rapid product withdrawal within 24 to 48 hours of risk identification, high penalties for importers and distributors, mandatory vehicle owner notification within 30 days, and a publicly accessible recall database.
In contrast, Montenegrin practice, according to him, is limited to document checks instead of testing actual products, restricted laboratory capacity, slow or nonexistent recall mechanisms, weak coordination with EU alerts, a complete absence of vehicle owner notification systems, and distributors operating as a self-regulated zone.
<h2>Questions for competent institutions</h2>
Rabrenović also posed specific questions to the relevant authorities:
- Do competent inspections and services monitor the Safety Gate database and take action? Is there a registry of vehicles on the Montenegrin market covered by EU recalls? What obligations do car distributors have toward owners in the event of a recall? Is there a plan to introduce a functional consumer notification system - he asked.
<h2>A test of state seriousness</h2>
In conclusion, Rabrenović stressed that EU warning lists are not merely informational bulletins.
- They are a tool for assessing Montenegro’s readiness to protect its citizens - he said.
Any product declared dangerous in the EU and potentially available on the domestic market represents, in his words, a direct risk to health, property, and trust in institutions.
- The situation with automobiles is particularly alarming - the most expensive goods most citizens will ever purchase, and at the same time products that directly affect life safety - Rabrenović emphasized in his interview with Portal ETV.
He warned that the absence of a response by distributors and institutions to EU recalls is not merely an oversight.
- It is a systemic risk that manifests itself every day on Montenegrin roads - he concluded.
If Montenegro wants to position itself as a functional state in the process of European integration, monitoring the Safety Gate system must become an operational obligation of inspection authorities, not merely a recommendation.
Otherwise, the cost of the difference between what is permitted and what is safe is borne by consumers.
Rabrenović notes that all listed examples of banned products are taken from real data in the EU Safety Gate system. The availability of these products on the Montenegrin market has not been empirically confirmed, but remains realistic based on known import flows and weaknesses in the control system.

Miraš Dušević

Rabrenović warns: While Europe recalls products, Montenegrin consumers remain unprotected - health risks persist

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača, doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović, upozorio je da se crnogorsko tržište i dalje nalazi u sivoj zoni između formalnog usklađivanja propisa i stvarne zaštite građana.
– Dok Evropska unija svakodnevno povlači opasne proizvode – od kozmetike do automobila – crnogorsko tržište ostaje bez stvarnog mehanizma zaštite potrošača – kazao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.
On je istakao da je posebno alarmantna situacija u sektoru automobila.
– Stotine hiljada automobila se povlači u EU zbog kritičnih bezbjednosnih problema, dok crnogorski vlasnici istih modela ne dobijaju nijedno upozorenje – naglasio je Rabrenović.
<h3>Safety Gate – ključni mehanizam koji se ne koristi</h3>
Sistem Safety Gate, ranije poznat kao RAPEX, predstavlja jedan od ključnih mehanizama zaštite zdravlja i bezbjednosti potrošača u Evropskoj uniji. Iako ne postoje zvanični podaci da se konkretni proizvodi sa ove liste nalaze na crnogorskom tržištu, Rabrenović podvlači da je riječ o robi široke potrošnje.
– Masovni uvoz iz zemalja poput Kine i Turske otvara ozbiljno pitanje koliko je crnogorsko tržište zaista zaštićeno od proizvoda koje je EU već proglasila opasnim – rekao je on.
Prema njegovim riječima, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji ova tema prevazilazi informativni karakter.
– Ovo je pitanje sistemske spremnosti države da štiti potrošače u skladu sa evropskim standardima – istakao je Rabrenović.
<h3>Od šampona do airbaga: raskorak koji košta</h3>
Na osnovu uvida u Safety Gate bazu i realne tržišne tokove u Crnoj Gori, identifikovane su četiri kategorije proizvoda kod kojih je najizraženiji raskorak između evropskih zabrana i domaće prakse.
<h3>Kozmetički proizvodi: tihi hemijski rizik</h3>
Kozmetički proizvod RED ONE Hair Wax iz Turske povučen je sa evropskog tržišta jer sadrži butylphenyl methylpropional (Lilial), supstancu zabranjenu od marta 2022. godine zbog dokazanog štetnog uticaja na reproduktivno zdravlje.
Rabrenović je kazao da je Crna Gora formalno uskladila zakonodavstvo sa EU Uredbom o kozmetičkim proizvodima (1223/2009), ali da je praksa daleko od zadovoljavajuće.
– Kontrola se često svodi na provjeru deklaracije, bez detaljne laboratorijske analize sastava – objasnio je on.
Dodao je da su proizvodi iz Turske široko dostupni, cjenovno pristupačni i da često ulaze na tržište bez dubinske kontrole.
– Posljedica je dugotrajna izloženost zabranjenim supstancama bez ikakvog upozorenja, naročito kod mladih i reproduktivno aktivne populacije – upozorio je Rabrenović.
<h3>Igračke: direktna prijetnja zdravlju djece</h3>
Igračka za kupanje Sedola iz Kine zabranjena je u EU jer sadrži ftalate (DEHP) iznad dozvoljenih granica, supstance koje mogu izazvati razvojne i reproduktivne poremećaje kod djece.
Rabrenović je naglasio da crnogorsko tržište igračaka u velikoj mjeri zavisi od jeftinog uvoza.
– Inspekcijski nadzor se često oslanja na dokumentaciju uvoznika, umjesto na obavezno laboratorijsko testiranje – rekao je on.
Iako standardi EN 71 formalno važe, kako je kazao, njihova primjena nije sistemska.
– Najranjivija kategorija – djeca – izložena je hemijskim i mehaničkim rizicima bez znanja roditelja – istakao je Rabrenović.
<h3>Mali električni uređaji: rizik od požara i strujnog udara</h3>
Generički LED punjači i grijalice iz Kine povlače se sa tržišta EU zbog neusklađenosti sa standardima električne bezbjednosti (EN 60950/EN 62368), nedovoljne izolacije i rizika od pregrijavanja.
– U Crnoj Gori se CE oznaka često koristi bez stvarne provjere, a ne postoji obavezno nezavisno testiranje prije puštanja proizvoda u promet – kazao je Rabrenović.
On je naveo da se ovi uređaji masovno prodaju na pijacama, u manjim prodavnicama i putem sive ekonomije.
– Posljedica je povećan rizik od požara, materijalne štete i teških tjelesnih povreda – upozorio je.
<h3>Skupo ćutanje</h3>
Prema riječima Rabrenovića, najteži i najopasniji slučaj ostaje gotovo potpuno nevidljiv crnogorskoj javnosti.
– Dok EU sistem Safety Gate svakodnevno objavljuje opozive vozila zbog kritičnih bezbjednosnih problema, crnogorski vlasnici istih automobila ostaju u potpunom mraku – rekao je on.
Mercedes-Benz povlači serije vozila iz perioda 2022–2024. godine zbog defekata u airbag sistemu koji mogu spriječiti aktivaciju u sudaru, kao i problema sa kočionim sistemom. Opozivi obuhvataju modele C, E i GLE klase.
BMW opoziva modele iz perioda 2021–2023. godine zbog kritičnih grešaka u softverskom sistemu koji kontroliše elektronsku stabilnost vozila (ESC) i problema sa elektro-komponentama koje mogu izazvati požar tokom vožnje.
Volkswagen grupacija (Audi, VW, Škoda) povlači vozila proizvedena od 2020. do 2024. godine zbog defekata na gorivnom sistemu koji mogu dovesti do curenja benzina i eksplozije, kao i problema sa automatskim kočenjem u hitnim situacijama.
Hyundai i Kia opozivaju serije iz perioda 2019–2023. godine zbog ozbiljnih problema sa motorom koji mogu dovesti do naglog gašenja tokom vožnje, kao i defekata u ABS sistemu.
Ford povlači različite modele iz perioda 2018–2023. godine zbog problema sa vezama upravljačkog sistema i rizika od požara usljed kratkog spoja u elektro-instalacijama.
Razlozi za opozive, kako je pojasnio Rabrenović, najčešće uključuju defekte airbag sistema, probleme sa kočionim sistemom, rizik od požara, greške u softveru bezbjednosnih sistema i strukturne defekte šasije.
<h3>Pitanje koje niko ne postavlja</h3>
Rabrenović postavlja niz pitanja na koja, kako kaže, nema odgovora.
– Da li su distributeri automobilskih brendova u Crnoj Gori ikada kontaktirali vlasnike vozila obuhvaćenih EU opozivima? Da li su mediji obavijestili javnost o serijama koje se povlače? – upitao je on.
Pretragom medijskih arhiva i javnih komunikacija ovlašćenih servisera u Crnoj Gori, kako navodi, ne postoji nijedan zabilježen slučaj javnog poziva vlasnicima da dovedu vozila na besplatnu intervenciju zbog bezbjednosnih problema.
– Vozilo kupljeno u Crnoj Gori prije dvije ili tri godine može imati kritični bezbjednosni defekt poznat proizvođaču i EU institucijama, a vlasnik nema pojma da vozi potencijalno opasno vozilo – upozorio je Rabrenović.
Dodao je da distributeri ne preuzimaju obavezu informisanja, da ne postoji sistem praćenja i obavještavanja, te da u slučaju nesreće ili požara vlasnik snosi punu odgovornost, iako je defekt fabričke prirode.
– Ako je jedan Mercedes ili BMW zvanično opozvan u Njemačkoj zbog problema sa airbagom, zašto isti automobil u Crnoj Gori, sa istim serijskim brojem, nastavlja da se vozi bez ikakvog upozorenja? – upitao je Rabrenović.
<h3>Lažna sigurnost: slučaj detektora dima</h3>
Generički detektor dima iz Kine zabranjen je u EU jer ne reaguje na dim u propisanom vremenskom okviru, što predstavlja neusklađenost sa standardom EN 14604.
– Neispravan detektor dima ne predstavlja samo tehnički nedostatak, već stvara lažan osjećaj sigurnosti – kazao je Rabrenović.
U slučaju požara, upozorio je, posljedice mogu biti fatalne.
<h3>Dva sistema, dva standarda</h3>
Rabrenović ističe da ključni problem nije u zakonima, već u njihovoj primjeni.
EU sistem, kako navodi, podrazumijeva obavezno laboratorijsko testiranje prije puštanja proizvoda u promet, aktivno tržišno praćenje i nenajavljena uzorkovanja, brzo povlačenje proizvoda u roku od 24 do 48 sati od identifikacije rizika, visoke kazne za uvoznike i distributere, obaveznu notifikaciju vlasnika vozila u roku od 30 dana i javno dostupnu bazu opoziva.
Nasuprot tome, crnogorska praksa se, prema njegovim riječima, svodi na kontrolu dokumentacije umjesto stvarnog proizvoda, ograničene laboratorijske kapacitete, spor ili nepostojeći mehanizam povlačenja, slabu koordinaciju sa EU upozorenjima, potpuno odsustvo sistema obavještavanja vlasnika vozila i distributere koji funkcionišu kao samoregulatorna zona.
<h3>Pitanja za nadležne institucije</h3>
Rabrenović je postavio i konkretna pitanja nadležnim institucijama.
– Da li nadležne inspekcije i službe prate Safety Gate bazu i preduzimaju korake? Da li postoji evidencija vozila na crnogorskom tržištu obuhvaćenih EU opozivima? Koje su obaveze distributera automobila prema vlasnicima u slučaju opoziva? Da li postoji plan uvođenja funkcionalnog sistema obavještavanja potrošača? – naveo je on.
<h3>Test ozbiljnosti države</h3>
Na kraju, Rabrenović je poručio da liste upozorenja EU nijesu samo informativni bilten.
– One su alat za procjenu spremnosti Crne Gore da zaštiti svoje građane – kazao je.
Svaki proizvod koji je u EU proglašen opasnim, a potencijalno dostupan na domaćem tržištu, prema njegovim riječima, predstavlja direktan rizik po zdravlje, imovinu i povjerenje u institucije.
– Posebno alarmantna je situacija sa automobilima – najskupljom robom koju većina građana ikada kupi, a istovremeno proizvodom koji direktno utiče na bezbjednost života – istakao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.
On je upozorio da odsustvo reakcije distributera i institucija na EU opozive nije samo propust.
– To je sistemski rizik koji se manifestuje svaki dan na crnogorskim putevima – zaključio je.
Ako Crna Gora želi da se pozicionira kao funkcionalna država u procesu evropskih integracija, praćenje Safety Gate sistema mora postati operativna obaveza inspekcija, a ne puka preporuka.
U suprotnom, cijenu razlike između – dozvoljeno – i – bezbjedno – plaćaju potrošači.
Rabrenović napominje da su svi navedeni primjeri zabranjenih proizvoda preuzeti iz stvarnih podataka Safety Gate sistema EU. Dostupnost ovih proizvoda na crnogorskom tržištu nije empirijski potvrđena, ali je realna na osnovu poznatih uvoznih tokova i slabosti kontrolnog sistema.

Rabrenović upozorava: Dok Evropa opoziva proizvode, crnogorski potrošači su nezaštićeni – rizici po zdravlje

Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše, da se zamijene oni koji slabo ili nikako rade sa onima koji će biti mnogo aktivniji i koji će činiti više za ovaj narod - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar iz Instituta ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.&nbsp;
Dodaje da mora uvijek reći da postoje i ljudi koji su pozitivni u ovoj Vladi i da postoje i ministri i njihovi pomoćnici koji rade odličan posao i trude se i istinski vjeruju u te EU integracije i vjeruju da Crna Gora treba da bude bolja i razvijenija
- Od ekonomskih želja bi izdvojio onu da Crna Gora ima suficit a ne deficit, što je u ovom trenutku gotovo nemoguće ostvarivo, jer Crna Gora mnogo uvozi i nema proizvodnju - naveo je Rabrenović
Euro entuzijasti se, prema njegovim riječima, nadaju da će se ulaskom Crne Gore u EU politika zasnovana na principima Mastrihta značajano uticati na Crnu Goru i njenu Vladu i da će te vrijednosti iz ekonomskog sistema početi da se primjenjuju u državi.
Osvrćući se na aktuelne teme iz ekonomije, komentarisao jee ponudu državnih obveznica od Vlade građanima za šta je bio veliki odziv i interesovanje i kaže da i ta investicija, kao i sve ostale, nosi dodatan rizik.&nbsp;
Ulaganje novca, kako ističe, uvijek prati rizik, manji ili veći, zavisno od toga u šta se ulaže novac i kakva su očekivanja od tog ulaganja.
- U ovom trenutku obveznice su definitivno vrlo sigurne, pouzdane i sve ono što država garantuje je pouzdano, možemo biti sigurni da će nam biti to plaćeno i vraćeno i da ćemo zaraditi. Ono što uvijek stvara malo dileme, ali ako je inflacija značajno visočija od samih kamata koje imamo na obveznice, u ovom trenutku je četiri odsto kamate na te obveznice koje država izdaje, inflacija oko pet odsto. Tu postoji ta manja razlika od nepunih jedan odsto, ukoliko dođe do povećanja inflacije, pa inflacija može da bude 10 ili 15 odsto. To je princip zaduživanja države kod građana za novac i onda će kad istekne rok da vrati građanima to što se zadužila i kamatu isplati na godišnjem nivou, što za građane jeste bolje od štednje u bankama, jer su kamate na štednju u bankama na manjem procentu od jedan, dok je inflacija mnogo veća - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše

Zakonom o strancima će biti predviđeno da stranac neće moći osnovati preduzeće bez zapošljavanja crnogorskih građana, što je praksa u nekim zemljama poput Omana, Singapura, Tajvana, Kazahstana i gdje takav zakon ne pokazuje baš najbolje rezultate - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
Premijer Milojko Spajić juče je najavio upravo da novi prijedlog Zakona o strancima predviđa da stranci koji osnuju firme u Crnoj Gori moraju zaposliti domaće građane, te kazao da se time želi povećati zaposlenost i spriječiti zloupotrebe sistema.
- Radi se o nečemu što je novo u Crnoj Gori, što donosi novu vrijednost, a diskutabilno je da li će ta vrijednost biti u smislu da se poveća priliv kvalitetnog stranog kapitala i direktnih investicija. Uvijek je dobro pogledati praksu drugih država kada je takvo nešto u pitanju - jasan je Rabrenović.
Ta ideja koja je u našem Zakonu o strancima implementirana nije, ukazuje on, ništa novo.
- Jer u državama Evropske unije, a moramo se porediti i težiti ka vrijednostima koje ona ima, to nije eksplicitno zakonom na taj način riješeno. Ali u suštini jeste u nekom nižem obliku pravnog funkcionisanja preduzeća kada stranac želi da osnuje, posebno kada se radi o nekim specifičnim startup projektima, kada se mozda traži i državljanstvo države domaćina - onda postoje neki oblici kojima je sam osnivač preduzeća kao stranac neophodno da pripremi takav biznis plan u kojem će jasno predvidjeti koje su to koristi po samo državu u kojoj želi da razvije svoje poslovanje - rekao je Rabrenović.
Dodaje i da je nova varijanta u Zakonu o strancima više praksa u Zalivskim zemljama, ili takozvana omanizacija po državi Oman koja na sličan način tretira lokalizaciju radne snage i uvođenje kvota.
- Onaj ko otvara preduzeće u državama poput Omana, Singapura, Kazahstana, Tajvana i sličnih država obavezan je da garantuje da će biti određeni broj domicilnog stanovništva angažovan na određenim nivoima, da li se radi o angažovanju klasične radne snage u proizvodnom smislu ili u samom menadžmentu to je definisano različito - rekao je Rabrenović.
Takav projekat i sam način regulisanja osnivanja preduzeća stranaca ne pokazuje, cijeni on, baš najbolje rezultate.
- I to je nešto što odvodi državu u nekom drugom pravcu i privlačenju kapitala koji nije u ovom &nbsp;trenutku nama imanentan, nama su imanentne investicije koje su čiste, sigurne, pouzdane i sami model koji je predložen može da ima svoje prednosti, ali otvara čitav niz drugih pitanja prije svega kako će se te kvote primjenjivati i koliki će biti iznos kvota - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Rabrenović: Ovakav zakon o strancima se u drugim zemljama nije pokazao kao dobar

Opasne hemikalije svakodnevno vrebaju u kozmetici i odjeći – dok ih EU zabranjuje, kod nas se još prodaju. Evropski standardi sigurnosti proizvoda postavljaju jasna pravila: ništa što može štetiti zdravlju ne smije dospjeti na tržište. Ipak, u Crnoj Gori opasni proizvodi i dalje stižu do potrošača, posebno preko interneta. Hormonski disruptori, kancerogene supstance i “vječne hemikalije” prisutni su u kremama, lakovima, teflonskom posuđu i vodootpornoj odjeći. Ovo nije puka formalnost – &nbsp;zdravlje je ugroženo. Pažljivo provjeravajte sastav proizvoda i birajte samo ono što je zaista sigurno. Evropska unija pooštrava kontrolu i uvodi najstrože do sada zabrane upotrebe opasnih hemikalija u kozmetici, odjeći, posuđu i igračkama. Promjene će direktno uticati i na tržište Crne Gore, koja se u procesu pristupanja EU obavezala na potpunu harmonizaciju propisa o bezbjednosti proizvoda. Kako za Portal ETV objašnjava Jovo Rabrenović, &nbsp;nacionalni ekspert za zaštitu potrošača iz Instiruta ekonomskih nauka, samo u 2024. godini evropski sistem za praćenje bezbjednosti proizvoda (Safety Gate) zabilježio je preko 4.100 upozorenja o opasnim proizvodima, od čega se više od trećine (36%) odnosilo na kozmetiku, dok su igračke činile 15% svih prijava. Najveći broj rizičnih proizvoda poticao je iz Kine, a većina ih je prodavana putem interneta. - Eksplozija online trgovine i količina niskovrijednih pošiljki, naročito iz Kine, preopterećuju evropske i naše kontrole. To otvara prostor za nebezbjedne proizvode koji vrlo lako stižu i do crnogorskih potrošača - upozorava Rabrenović. <h2>STROŽA PRAVILA O BEZBJEDBOSTI&nbsp;</h2> Evropska unija je odgovorila novim, strožim zakonodavstvom koje se primjenjuje i u Crnoj Gori. Od decembra 2024. na snazi je Opšta uredba o bezbjednosti proizvoda (GPSR), kojom se propisuje da svaki proizvod na tržištu mora biti bezbjedan — uključujući i one kupljene online ili reparirane. Proizvođači i internet platforme dužni su da odmah uklone opasne proizvode i da potrošaču ponude zamjenu, popravku ili povraćaj novca. Sljedeći korak je Regulativa (EU) 2025/877 – “Omnibus VII”, koja od 1. septembra 2025. zabranjuje 21 toksičnu supstancu u kozmetici. Među njima su TPO i Dimethyltolylamine (česti sastojci u UV-gel lakovima), Bisphenol AF, TBBPA i Clothianidin, prisutni u kremama, puderima i preparatima za njegu. - Ove supstance su povezane sa hormonalnim poremećajima, neplodnošću, kancerom i neurotoksičnim efektima. Od septembra 2025. one ne smiju biti prisutne ni u jednom proizvodu na tržištu EU, što automatski važi i za Crnu Goru - naglašava Rabrenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0" data-rendition-name="original" width="438" height="365" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Jovo Rabrenović</figcaption> </figure>  <h2>CRNOGORSKI IZAZOVI I INSTITUCIONALNI NADZOR&nbsp;</h2> Crna Gora je, prema riječima Rabrenovića, zakonski uskladila svoje propise sa evropskim standardima, ali institucionalna primjena je i dalje spora. - Do sada nemamo javno objavljene podatke o povlačenju nebezbjednih kozmetičkih proizvoda, iako su EU zabrane već stupile na snagu. Ministarstvo zdravlja, Sanitarna inspekcija i Institut za javno zdravlje moraju preuzeti aktivniju ulogu i redovno informisati potrošače - kaže Rabrenović. <h2>PFAS – “vječne hemikalije” pod lupom</h2> Pored kozmetike, Evropska unija zabranjuje i PFAS hemikalije, poznate kao “vječne hemikalije” zbog toga što se ne razgrađuju u prirodi i zadržavaju se u organizmu. Nalaze se u vodootpornoj odjeći (GORE-TEX), teflonskom posuđu i igračkama. Naučna istraživanja ih povezuju sa rakom, neplodnošću, oštećenjem jetre i hormonalnim poremećajima. - EU planira postepeno ukidanje PFAS-a do 2030. godine, a Francuska je već zabranila njihovu upotrebu u tekstilu od 2026. godine. Crna Gora još nema sličnu zabranu, što znači da su ovi proizvodi i dalje dostupni na našem tržištu - navodi Rabrenović. <h2>SAVJETI POTROŠAČIMA I UPOZORENJE</h2> Rabrenović apeluje na građane da budu oprezni i informisani, posebno prilikom online kupovine: Uvijek provjerite INCI listu i izbjegavajte proizvode sa sumnjivim hemijskim sastojcima. Kupujte proizvode sa CE oznakom i provjerenim porijeklom. Kod kozmetike tražite oznake „TPO-free“ ili „Dimethyltolylamine-free“. Umjesto teflonskih, koristite keramičke, titanijumske ili livenogvožđane posude. Kod dječjih igračaka izbjegavajte jeftine proizvode bez jasne deklaracije. - Evropska unija jasno pokazuje da ljepota i komfor ne smiju dolaziti po cijenu zdravlja. Crna Gora mora ubrzati sprovođenje novih pravila, jer potrošači imaju pravo na sigurne i kontrolisane proizvode - poručuje Jovo Rabrenović.&nbsp; Dodaje da je informisanje javnosti ključno: „Dok institucije ne ojačaju nadzor, najveća odgovornost ostaje na potrošačima – da čitaju deklaracije, provjeravaju sastav i biraju proizvode koji zaista poštuju evropske standarde bezbjednosti.“

UPOZORENJE: Opasne hemikalije u odjeći, posuđu, kozmetici, igračkama - EU ih zabranjuje - kod nas se još prodaju

U nedjeljnom izdanju emisije Vikend Popodne na Televiziji E, donosimo vam zanimljive i inspirativne priče! Prvo ćemo bolje upoznati braću Jovana i Jova Rabrenovića poznate ekonomske analitičare, koji će sa nama podijeliti svoja razmišljanja o aktuelnim ekonomskim trendovima i izazovima savremenog tržišta.&nbsp;
Zatim razgovaramo sa ekspertkinjom za strateško komuniciranje koja će nam približiti razlike u kulturi komunikacije između Crne Gore i drugih zemalja Evrope i svijeta.
Na kraju, u našem kulinarskom segmentu, Sandra Manojlović priprema ukusno i jednostavno jelo, savršeno za vikend uživanje. Ne propustite opušteno i sadržajno popodne uz zanimljive goste i teme! Vidimo se u 17 sati!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBzV3QKBwJfI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vikend popodne na TV E: Rabrenovići o ekonomskim trendovima i izazovima savremenog tržišta

Od 2020. godine udvostručio se broj preduzeća u blokadi, te prema podacima Centralne banke dug tih preduzeća &nbsp;premašuje 1,5 milijardi eura, što je posljedica pandemije koronavirusa, ali i otvaranja velikog broja preduzeća od strane stranih državljana samo radi prijave boravka - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Crnogorska ekonomija prolazi, prema njegovim riječima, kroz jedan od najizazovnijih perioda u posljednjoj deceniji, a sve veći broj preduzeća se suočava sa blokadama računa.
- Nakon pandemije koronavirusa, veliki broj malih i srednjih preduzeća, a često i velikih, imao je problem zbog otežanih uslova za rad i nije se uspjelo u narednom periodu da se ti dugovi vrate. Jedan od osnovnih razloga može biti rezultat posljedica pandemije - rekao je Rabrenović.
Podsjeća da je jedan broj preduzeća iz oblasti turizma u blokadi, a iznosi tih blokada su visoki, pa se nameće da su to preduzeća stranaca koji su otvaranjem samih preduzeća lakše dolazili do prijave boravka.&nbsp;
- Često ti razlozi nijesu da bi se razvijala crnogorska ekonomija i da bi se ostvario bolji profit samih preduzeća, nego razlozi druge prirode. Da bi obezbijedili sebi boravak i odradili jedan ili dva posla koja imaju i onda ostaju dužni za poreze i doprinose, ostaju dužni dobavljačima u Crnoj Gori. Ta preduzeća tokom vremena moraju biti blokirana, njihovi računi moraju blokirani. Nema izvjesnog načina da se ta sredstva namire i povećava se broj blokiranih preduzeća- istakao je Rabrenović.
Smatra da je poseban problem nestabilnost crnogorske ekonomije uz političke probleme koji se reflektuju na ekonomiju, što dovodi do toga da najranjivija mala i srednja preduzeća imaju i najmanje podrške od države.&nbsp;
- Ako jedno preduzeće ima neizmirene obaveze prema državi, sa druge strane i prema dobavljačima, onda će taj dobavljač sa kim radi zbog manjka novca takođe ostati uskraćen za određeni dio prihoda. To znači da će on morati ostati dužan nekome drugome, taj drugi nekome trećem i napravi se tako povezana reakcija multiplikativnog efekta, koji se stvara uslijed blokada, ili neplaćanja jednog preduzeća drugom i to je sistem spojenih sudova - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Broj blokiranih preduzeća raste i zbog stranaca koji posluju u Crnoj Gori samo radi prijave boravka

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: jovo-rabrenovic