Studije koje je u Rusiji zabranio Putin obnavljaju rad u Budvi

Fakultet slobodnih umjetnosti i nauka (FLAS) u Budvi, koji su osnovali ruski profesori u egzilu u Crnoj Gori, u septembru počinje sa radom. Osnivanju je prethodila zabrana tog obrazovnog programa u Rusiji, piše Radio Slobodna Evropa.

Uporedo sa invazijom na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je zabranio studijske programe slobodnih umjetnosti i nauka, a njihov koncept obrazovanja je proglašen neustavnim i protivnim nacionalnim interesima.

Moskovsko tužilaštvo je u martu 2022. objavilo da je obrazovanje slobodnih umjetnosti "usmjereno na uništavanje tradicionalnih vrijednosti" i da je u suprotnosti sa "strategijom nacionalne sigurnosti Ruske Federacije", navode u FLAS-u.

Na fakultetu će se upisivati 40 studenata godišnje, koji će izučavati političke nauke, sociologiju, sociolingvistiku, novinarstvo, istoriju umjetnosti i računarstvo.

I profesori i studenti su mahom Rusi, a zvaničan jezik studija je engleski.

Među dvadesetak profesora koji žive u Crnoj Gori, angažovaće i gostujuće iz drugih država, Velike Britanije, Njemačke, Izraela.

Fakultet je licencu dobio u maju, u proceduri koja je trajala tri godine.

Jedan od osnivača fakulteta Vladimir Šmeljev smatra da je tako duga procedura tipična za gotovo sve nacionalne obrazovne sisteme u svijetu.

- Prilično su konzervativni, i uvijek je to vrlo dugo i komplikovano zbog birokratije - kaže Šmeljev za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Crna Gora je prva zemlja u regionu koja je slobodne umjetnosti i nauke uvrstila na listu nacionalnih kvalifikacija, ističe on.

Ovo je prvi takav fakultet na Zapadnom Balkanu.

Što su slobodne umjetnosti i nauke

Slobodne umjetnosti i nauke su moderna adaptacija klasičnog univerziteta, kaže za RSE profesor političkih nauka i sociologije, Aleksandar Zarickij.

U srednjem vijeku je to bio skup disciplina koje su uključivale Trivium - gramatiku, retoriku i logiku i Quadrivium - aritmetiku, geometriju, muziku i astronomiju.

Danas se taj termin koristi za obrazovanje koje naglašava razvoj kritičkog mišljenja i istraživanje različitih područja znanja.

Zarickij objašnjava da na FLAS-u studenti biraju svoj smjer , skup glavnih predmeta, koji dopunjuju kursevima iz drugih akademskih oblasti.

Zbog individualnog pristupa, neće biti dva studenta sa istom listom kurseva koje su pohađali tokom tri godine, kaže Zarickij.

- Visok nivo individualizacije je glavna snaga modela, jer putanju obrazovanja prilagođavate svojim potrebama i tome što želite raditi nakon diplomiranja - navodi on.

Zašto je taj obrazovni model zabranjen u Rusiji

Kada je 2022. koncept slobodnih umjetnosti i nauka postao nepoželjan u Rusiji, nadležne službe su prilikom kontrole jednog njegovog odjela u Moskvi kazali da su jako zabrinuti zbog riječi "slobodni" (liberal) u nazivu.

Sve to na prvi pogled zvuči kao šala, priča Šmeljev, jer ruske službe čim čuju riječ "liberalno" - misle da je to povezano sa političkim stavovima.

- Pojam slobodne umjetnosti (liberal arts) nema veze za pojmom 'liberal' u politici. To je termin iz srednjeg vijeka – 'artes liberales', koji se odnosio na široko obrazovanje, odnosno slobodnu umjetnost - objašnjava Šmeljev.

On dodaje da je stvar ipak komplikovanija od toga.

- Model liberalnih umjetnosti razvija kritičko razmišljanje, samoobrazovanje, lični razvoj, a to je suprotno zvaničnoj ruskoj autoritarnoj vladavini. Možda su prvo samo reagovali na riječ, ali u dubljem smislu su vidjeli nešto protiv sebe - ističe Šmeljev.

Zbog takvog odnosa države, Zarickij je, kaže, shvatio da više neće moći raditi, jer su sociologija i političke nauke, kojima se bavi, cenzurisana i pod nadzorom.

- Kad kontrolišu vaše planove rada, mogu reći - zašto ovdje imamo riječ 'rod'? To je protivno našim tradicionalnim vrijednostima, morate je ukloniti ili ćemo vam zabraniti da predajete. Ili, što je još gore, mogu vas strpati u zatvor zbog neke vrste propagande - dodaje Zarickij.

Romantizovan pogled na Rusiju sa Balkana

Tokom dvije godine od kako je otišao iz Rusije, Zarickij je osim u Crnoj Gori, godinu proveo u Srbiji.

Priča da mu je te 2023.godine politička atmosfera u Beogradu veoma ličila na onu u Moskvi prije invazije na Ukrajinu.

- Sjećam se, izašao sam iz tramvaja u centru i vidio bilbord 'Srbi i Rusi zajedno' - navodi Zarickij.

Dodaje da se u razgovoru sa ljudima uvjerio da ima puno pristalica Rusije. Često su ga, kaže, pitali da li voli Putina.

- Mislim da je to neka vrsta romantizacije Rusije kao "bratske nacije" i sličnih stvari, i obično dolazi od ljudi koji zapravo ne znaju što se danas dešava u Rusiji - smatra Zarickij.

Ta romantizovana slika je za njega očekivana jer je, kako kaže, Rusija oduvijek usmjeravala svoju meku moć na Balkan.

- Ono što vidim je da to funkcioniše, ali mislim da ljudi i u Crnoj Gori i u Srbiji mogu sami razmišljati i razaznati što je što - kaže Zarickij.

Na pitanje da li se nada skorom povratku u svoju zemlju odgovara odrično.

- Sve što znamo o autoritarnim režimima ukazuje da su strukture poput one koju je Putin izgradio u Rusiji obično vrlo otporne. Zato sam odlučio da je bolje ne nadati se brzoj promjeni, jer se najvjerovatnije neće dogoditi - ističe Zarickij.

Profesorima u egzilu, poput njemu, fakultet u Budvi će pomoći da razviju akademske timove i sarađuju sa kolegama u Evropi, kažu na FLAS-u.

Njihov cilj je, dodaju, da postanu središte intelektualnog dijela ruske zajednice, ali i sunarodnika u egzilu.

Početkom godine je u Crnoj Gori bilo oko 23.000 državljana Rusije sa odobrenim boravkom.

Međutim, procjenjuje se da je ta brojka znatno veća jer ne obuhvata Ruse koji, do dobijanja boravišne dozvole, tu borave kao turisti.