Rezultati istraživanja Mreže za evropske politike Master

U Crnoj Gori više od 80 odsto građana vidi politički uticaj u izboru direktora škola

Sa predstavljanja nalaza istraživanja (Foto: Mreža za evropske politike - MASTER)
Sa predstavljanja nalaza istraživanja (Foto: Mreža za evropske politike - MASTER)

U Crnoj Gori 78 odsto građana vidi problem lažnih diploma, a više od 80 odsto vidi politički uticaj u izboru direktora - rezultati su istraživanja Mreže za evropske politike Master koje je juče predstavljeno.

Izvršna direktorica MASTER-a Andrea Popović je, na završnom događaju projekta "Korupcija u obrazovanju", kazala je da tri policy papera o priznavanju diploma, školama u prirodi i izboru direktora ukazuju na sistemske slabosti, a ne izolovane probleme.

- Ne radi se o tri odvojene teme, već o obrascu u kojem pravila postoje, ali se u praksi primjenjuju sporo, selektivno ili samo formalno, što direktno utiče na povjerenje građana u institucije - navela je Popović.

Ona je istakla da podaci ukazuju na ozbiljne disfunkcionalnosti sistema.

- U 2024. godini podnijeto je 8.662 zahtjeva za priznavanje diploma, a riješeno je tek nešto više od 30 odsto, dok je preko 60 odsto predmeta ostalo neriješeno. Istovremeno, podnijeto je oko 200 krivičnih prijava zbog falsifikovanih diploma, dok se procjene o broju spornih diploma u javnom sektoru kreću i do 30.000, a prva zatvorska kazna izrečena je tek 2025. godine - precizirala je Popović.

Dodala je da istraživanja pokazuju da građani jasno prepoznaju problem, ali ne vjeruju u efikasnost sistema.

- Čak 44 odsto ispitanika kao ključni problem vidi slabu provjeru diploma, dok oko 65 odsto smatra da su lažne diplome široko rasprostranjene. U oblasti škola u prirodi, više od 40 odsto ispitanika navodi da aktivnosti nijesu povezane sa nastavnim planom, dok 45 odsto smatra da doprinose razvoju djece u maloj mjeri - rekla je Popović.

Predstavnica MASTER-a Tara Serhatlić kazala je da nalazi ukazuju na neefikasan i netransparentan sistem.

- Postupak priznavanja diploma često se svodi na formalnu provjeru, bez suštinske kontrole vjerodostojnosti. Nedostatak koordinacije i digitalizacije dodatno usporava proces i ostavlja prostor za zloupotrebe - navela je Serhatlić.

Ona je dodala da škole u prirodi često ne ispunjavaju svoju svrhu.

- Bez jasnih standarda i sistemske podrške, ove aktivnosti se u praksi svode na turističke aranžmane, uz neujednačen kvalitet i dostupnost - istakla je Serhatlić.

Izvršni direktor BIRN-a Crna Gora Vuk Maraš upozorio je na izostanak odgovornosti.

- Bez konkretnih sankcija za zloupotrebe, ne može se očekivati promjena. Blage kazne šalju poruku da se ovakve prakse isplate - kazao je Maraš.

On je ukazao i na problem netransparentnosti institucija.

- Kada institucije tvrde da je sve u redu, a odbijaju da dostave dokaze, to jasno govori o načinu funkcionisanja sistema - rekao je Maraš.

Politikološkinja Andrijana Radović, urednica sva tri policy papera MASTER-a, ocijenila je da je problem lažnih diploma društveno normalizovan.

- Građani o ovome govore kao o uobičajenoj pojavi, bez očekivanja da će institucije reagovati, što ukazuje na duboko nepovjerenje u sistem - rekla je Radović.

Ona je istakla da dosadašnje kazne nijesu imale odvraćajući efekat.

- Tek dosljedna primjena zakona i vidljive sankcije mogu uticati na promjenu ponašanja i smanjenje zloupotreba - ocijenila je Radović.

Koordinator Alternative Crna Gora Vesko Pejak upozorio je na razmjere problema.

- Procjene ukazuju na desetine hiljada spornih diploma u javnom sektoru i višemilionsku štetu, što predstavlja ozbiljan rizik za funkcionisanje sistema - naveo je Pejak.

On je naglasio da posljedice nijesu samo administrativne.

- Problem nije samo u diplomi kao dokumentu, već u kvalitetu odluka koje takvi kadrovi donose u sektorima od javnog značaja - istakao je Pejak.

Zaključeno je da su ključne preporuke: jačanje kontrole i provjere diploma, digitalizacija i ubrzanje procedura, veća transparentnost, uvođenje standarda za škole u prirodi i depolitizacija izbora direktora.