Dok su demonstranti prošle sedmice bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade Albanije u centru Tirane, a policija odgovarala suzavcem i vodenim topovima, jedan povik se posebno izdvajao: „Rama, idi kući! Ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku!“
Napetosti su rasle otkako je specijalno tužilaštvo, poznato kao SPAK, u decembru podiglo optužnicu protiv zamjenice premijera Edija Rame, Belinde Baljuku, zbog sumnje da je uticala na dodjelu dvaju građevinskih ugovora 2021. godine, vrijednih više od 200 miliona eura.
Baljuku, zvijezda u usponu koju Rama, kako se čini, vidi kao potencijalnu nasljednicu, negira bilo kakvu krivicu, a on joj je cijelo vrijeme pružao podršku.
Međutim, posljedice ovog slučaja, uz niz korupcionaških skandala tokom protekle godine, dodatno su zakomplikovale situaciju.
Uporni protesti i činjenica da kriza uključuje jednu od njegovih najbližih saveznica predstavljaju ozbiljan izazov za Ramu, koji vodi balkansku državu od 2013. godine, prošle godine je ubjedljivo osvojio četvrti mandat i ima dobre odnose sa liderima od Brisela do Vašingtona.
To bi takođe moglo da zakomplikuje njegov plan da zemlja postane članica EU do 2030. godine.
„Albanija mora da shvati da je poštovanje vladavine prava preduslov za članstvo u EU“, rekao je Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa Kraljevskog koledža u Londonu. „To mora da se shvati ozbiljno, u suprotnom neće izgledati dobro pred EU.“
Odgovarajući na pitanja Reutersa, portparolka Rame branila je njegov dosadašnji rad.
„Albanija zaslužuje da se pridruži (EU) iz mnogo razloga, a odlučna borba protiv korupcije je jedan od njih“, rekla je Manđola Hasa.
Albanija je gotovo 50 godina bila izolovana od svijeta pod komunističkim režimom koji je pao početkom devedesetih godina. Kao i u mnogim djelovima istočne Evrope, kraj komunizma donio je period raširene korupcije.
Ipak, pravosudne reforme iz 2016. godine, osnivanje SPAK-a 2019. i stabilan ekonomski rast ojačali su njen put ka članstvu u EU.
Pregovori sa EU počeli su 2022. godine, a 17. novembra prošle godine Albanija je otvorila završnu rundu pregovaračkih poglavlja kao jedna od vodećih zemalja u projektu proširenja EU na Balkan.
Tri dana kasnije, u saopštenju SPAK-a objavljeno je da je protiv Baljuku podignuta optužnica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Istraga o korupciji u vrhu vlade Albanije

Bivši ukrajinski ministar energetike German Galuščenko, koji je ranije smijenjen zbog sumnje na korupciju, uhapšen je danas pri pokušaju da napusti zemlju.&nbsp;
Prilikom prelaska granice danas je bivšeg ministra energetike priveo Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU), koji je hapšenje potvrdio na društvenoj mreži Telegram, prenosi agencija Ukrinform.
&nbsp;- Danas, prilikom prelaska državne granice, detektivi NABU priveli su bivšeg ministra energetike u vezi sa slučajem Midas- navodi se u izvještaju.
&nbsp;Bior je najavio da će kasnije objaviti više detalja, itičući da su “u toku preliminarne istražne radnje i da se sprovode u skladu sa zakonom i sudskim sankcijama”, prenosi N1.
&nbsp;Prema ranijim medijskim izvještajima, ukrajinski organi za borbu protiv korupcije objavili su sumnje o grupi navodno korumpiranih državnih zvaničnika bliskih predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom.
&nbsp;Oni su, navodno, pronevjerili novac državne kompanije Ernergoatom, namijenjen za izgradnju građevina oko energetskih objekata radi zaštite od vazdušnih napda ruskih snaga.
&nbsp;Galuščenko je u jeku tih optužbi podnio ostavku na mjesto ministra energetike. Zelenski je potom obavio rekonstrukciju vlade i smijenio uticajnog šefa svoga kabineta Andriju Jermaka.

Ukrajina: Uhapšen bivši ministar energetike zbog korupcije

Optužnice protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažnije su za izgradnju povjerenja javnosti i napredak države u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) u dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije, ocijenila je ekspertkinja za tu oblast iz Hrvatske, Nataša Novaković.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da je iskustvo Hrvatske u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) pokazalo da borba protiv korupcije predstavlja jedan od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih segmenata cjelokupnog procesa.
Prema riječima Novaković, Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava bilo je posebno zahtjevni i tražilo je od Hrvatske dubinske, strukturne i dugoročne reforme, a ne samo formalno usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.
“Najveći izazov u području borbe protiv korupcije bio je prelaz s normativnog pristupa na dokazivanje stvarnih rezultata u praksi“, kazala je Novaković.
Kako je istakla, Evropska komisija (EK) nije vrjednovala isključivo donošenje zakona i strategija, već njihovu učinkovitu primjenu, mjerljive učinke i konkretne sudske ishode, posebno u slučajevima visoke korupcije.
“Ključno je bilo jačanje institucionalnog okvira i operativne nezavisnosti tijela zaduženih za suzbijanje korupcije“, kazala je Novaković.
Ona je pojasnila da je posebna pažnja posvećena jačanju Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK), unapređenju rada policije i državnog tužilaštva, razvoju specijalizovanih istražnih kapaciteta i osiguravanju njihove pune profesionalne i političke nezavisnosti.
“Istovremeno su sprovedene opsežne reforme zakonodavnog okvira, uključujući unaprjeđenje kaznenog zakonodavstva, jačanje sistema sprječavanja sukoba interesa, uređenje finansiranja političkih aktivnosti, kao i povećanje transparentnosti u području javne nabavke i upravljanja javnim sredstvima“, navela je Novaković.
Kako je kazala, poseban naglasak stavljen je na preventivne mehanizme, digitalizaciju postupaka i smanjenje prostora za diskreciono odlučivanje.
Novaković je naglasila da se od Hrvatske, posebno u okviru Poglavlja 23, zahtijevalo uspostavljanje cjelovitog, učinkovitog i nezavisnog sistema za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
“EK je ovo područje smatrala ključnim dijelom preventivne borbe protiv korupcije, s posebnim naglaskom na politički nivo vlasti“, rekla je Novaković.
Kako je istakla, najvažniji zahtjev bio je dokazati rezultate u praksi, a ne samo institucionalne reforme.
To je, prema riječima Novaković, značilo podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera, pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije, vidljiv statistički napredak i kontinuirani rad bez obzira na političke promjene.
“EK je izričito naglašavala da politička poruka mora biti da niko nije iznad zakona“, kazala je Novaković, dodajući da je to značilo da kazneno gonjene mora obuhvatati i najviše nivoe vlasti, ne smije biti političkih izuzetaka i da se slučajevi moraju voditi nezavisno od političke pripadnosti.
Na pitanje koliko je situacija u Crnoj Gori danas slična Hrvatskoj i koje ključne izazove prepoznaje kada je u pitanju borba protiv korupcije, Novaković je kazala da je iskustvo Hrvatske pokazalo da ne postoji jedinstven i univerzalan „uspješan recept“ u borbi protiv korupcije.
“Borba protiv korupcije nije jednokratan zadatak koji završava ulaskom u EU, već dugoročan i kontinuiran proces. Upravo održivost reformi nakon zaključenja pregovora predstavlja najveći izazov s kojim se i Hrvatska u nekim područjima još uvijek bori”, navela je Novaković.
Ipak, kako je dodala, može se izdvojiti nekoliko ključnih elemenata uspjeha – jasna i trajna politička volja, nezavisne i profesionalne institucije, snažni mehanizmi odgovornosti, transparentnost rada javne vlasti, učinkovito pravosuđe i aktivna uloga civilnog društva i medija.
Ona smatra da je Crna Gora u ipak nešto lošijoj, ali prilično sličnoj poziciji u odnosu na onu u kojoj se nalazila Hrvatska.
Novaković je, kao ključne izazove u Crnoj Gori, izdvojila ograničen broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju, politički uticaj na pravosuđe i upravu, nedovoljnu finansijsku istragu kaznenih djela, visoke rizike u javnim nabavkama i ograničene kapacitete Agencije za sprječavanje korupcije.
Komentarišući kritike sa kojima se Crna Gora godinama suočava zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, Novaković je kazala da Crna Gora treba što prije da napravi radikalne pozitivne pomake.
“Jer na žalost (ili sreću) zahtjevi EU neće nestati, što se prije to shvati i krene u stvarne reforme, ne samo normativne, to ćete prije krenuti dalje“, kazala je Novaković.
Za to, kako tvrdi, treba imati političke hrabrosti i biti spreman snositi posljedice.
Novaković je kazala da je bitno da Crna Gora sve te reforme ne napravi samo zbog ulaska u EU, već radi vlastitog razvoja.
“Bez toga nema naprijed. Bez stvarnog napretka u gore navedenim područjima Crna Gora može još godinama biti u ovoj nezavidnoj situaciji“, naglasila je Novaković.
Ona smatra da je politička volja odlučujući faktor u borbi protiv korupcije.
“Morate pogledati i u svojim redovima postoji li korupcija, što nikada nije lako“, rekla je Novaković.
Osim toga, kako je navela, svaka velika reforma može dovesti do gubitka izbora, jer „uvijek dirate u nečija prava ako sprovodite reformu“.
“Da ne kažem koliko novca možete nekome izbiti iz džepa s anti-koruptivnim mjerama“, navela je Novaković.
Ipak, kako je naglasila, upravo to se traži – odlučno i jasno protiv korupcije.
Ona je kazala da je teško odgovoriti da li u Crnoj Gori ima stvarne političke volje za borbu protiv korupcije, dodajući da je činjenica da se neke reforme sprovode i da se pokušava gurati naprijed.
“Ali to mora biti beskompromisno i efikasno, sa jasnom statistikom“, rekla je Novaković.
Upitana koliko su sudski procesi i presude protiv visokih funkcionera važni za izgradnju povjerenja javnosti i kredibilitet države pred EU, Novaković je kazala da su podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažniji za izgradnju povjerenja.
“Javnost ne procjenjuje sudstvo i vladavinu prava prema nevažnim, malim sudskim postupcima, javnost traži da zakon bude jednak za sve i da se konačno i „nedodirljivi“ kazne. Bez toga nema ni povjerenja u institucije, niti napretka u pregovorima“, poručila je Novaković.
Kako je dodala, to što dolazi do spektakularnih hapšenja ništa ne znači ako se ne oduzme imovinska korist, ako osoba ne završi sa pravosnažnom presudom.
Komentarišući navode o „zarobljenim institucijama“ u Crnoj Gori, Novaković je kazala da je najgore što se jednom društvu može desiti upravo to da su institucije politički zarobljene.
Ona je kazala da je to bila boljka i u GRECO izvještajima za Hrvatsku, podsjećajući da se često pominje da bi izbor sudija trebalo mijenjati tako da bude nezavisniji od politike.
Novaković je pojasnila da je EU od Hrvatske tražila jačanje samostalnosti USKOK-a unutar Državnog tužilaštva, jasnije zakonsko definisanje njegove nadležnosti, ali i osiguravanje zaštite od političkog uticaja.
“Jedan od ključnih zahtjeva EK bio je osnivanje posebnog, institucionalno i operativno nezavisnog tijela zaduženog za sprovođenje zakona o sprječavanju sukoba interesa“, navela je Novaković.
Na pitanje o antimafija zakonu čije donošenje traže pojedini akteri u Crnoj Gori, Novaković je naglasila značaj pitanja porijekla imovine, dodajući da bi podržala donošenje takvog zakona sa ozbiljnim posljedicama.
“Svaki zakon može biti mrtvo slovo na papiru, ali u svakom slučaju donošenje zakona bar daje šansu da se stvarno neka velika promjena desi. Bez dobrih zakona šanse su nikakve“, navela je Novaković.
Na pitanje šta bi danas bio najrealniji i najkonkretniji pokazatelj da Crna Gora zaista napreduje u borbi protiv korupcije, Novaković je kazala da su to sudske presude i kontinuiran rad na promjeni političke kulture.
“Izbor profesionalnih, a ne podobnih na važne funkcije. Na kraju, sve zavisi od ljudi kojima date moć upravljanja“, kazala je Novaković.

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

1250x600

1084x550

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Rizik od ozbiljnih sajber-napada na Crnu Goru je realan i potpun, upozorava poslanik Nikola Zirojević, ističući da je država godinama zanemarivala bezbjednost u digitalnom prostoru. U razgovoru za Standard govori o slabostima institucija, političkoj kontroli pravosuđa, spoljnopolitičkom kursu zemlje, partijskom zapošljavanju, oštroj političkoj komunikaciji, ali i o godini koju ispraćamo i izazovima koji Crnu Goru čekaju u 2026.
Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Zirojević podsjeća da se savremeni sukobi u velikoj mjeri vode upravo u sajber prostoru.
“Takva vrsta napada je u potpunosti realna, naročito imajući u vidu hibridne napade kojima je Crna Gora izložena i našu ranjivost u ovoj oblasti. Naš sajber prostor je, nažalost, izuzetno slabo zaštićen“, ocjenjuje on.
Kao poseban problem navodi činjenicu da je država punu godinu čekala na izbor Savjeta i vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
“To nikako ne ide u prilog državi koja je članica NATO-a. Sa partnerskim državama moramo hitno raditi na edukaciji eksperata koji će jačati našu sajber zaštitu. To je dug, ozbiljan proces, sa kojim već ozbiljno kasnimo“, poručuje Zirojević.
<h2>SPOLJNOPOLITIČKI KURS ZEMLJE</h2>
Na pitanje o spoljnopolitičkom kursu zemlje, Zirojević smatra da su se njegova ranija upozorenja o ulasku proruskih, anti-NATO i anti-EU struktura u vlast pokazala tačnim.
Kao primjer navodi konstantne pokušaje opstrukcije odnosa sa Hrvatskom, jedinim EU i NATO susjedom Crne Gore. „Imate u Vladi ljude koji ciljano pokušavaju da zaustave evropski put Crne Gore, izazivanjem kriza – od odnosa sa susjedima do Botuna“, kaže on.
Posebno problematičnim vidi i poteze čelnih ljudi Parlamenta.
“Nakon što smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, ponovo se otvaraju teme koje duboko dijele društvo. Kako se budemo približavali EU, bojim se da će ovakvih situacija biti sve više“, upozorava Zirojević.
<h2>PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE</h2>
Govoreći o partijskom zapošljavanju, korupciji i neefikasnosti javnih službi, poslanik tvrdi da u 2026. ne vidi ni minimum političke volje za suštinske promjene.
“Ne samo da ne vidim volju za suzbijanje tih pojava, već vidim otvorenu namjeru da se one nastave. Partijsko zapošljavanje i korupcija su jedino što ujedinjuje partije parlamentarne većine“, smatra on.
Zirojević se osvrnuo i na kritike zbog oštrog tona u političkoj komunikaciji, posebno kada je riječ o odnosu prema političarkama.
<h2>ZLOUPOTREBA ŽENSKIH PRAVA</h2>
“Moj način komunikacije prema koleginicama nije ništa drugačiji nego prema kolegama. U plenumu vidim 81 predstavnika građana i sa njima polemišem. Pol, godine ili bilo koje drugo opredjeljenje me ne interesuju“, naglašava on.
Prema njegovim riječima, problem nastaje kada se borba za ženska prava zloupotrebljava.
“U nedostatku argumenata, optuže vas za mizoginiju i seksizam bez ikakvog osnova. Svi imaju jednak tretman i tako će ostati“, poručuje.
Direktan stil, kako kaže, vidi kao nužnost političkog djelovanja. „Naš posao je da šaljemo jasne i direktne poruke biračima. Iskustvo mi pokazuje da javnost na to reaguje pozitivno. Polarizacija društva zavisi mnogo više od tema koje se nameću nego od samog stila izražavanja“, smatra Zirojević.
<h2>2025. NIJE DONIJELA NIŠTA DOBRO GRAĐANIMA</h2>
Ocjenjujući godinu na izmaku, Zirojević ističe da 2025. nije donijela ništa dobro Crnoj Gori.
“Nazadovali smo institucionalno, kulturno i civilizacijski. Imali smo promociju neofašizma, bezbjednosne propuste, rast nasilja, saobraćajnih nesreća, nemar u zdravstvu i drastičan rast cijena“, nabraja on.
“Kao ključni politički cilj za 2026. godinu navodi smjenu, kako kaže, „nesposobne i štetne vlasti koja razara Crnu Goru na svim nivoima“.
Na kraju, Zirojević građanima povodom Nove godine poručuje da sačuvaju nadu.
“Mladima bih rekao da ne budu pasivni i da postanu nosioci promjena. Onima koji su razočarani politikom poručujem da ne odustaju – promjene će doći. Postoje ljudi koji žele da rade pošteno i za dobrobit svih građana, bez skrivenih interesa“, zaključuje Zirojević.
Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Zirojević podsjeća da se savremeni sukobi u velikoj mjeri vode upravo u sajber prostoru.
“Takva vrsta napada je u potpunosti realna, naročito imajući u vidu hibridne napade kojima je Crna Gora izložena i našu ranjivost u ovoj oblasti. Naš sajber prostor je, nažalost, izuzetno slabo zaštićen“, ocjenjuje on.
Kao poseban problem navodi činjenicu da je država punu godinu čekala na izbor Savjeta i vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
“To nikako ne ide u prilog državi koja je članica NATO-a. Sa partnerskim državama moramo hitno raditi na edukaciji eksperata koji će jačati našu sajber zaštitu. To je dug, ozbiljan proces, sa kojim već ozbiljno kasnimo“, poručuje Zirojević.
<h2>ODNOS SKUPŠTINE I PRAVOSUĐA</h2>
Komentarišući odnos Skupštine prema pravosuđu, poslanik ocjenjuje da neusvajanje izvještaja o radu tužilaštva i sudstva nema nikakav stvarni efekat.
Kao primjer navodi situaciju sa izvještajem Vrhovnog državnog tužilaštva.
“VDT-u se nije pomjerila ni dlaka na glavi zbog toga što njegov izvještaj nije dobio podršku Parlamenta. To jasno pokazuje da Skupština nema mehanizme za kontrolu rada pravosuđa, koje u Crnoj Gori ima status nedodirljivog“, kaže on.
Prema njegovim riječima, takvo stanje otvorilo je prostor za brojne zloupotrebe.
“Svjedočili smo otvorenim zloupotrebama tužilačkih i sudskih funkcija u cilju obračuna sa političkim neistomišljenicima. To je ozbiljan problem za svako demokratsko društvo“, dodaje Zirojević.
“Mladima bih rekao da ne budu pasivni i da postanu nosioci promjena. Onima koji su razočarani politikom poručujem da ne odustaju – promjene će doći. Postoje ljudi koji žele da rade pošteno i za dobrobit svih građana, bez skrivenih interesa“, zaključuje Zirojević.

Zirojević: Vlast nas svjesno gura u krize – partijska zapošljavanja i korupcija ujedinjuju parlamentarnu većinu

Više pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjednici Evropske komisije (EK), još jedna istraga korupcije i novi savezi političkih grupa obilježili su ovu godinu u Evropskom parlamentu.
Kao neke od ključnih trenutaka koji su oblikovali političke aktivnosti zakonodavnog tijela Evropske unije, briselski Juronjuz izdvojio je usvajanje mnogo oštrijeg stava o migracijama, pojednostavljivanje birokratije i regulative da bi se pomoglo evropskoj industriji, kao i udaljavanje od Zelenog dogovora.
Evropski parlament je u martu potresla velika istraga korupcije u koju su umešani evroposlanici i asistenti zbog sumnje da su dobijali novac i skupe poklone od tehnološkog giganta Huaveja, u zamjenu za povoljne političke stavove o pitanjima od interesa za tu kinesku kompaniju.
Osam osoba je optuženo za krivična djela kao što su korupcija, pranje novca i učešće u kriminalnoj organizaciji, a Odbor EP za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove još razmatra zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta za četiri poslanika.
U međuvremenu, EP je zabranio lobistima kompanije Huavej ulaz u svoje prostorije u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ove godine preživela tri glasanja o nepoverenju, od koji su dva bila održana u istom danu.
Europoslanici su prvi put glasali u julu, na inicijativu poslanika iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista zbog, između ostalog, njene tajne prepiske sa direktorom kompanije Fajzer o isporuci vakcina tokom pandemije kovida-19.
Zahtjeve za druga dva glasanja, održana u oktobru, podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Levica i Patriote za Evropu, koje su najveće primjedbe imale na trgovinske sporazume EU sa SAD i grupom južnoameričkih zemalja Merkosur, nedostatak transparentnosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
Više poslanika je u oktobru glasalo protiv prijedloga nego u julu, što je ojačalo poziciju Fon der Lajen.
Iako su glasanja završena neuspješno, Juronjuz navodi da je to bio važan gest, dodajući da je ovo „prkosan parlament, čak i među njenim konzervativnim redovima“.
Još jedan događaj koji je obilježio rad Evropskog parlamenta bila je odluka da odbije zahtev Mađarske za ukidanje poslaničkog imuniteta mađarskim poslanicima Peteru Mađaru i Klari Dobrev i italijanskoj poslanici Ilariji Salis.
Mađar, lider mađarske opozicione partije TISA i glavni rival premijera Viktora Orbana, optužen je za klevetu i da je navodno bacio telefon jednog muškarca u Dunav poslije svađe u noćnom klubu jer ga je snimao, što je on ocijenio kao politički slučaj.

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

Borba protiv korupcije ostaje ključni uslov za zatvaranje pregovora sa Evropskom unijom, uprkos jačanju brojnih institucija sistema, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije, Poreske uprave i Uprave carina, a bez mjerljivih i održivih rezultata u procesuiranju korupcije, naročito na visokom nivou, Crna Gora taj cilj neće moći ostvariti.
To je &nbsp;poručeno sa konferencije Centra za minitoring CeMI-ja, Prekretnice u borbi protiv korupcije, na kojoj je predstavljen Izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih politika i reformi u Crnoj Gori za period 2024–2025.
Predsjednik UO CeMI-ja Zlatko Vujović je rekao da uprkos unaprijeđenom normativnom okviru i strateškim dokumentima, Crna Gora i dalje bilježi ograničen napredak kada je riječ o konačnim sudskim ishodima u predmetima visoke korupcije.
- Jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi ostaje jedan od centralnih izazova - kazao je Vujović.
On je naveo da je Izvještaj rezultat sistematskog i višemjesečnog istraživačkog rada CeMI-ja, koji je obuhvatio analizu zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i praćenje konkretnih rezultata u praksi.
- Posebnu vrijednost dokumenta, predstavlja činjenica da je Izvještaj još prije današnje javne prezentacije zvanično dostavljen Evropskoj komisiji i korišćen kao izvor informacija u procesu izrade Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, naročito u dijelu koji se odnosi na pregovaračka poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost - rekao je Vujović.
On je naglasio da su postizanje mjerljivih i održivih rezultata u borbi protiv korupcije, politička volja, bolja koordinacija institucija i izgradnja uvjerljivog „track recorda“ presudni za narednu fazu pregovora i cilj da Crna Gora zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja naredne godine.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica &nbsp;je poručio da se o prekretnicama u borbi protiv korupcije može govoriti tek kada se jasno sagleda polazna tačka, podsjećajući da je Crna Gora prethodno imala period zatvorenih institucija.
Poručio je da je korupcija prva istinska i suštinska prekretnica u izlasku iz tog stanja bila je reforma Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp;
- Reformisano Specijalno državno tužilaštvo počelo je da pokazuje stvarnu nezavisnost i spremnost da se uhvati u koštac sa najtežim oblicima visoke korupcije i organizovanog kriminala, bez obzira na političku ili ekonomsku moć onih koji su predmet istraga - rekao je Korivica.
Govoreći o daljim koracima, Koprivica je naglasio značaj rada antikorupcijskih tijela, posebno Agencije za sprečavanje korupcije, ističući da ona, "kao preventivna institucija, ima puni smisao samo ukoliko djeluje neselektivno, bez predmeta u fiokama i bez političkih kalkulacija".
Zatim, kako smatra, sljedeća prekretnica dolazi kroz aktiviranje i snažnu reformu Poreske uprave, Uprave carina i Uprave policije, koje su decenijama bile percipirane kao zatvorene institucije, a ne kao institucije koje služe principu vladavine prava.
- Spremnost Poreske uprave da zakuca na adrese koje su godinama bile oaze bezakonja i da nekada povlašćene subjekte pretvori u sam vrh crne liste poreskih dužnika predstavlja jasan raskid sa praksom privilegija i selektivne primjene zakona - rekao je Koprivica.
Istovremeno, kaže on, snažna volja Vlade i profesionalno postupanje Uprave carina, uključujući zapljene i uništenje švercovanog duvana, imaju i simbolički i praktični značaj, jer se, kako je naveo, uništavanjem švercovanog duvana uništavaju i kanali korupcije.
Podsjetio je da je tokom ove godine sprovedeno rekordno uništenje duvanskih proizvoda u evropskim okvirima, uz učešće međunarodnih partnera i primjenu savremenih metodologija.
- Danas po prvi put možemo govoriti o tome da se širi front institucija koje postaju otpornije na političke i kriminalne uticaje i koje prelaze iz pasivne u aktivnu borbu protiv korupcije i zloupotreba - ocijenio je Koprivica.
Dodao je da je pravosudno i antikorupcijsko zakonodavstvo reformisano u skladu sa evropskim standardima, uz pozitivne ocjene Evropske i Venecijanske komisije, ali da ostaje obaveza dosljedne primjene tih propisa.
Podsjetio je da je Strategija za borbu protiv korupcije, usvojena 2024. godine nakon decenije bez tog dokumenta, dobila saglasnost Evropske komisije i predstavlja jasan putokaz za sveobuhvatnu borbu protiv korupcije do 2028. godine.
Na kraju, Koprivica je poručio da ključno pitanje ostaje da li će ostvarene prekretnice postati trajna praksa ili kratkotrajan izuzetak, ističući da odgovor zavisi od istrajnosti na principima nezavisnosti, neselektivnosti i odgovornosti, što je zadatak ne samo vlasti, već svih institucija i društva u cjelini.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke poručila je da borba protiv korupcije mora biti kontinuirana, koordinisana i zajednička, jer korupcija razara društva, podriva vladavinu prava i omogućava organizovanom kriminalu da djeluje preko granica.
- Korupcija guši ekonomske prilike, slabi demokratije i podriva povjerenje građana. Nijedna država i nijedna institucija nijesu imune, zbog čega su dugoročna saradnja i koordinisani napori jedini način da se postignu stvarni i održivi rezultati - poručila je Rajzing Rajnke.
Korupcija je, kaže ona, transnacionalni izazov.
- Zbog čega zahtijeva saradnju preko granica, sektora i društava - dodala je Rajzing Rajnke.
Ambasadorka je pohvalila CeMI za liderstvo i izradu temeljitog i informativnog izvještaja o sprovođenju antikorupcijskih politika u Crnoj Gori, ističući da je riječ o vrijednom alatu u borbi protiv korupcije.
Ukazujući na strateške prioritete Sjedinjenih Američkih Država, Rajnke je naglasila da je borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala pitanje nacionalnog interesa SAD-a.
- Organizovani kriminal opstaje upravo zahvaljujući korupciji &nbsp;kroz mito, nepotizam, ucjene i druge oblike zloupotreba - rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je pozvala na dugoročnu i koordinisanu akciju u cilju jačanja integriteta, transparentnosti, odgovornosti i vladavine prava, poručujući da je kroz zajednički rad moguće ostvariti stvarne promjene i unaprijediti kvalitet života građana.

Vujović: Ključni izazov u borbi protiv korupcije jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi

U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će reformisati energetski sektor zemlje, koji je pogođen skandalima, kako bi ublažio nezadovoljstvo nakon optužbi za raširenu korupciju u koju su umiješani i njegov stari prijatelj i bivši poslovni partner.
Zelenski je 15. novembra izjavio da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti smijenjeno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene.
- Započinjemo reformu ključnih državnih preduzeća koja posluju u energetskom sektoru - napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Dodaje da paralelno s potpunom revizijom finansijskih aktivnosti, uprave ovih kompanija treba zamijeniti.
- &nbsp;Danas smo zajedno s premijerkom Julijom Sviridenko i ministrom ekonomije Oleksijem Soboljevom odredili proceduru - naveo je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2011%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fukrajinski-biznismen-umijesan-u-veliki-korupcijski-skandal-pobjegao-u-poljsku-luksuznim-taksijem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da smanje pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio endemsku korupciju dok zemlja nastavlja borbu protiv ruske invazije u punom obimu.
Politico je citirao neimenovanog zvaničnika EU koji je rekao da je korupcija na koju ukazuje istraga "odvratna" i da neće pomoći ugledu Ukrajine kod međunarodnih partnera.
Ukrajinsko antikorupcijsko tijelo je 10. novembra najavilo "operaciju velikih razmjera", tvrdeći da se radi o desetinama miliona dolara pronevjere u energetskom sektoru usred ruske invazije u punom obimu.
Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), u zajedničkoj akciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (SAPO), saopštio je da je otkrivena šema koja uključuje "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem "uticaja na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno JSC Energoatom", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
<h2>Promjene u roku od sedmicu</h2>
Zelenski je pozvao na formiranje novog nadzornog odbora u Energoatomu "u roku od sedmicu", što bi omogućilo "potpunu reformu uprave kompanije".
Takođe je najavio promjene na vrhu Naftogaza, državne gasne kompanije Ukrajine, i u Ukrhidroenergu, državnom proizvođaču hidroenergije.
- Za sedmicu treba osigurati sve uslove za formiranje novog i profesionalnog nadzornog odbora kompanije, a zahvaljujući tome i potpuni reset upravnog odbora Energoatoma - kazao je Zelenski.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Naftogaz, državna gasna kompanija Ukrajine, "treba da objavi i sprovede konkurs za rad u nadzornom odboru kompanije kako bi ovaj novi sastav mogao početi s radom u januaru 2026".
- U drugim velikim državnim energetskim kompanijama treba da dođe do obnove državnih predstavnika u nadzornim odborim - dodao je Zelenski.
<h2>Bjekstvo u Poljsku</h2>
Lista osumnjičenih u antikorupcijskoj istrazi uključuje ljude na najvišim nivoima vlasti i druge istaknute ličnosti, a fokus je uglavnom na Timuru Mindiču, dugogodišnjem bliskom saradniku Zelenskog.
Istraživačka jedinica "Shemes" Radija Slobodna Evropa (ukrajinska redakcija) izvijestila je da je Mindič pobjegao iz Ukrajine u Poljsku nekoliko sati prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s istragom, što je navelo kritičare da tvrde kako je unaprijed bio upozoren.
Mindičeva umiješanost izazvala je buru i zbog njegovih ranijih veza s vodećim političkim figurama, uključujući Zelenskog. Mindič je suvlasnik komičarske grupe"Kvartal 95", čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za političku funkciju.
Biznis je bio važan kanal za Zelenskog da stekne popularnost kao komičar i glumac prije ulaska u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog u predsjedničkoj kampanji 2019. godine, a od 2023. se nalazi u pritvoru zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Zelenski se distancirao od Mindiča i još sedam osoba koje su zvanično osumnjičene u istrazi. Dana 13. novembra potpisao je dekret kojim se uvode sankcije, uključujući zamrzavanje imovine, protiv Mindiča i Oleksandra Cukermana, koji je takođe optužen i napustio zemlju.
Istragu su vodile antikorupcijske institucije koje je Zelenski ranije pokušao ograničiti, ali je odustao nakon masovnih protesta tokom ljeta.
<h2>Istaknute ličnosti</h2>
Još jedna istaknuta osoba umiješana u slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao dužnost ministra energetike.
Haluščenko je izjavio da će se braniti na sudu od tvrdnji da je primio "lične koristi" od Mindiča u navodnoj šemi mito-za-uslugu.
Dana 12. novembra, ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku, nakon što ju je Zelenski pozvao da se povuče. Ona je insistirala da nije prekršila zakon i da nije umiješana.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je aktuelni sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, te bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov, takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Protiv Černišova su u junu podignute odvojene optužbe za korupciju.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, koja je uključivala više od 70 racija, rekavši da su "svi i svaki korak protiv korupcije veoma potrebni".
Zapadni saveznici Ukrajine — koji su obezbijedili milijarde dolara vojne i finansijske pomoći — pozvali su Zelenskog da učini više u borbi protiv dugogodišnje korupcije u ratom pogođenoj zemlji.
U saopštenju na platformi Iks (X), ambasadori Grupe 7 (G7) su 15. novembra naveli da "pozdravljaju Zelenskog zbog saradnje i podrške nezavisnoj istrazi NABU/SAPO. Računamo na ukrajinsko rukovodstvo da nastavi antikorupcijske napore, što je ključno za integraciju Ukrajine u euroatlantske strukture".
- Kako ruski napadi traju, nastavljamo podržavati energetsku otpornost Ukrajine - dodaje se u saopštenju.
Skandal dolazi u trenutku kada se ukrajinski energetski sektor bori s oštećenjima i nestancima struje uzrokovanim gotovo svakodnevnim ruskim napadima dronovima i raketama na ključnu civilnu infrastrukturu.

Zelenski obećava sveobuhvatnu reformu energetskog sektora usred korupcijskog skandala

Timur Mindič, istaknuti biznismen i navodno glavni čovjek velikog korupcijskog skandala u energetskom sektoru Ukrajine, koristio je luksuznu taksi službu da ode iz zemlje u Poljsku u satima prije nego što su vlasti pokrenule pretrese u vezi s istragom, saznaje RSE.
Izvještaj Shema, istraživačke jedinice Ukrajinskog servisa RSE, pokazuje da je Mindič koristio TimeLux, kompaniju za luksuzni prevoz sa sjedištem u zapadnom gradu Lavovu i napustio Ukrajinu u 2.09 ujutru 10. novembra u Mercedesu "S 350" registrovanom na jednog od vlasnika firme.
Sheme su saznale registarski broj automobila iz izvora u organima reda koji imaju pristup podacima o Mindičevom prelasku granice, poslije čega su pratile automobil preko objava na društvenim mrežama kako bi utvrdile njegovog vlasnika.
Mindičev odlazak iz Ukrajine u satima prije pretresa koje su pokrenuli istražitelji izazvao je kontroverze. Ukrajinska antikorupcijska agencija saopštila je da je otkrila "operaciju velikih razmjera" koja je pokazala desetine miliona dolara mita u energetskom sektoru u jeku ruske invazije. Mindičeva upletenost je takođe dovela do negodovanja zbog njegovih ranijih veza s vodećim političarima, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Korišćenje luksuzne taksi službe nudi nove detalje o tome kako je Mindič, 46-godišnji biznismen s dobrim vezama u Ukrajini, otišao iz zemlje neposredno prije nego što je policija izvršila pretres njegovog doma 10. novembra u okviru jednog od najvećih korupcijskih skandala u zemlji od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
<h2>Šta kompanija za luksuzne taksije govori o tome kako je Mindič otišao iz Ukrajine?</h2>
Mercedes "S 350" pripada 38-godišnjem preduzetniku iz Lavova, Maksimu Vovku, za koga zapisi pokazuju da je direktor i glavni vlasnik kompanije TimeLux.
Kada ga je kontaktirao RSE, Vovk je rekao da "kompanija ne provjerava dokumenta putnika" i da je ta odgovornost na ukrajinskim graničnim vlastima.
- Nemam informacije da komentarišem vaše pitanje - rekao je on.&nbsp;
Na pitanje da li poznaje Mindiča odgovorio je: "Hvala Bogu, ne."
Drugi suvlasnik kompanije TimeLux je Eldar Asadulajev, koji je ranije radio u zapadnom regionalnom odeljenju Državne granične službe Ukrajine. Takođe je naveden u jednoj od aplikacija za verifikaciju registarskih tablica kao "šef odjeljenja za borbu protiv krijumčarenja Granične službe".
Kontaktiran telefonom, Asadulajev je samo kratko odgovorio na pitanje RSE da li poznaje Mindiča i da li je svjestan da je on koristio TimeLux da ode iz zemlje.
- Prvi put čujem za to - rekao je Asadulajev i zatim prekinuo vezu.
TimeLux je registrovan tek u maju ove godine. Kompanija ne posjeduje nekretnine za kancelariju niti ima registrovana vozila na svoje ime. Firma posjeduje važeću licencu za domaći i međunarodni prevoz putnika i njene objave na društvenim mrežama pokazuju da je počela da pruža usluge i prije nego što je formalno registrovana.
Na sajtu kompanije piše da nudi klijentima premijum prevoz do Poljske, Moldavije i Rumunije, dok u reklamama obećava "brz prelazak granice", "punu podršku" i "prilagođene rute na osnovu želja klijenta".
Ukrajinska Državna granična služba je ranije saopštila da je sprovela zvaničnu istragu kako bi utvrdila okolnosti Mindičevog prelaska granice.
- Prema rezultatima inspekcije, konstatujemo da je prelazak granice ovog građanina bio legalan. Izdata mu je dozvola za prelazak granice za odlazak iz Ukrajine na jednom od kontrolnih punktova u skladu s normama važećeg zakonodavstva. Sva dokumenta koja daju pravo na prelazak granice tokom vanrednog stanja bila su dostupna. Željeli bismo posebno da napomenemo da mu nisu nametnuta nikakva ograničenja koja bi mu zabranjivala izlazak iz Ukrajine - navodi se u saopštenju agencije.
Mindič se nije javno izjasnio o optužbama za korupciju niti o svom odlasku iz Ukrajine u ranim jutarnjim satima 10. novembra.
<h2>U kakav je korupcijski skandal navodno umiješan Mindič?</h2>
Nekoliko ljudi je umiješano u operaciju Midas, istragu koju je pokrenuo Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) u zajedničkoj operaciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije.
Oni su objavili su da su otkrili zavjeru u koju je umiješana "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem da "utiče na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na AD 'Energoatom'", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
Slučaj je potresao Ukrajinu ne samo zbog obima korupcije dok je zemlja u ratu s Rusijom, već i zbog uključenih pojedinaca s dobrim vezama.
Mindič je suvlasnik komičarske trupe Kvartal 95, čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za predsjednika.
Ta trupa je bilo značajna za Zelenskog dok je sticao popularnost kao komičar i glumac prije nego što je ušao u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog na predsjedničkim izborima 2019. i koji je u pritvoru od 2023. zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Još jedna istaknuta ličnost umiješana u ovaj slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao funkciju ministra energetike.
Haluščenko je rekao da će se braniti na sudu od tvrdnji da je dobio "ličnu korist" od Mindiča u okviru navodne sheme s provizijama.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je trenutno sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, i bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Zasebne optužbe za korupciju podignute su protiv Černišova u junu.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, u okviru koje je bilo više od 70 pretresa, rekavši da su "svi koraci protiv korupcije veoma neophodni".
Ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku 12. novembra, poslije Zelenskog poziva da ode. Ona insistira da nije prekršila zakon.
Međutim, kako je Mindič znao da ode iz zemlje prije pretresa ostaje ključno pitanje za istražitelje dok se nastavlja istraga.
Viktor Čumak, glavni vojni tužilac u periodu od 2019. do 2020. i vršilac dužnosti generalnog tužioca 2020. godine, ranije je za Ukrajinski servis RSE rekao da je "apsolutno nemoguće, osim ako vam ne pomognu službenici organa reda", brzo izaći iz zemlje usred ratnih ograničenja putovanja u Ukrajini.

Ukrajinski biznismen umiješan u veliki korupcijski skandal pobjegao u Poljsku luksuznim taksijem

Avion kompanije Air Montenegro koji je jutros u 7.30 sati trebalo da poleti za Beograd, poletio je sa zakašnjenjem zbog tehničkog problema na aerodromu.
Kako prenose mediji, do zastoja je došlo jer zemaljsko osoblje nije uspjelo da na vrijeme otkači vanjske stepenice od letjelice, zbog čega let nije mogao biti realizovan u planiranom terminu.
Tokom zadržavanja, putnici su, iz bezbjednosnih razloga, morali da napuste avion dok problem nije otklonjen.&nbsp;
Let je potom realizovan sa zakašnjenjem.
- 45 minuta śedimo u avion i ne polijećemo jer su se pokvarile stepenice i ne mogu da ih odvoje od aviona. Najbolja država svih univerzuma - jedna je od objava na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVujkeMne%2Fstatus%2F2025106962153632222%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Let Air Montenegra za Beograd kasnio zbog problema sa vanjskim stepenicama

Gost ovoneđeljne emisije Dres nacija reprezentacija je Balša Vučković, mlada nada crnogorskog vaterpola. 
 
Emisiju možete pratiti večeras od 21h na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FFAJI7BTZZD4%3Fsi%3DBLfh8zYfXCsrpJQg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Dres nacija reprezentacij": Gost Balša Vučković

Sinoć je za predsjednika Odbora Glavnog grada Pokreta narodnog povjerenja (PNP) izabran Dejan Mešter, diplomirani inženjer građevinarstva i rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i aktivista nevladinog sektora.
Kao je saopšteno iz ove partije, sinoć je u Podgorici održana prva izborna konferencija Odbora Glavnog grada Pokreta narodnog povjerenja (PNP) Crne Gore, koja, kako su dodali, predstavlja snažan iskorak u daljem političkom i organizacionom jačanju Pokreta u glavnom gradu i na nivou države.
- Mešterov izbor potvrđuje jasnu opredijeljenost Pokreta ka odgovornom, stručnom i profesionalnom vođenju političkih procesa, u interesu građana Podgorice - navode u saopštenju.
Takođe, iz PNP su dodali da je izabrano i rukovodstvo Odbora, koje čine potpredsjednici profesor doktor srpskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Radoje Femić, učitelj i zamjenik direktora škole Milan Goranović, doktorant pravnih nauka Marko Asanović, diplomirana pravnica Milica Radenović.
Za koordinatorku Foruma žena izabrana je profesorica srpskog jezika i književnosti Anđela Labović, dok je za sekretara Odbora imenovan Stevan Ostojić.
Novoizabrani predsjednik Odbora Glavnog grada Pokret narodnog povjerenja Crne Gore, Dejan Mešter, obratio se prisutnima snažnom i jasnom političkom porukom, naglašavajući odgovornost, rad i služenje građanima kao temelj svog mandata.
- Večeras sam počastvovan dužnošću predsjednika Glavnog grada. Ovo nije titula, već obaveza. Obaveza da riječ važi, da odluke budu čiste i da politika ponovo služi građaninu, a ne obrnuto - poručio je Mešter.
On je istakao da ne dolazi sa praznim obećanjima, već sa jasnom namjerom da se radi ozbiljno, odgovorno i mjerljivo.
- Ne dolazim da obećavam – dolazim da radim. Grad se ne gradi parolama, već redom, radom i odgovornošću. Svako rješenje koje ponudimo mora se osjetiti u svakodnevnom životu ljudi – u uređenoj ulici, u službi koja radi, u instituciji koja poštuje čovjeka - naglasio je.
Lider Pokreta narodnog povjerenja Crne Gore, Dragoslav Šćekić, poručio je da Pokret bilježi snažan i stabilan rast širom Crne Gore, ističući da je riječ o političkoj organizaciji koja je, iako tek osnovana, već dokazala svoj ozbiljan potencijal i povjerenje građana.
- Pokret narodnog povjerenja danas ima jasan politički legitimitet. Kao novoosnovani pokret već imamo cenzus, u sedam opština imamo odbornike, a u šest opština činimo dio vlasti. To je najbolji dokaz da građani prepoznaju iskrenu, odgovornu i poštenu politiku - kazao je Šćekić.
On je naglasio da ovakvi rezultati nisu slučajni, već posljedica terenskog rada, jasnih stavova i politike koja se ne vodi iza zatvorenih vrata, već među ljudima i za ljude.
Šćekić je najavio i dalje širenje organizacione strukture Pokreta, ističući da će u narednim danima biti formirani odbori u Pljevljima, Bijelom Polju, Budvi i Andrijevici, čime će Pokret dodatno ojačati svoje prisustvo u svim ključnim regijama države.
- Naš cilj nije brzina radi statistike, već stabilan rast, zdrave organizacije i ljudi koji razumiju da politika mora imati obraz, riječ i odgovornost. Pokret narodnog povjerenja nastavlja da se širi jer Crnoj Gori treba nova politička snaga koja neće izdati povjerenje građana - zaključio je Šćekić.
Iz PNP ističu da izborom novog rukovodstva, Odbora Glavnog grada šalje jasnu političku poruku.
- Podgorica mora biti grad jednakih šansi, razvoja, poštovanja zakona i istinskog narodnog povjerenja. Odbor Glavnog grada će u narednom periodu snažno raditi na terenu, u direktnoj komunikaciji sa građanima, nudeći konkretna rješenja za nagomilane probleme i vraćajući politiku njenoj suštini – služenju javnom interesu - istakli su.
Pokret narodnog povjerenja Crne Gore, zaključuju, ostaje dosljedan principima odgovornosti, znanja i integriteta, uvjeren da Crna Gora može i mora bolje.

PNP formirao Odbor Glavnog grada: Dejan Mešter izabran za predsjednika

Crnogorski kantautor Stefan Vukotić gost je ove subote u astropsihološkom talk show programu Znak Podznak.
Emisiju možete pogledati večeras, u 22 sata, na E televiziji.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYmBFPLfSsKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: korupcija