U vremenu kada vještačka inteligencija sve snažnije ulazi u učionice, laboratorije i svakodnevni život, jedno pitanje postaje ključno – da li tehnologija služi čovjeku ili čovjek polako postaje njen dodatak? Na to i srodna pitanja pokušali su da odgovore učesnici FUNK govornice na temu „Vještačka inteligencija – podrška ili prijetnja obrazovanju?“, saglasni da AI nije ni spas ni prijetnja već ogledalo ljudske svijesti i vrijednosti.&nbsp;
- Univerzitet 2050. neće biti samo zgrada, već spoj stvarnog, virtuelnog i personalizovanog svijeta učenja. AI mentori biće dio svakog studenta, ali uloga profesora biće važnija nego ikad – da uče mlade kako da misle i osjećaju, a ne samo kako da koriste alat - istakao je dr Ljubiša Bojić sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.
On smatra da cilj nije da AI zamijeni razmišljanje, kreativnost i empatiju, već da nas oslobodi administrativnih ograničenja.
- Najveća opasnost nije u tome da AI misli umjesto nas, nego da prestanemo da mislimo sami. Ako ne uskladimo AI sa ljudskim vrijednostima, rizikujemo obrazovni sistem u kojem će efikasnost nadvladati empatiju. Učimo AI da prepozna naše vrijednosti, jer od toga zavisi da li će obrazovanje ostati ljudsko - poručio je Bojić.
Prof. dr Vuk Vuković istakao je da je „pitanje razvoja vještačke inteligencije trenutno i tehničko i sociološko pitanje – jer se društvo još uvijek privikava na njenu sveopštu prisutnost“.
- Vrlo brzo će vještačka inteligencija postati univerzalno etičko pitanje, odnosno pitanje moralnog rezonovanja – ne na nivou normativne etike, već na nivou moralnog razvoja pojedinaca - kazao je Vuković.
On je upozorio da „posebna opasnost nekritičke primjene i tehničke upotrebe vještačke inteligencije proizlazi iz činjenice da se, kao društvo, još uvijek borimo sa korišćenjem medija prethodne generacije – društvenih mreža i svih fenomena koje su one donijele, poput informacijskih poremećaja i govora mržnje“.
- Svako od nas ko predaje, piše, uči, stvara ili istražuje već osjeća da se pred njegovim ekranom mijenja ne samo alat, već i način mišljenja. AI više nije novotarija s margine, već zajednički prostor u kojem se prepliću tehnologija, etika i pedagogija – često bez jasnih granica. Posebno pitanje, u tom kontekstu, biće i ono koje se tiče stvaralačke i umjetničke produkcije - zaključio je Vuković.
Prof. dr Dijana Vučković istakla je da „vještačka inteligencija u obrazovanju nije čarobni štapić, već lupa koja ima potencijal da uveća i dobre i loše prakse“.
- Ako ne promijenimo način na koji učimo i poučavamo, algoritmi bi mogli ubrzati stare greške. Ali ako se usmjerimo na razvoj kritičkog mišljenja, mogu se otvoriti potpuno novi putevi razumijevanja - kazala je ona.
Vučković je dodala da vještačka inteligencija može pomoći učenicima da uče brže, ali ih ne smije lišiti pitanja o svrsi učenja.
&nbsp;- Nije problem što vještačka inteligencija ulazi u učionice – naprotiv, ona može biti ‘čarobni pomoćnik’. Problem nastaje ako iz učionica izbacimo radoznalost i ako ne podučavamo moralno rezonovanje. Tehnologija može biti moćan saveznik obrazovanja, ali samo ako ostane u službi čovjeka, a ne obrnuto - zaključila je Vučković.
Debata je otvorila i brojna pitanja publike o ulozi i granicama tehnologije u obrazovanju, potvrdivši da je ključna odgovornost i dalje na čovjeku – kako će koristiti alate koje je sam stvorio.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vještačka inteligencija nije ni spas ni prijetnja već ogledalo ljudske svijesti i vrijednosti

Siguran sam da u našoj najljepšoj Crnoj Gori ima mjesta za sve i da je ova zemlja po tome prepoznata, kazao je predsjednik Romskog Savjeta Mensur Šaljaj u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;
Šaljaj za naš portal govori o trenutnom položaju romske zajednice, napretku u obrazovanju romske djece, ali i o ključnim izazovima – zapošljavanju, stanovanju i diskriminaciji.&nbsp;
Posebno je istakao značaj političke participacije Roma, smanjenje izbornog cenzusa i mogućnost garantovanog mandata u Skupštini Crne Gore kao sredstava za sistemska rješenja i bolji položaj zajednice.
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutni položaj romske zajednice u Crnoj Gori – da li se nešto značajno promijenilo u posljednjih nekoliko godina?
Šaljaj: Mogu slobodno da kažem da u pojedinim oblastima ima pomaka, dok u drugima možda čak i nazadujemo. Na primjer, ima boljitka kada je u pitanju obrazovanje romske djece u Crnoj Gori. Znatno je veći broj djece u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok smo nazadovali u pogledu diskriminacije prema romskoj zajednici i etničke distance, koja iznosi preko 75 odsto. Siguran sam da u našoj najljepšoj Crnoj Gori ima mjesta za sve i da je ova zemlja po tome prepoznata. Kada su objavljeni podaci o ovako visokoj stopi etničke distance prema Romima, bio sam iznenađen. Kao krovna institucija Roma u Crnoj Gori, mnogo smo radili na predstavljanju pozitivnih primjera iz naše zajednice, na tome da ljude vrednujemo po kvalitetu. Međutim, sama napetost i nestabilnost u zemlji, smatram, rezultirali su ovako visokim procentom.&nbsp;
Portal ETV: Koji su najveći problemi sa kojima se Romi danas suočavaju (zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje)?
Šaljaj: Nijesam siguran da li je veći problem zapošljavanje ili stanovanje. Siguran sam da su to dva ključna izazova sa kojima se suočava veliki dio romske zajednice. Mnogi koji završe i visoke škole ostaju na evidenciji ZZZ-a bez posla. Ponekad budu uključeni u civilni sektor na par mjeseci kroz projekte, ali kasnije ponovo ostaju bez zaposlenja. Time, nažalost, demotivišemo mlađe generacije koje na tom primjeru vide da, bez obzira na obrazovanje i pismenost, ako „nemaš nekoga“, teško dolaziš do posla. Smatram da relevantne institucije moraju pronaći model zapošljavanja visokoobrazovanih Roma i da ti ljudi svojim radom opravdaju mjesto u tim institucijama, jer jedino preko njih možemo sistemski pomoći zajednici. Kroz civilni sektor takođe se može doprinijeti, ali veće beneficije imaju same NVO nego romska zajednica.
Što se tiče stanovanja, to je posebno osjetljiva i široka tema. Romi, prema posljednjem popisu, žive u 17 opština Crne Gore. Siguran sam da u svakoj od njih postoje porodice koje i dalje borave u limenim ili drvenim barakama koje prokišnjavaju, bez osnovnih uslova za život. Mnogi i dalje nemaju pristup struji, vodi i kupatilu. Smatram da prostora za napredak ima i da je dovoljna volja nadležnih institucija kako bi Romi živjeli dostojanstveno u našoj zemlji.
Portal ETV: Koliko su uspješne strategije i akcioni planovi Vlade za integraciju Roma? Da li se sprovode dosljedno?
Šaljaj: Kada se pogledaju strategije i planovi, na papiru uvijek postoji napredak, dok je u praksi i na terenu taj napredak veoma mali. Smatram da strategiju treba pretočiti u konkretna djela: izaći na teren, razgovarati sa zajednicom i uvjeriti se da li zaista postoji pomak. U dokumentima se uglavnom prikazuju procenti zasnovani na uzorku određenog broja ljudi, a oni najčešće pokazuju napredak. Ja se sa tim ne bih u potpunosti složio. Najviše se zajednici može pomoći kroz neposredan rad na terenu i direktnu saradnju sa ljudima.
Portal ETV: Zašto, po Vašem mišljenju, Romi još uvijek nemaju svog predstavnika u Skupštini?&nbsp;
Šaljaj: Ovo je ključno pitanje za sam proces inkluzije Roma u Crnoj Gori. Do 2019. godine nijesmo imali partiju niti političkog predstavnika Roma u Crnoj Gori, niti smo imali dovoljan kadar i osobu spremnu da preuzme tako ozbiljnu i odgovornu ulogu. Smatram da je od 2019. pa do danas bilo sasvim dovoljno vremena da političke partije isprave ovu diskriminaciju nad nama. Siguran sam da mnogim partijama najviše odgovara da Romi nemaju svog predstavnika, jer bi samim ulaskom jednog poslanika iz naše zajednice morali da se mijenjaju brojni zakoni, a i mnogo više sredstava bi se izdvajalo za Rome i same njihove partije ne bi dobile glas romske zajednice.&nbsp;
Portal ETV: Da li mislite da bi garantovani poslanički mandat za Rome bio rješenje, kao u nekim drugim zemljama?
Šaljaj: Siguran sam da bi. Mnogi problemi bi se rješavali kroz inicijative našeg poslanika, mnogo više bi se govorilo o izazovima naše zajednice, a i izdvajalo bi se više sredstava od kojih bi zajednica imala konkretne benefite. Na primjer, na Kosovu Romi imaju zagarantovani mandat i uz mali broj glasova uspijevaju da uđu u Skupštinu. Zahvaljujući tome, mnogo više govore o svojim problemima i dobijaju veća izdvajanja za boljitak zajednice.
Portal ETV: Ima li dovoljno mladih Roma koji su spremni da se aktivno uključe u politiku i zagovaraju interese zajednice? 
&nbsp;
Šaljaj: Radimo na osposobljavanju kadra za političku participaciju Roma i na njihovom postepenom uključivanju u politiku, tamo gdje najbolje mogu da zastupaju interese zajednice. Potreban nam je kadar za ovako ozbiljnu temu, i mogu da kažem da nam za sada ide dobro. Imamo dobar broj mladih koji su aktivni kroz različite programe Romskog savjeta, civilnog sektora i Demokratske partije Roma, čiji sam ja predsjednik.
Portal ETV: Koliko je povećan broj romske djece koja završavaju osnovnu i srednju školu?
Šaljaj: Kada je u pitanju osnovno obrazovanje, skoro 90% djece iz romske zajednice pohađa školu. Zahvaljujući medijatorima, taj broj je u stalnom porastu, jer su oni spona između zajednice, škole i centra za socijalni rad. Takođe, i Zakon o obaveznom osnovnom obrazovanju dao je veliki doprinos ovom procentu. Do ove godine, jedan medijator je pratio do 70 učenika, što je bio veliki teret. Kao Romski savjet, uputili smo inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da se broj smanji na 35 učenika po medijatoru. Ministarka Anđela Jakšić Stojanović je usvojila naš predlog, čime smo olakšali rad medijatora i povećali njihov broj, na čemu joj se zahvaljujem.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, imamo rast od 30% u odnosu na ranije, što potvrđuje da radimo dobar posao kroz motivaciju i različite radionice o značaju obrazovanja.
Portal ETV: Da li je diskriminacija prema Romima danas manja nego ranije, i šta bi još trebalo da se uradi da se smanji?&nbsp;
Šaljaj: Nažalost, i dalje je veoma izražena, kako u javnom prostoru, tako i na društvenim mrežama. Svjedoci smo da su prije nekoliko dana dvojica pripadnika romske nacionalnosti bila napadnuta na društvenim mrežama od strane pojedinih influenserki, koje su ih lažno optužile da su „kradljivci djece“ iz Turske. U stvarnosti, oni su UNICEF-ovi i Monstatovi aktivisti na terenu.
Još jedan vid diskriminacije je prikriven, a ogleda se u izbjegavanju upisa djece u školama koje pohađa veći broj romske djece. Na primjer, djeca sa naselja Konik, kojima je po mjestu stanovanja najbliža Osnovna škola „Božidar Vuković Podgoričanin“, često bivaju upisana u druge škole, a roditelji insistiraju da ih ispišu iz te škole, upravo zbog prisustva romske djece. Smatram da je ovo prikrivena diskriminacija sa kojom se suočavamo i koja može postati ozbiljan društveni problem. Crna Gora je multinacionalna, multikulturalna i multivjerska zemlja, a Konik (Vrela ribnička) je upravo po tome bio poznat.
Portal ETV: Koji su prioriteti Romskog savjeta?&nbsp;
Šaljaj: Jedan od najvećih prioriteta je politička participacija Roma u Crnoj Gori, odnosno smanjenje cenzusa za predstavnike naše zajednice sa 0,7 na 0,35 odsto, kao što je to dato i drugoj manjinskoj zajednici brojčano jednakoj nama.
Drugi prioritet je standardizacija romskog jezika u obrazovnom sistemu, kao i osposobljavanje kadra iz zajednice da u budućnosti predaje romski jezik. Ako već nije moguće standardizovati ga u potpunosti, onda makar da bude izborni predmet kroz fakultativnu nastavu. Smatram da upoznavanjem sa našim jezikom, kulturom i identitetom, možemo srušiti mnoge predrasude i stereotipe.
Treći prioritet je zapošljavanje visokoobrazovanih Roma i Romkinja, kao svijetlih primjera zajednice, koji bi motivisali mlađe generacije na nastavak obrazovanja.
Portal ETV:Na koji način građani i institucije mogu konkretno da pomognu boljoj integraciji Roma?
Šaljaj: Smatram da je potrebno da nas građani prvo upoznaju prije nego što nas osude. U svakoj zajednici ima različitih ljudi, pa tako i u romskoj. Umjesto podjela, treba da se rukovodimo principom „čovjek – ne čovjek“.
Kada su u pitanju relevantne institucije, potrebno je da imaju više sluha za romsku zajednicu i da sarađuju sa Romskim savjetom, kao krovnom institucijom Roma u Crnoj Gori. Mi smo izabrani od strane naroda i naš zadatak je da ih predstavljamo i pomažemo im. Dok god budem na čelu Savjeta, radiću na tome da ukazujem na probleme, nudim rješenja i dajem sve od sebe da ih institucije razmotre i sprovedu.

Vjera Ljuljđuraj

Napredak u školama, ali diskriminacija i dalje veliki problem Roma u Crnoj Gori

Iako Crna Gora ima veliki broj visokoobrazovanih ljudi, prema podacima Monstata 8.149 građana je nepismeno. Stručnjaci upozoravaju da je to porazno za društvo u kojem raste broj visokoškolaca, te da je sistem zakazao, jer pismenost nije samo poznavanje slova, već i osnova za ravnopravno učešće u savremenom društvu.
Prema podacima Monstata, više od osam hiljada građana u Crnoj Gori je nepismeno. Većina nepismenih su starija lica, sa značajno više žena nego muškaraca, a najčešće žive u većim gradovima poput Podgorice, Bijelog Polja i Pljevalja. Ti podaci predstavljaju disbalans, jer imamo veliki broj visokoškolaca, kaže profesorica književnosti, Olga Komatina. Sistem je, smatra ona, negdje zakazao.
- Nijedan čovjek bez elementarne pismenosti ne može da obavlja ni jedan posao u eri savremene komunikacije u današnjem svijetu i ako postoji toliki broj nepismenih onda zaista jeste naša greška i treba stalno da radimo nešto konkretno da se to ne bi događalo - ističe ona.
Lektorka, Jelena Marković, saglasna je da se u sistemu nešto mora mijenjati. U Crnoj Gori se nikad nije više pisalo, a manje vodilo računa o jeziku i moramo voditi računa o tome, jer je lijepa riječ javno dobro, poručuje Marković.
- U današnje vrijeme vidite i mlade i obrazovane koji nisu sposobni da kažu što misle, a da bude razumljivo: da se ne oslanjaju na poštapalice, da ne koriste sleng u izražavanju, da razumiju razliku, jer to je danas jedan od pokazatelja pismenosti - smatra Marković.
Kada je riječ o obrazovnoj strukturi u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, prema poslednjem popisu stanovništva 2023. godine bez završene škole su 4732 građana, završeno osnovno obrazovanje jma 90.819 građana, odnosno 17,8 odsto stanovništva, srednje obrazovanje 269.641, odnosno 52,8 odsto stanovništva i visok nivo obrazovanja ina 26,2 odsto stanovništva starijeg od petnaest godina.

Uprkos velikom broju visokoškolaca, 8.149 građana je nepismeno

"Mama, Jeleni je sastav napisao 'čatđipi'. Rekla je da će i meni pjesmicu tako za sjutra, na temu 'moja mama'".
"Šta joj je rekla učiteljica?".
"Ništa, dopalo joj se".
"Nije primijetila da sastav nije iz njene glave?"
"Ne znam… Ne".
Da će se ovo dešavati predvidio je prije dvije godine Ilon Mask, vlasnik Tesle, SpejsEksa (SpaceX), platforme Iks (X) i kompanije xAI za vještačku inteligenciju.
- To je novi svijet. Doviđenja, domaći - napisao je na mreži Iks, piše Radio Slobodna Evropa.
ChatGPT je program zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Može da piše tekstove, odgovara na pitanja, rješava zadatke iz matematike.
Sve više se koristi za školske zadatke pa učenici ne moraju da čitaju lektire - mogu ih naći prepričane, ne moraju da prevode tekstove - ChatGPT će to uraditi umjesto njih, ima jasna uputstva za crtanje, slikanje... A piše i pjesme.
Nastavnici upozoravaju na rizike oslanjanja na gotove odgovore koje djeca preuzimaju bez kritike, dok stručnjaci i roditelji razmišljaju kako postići balans između tehnologija i intelektualnog razvoja djece.
Iz Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo nisu odgovorili na upit Radio Slobodne Evrope (RSE) da li postoje smjernice o korišćenju vještačke inteligencije u obrazovnom sistemu.
<h2>"Samo ukucate neku temu i on vam da sastav"</h2>
- Samo ukucate: napiši sastav na temu, na primjer, "kako sam provela raspust" i kažem da sam bila na moru i na planini i on mi da verzija koliko hoću - priča za RSE Lara, djevojčica iz sedmog razreda.
Kaže da ponešto izmijeni "da nastavnica ne posumnja".
Za razliku od nje, gimnazijalka Tara Popović kaže da ne koristi ChatGPT.
- Mislim da je nepouzdan. Čula sam da često daje pogrešne odgovore. Moja generacija ga koristi za rješavanje zadataka ili pisanje sastava, kao i za svakodnevne stvari - broj taksija, lokaciju... - navodi Popović.
Za RSE dodaje da oni koji ga koriste za školu često ne provjere informacije.
- Mislim da ga ne bi trebalo koristiti za pisanje sastava. Time slabi već opala kreativnost i stvaraju se pogrešne navike za budućnost - rekla je Popović.
<h2>Imaju li nastavnici dileme ko je autor</h2>
Nastavnica crnogorskog jezika književnosti Sara Šćepanović kaže da u radu sa djecom od 11 do 14 godina često primjećuje upotrebu ChatGPT-a.
- Vidim kada dijete donese rad koji stilski i gramatički značajno odskače od njegovog uobičajenog izražavanja, kada nije u skladu s prethodnim nivoom pismenosti. Primijetim upotrebu ekavice, koju dijete inače ne koristi, kroatizam i slično - istakla je Šćepanović.
Smatra da ovakva praksa može biti štetna ako zamijeni dječji trud i kreativnost.
- Ako dijete preskoči procese samostalnog razmišljanja i pisanja, gubi priliku da razvija kritičko mišljenje i donosi sopstvene zaključke - kaže Šćepanović za RSE.
Audio-knjige su, prema mišljenju Šćepanović, korisne jer djeca na taj način uče da slušaju, bolje razumiju tekst i vremenom postaju sigurniji govornici.
- Problem nastaje kada posegnu za gotovim rješenjima – kao što su prepričana djela na internetu i slično. Preveliko oslanjanje na takve izvore smanjuje njihovu motivaciju za samostalni rad i razvoj kreativnosti - navodi Šćepanović.
Ako alati stalno "odrade posao umjesto njih", dolazi do usporavanja kognitivnog razvoja, upozorava.
- Djeca mogu da izgube sposobnost izražavanja – i pisanjem i govorom - upozorava Šćepanović.
Zato je, smatra, bitno djeci ukazati na dobre ali i na loše strane tehnologije.
- Problem nije ako djeca iskoriste ChatGPT za dobijanje neke ideje, problem je kada se koristi kao zamjena za sopstveno stvaralaštvo - smatra Šćepanović.
<h2>Izazov i za roditelje</h2>
Roditelji su, ipak, po pitanju upotrebe vještačke inteligencije, u dilemi - između podrške tehnologiji i straha od uticaja na razvoj djece.
Ivana je majka djece u petom i drugom razredu i, kako navodi za RSE, zabrinuta je zbog svega što online svijet nudi mladima.
- Ovaj napredak ne može zaobići djecu. Ali, iako novi alati mogu biti korisni za proširivanje znanja strahujem da nekontrolisana upotreba može dovesti do toga da djeca izgube naviku da razmišljaju, zaključuju, primjene prethodna znanja... pa na kraju i da izgube i maštu i kreativnost - rekla je ona.
Njena starija ćerka, kaže, zna da koristi GPT.
- Ne koristi ga za rješavanje školskih zadataka i kao roditelj ću se truditi da to održimo što duže - kaže Ivana.
<h2>IT stručnjak: "Ne ograničavati - ta bitka je unaprijed izgubljena"</h2>
Mihailo Backović, koji je godinama u IT sektoru, kaže da nije jednostavno prepoznati da li je neki tekst napisala vještačka inteligencija (AI) ili dijete.
- Algoritmi su napravljeni da oponašaju ljudsko izražavanje, pa možemo samo govoriti o vjerovatnoći, ne o sigurnom zaključku - naveo je Backović.
Naša djeca će živjeti i raditi u svijetu u kojem će sarađivati sa AI tehnologijama – i dužnost društva je da ih za to pripremimo, kaže za RSE stručnjak Backović.
Smatra da škole ne treba da ograniče upotrebu AI jer je to bitka koja je već izgubljena.
- AI je već tu i to je stvarnost na koju se moramo navići - ističe Backović.
Upozorava da ni crnogorski, a ni globalni obrazovni sistem nije spreman za tu budućnost.
- Moramo hitno shvatiti da budućnost nije u gomilanju znanja i memorisanja činjenica, već u razvoju ključnih sposobnosti: brzog učenja, izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti i liderstva - ističe Backović.
Predlaže praktične načine integracije vještačke inteligencije.
- Na primjer, umjesto da insistiramo da djeca pišu sastave, mogli bismo dati temu ChatGPT-ju da napiše sastav, a onda učenicima zadati da pronađu logičke ili činjenične greške u tom tekstu. Time ih učimo da analiziraju, kritički misle i razvijaju medijsku pismenost - navodi Backović.
Backović ističe dvije ključne opasnosti: pretjerano povjerenje u algoritme i nepripremljeni obrazovni sistem.
- Već sada se javlja tendencija da AI posmatramo kao autoritet. To je opasno jer i algoritmi griješe - rekao je Backović.
Naglašava da se mora zadržati kritički odnos prema sadržaju koji dobijemo AI alatima.
- Ako uvedemo AI u škole, a ne transformišemo ciljeve obrazovanja, rizikujemo da djecu učimo onome u čemu će ih algoritmi brzo nadmašiti – ako već nisu - smatra Backović.
<h2>Je li AI pogubna za kreativnost poput poezije?</h2>
Pjesnikinja Tijana Radulović za RSE kaže da se u poeziji, osjeća ono što dolazi iz suštine, a ne iz forme.
- Djeca su najkreativniji ljudi zato vjerujem da vještačka inteligencija, bez obzira na broj apdejta, nikad neće moći da im parira - smatra Radulović.
Kako kaže, djeca kreativnost crpe iz nečeg dubljeg, iznutra – a to nadilazi svaki algoritam.
- Zato je bitno da ih zaštitimo od prečica koje, ako se predugo koriste, mogu negativno uticati – ne samo na kognitivni, već i na emocionalni razvoj - rekla je Radulović.
Ipak izražava sumnju da će obrazovni sistem to prepoznati.
- Ne znam možemo li to očekivati od sistema u kojem se, i prije ChatGPT-a, dešavalo da roditelji djeci pišu pjesme i domaće zadatke - kazala je Radulović.
Dio pjesmice, s početka priče, koju je ChatGPT napisao na temu "Moja mama":
I kad sam tužna ili me boli, 
njeno "dođi" najviše mi godi.
Nekad se ljuti, al’ nikad za dugo, 
zagrli čvrsto i zaboravim tugu.
Moja mama ne piše pjesme kao ja, 
ali svaka njena riječ – pjesma je sva.

"Doviđenja domaći zadaci": Kad ChatGPT piše umjesto đaka

Više od 75 odsto djece školskog uzrasta ne pohađa školu u ratom razorenom Sudanu, saopštila je organizacija Save the Children.
Nova studija ove nevladine organizacije procjenjuje da 13 miliona djece ne pohađa školu, od ukupno 17 miliona djece školskog uzrasta u zemlji u kojoj se bilježi jedna od najgorih obrazovnih kriza na svijetu.
Oko sedam miliona učenika upisanih u škole nemaju pristup obrazovanju zbog sukoba ili raseljavanja, a šest miliona uopšte nije ni upisano u školu.
Od aprila 2023, u sukobima u Sudanu poginule su desetine hiljada ljudi, raseljeni su milioni i uništena je infrastruktura zemlje, uključujući škole i bolnice.

Više od 75 odsto djece školskog uzrasta u Sudanu ne ide u školu

Ministar obrazovanja i zasluga Italije Đuzepe Valditara i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore Anđela Jakšić-Stojanović potpisali su Memorandum o razumijevanju. Time se, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, dodatno učvršćuje već bogata i sadržajna saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja.&nbsp;
- Posjeta Valditare je realizovana u prijateljskoj i partnerskoj atmosferi, potvrđujući čvrste veze i međusobno povjerenje koje karakterišu odnose između Crne Gore i Italije - navedeno je u saopštenju MPNI.
Nakon sastanka u Ministarstvu, delegacije su zajednički posjetile Gimnaziju „Slobodan Škerović“ u Podgorici, gdje su razmijenjena mišljenja o značaju ulaganja u obrazovanje i ohrabrivanju institucionalnih partnerstava.
- Crna Gora i Italija njeguju kontinuiranu saradnju na brojnim poljima od zajedničkog interesa – od ekonomije i odbrane, do kulture, nauke i obrazovanja. U tom kontekstu, Italija ima značajnu ulogu kao snažan zagovornik evropske perspektive Crne Gore, partner koji pruža dosljednu političku podršku i konkretnu pomoć na putu evropske integracije, kao i pouzdan saveznik u okviru NATO saveza. Potpisani Memorandum predstavlja logičan nastavak bilateralnih napora da se prodube veze u oblasti obrazovanja. Cilj Memoranduma jeste unapređenje međuinstitucionalne saradnje, razmjena znanja i dobrih praksi, kao i jačanje kapaciteta kroz promociju jezika, kulture, inovacija i razmjenu stručnjaka i učenika - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Poseban akcenat stavljen je na tehničko i stručno obrazovanje kao značajnu oblast za savremeno društvo i održiv ekonomski razvoj, u kontekstu regionalnih i evropskih politika usmjerenih ka razvoju vještina i jačanju zapošljivosti, posebno među mladima.
Memorandumom se, pojašnjavaju u Ministarstvu, utvrđuju smjernice za realizaciju konkretnih aktivnosti koje će biti sprovođene uz punu koordinaciju i partnerstvo, kroz zajedničke strukture nadzora i evaluacije, u skladu s najboljom međunarodnom praksom.&nbsp;
Jakšić-Stojanović je izrazila zahvalnost Ministarstvu obrazovanja i zasluga Italije na otvorenosti za saradnju, te uvjerenje da će današnji korak dodatno doprinijeti stvaranju novih prilika za učenike, nastavnike, istraživače i obrazovne institucije obje zemlje.
Ministar obrazovanja i zasluga Italije Valditara je sa svoje strane naglasio da potpisani Memorandum jeste još jedan značajan korak u saradnji između Crne Gore i Italije i podvukao da je ta saradnja od koristi za razvoj obje zemlje, jer nudi obrazovanje koje se sve više približava tržištu rada.

Čvršća saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja

Profesorica crnogorskog jezika i književnosti i članica skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku i sport, Zoja Bojanić Lalović, poručila je da crnogorsko društvo danas šalje loše poruke, ukazujući na ozbiljne probleme u obrazovnom sistemu, posebno na pojavu lažnih diploma u najosjetljivijim društvenim sektorima.
- Danas kao društvo šaljemo loše poruke, jer čini se iz mnogih situacija da vlada zakon bahatosti, zakon sile, zakon neznanja. U posljednje vrijeme se sve više govori o lažnim diplomama, i to, nažalost, u onim granama koje treba da su najstabilnije u društvu, a to su zdravstvo i prosvjeta - rekla je Lalović u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
Ona smatra da se pitanjem obrazovanja mora ozbiljnije baviti cijelo društvo, a ne isključivo nadležne institucije.
- Nije presudno isključivo kreiranje politika obrazovanja, već je važno i da se društvo osvijesti. Bez obrazovanog mladog građanina ne možemo graditi ni kvalitetno društvo - istakla je Lalović.
Govoreći o stanju visokog obrazovanja, profesorica je ukazala na hronično kašnjenje donošenja ključnih zakona.
- Smatram da nam je prilično nestabilan obrazovni sistem. Kada konkretno spominjemo visoko obrazovanje, nemojte zaboraviti činjenicu da mi još uvijek nemamo novi zakon o visokom obrazovanju. Novi zakon bio je u planu rada i 42, i 43, pa i 44. Vlade, a još uvijek nemamo taj konačni zakon koji bi trebalo da usaglasi potrebe studenata sa tržištem rada. Danas imate jednu neusaglašenost između onoga što mladi ljudi stiču kao kompetencije i znanja na fakultetima i onoga što je primjenjivo na tržištu rada - naglasila je ona.
Podsjetila je i na nedosljednosti u zakonodavnom okviru.
- Zakonom o službenicima i namještenicima uvode se određene potrebe za neka radna mjesta, a da prije toga nije usvojen Zakon o visokom obrazovanju - rekla je Lalović.
Prema njenim riječima, mladi u Crnoj Gori često imaju solidno teorijsko znanje, ali im nedostaju praktične vještine i stručne kompetencije.
- Mladi ljudi su teorijski dobro potkovani, ali problem je u stručnim kompetencijama, praktičnim znanjima. U tom dijelu, ti mladi ljudi su najslabiji kada je potrebno primijeniti određena znanja - dodala je ona.
Lalović je ukazala na šire društvene posljedice urušavanja obrazovnog sistema.
- Isto tako moramo uzeti u obzir činjenicu da danas kao društvo šaljemo loše poruke, jer čini se iz mnogih situacija da vlada zakon bahatosti, zakon sile, zakon neznanja. U posljednje vrijeme se sve više govori o lažnim diplomama, i to, nažalost, u onim granama koje treba da su najstabilnije u društvu – zdravstvo i prosvjeta. To je jedna od poruka da je naše obrazovanje izgubilo na etičnosti, jer kakvu poruku mladi ljudi dobijaju ako danas što manje znaš, to ćeš bolje proći - zaključila je Lalović.

Lalović: Naše obrazovanje je izgubilo na etičnosti

Realizacijom edukacija na teme Donošenje i sprovođenje plana integriteta i Zviždači i mehanizmi prijave, uspješno je okončana druga faza ciklusa obuka koje Agencija za sprečavanje korupcije, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, organizuje za rukovodioce i menadžere integriteta u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore.
Završne obuke u ovom ciklusu održane su za predstavnike ustanova iz južne regije, koje su okupile 63 učesnika iz Bara, Budve, Ulcinja, Kotora, Tivta i Herceg Novog.
- Stečena znanja učesnici će primijeniti u svojim radnim sredinama, doprinoseći razvoju kulture zakonitosti, odgovornosti i profesionalnog integriteta u sistemu obrazovanja - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Cilj edukacija bio je da se zaposleni osnaže za pravovremeno prepoznavanje i prijavljivanje nepravilnosti, kao i da se doprinese stvaranju sigurnog, podsticajnog i transparentnog okruženja za djelovanje zviždača. Dodatno, kako je rečeno iz Ministarstva prosvjete, obuke su bile usmjerene na jačanje kapaciteta zaposlenih u oblastima etike, integriteta i borbe protiv korupcije.
- Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ostaju posvećeni jačanju institucionalne odgovornosti i transparentnosti, te obnovi povjerenja građana u rad javnih institucija – kroz sistemski pristup, kontinuiranu edukaciju i međusektorsku saradnju - poručeno je u saopštenju.

Šezdeset tri polaznika sa juga završili obuku za jačanje integriteta u obrazovanju

Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035, koju je usvojila Vlada, pokreće se sveobuhvatna transformacija obrazovnog sistema, a već u naredne dvije godine biće investirano više od 145 miliona eura za implementaciju ključnih mjera, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog resora su kazali da će najveći dio novca biti usmjeren na izgradnju objekata u okviru obrazovnog sistema, čime se stvaraju preduslovi za modernizaciju i kreiranje obrazovnog sistema u skladu sa najsavremenijim evropskim praksama.
Kako su naveli, biće pokrenut proces sveobuhvatne reforme nastavnih planova i programa.
- Na način da oni odgovore potrebama savremenog drustva i omoguće da djeca i adolescenti steknu znanja i vještine koje su im potrebne za dalje učenje i napredovanje, ali i omoguće bolju zapošljivost i opštu životnu dobrobit - navodi se u saopštenju.
Ističe se da će i kvalitet nastave biti unaprijeđen kroz obuku velikog broja nastavnika u različitim oblastima, uključujući primjenu digitalnih alata, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina djece, pružanje podrške djeci iz osjetljivih grupa, primjenu principa pravičnog i na jasnim standardima oslonjenog ocjenjivanja.
Iz Ministarstva su pojasnili da se Strategija odnosi na sve nivoe obrazovanja – od ranog i predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, te da joj je cilj stvaranje inkluzivnog, pravednog i savremenog sistema koji odgovara potrebama djece, mladih i društva u cjelini.
Oni su kazali da su u dokumentu definisana četiri ključna strateška cilja, od kojih je prvi kvalitet i pravičnost, odnosno pružanje obrazovanja koje odgovara individualnim potrebama svakog djeteta, sa posebnim fokusom na djecu iz porodica ugroženih siromaštvom, iz ranjivih grupa, uključujući Rome i Egipćane, djecu sa smetnjama u razvoju, izbjeglice i djecu iz drugih govornih područja.
Strateški cilj je i osnaživanje nastavnika i škola - unapređenje inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika, te podizanje ugleda i profesionalne autonomije prosvjetnih radnika.
Iz MPNI su kazali da strateški cilj obuhvata efikasno upravljanje i finansiranje, odnosno uvođenje mehanizama za razvoj politika i reformskih aktivnosti zasnovanih na dokazima, efikasnija upotreba budžetskih sredstava i veća odgovornost institucija na svim nivoima.
Među ciljevima Strategije je, kako se navodi, i modernizacija infrastrukture i digitalna transformacija.
Iz Ministarstva su rekli da ključne reforme koje će se sprovoditi u naredne dvije godine uključuju unapređenje kurikuluma i uvođenje novih modela učenja koji podstiču kritičko mišljenje, rješavanje problema, digitalne vještine, socijalne i emocionalne vještine i građanske kompetencije.
- Zatim kreiranje uslova za uspostavljenje sistema cjelodnevne škole, u kojoj učenici dobijaju ne samo formalno obrazovanje, već i dodatnu podršku, vannastavne aktivnosti i kvalitetno slobodno vrijeme - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, reforme uključuju i digitalnu transformaciju obrazovnog sistema kroz razvoj digitalnih udžbenika, učenja na daljinu i podršku za digitalnu pismenost i bezbjedno, svrsishodno i inkluzivno korišćenje digitalnih tehnologija.
- Ključne reforme uključuju jačanje inkluzije kroz podršku nastavnicima za rad sa djecom iz osjetljivih grupa, rano prepoznavanje i pružanje podrške svoj djeci kojima je potrebna, obezbjeđivanje asistenata u nastavi, kao i fleksibilnih programa prilagođenih potrebama i sposobnostima djece na način da ona razviju svoj puni potencijal - istaknuto je u saopštenju.
Iz MPNI su najavili da će u naredne dvije godine biti rađeno na povezivanju obrazovanja i tržišta rada kroz dualno obrazovanje, socijalnoj i emocionalnoj podršci učenicima, smanjenju obrazovnog jaza između djevojčica i dječaka.
U fokusu djelovanja, kako se navodi, biće i podrška školama u ruralnim sredinama, sa ciljem smanjenja teritorijalnih razlika u dostupnosti i kvalitetu obrazovanja.
Iz Ministarstva su kazali da je Strategija nastala kao rezultat u inkluzivnog i konsultativnog procesa u kojem je učestvovalo više od osam hiljada osoba – nastavnika, učenika, roditelja, predstavnika civilnog sektora, međunarodnih organizacija i lokalnih zajednica, što, kako su rekli, garantuje da dokument odražava stvarne potrebe sistema i ima snažno uporište u zajednici.
- Desetogodišnja Strategija teži ravnomjernoj dostupnosti obrazovanja, smanjenju socijalnih i regionalnih razlika i razvoju kompetencija koje pripremaju djecu i mlade za život i rad u savremenom društvu - istakli su iz MPNI.
Strategija je razvijena u okviru projekta „Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore“, koji se sprovodi u partnerstvu MPNI, UNICEF-a i Evropske unije.

U naredne dvije godine više od 145 miliona eura ulaganja u obrazovanje

Kritičko promišljanje prošlih događaja i razumijevanje utvrđenih činjenica neophodni su za zaštitu od propagande i argumentovanu javnu debatu, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, koji je održan u Kolašinu od 6. do 9. marta 2025. godine, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO). Škola je dio projekta “Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi UNDP. Tokom četvorodnevnog programa učesnici/ce iz različitih dijelova Crne Gore, starosti od 18 do 35 godina, imali su priliku da uče o konceptu i ulozi tranzicione pravde u izgradnji mira, suočavanju sa prošlošću u crnogorskom i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda 90-ih, ulozi komisija za istinu i pomirenje i međunarodnog krivičnog sudstva, postupcima za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, regionalnoj i međunarodnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, psihologiji nasilja, ali i pop kulturi 90ih.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  Na dinamičan i sadržajan način, kroz predavanja, radionice, kviz i projekcije filmova sa propratnim diskusijama, vodili su ih aktivisti/kinje za ljudska prava, eksperti/kinje iz akademske sfere i prakse, istoričari, psihiholozi, reditelji i muzičari. Dodatno, dio programa bila je i panel diskusija "Prošlost u rukama politike - odgovornost ili oportunizam?", na kojoj su govorili poslanici Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke i Nikola Zirojević iz SD/Evropskog saveza. - Važno je učiti o ovim temama, jer događaji iz prošlosti i dalje utiču na sve nas. Razni političari u regionu (a i izvan njega) pokušavaju da ih lažno prikažu i zloupotrijebe, i ključno je da ljudi znaju šta je utvrđeno u institucijama poput Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili nekog drugog sličnog. Time mladi mogu da se odbrane od propagande kojoj su izloženi i bolje se informišu, kako bi o tim temama govorili argumentovano i sa razumijevanjem - kazala je dr Olga Kavran, osnivačica i direktorka NVO IUSTICOM, koja je govorila o međunarodnom krivičnom sudstvu kao jednom od mehanizama tranzicione pravde.&nbsp; Naglasila je neophodnost kritičkog pristupa sudskim postupcima i presudama, ali i da se ne smiju dovoditi u pitanje jasno utvrđene činjenice.&nbsp; - Ne znači da međunarodni sudovi nikada nisu napravili grešku, ali važno je da razgovaramo o tome šta je i kako utvrđeno – da nedvosmislene činjenice ne dovodimo u pitanje, dok istovremeno kritikujemo ono što smatramo da treba poboljšati, kako bi se međunarodno sudstvo razvijalo u budućnosti - naglasila je dr Kavran. Lidija Vukčević, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, istakla je značaj regionalne i međunarodne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, kako sa državama u regionu tako i sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).&nbsp; - Da bi se tužilaštvo na sveobuhvatan način bavilo istraživanjem ratnih zločina i procesuiranjem njihovih izvršilaca ova saradnja je posebno važna. Žrtve, okrivljeni. kao i materijalni dokazi često se nalaze na teritoriji druge države, imajući u vidu teritoriju na kojoj su se dešavali oružani sukobi, pa je uspješna saradnja u prikupljanju dokaza temelj za kvalitetno vođenje i okončanje krivičnog postupka u kojem će izvršioci krivičnih djela ratnih zločina biti kažnjeni i žrtve dočekati pravdu - naglasila je Vukčević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  Akcentirala je i značaj edukacije mladih, kako bi se pravilno mogli odrediti prema ovoj osjetljivoj temi. Psiholog Radoje Cerović kazao je da je zabrinjavajuće da, u današnje vrijeme, imamo ogromnu nezainteresovanost mladih za sve što se tiče politike i društvenih tokova, "neku vrstu uljuljkanosti u zabavu društvenih mreža, jednostavne TikTokove i slično".&nbsp; - A onda, kada vidite ovu grupu mladih ljudi, aktivnih u svom razmišljanju, okupljenih oko inicijative koja je upravo na planu osvješćivanja mladih generacija, mislim da je to jedini alat kojim možemo da se borimo protiv nadolazećeg besmisla u društvu - ocijenio je Cerović, koji je održao predavanje "Psihologija nasilja: kako razumjeti i spriječiti?". Učesnik Emir Pilav podvlači važnost procesa tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću za oporavak i napredak crnogorskog društva, koje je u velikoj mjeri pogođeno dešavanjima iz 90-ih, kao i činjenicom da taj period još uvijek predstavlja veliki teret za sve građane.&nbsp; - Izdvojio bih temu postupaka za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, jer smatram da bi se ona ponovo trebalo aktuelizovati u javnosti, kako u pogledu presuda, tako i u pogledu određenih propusta u procesuiranju odgovornih za zločine iz 90ih - naveo je Pilav. Učesnica Tamara Đurković podijelila je da ju je lično iskustvo s podjelama u društvu podstaklo na dublje istraživanje peorioda 90-ih.&nbsp; - Dolazim iz Bara, grada u kojem nikada nisam osjetila razlike među ljudima, ali sam tokom studija u Podgorici primijetila podjele na osnovu vjere i nacije. To me je motivisalo da se više posvetim temi 90-ih, prvo kroz lično istraživanje, a zatim kroz seminare. Za Školu tranzicione pravde CGO-a saznala sam putem društvenih mreža i, zbog pozitivnih iskustava prošlogodišnjih učesnika, odlučila sam da se prijavim. Organizacija i gostujući predavači u potpunosti su opravdali moja očekivanja - poručila je Đurković. Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom aprila kroz studijsku posjeti mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.

Kritičko promišljanje prošlih događaja ključ za zaštitu od propagande

SAD i Kina postigle su u Maleziji "preliminarni konsenzus" za rješavanje svojih trgovinskih sporova, rekao je danas u Kuala Lumpuru jedan od glavnih kineskih pregovarača, nekoliko dana pred očekivani razgovor između predsjednika dvije zemlje Donalda Trampa i Si Đinpinga.
- Kina i SAD na konstruktivan način su ispitali odgovarajuća rješenja za pitanja koja zabrinjavaju dvije strane, i postigli preliminarni konsenzus - rekao je novinarima Li Čengang, kineski predstavnik za međunarodnu trgovinu i zamjenik minstra trgovine, poslije dva dana bilateralnih pregovora u glavnom gradu Malezije.
Razgovori su uslijedili poslije odluke Kine da uvede ograničenja na izvoz rijetkih minerala potrebnih za savremene tehnologije i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine od 100 odsto na kinesku robu. Njihov trgovinski sukob prijetio je da oslabi ekonomski rast širom svijeta.
Tramp je takođe izrazio uvjerenje da je sporazum blizu.
- Oni hoće da postignu dogovor i mi hoćemo da postignemo dogovor - rekao je Tramp.
Objava je data na godišnjem samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (Asean) koja se održava u Kuala Lumpuru, kome prisustvuje i Tramp.
Vrhunac Trampove azijske turneje treba da bude sastanak u Seulu, u četvrtak, sa kineskim predsjednikokm Si Đinpingom. Oni će u tom gradu prisustvovati samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (Apec).
- Mislim da ćemo postići dobar sporazum sa Kinom - rekao je Tramp novinarima.
Američki ministar finansija Skot Besent ocijenio je danas da su razgovori sa kineskim vice premijerom He Livengom u Kuala Lumpuru omogućili da se pripremi susret njihovih lidera "u vrlo pozitivnom kontekstu".

Kina saopštila da je postigla preliminarni konsenzus sa SAD o trgovini

Predsjednik Rusije Vladimir Putin objavio je da je uspješno izveden završni test rakete na nuklearni pogon "Burevestnik", uz pohvalu tog, po njemu "jedinstvenog" oružja sa dometom do 14.000 kilometara.
- Odlučujuće probe su sada završene - izjavio je Putin u videu koji je objavio Kremlj, tokom sastanka sa vojnim zvaničnicima.
Naredio je početak "pripreme infrastrukture za raspoređivanje raketnog sistema 'Burevestnik' u ruskim oružanim snagama".
- To je jedinstven proizvod koji niko drugi na svijetu nema - rekao je Putin, prema kome "Burevestnik" ima "neograničen domet".
Tokom posljednje probe 21. oktobra raketa "Burevestnik" je bila u vazduhu "oko 15 sati" i nadlijetela 14.000 kilometara, rekao je načelnik generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov, dodajući da "to nije granica" tog oružja.
- Tehničke karakteristike 'Burevestnika' omogućuju da se koristi sa garantovanom preciznošću protiv visoko zaštićenih lokacija na bilo kojoj razdaljini - rekao je Gerasimov.
Putin je 2018. najavio da ruska vojska razvija proizvodnju rakete koja, prema njemu, može da nadvlada sve sisteme presrijetanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fukraine_frontup%2Fstatus%2F1982338885762834715%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1982338885762834715%7Ctwgr%5E5e3b6737b38a729821906aef2ca5b6727b27dbf7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Putin: Uspješno izveden završni test krstareće rakete na nuklearni pogon

Crnogorac koji želi da priušti iPhone 17 Pro, čija cijena u slobodnoj prodaji u Crnoj Gori iznosi oko 1.300 eura, mora da radi 28 punih radnih dana.
Švajcarac taj isti telefon zaradi za samo četiri dana, dok stanovniku Sjeverne Makedonije treba čak 39 dana.&nbsp;
Podaci su zasnovani na prosječnim neto zaradama i cijeni iPhonea 17 Pro u slobodnoj prodaji u Crnoj Gori. Ovdje je računica napravljena uzimajući u obzir &nbsp;da mjesec ima 22 radna dana.
Koliko dana treba raditi za iPhone 17 Pro u različitim zemljama
Švajcarska – 7.136 € ➜ 4,01 dana
Island – 4.798 € ➜ 5,96 dana
Luksemburg – 4.200 € ➜ 6,81 dana
Holandija – 3.991 € ➜ 7,17 dana
Norveška – 3.936 € ➜ 7,27 dana
Danska – 3.659 € ➜ 7,82 dana
Austrija – 3.400 € ➜ 8,41 dana
Njemačka – 3.200 € ➜ 8,94 dana
Francuska – 2.700 € ➜ 10,60 dana
Italija – 2.066 € ➜ 13,85 dana
Grčka – 1.559 € ➜ 18,35 dana
Hrvatska – 1.450 € ➜ 19,73 dana
Rumunija – 1.055 € ➜ 27,11 dana
Crna Gora – 1.015 € ➜ 28,18 dana
Turska – 953 € ➜ 30,01 dana
Srbija – 930 € ➜ 30,76 dana
Bugarska – 923 € ➜ 30,99 dana
Bosna i Hercegovina – 800 € ➜ 35,75 dana
Sjeverna Makedonija – 740 € ➜ 38,67 dana.
Prosjek za Zapadni Balkan (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, BiH i Sjeverna Makedonija) iznosi oko 30 dana rada.
Ali, kako bi kod nas rekli — „može i na rate, pa će se nekako skrpit’.”

Crnogorac za novi iPhone mora da radi 28 dana, Švajcarac – samo četiri

Policija je do sada identifikovala i uhapsila sedam osoba u vezi sa sukobom koji su juče izazvali navijači navijačke grupe „Vojvode“ sa navijačima drugog kluba tokom fudbalske utakmice u Nikšiću, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, u službene prostorije doveli su više osoba od kojih su prikupljena obavještenja na zapisnik u vezi sa jučerašnjim incidentom, kada je tokom poluvremena fudbalske utakmice između fudbalskih kluba "Internaciona" i "Berane" došlo do upada na teren oko 40 navijača navijačke grupe "Vojvode". Oni su, kako su naveli iz policije juče, bili sakriveni u službenim prostorijama FK "Sutjeska" na glavnom stadionu, a nakon upada na pomoćni teren izazvali su sukob sa navijačima FK "Berane", pri čemu su dva građanina i dva policajca zadobili povrede.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-intenzivno-radi-na-identifikovanju-navijaca-koji-su-izazvali-incident-u-niksicu-povrijedena-dva-policajca-i-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Uprave policije su danas saopštili da je prvo uhapšeno šest navijača "Vojvoda" iz Nikšića - B. P, I. V, B. V, N. M, N. Đ. i M. K. iz Nikšića.
- Oni se terete da su tokom utakmice izazvali nered, ugrozili bezbjednost učesnika sportskog događaja i osoba prisutnih na utakmici, te da su vršili druge oblike nasilja i nedoličnog ponašanja kojima se može ugroziti bezbjednost prisutnih na fudbalskoj utakmici - kazali su iz Uprave policije.
Protiv njih je podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, a biće u zakonskom roku sprovedeni sudiji Suda za prekršaje u Podgorici, odnosno Odjeljenju u Nikšiću.
- U nastavku aktivnosti u vezi sa ovim događajem, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su pretresali stan i druge prostorija koje koristi M. M. (29) iz Nikšića i tom prilikom od njega oduzeli startni pištolj i mobilni telefon. On je uhapšen i protiv njega je nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskim priredbama ili javnom skupu iz Krivičnog zakonika Crne Gore - naveli su iz Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzimaju dalje mjere i radnje na identifikaciji ostalih učesnika incidenta, kao i druge aktivnosti na rasvjetljavanju događaja, među kojima su i utvrđivanje odgovornosti odgovornih lica FK “Sutjeska” u vezi sa skrivanjem navijača u prostorijama ovog kluba, kao i u vezi sa omogućavanjem unošenja nedozvoljenih predmeta na prostor stadiona.&nbsp;
- Sprovodi se i detaljna analiza postupanja policijskih službenika u ovom događaju - dodaju iz Uprave policije.

Nikšić: Uhapšeno šest članova navijačke grupe "Vojvode" i još jedna osoba, osumnjičeni da su izazvali sukobe na fudbalskoj utakmici

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Tag: obrazovanje