Crna Gora u Turskoj ima pouzdanog partnera i prijatelja. Ulaganja u obrazovanje, nauku i inovacije najbolji su put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti - poručio je ambasador Turske Bariš Kalkavan tokom oproštajne posjete Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
On je, kako je saopšteno iz tog resora, zahvalio ministarki Anđeli Jakšić Stojanović na otvorenoj, konstruktivnoj i uspješnoj saradnji.
- Ministarka je iskazala duboku zahvalnost ambasadoru Kalkavanu na njegovom izuzetnom angažmanu i velikom doprinosu jačanju veza između dvije države, posebno u oblasti obrazovanja, nauke i inovacija. Istakla je da je tokom njegovog mandata saradnja u ovim oblastima bila na zavisnom nivou, uz uspješnu zajedničku realizaciju brojnih projekata - naveli su u saopštenju MPNI.
Jakšić Stojanović je, dodaju, posebno zahvalila na podršci koju je turska agencija TIKA pružila kada je u pitanju unapređenje uslova u brojnim obrazovnim ustanovama širom Crne Gore.
- A istakla je i da je u prethodnom periodu intenzivirana mobilnosti učenika i studenata, kao i zajedničko učešće naučnika i istraživača u brojnim naučno-istraživačkim projektima - dodali su u MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalkavan: Ulaganja u obrazovanje, nauku i inovacije najbolji su put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ostaje posvećeno reformama koje će doprinijeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem, poručili su iz tog Vladinog resora, dok viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović ističe da je dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja.
Iz MPNI su rekli da su svjesni važnosti povjerenja javnosti u obrazovni sistem i da ih raduje činjenica da su građani u posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da 63,9 odsto građana vjeruje u obrazovni sistem, prepoznali trud i zalaganje Ministarstva i značajne rezultate koje su postigli na unapređenju sistema u prethodne dvije godine. 
- Vjerujemo da je transparentnost u radu, informisanje javnosti i uključivanje stručne javnosti u donošenje odluka u značajnoj mjeri doprinjelo jačanju povjerenja građana u obrazovni sistem - kazali su iz MPNI agenciji MINA.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su u prethodnom periodu značajna sredstva izdvojena za unapređenje obrazovne infrastrukture, koja podrazumjeva rekonstrukcije i adaptacije objekata, kao i izgradnju novih obrazovno-vaspitnih ustanova. 
- Ministarstvo je poseban akcenat stavilo na značaj kontinuiranog ulaganja u razvoj obrazovnih programa, jačanje kompetencija prosvjetnih radnika i unapređenje nastavnih materijala, kao i izmjenu zakonske regulative koja će u znčajnoj mjeri unaprijediti sistem obrazovanja - dodali su iz MPNI.
Kaluđerović je agenciji MINA rekla da su vidljivi određeni pomaci u resoru prosvjete, dodajući da je, nakon izazova koje je donio period pandemije i više promjena obrazovnih vlasti od 2020. godine, bilo ključno stabilizovati sistem, uz jasnu opredijeljenost ka unapređenju kvaliteta obrazovanja.
- Treba podsjetiti da suštinska poboljšanja ne proizlaze iz čestih izmjena propisa, već iz njihove dosljedne primjene. Praksa najbolje pokazuje koliko je određena norma kvalitetna i funkcionalna - rekla je Kaluđerović, navodeći da su često mijenjani i dobri propisi, ne zato što su bili loši, već zato što se nijesu sprovodili u punom kapacitetu, pa očekivana poboljšanja u obrazovnom procesu nijesu mogla biti postignuta.
Ona je navela da, za razliku od nekih prethodnika, revanšizam izgleda nije pristup kojim se rukovodi sadašnja resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović, već se više pažnje posvećuje objektivnim kriterijumima i stabilizaciji sistema.
- Ministarstvo je ponovo aktiviralo ranije započete, ali i pokrenulo nove infrastrukturne projekte. Vjerujem da građani takav pristup i konkretne aktivnosti prepoznaju kao neke od razloga za veće povjerenje u Ministarstvo i Jakšić Stojanović, iako su svjesni da još postoji značajan prostor za unapređenje obrazovnog sistema - rekla je Kaluđerović.
Upitana koji su ključni razlozi zbog kojih dio građana i dalje nema povjerenje u obrazovni sistem, uprkos povoljnoj percepciji Ministarstva, Kaluđerović je odgovorila da sistem čini široka mreža ustanova čiji rad nadzire MPNI i da, nažalost, upravljački segment sistema, a posljedično i nastavni proces, još nije zasnovan na meritokratiji, već je u velikoj mjeri pod uticajem partitokratije.
- Složenost političke strukture odražava se i na mrežu obrazovnih institucija. Partije vlasti imaju svoj udio u rukovodećim funkcijama, uključujući direktore škola, rukovodioce zavoda, domova učenika i studenata, prosvjetne inspektore - kazala je Kaluđerović.
Kako je navela, različiti politički stavovi rukovodilaca dovode do neslaganja i nedostatka međuinstitucionalne saradnje, što negativno utiče na funkcionisanje sistema i smanjuje povjerenje građana u njega.
Kaluđerović je istakla da su roditelji sve zabrinutiji za bezbjednost svoje djece zbog porasta vršnjačkog nasilja u školama, ali i zbog činjenice da njihove pritužbe često ostaju bez adekvatne reakcije i epiloga. 
- To doprinosi percepciji da obrazovni sistem nije dovoljno efikasan niti pouzdan. Ovi problemi se nadovezuju i na nedovoljno uspješno sprovedene reforme obrazovnog sistema, što ga čini još manje otpornim, ali i manje sposobnim da proizvodi kvalitet i garantuje sigurnost - ocijenila je Kaluđerović.
Iz MPNI su, govoreći o povjerenju u nastavno osoblje, rekli da predstavnici Ministarstva održavaju redovne mjesečne sastanke sa direktorima osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, na kojima se razmatraju pitanja organizacije obrazovno-vaspitnog procesa. 
Oni su istakli da kroz razne obuke nastavnika rade na jačanju njihovih kompetencija, kako bi kvalitet nastave i okruženja u kojem rade bio što kvalitetniji. 
- Ministarstvo i u narednom periodu ostaje posvećeno reformama, uključujući unapređenje nastavnih planova i programa, povećanje ulaganja u obuku i profesionalni razvoj nastavnika, i poboljšanje uslova rada u školama. Te reforme će, sigurni smo, doprinjeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem - rekli su iz MPNI. 
Kako su naveli, kroz participativne procese žele da osnaže sve aktere u obrazovanju da zajedno kreiraju reforme koje će direktno uticati na kvalitet nastave i unaprijediti radne uslove u školama. 
- Naš cilj je da obrazovni sistem jednako bude dostupan za svakog učenika - poručili su iz MPNI.
Kaluđerović je, upitana šta bi trebalo da država i rukovodioci obrazovnog sistema urade po pitanju povjerenja u taj sistem, kazala da bi, da bi se povećalo povjerenje građana u obrazovni sistem, obrazovne vlasti treba da preduzmu niz konkretnih, transparentnih i strateških koraka. 
- Prvo, neophodno je učiniti javno dostupnom bazu podataka o nastavnom kadru u školama, koja bi sadržala imena nastavnika, studijski program i univerzitet na kojem su stekli diplome, godine studija i prosječnu ocjenu, godine staža i broj obuka - rekla je Kaluđerović. 
Kako je navela, građanima bi se tako omogućilo da sagledaju kvalitet i stručnost nastavnika, što je ključno za vraćanje povjerenja u obrazovni proces. 
Kaluđerović je istakla da je posebno značajno transparentno prikazati i diplome sa sumnjivih fakulteta u okruženju, čija se zakonitost rada preispituje u pravosudnim postupcima.
- Kvalitetan i kompetentan kadar sa snažnim akademskim i profesionalnim referencama utiče ne samo na kvalitet nastave, već i na motivisanost nastavnika da koriste savremene metode i postojeće mehanizme podrške - kazala je Kaluđerović. 
Ona je naglasila da formalno obrazovanje dugo stagnira i da dominira učenje napamet zarad ocjena, a nastavnici često nijesu osposobljeni da gradivo približe učenicima na razumljiv, praktičan i moderan način. 
Prema riječima Kaluđerović, mnogi najuspješniji mladi odlaze u inostranstvo i postižu izvrsne rezultate, dodajući da bi država trebalo da razvije strategije i programe koji omogućavaju zadržavanje talenata i njihovo uključivanje u obrazovni i naučni sistem, a jedan od načina su stipendije za izvrsnost.
- Fokus obrazovne politike mora biti na transparentnosti, jačanju kvaliteta nastavnog kadra, modernizaciji metoda i stvaranju uslova u kojima učenici zaista uče, eksperimentišu i razvijaju vještine. Tek tada će povjerenje građana početi da raste, a obrazovni sistem postati temelj razvoja društva - rekla je Kaluđerović.
Ona je istakla da je neophodno dosljedno poštovanje odluka Prosvjetne inspekcije i da, kada inspekcija utvrdi nezakonitosti u radu direktora javne ustanove i predloži njegovo razrješenje, ministar mora postupiti isključivo prema nalazu inspekcije, bez mogućnosti preispitivanja. 
- Dosljedna primjena zakona je najjači temelj za vraćanje povjerenja - istakla je Kaluđerović.
Ona je naglasila da Ministarstvo mora efikasno i pravovremeno postupati po pritužbama zaposlenih, roditelja i drugih građana, dodajući da radni sporovi zahtijevaju hitnu reakciju, a zaštita prava djeteta još bržu.
Kaluđerović smatra da je dobro što je raspisan Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju za 2025/26. godinu, sa fondom od 500 hiljada eura, navodeći da je to prilika da se provjeri transparentnost i profesionalnost u radu Ministarstva. 
Ona je ocijenila da MPNI mora vratiti prestiž nastavničkog poziva i dokazati da nastava predstavlja profesionalni proces u kojem primat imaju isključivo nastavnici i profesori.
- Njihova stručna autonomija i profesionalna snaga moraju biti iznad administrativnih struktura u školama - istakla je Kaluđerović.
Kako je rekla, obnova povjerenja u obrazovni sistem zahtijeva da svaki nastavnik i profesor ima diplomu stečenu znanjem i zalaganjem, kao i da radi neselektivno, nezavisno i nepristrasno. 
Iz MPNI su, govoreći o borbi protiv vršnjačkog nasilja, ocijenili da ona zahtijeva jedinstvo i partnerstvo svih društvenih aktera - obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, institucija bezbjednosti, međunarodnih organizacija i civilnog društva, jer samo zajedničkim djelovanjem može biti postignut održiv napredak.
Oni su istakli da je tim MPNI od samog početka djelovanja ozbiljno pristupio rješavanju izazova kada je ta tema u pitanju i da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju prvi put eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama – fizičko, psihičko, seksualno, emočionalno i digitalno. 
- U skladu sa istim zakonoam, roditelji su jasno prepoznati kao aktivni partneri u obrazovno-vaspitnom pročesu, sa obavezom da prate ponašanje djece, sarađuju sa školom i osiguravaju redovno pohađanje nastave - rekli su iz MPNI.
Kako su naveli, s ciljem preventivnog djelovanja, Ministarstvo je početkom godine izmijenilo Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe čime je povećan broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u obrazovno – vaspitnim ustanovama. 
- Njihov zadatak je da edukuju učenike da jačaju socio – emocionalne kompetencije kako bi stvorili otvorene, otporne i samostalne ličnosti koje su spremne da se izbore sa određenim situacijama i da donose odluke kojima ih prevazilaze - dodali su iz MPNI.
Oni su rekli da je dodatno školama na raspolaganju Protokol sa jasnim smjernicama o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja i vandalizma. 
Iz MPNI su podsjetili da su na njihovu inicijativu školski odbori osnovnih i srednjih škola donijeli i odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
Oni su dodali da su od početka školske 2024/25 godine u školama uvedeni asistenti u sprečavanju nasilja i vandalizma, dok su od oktobra u 68 osnovnih i 44 srednje škole angažovani zaštitari. 
- Kao važna mjera u cilju povećanja bezbjednosti učenika i nastavnog osoblja u svim školskim objektima postavljen je video nadzor, a i škole koje su prepoznale potrebu da se školska dvorišta ograde radi povećanja bezbjednosti učenika, dobile su podršku za realizaciju tih aktivnosti - rekli su iz MPNI.
Oni su podsjetili da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz niz projekata i programa, koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike, navodeći da je u funkciji i besplatna telefonska linija u MPNI za prijavu vršnjačkog nasilja.
Kaluđerović je, govoreći o vršnjačkom nasilju, kazala da je ono ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori i da direktno utiče na povjerenje u obrazovni sistem, a na šta ukazuju i istraživanja CGO-a. 
- Ono odražava stanje u zajednici, a sukobi među učenicima sve češće prerastaju u ozbiljne incidente, pa čak i pokušaje teških krivičnih djela. Do toga dolazi i jer mnoge ustanove ne reaguju pravovremeno i ne sprovode svoje obaveze - istakla je Kaluđerović.
Kako je navela, nalazi Prosvjetne inspekcije pokazuju da timovi za prevenciju nasilja i vandalizma u školama ne funkcionišu na propisan način. 
- Umjesto da se sastaju najmanje dva puta mjesečno, mnogi to rade rijetko, ili se uopšte ne sastaju. Time se zanemaruje jedan od ključnih mehanizama zaštite djece, koji bi značajno doprinio prevenciji i suzbijanju nasilja - kazala je Kaluđerović.
Ona je naglasila da svi akteri u obrazovnom procesu imaju odgovornost u suzbijanju nasilja.
Prema riječima Kaluđerović, direktor škole, kao član Tima za zaštitu djece, mora redovno preduzimati preventivne mjere i postupati u svim slučajevima nasilja i vandalizma i da, ako to ne čini ažurno i odgovorno, postoji osnov za njegovu smjenu.
- Posvećen rad Timova za zaštitu djece od nasilja značajno bi smanjio procenat nasilja i vandalizma, naročito u školama sa velikim brojem učenika - dodala je Kaluđerović.
Kako je rekla, i roditelji i zajednica moraju biti aktivno uključeni, jer škola sama ne može riješiti problem sa dubljim društvenim uzrocima. 
Iz MPNI su kazali da je Strategijom za reformu obrazovanja (2025-2035) definisana vizija obrazovanja, glavni ciljevi i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti. 
Oni su naveli da će, kroz konkretne intervencije na nivou škola, kroz taj projekat unaprijediti kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, sa fokusom na najranjivijim grupama djece i mladih.
- Strategija, koja će pokrivati period od deset godina, postaviće temelje za dalji razvoj i modernizaciju obrazovnog sistema u skladu sa savremenim trendovima i potrebama tržišta rada - rekli su iz MPNI i dodali da je strategija obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. 
Iz MPNI su poručili da je kvalitetno obrazovanje ključno za smanjivanje siromaštva djece i obezbjeđivanje ljudskih resursa sa adekvatnim znanjem i vještinama za ubrzavanje razvoja Crne Gore u svim oblastima.

MPNI: Posvećeni smo reformama; Kaluđerović: Dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Vjerujem da je snaga u umrežavanju i međusobnoj podršci, jer svi dijelimo isti cilj: da obrazovanje učinimo dostupnim, kvalitetnim i jednakim za svako dijete - poručio je učitelj Sava Kovačević i organizator Međunarodne konferencije „Svijet obrazovanja briše granice“ koja je u Baru, u hotelu Princes, okupila oko 100 nastavnika, direktora i obrazovnih lidera iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske.
Ovaj događaj je organizovala Asocijacija lidera i nastavnika ANN&amp;LN sa prostora Zapadnog Balkana, s ciljem da se podstakne dijalog o budućnosti obrazovanja u digitalnom dobu.
Kako su saopštili organizatori, ovogodišnja tema, „Vještačka inteligencija u obrazovanju“, otvorila je mnoga pitanja o ulozi nastavnika, etici primjene tehnologije i važnosti očuvanja ljudskog pristupa učenju, a učesnici su kroz interaktivne radionice, panele i razmjene iskustava, zajednički promišljali kako obrazovanje može izgledati danas iz šest različitih uglova: nastavnika, učenika, roditelja, škole, zajednice i tehnologije.
Iz Srbije je stigla, učiteljica Željana Radojičić Lukić, koja je poručila da je željela da poveže nastavnike i pokaže da je saradnja jača od razlika.&nbsp;
- Posebno mi je drago što su crnogorski nastavnici prepoznali tu ideju i što je Crna Gora ponovo domaćin ove posebne konferencije. Kada se ljudi upoznaju i razumiju, nestaju predrasude, rađaju se poštovanje i mir - naglasila je ona.
Za Mirsadu Šabotić, nastavnicu iz Rožaja, konferencija ima i dublji smisao.
- Ova konferencija nije samo skup o obrazovanju, već prostor koji promoviše ljudskost, empatiju i vrijednosti što čine osnov svakog istinskog učenja - ocijenila je ona.
Učesnica iz Bosne i Hercegovine, Žanela Paži, već šesti put dio je ovog događaja.
- Čast mi je i veliko zadovoljstvo što sam šesti put dio ovog divnog susreta. Tema Vještačka inteligencija u nastavi izuzetno je važna, jer mijenja tradicionalnu ulogu nastavnika i traži razmišljanje, kreativnost, timski rad i etički pristup. Zato smo ovdje, da učimo, sarađujemo i zajedno rastemo - navela je Paži.
Svoje očekivanje podijelila je i Milica Petklieva, koja nosi titulu najbolje nastavnice iz Skoplja.
- Konferencija u Baru je donijela novu energiju kroz razmjenu stručnih iskustava, saradnju sa kolegama iz regiona i sticanje znanja koja će obogatiti naš rad u učionici. Odlučila sam se da učestvujem jer vjerujem u snagu profesionalnog povezivanja i zajedničke ideje koje mogu unaprijediti obrazovanje u svim našim državama - rekla je ona.
Ovaj skup je, cijeni nastavnica, više od konferencije.
- Ovo je prilika za iskreno druženje, podršku i osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj nastavničkoj porodici - dodala je Petklieva.
Učitelj Sava Kovačević je poručio da razlike nestaju kada se ljudi povežu.&nbsp;
- Ostaje ono najvažnije, zajednička želja da djeci pružimo svijet u kojem će učiti srcem i razumom - zaključio je on.
Organizatori su naglasili da će, tokom četiri dana konferencije, učesnici stvarati mrežu znanja, razumijevanja i podrške, pokazujući da obrazovanje nadilazi granice država i jezika.

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

Dok romske organizacije i aktivisti svake godine podsjećaju na važnost očuvanja jezika kao temelja identiteta, institucije u Crnoj Gori na ovaj dan ćute - poručio je izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih Elvis Beriša povodom Dana romskog jezika.
On je ukazao da se ovaj dan danas obilježava širom svijeta, te da je ustanovljen s ciljem očuvanja i promocije jednog od najstarijih i najbogatijih evropskih jezika, koji i dalje ostaje na marginama institucionalne podrške u Crnoj Gori. No, kako je istakao, u Crnoj Gori nema obilježavanja, nema programa u školama, nema medijskog prostora - kao da romski jezik ne postoji.
- Upravo je to i problem na koji često podsjećamo kroz aktivnosti i projekte - nepostojanje romskog jezika u obrazovnom sistemu, u kulturnim institucijama i javnim politikama - podvukao je Beriša.
Romski jezik, kao i svaki drugi, je, poručuje on, nosilac kulture, tradicije i identiteta.
- Zato očekujemo da država prepozna važnost njegovog očuvanja i uvrsti ga u obrazovne programe, barem kroz izborne predmete ili sekcije u školama - istakao je Beriša.
Iako je Crna Gora potpisnica brojnih međunarodnih dokumenata o zaštiti manjinskih jezika, romski jezik, ustvrdio je on, i dalje nema status koji zaslužuje.
- Ne postoje udžbenici, nema obučenog nastavnog kadra, a kao posljedicu često imamo djecu iz romske zajednice koja odrastaju bez mogućnosti da čitaju i pišu na svom maternjem jeziku - dodao je izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih.
U Izvještaju Evropske komisije koji je juče predstavljen prepoznat je, kaže on, značaj njegovog imenovanja za prvog sudskog tumača za romski jezik u Crnoj Gori.
- Ali se naglašava nedostatak u činjenici da romski jezik još nije dio obrazovnog sistema i preporučuje se jačanje promocije i institucionalne podrške romskom jeziku i kulturi - naveo je Beriša.
Phiren Amenca, kako je rekao, podsjeća da je jezička raznolikost bogatstvo društva, a ne prijetnja.
- Očuvanje romskog jezika mora postati zajednička odgovornost - institucija, obrazovnih ustanova, medija i civilnog sektora. Ovaj dan ne smije biti samo datum u kalendaru, već podsjetnik da je svaki jezik vrijedan i da njegovo postojanje zavisi od toga koliko smo spremni da učimo jedni od drugih - podvlači Beriša.
Nadaju se, kaže, da će sljedećeg 5. novembra moći da istaknu pomak i da će ponosno pohvaliti zajednički trud svih nas, a koji se tiče odavanja priznanja romskom jeziku.
- Čestitamo Dan romskog jezika! - Baxtalo o đive amare romane čhibako! - zaključio je Beriša.

Beriša: Kao da romski jezik ne postoji - nema obilježavanja, programa u školama, medijskog prostora...

U vremenu kada vještačka inteligencija sve snažnije ulazi u učionice, laboratorije i svakodnevni život, jedno pitanje postaje ključno – da li tehnologija služi čovjeku ili čovjek polako postaje njen dodatak? Na to i srodna pitanja pokušali su da odgovore učesnici FUNK govornice na temu „Vještačka inteligencija – podrška ili prijetnja obrazovanju?“, saglasni da AI nije ni spas ni prijetnja već ogledalo ljudske svijesti i vrijednosti.&nbsp;
- Univerzitet 2050. neće biti samo zgrada, već spoj stvarnog, virtuelnog i personalizovanog svijeta učenja. AI mentori biće dio svakog studenta, ali uloga profesora biće važnija nego ikad – da uče mlade kako da misle i osjećaju, a ne samo kako da koriste alat - istakao je dr Ljubiša Bojić sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.
On smatra da cilj nije da AI zamijeni razmišljanje, kreativnost i empatiju, već da nas oslobodi administrativnih ograničenja.
- Najveća opasnost nije u tome da AI misli umjesto nas, nego da prestanemo da mislimo sami. Ako ne uskladimo AI sa ljudskim vrijednostima, rizikujemo obrazovni sistem u kojem će efikasnost nadvladati empatiju. Učimo AI da prepozna naše vrijednosti, jer od toga zavisi da li će obrazovanje ostati ljudsko - poručio je Bojić.
Prof. dr Vuk Vuković istakao je da je „pitanje razvoja vještačke inteligencije trenutno i tehničko i sociološko pitanje – jer se društvo još uvijek privikava na njenu sveopštu prisutnost“.
- Vrlo brzo će vještačka inteligencija postati univerzalno etičko pitanje, odnosno pitanje moralnog rezonovanja – ne na nivou normativne etike, već na nivou moralnog razvoja pojedinaca - kazao je Vuković.
On je upozorio da „posebna opasnost nekritičke primjene i tehničke upotrebe vještačke inteligencije proizlazi iz činjenice da se, kao društvo, još uvijek borimo sa korišćenjem medija prethodne generacije – društvenih mreža i svih fenomena koje su one donijele, poput informacijskih poremećaja i govora mržnje“.
- Svako od nas ko predaje, piše, uči, stvara ili istražuje već osjeća da se pred njegovim ekranom mijenja ne samo alat, već i način mišljenja. AI više nije novotarija s margine, već zajednički prostor u kojem se prepliću tehnologija, etika i pedagogija – često bez jasnih granica. Posebno pitanje, u tom kontekstu, biće i ono koje se tiče stvaralačke i umjetničke produkcije - zaključio je Vuković.
Prof. dr Dijana Vučković istakla je da „vještačka inteligencija u obrazovanju nije čarobni štapić, već lupa koja ima potencijal da uveća i dobre i loše prakse“.
- Ako ne promijenimo način na koji učimo i poučavamo, algoritmi bi mogli ubrzati stare greške. Ali ako se usmjerimo na razvoj kritičkog mišljenja, mogu se otvoriti potpuno novi putevi razumijevanja - kazala je ona.
Vučković je dodala da vještačka inteligencija može pomoći učenicima da uče brže, ali ih ne smije lišiti pitanja o svrsi učenja.
&nbsp;- Nije problem što vještačka inteligencija ulazi u učionice – naprotiv, ona može biti ‘čarobni pomoćnik’. Problem nastaje ako iz učionica izbacimo radoznalost i ako ne podučavamo moralno rezonovanje. Tehnologija može biti moćan saveznik obrazovanja, ali samo ako ostane u službi čovjeka, a ne obrnuto - zaključila je Vučković.
Debata je otvorila i brojna pitanja publike o ulozi i granicama tehnologije u obrazovanju, potvrdivši da je ključna odgovornost i dalje na čovjeku – kako će koristiti alate koje je sam stvorio.

Vještačka inteligencija nije ni spas ni prijetnja već ogledalo ljudske svijesti i vrijednosti

Siguran sam da u našoj najljepšoj Crnoj Gori ima mjesta za sve i da je ova zemlja po tome prepoznata, kazao je predsjednik Romskog Savjeta Mensur Šaljaj u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;
Šaljaj za naš portal govori o trenutnom položaju romske zajednice, napretku u obrazovanju romske djece, ali i o ključnim izazovima – zapošljavanju, stanovanju i diskriminaciji.&nbsp;
Posebno je istakao značaj političke participacije Roma, smanjenje izbornog cenzusa i mogućnost garantovanog mandata u Skupštini Crne Gore kao sredstava za sistemska rješenja i bolji položaj zajednice.
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutni položaj romske zajednice u Crnoj Gori – da li se nešto značajno promijenilo u posljednjih nekoliko godina?
Šaljaj: Mogu slobodno da kažem da u pojedinim oblastima ima pomaka, dok u drugima možda čak i nazadujemo. Na primjer, ima boljitka kada je u pitanju obrazovanje romske djece u Crnoj Gori. Znatno je veći broj djece u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok smo nazadovali u pogledu diskriminacije prema romskoj zajednici i etničke distance, koja iznosi preko 75 odsto. Siguran sam da u našoj najljepšoj Crnoj Gori ima mjesta za sve i da je ova zemlja po tome prepoznata. Kada su objavljeni podaci o ovako visokoj stopi etničke distance prema Romima, bio sam iznenađen. Kao krovna institucija Roma u Crnoj Gori, mnogo smo radili na predstavljanju pozitivnih primjera iz naše zajednice, na tome da ljude vrednujemo po kvalitetu. Međutim, sama napetost i nestabilnost u zemlji, smatram, rezultirali su ovako visokim procentom.&nbsp;
Portal ETV: Koji su najveći problemi sa kojima se Romi danas suočavaju (zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje)?
Šaljaj: Nijesam siguran da li je veći problem zapošljavanje ili stanovanje. Siguran sam da su to dva ključna izazova sa kojima se suočava veliki dio romske zajednice. Mnogi koji završe i visoke škole ostaju na evidenciji ZZZ-a bez posla. Ponekad budu uključeni u civilni sektor na par mjeseci kroz projekte, ali kasnije ponovo ostaju bez zaposlenja. Time, nažalost, demotivišemo mlađe generacije koje na tom primjeru vide da, bez obzira na obrazovanje i pismenost, ako „nemaš nekoga“, teško dolaziš do posla. Smatram da relevantne institucije moraju pronaći model zapošljavanja visokoobrazovanih Roma i da ti ljudi svojim radom opravdaju mjesto u tim institucijama, jer jedino preko njih možemo sistemski pomoći zajednici. Kroz civilni sektor takođe se može doprinijeti, ali veće beneficije imaju same NVO nego romska zajednica.
Što se tiče stanovanja, to je posebno osjetljiva i široka tema. Romi, prema posljednjem popisu, žive u 17 opština Crne Gore. Siguran sam da u svakoj od njih postoje porodice koje i dalje borave u limenim ili drvenim barakama koje prokišnjavaju, bez osnovnih uslova za život. Mnogi i dalje nemaju pristup struji, vodi i kupatilu. Smatram da prostora za napredak ima i da je dovoljna volja nadležnih institucija kako bi Romi živjeli dostojanstveno u našoj zemlji.
Portal ETV: Koliko su uspješne strategije i akcioni planovi Vlade za integraciju Roma? Da li se sprovode dosljedno?
Šaljaj: Kada se pogledaju strategije i planovi, na papiru uvijek postoji napredak, dok je u praksi i na terenu taj napredak veoma mali. Smatram da strategiju treba pretočiti u konkretna djela: izaći na teren, razgovarati sa zajednicom i uvjeriti se da li zaista postoji pomak. U dokumentima se uglavnom prikazuju procenti zasnovani na uzorku određenog broja ljudi, a oni najčešće pokazuju napredak. Ja se sa tim ne bih u potpunosti složio. Najviše se zajednici može pomoći kroz neposredan rad na terenu i direktnu saradnju sa ljudima.
Portal ETV: Zašto, po Vašem mišljenju, Romi još uvijek nemaju svog predstavnika u Skupštini?&nbsp;
Šaljaj: Ovo je ključno pitanje za sam proces inkluzije Roma u Crnoj Gori. Do 2019. godine nijesmo imali partiju niti političkog predstavnika Roma u Crnoj Gori, niti smo imali dovoljan kadar i osobu spremnu da preuzme tako ozbiljnu i odgovornu ulogu. Smatram da je od 2019. pa do danas bilo sasvim dovoljno vremena da političke partije isprave ovu diskriminaciju nad nama. Siguran sam da mnogim partijama najviše odgovara da Romi nemaju svog predstavnika, jer bi samim ulaskom jednog poslanika iz naše zajednice morali da se mijenjaju brojni zakoni, a i mnogo više sredstava bi se izdvajalo za Rome i same njihove partije ne bi dobile glas romske zajednice.&nbsp;
Portal ETV: Da li mislite da bi garantovani poslanički mandat za Rome bio rješenje, kao u nekim drugim zemljama?
Šaljaj: Siguran sam da bi. Mnogi problemi bi se rješavali kroz inicijative našeg poslanika, mnogo više bi se govorilo o izazovima naše zajednice, a i izdvajalo bi se više sredstava od kojih bi zajednica imala konkretne benefite. Na primjer, na Kosovu Romi imaju zagarantovani mandat i uz mali broj glasova uspijevaju da uđu u Skupštinu. Zahvaljujući tome, mnogo više govore o svojim problemima i dobijaju veća izdvajanja za boljitak zajednice.
Portal ETV: Ima li dovoljno mladih Roma koji su spremni da se aktivno uključe u politiku i zagovaraju interese zajednice? 
&nbsp;
Šaljaj: Radimo na osposobljavanju kadra za političku participaciju Roma i na njihovom postepenom uključivanju u politiku, tamo gdje najbolje mogu da zastupaju interese zajednice. Potreban nam je kadar za ovako ozbiljnu temu, i mogu da kažem da nam za sada ide dobro. Imamo dobar broj mladih koji su aktivni kroz različite programe Romskog savjeta, civilnog sektora i Demokratske partije Roma, čiji sam ja predsjednik.
Portal ETV: Koliko je povećan broj romske djece koja završavaju osnovnu i srednju školu?
Šaljaj: Kada je u pitanju osnovno obrazovanje, skoro 90% djece iz romske zajednice pohađa školu. Zahvaljujući medijatorima, taj broj je u stalnom porastu, jer su oni spona između zajednice, škole i centra za socijalni rad. Takođe, i Zakon o obaveznom osnovnom obrazovanju dao je veliki doprinos ovom procentu. Do ove godine, jedan medijator je pratio do 70 učenika, što je bio veliki teret. Kao Romski savjet, uputili smo inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da se broj smanji na 35 učenika po medijatoru. Ministarka Anđela Jakšić Stojanović je usvojila naš predlog, čime smo olakšali rad medijatora i povećali njihov broj, na čemu joj se zahvaljujem.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, imamo rast od 30% u odnosu na ranije, što potvrđuje da radimo dobar posao kroz motivaciju i različite radionice o značaju obrazovanja.
Portal ETV: Da li je diskriminacija prema Romima danas manja nego ranije, i šta bi još trebalo da se uradi da se smanji?&nbsp;
Šaljaj: Nažalost, i dalje je veoma izražena, kako u javnom prostoru, tako i na društvenim mrežama. Svjedoci smo da su prije nekoliko dana dvojica pripadnika romske nacionalnosti bila napadnuta na društvenim mrežama od strane pojedinih influenserki, koje su ih lažno optužile da su „kradljivci djece“ iz Turske. U stvarnosti, oni su UNICEF-ovi i Monstatovi aktivisti na terenu.
Još jedan vid diskriminacije je prikriven, a ogleda se u izbjegavanju upisa djece u školama koje pohađa veći broj romske djece. Na primjer, djeca sa naselja Konik, kojima je po mjestu stanovanja najbliža Osnovna škola „Božidar Vuković Podgoričanin“, često bivaju upisana u druge škole, a roditelji insistiraju da ih ispišu iz te škole, upravo zbog prisustva romske djece. Smatram da je ovo prikrivena diskriminacija sa kojom se suočavamo i koja može postati ozbiljan društveni problem. Crna Gora je multinacionalna, multikulturalna i multivjerska zemlja, a Konik (Vrela ribnička) je upravo po tome bio poznat.
Portal ETV: Koji su prioriteti Romskog savjeta?&nbsp;
Šaljaj: Jedan od najvećih prioriteta je politička participacija Roma u Crnoj Gori, odnosno smanjenje cenzusa za predstavnike naše zajednice sa 0,7 na 0,35 odsto, kao što je to dato i drugoj manjinskoj zajednici brojčano jednakoj nama.
Drugi prioritet je standardizacija romskog jezika u obrazovnom sistemu, kao i osposobljavanje kadra iz zajednice da u budućnosti predaje romski jezik. Ako već nije moguće standardizovati ga u potpunosti, onda makar da bude izborni predmet kroz fakultativnu nastavu. Smatram da upoznavanjem sa našim jezikom, kulturom i identitetom, možemo srušiti mnoge predrasude i stereotipe.
Treći prioritet je zapošljavanje visokoobrazovanih Roma i Romkinja, kao svijetlih primjera zajednice, koji bi motivisali mlađe generacije na nastavak obrazovanja.
Portal ETV:Na koji način građani i institucije mogu konkretno da pomognu boljoj integraciji Roma?
Šaljaj: Smatram da je potrebno da nas građani prvo upoznaju prije nego što nas osude. U svakoj zajednici ima različitih ljudi, pa tako i u romskoj. Umjesto podjela, treba da se rukovodimo principom „čovjek – ne čovjek“.
Kada su u pitanju relevantne institucije, potrebno je da imaju više sluha za romsku zajednicu i da sarađuju sa Romskim savjetom, kao krovnom institucijom Roma u Crnoj Gori. Mi smo izabrani od strane naroda i naš zadatak je da ih predstavljamo i pomažemo im. Dok god budem na čelu Savjeta, radiću na tome da ukazujem na probleme, nudim rješenja i dajem sve od sebe da ih institucije razmotre i sprovedu.

Vjera Ljuljđuraj

Napredak u školama, ali diskriminacija i dalje veliki problem Roma u Crnoj Gori

Iako Crna Gora ima veliki broj visokoobrazovanih ljudi, prema podacima Monstata 8.149 građana je nepismeno. Stručnjaci upozoravaju da je to porazno za društvo u kojem raste broj visokoškolaca, te da je sistem zakazao, jer pismenost nije samo poznavanje slova, već i osnova za ravnopravno učešće u savremenom društvu.
Prema podacima Monstata, više od osam hiljada građana u Crnoj Gori je nepismeno. Većina nepismenih su starija lica, sa značajno više žena nego muškaraca, a najčešće žive u većim gradovima poput Podgorice, Bijelog Polja i Pljevalja. Ti podaci predstavljaju disbalans, jer imamo veliki broj visokoškolaca, kaže profesorica književnosti, Olga Komatina. Sistem je, smatra ona, negdje zakazao.
- Nijedan čovjek bez elementarne pismenosti ne može da obavlja ni jedan posao u eri savremene komunikacije u današnjem svijetu i ako postoji toliki broj nepismenih onda zaista jeste naša greška i treba stalno da radimo nešto konkretno da se to ne bi događalo - ističe ona.
Lektorka, Jelena Marković, saglasna je da se u sistemu nešto mora mijenjati. U Crnoj Gori se nikad nije više pisalo, a manje vodilo računa o jeziku i moramo voditi računa o tome, jer je lijepa riječ javno dobro, poručuje Marković.
- U današnje vrijeme vidite i mlade i obrazovane koji nisu sposobni da kažu što misle, a da bude razumljivo: da se ne oslanjaju na poštapalice, da ne koriste sleng u izražavanju, da razumiju razliku, jer to je danas jedan od pokazatelja pismenosti - smatra Marković.
Kada je riječ o obrazovnoj strukturi u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, prema poslednjem popisu stanovništva 2023. godine bez završene škole su 4732 građana, završeno osnovno obrazovanje jma 90.819 građana, odnosno 17,8 odsto stanovništva, srednje obrazovanje 269.641, odnosno 52,8 odsto stanovništva i visok nivo obrazovanja ina 26,2 odsto stanovništva starijeg od petnaest godina.

Uprkos velikom broju visokoškolaca, 8.149 građana je nepismeno

"Mama, Jeleni je sastav napisao 'čatđipi'. Rekla je da će i meni pjesmicu tako za sjutra, na temu 'moja mama'".
"Šta joj je rekla učiteljica?".
"Ništa, dopalo joj se".
"Nije primijetila da sastav nije iz njene glave?"
"Ne znam… Ne".
Da će se ovo dešavati predvidio je prije dvije godine Ilon Mask, vlasnik Tesle, SpejsEksa (SpaceX), platforme Iks (X) i kompanije xAI za vještačku inteligenciju.
- To je novi svijet. Doviđenja, domaći - napisao je na mreži Iks, piše Radio Slobodna Evropa.
ChatGPT je program zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Može da piše tekstove, odgovara na pitanja, rješava zadatke iz matematike.
Sve više se koristi za školske zadatke pa učenici ne moraju da čitaju lektire - mogu ih naći prepričane, ne moraju da prevode tekstove - ChatGPT će to uraditi umjesto njih, ima jasna uputstva za crtanje, slikanje... A piše i pjesme.
Nastavnici upozoravaju na rizike oslanjanja na gotove odgovore koje djeca preuzimaju bez kritike, dok stručnjaci i roditelji razmišljaju kako postići balans između tehnologija i intelektualnog razvoja djece.
Iz Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo nisu odgovorili na upit Radio Slobodne Evrope (RSE) da li postoje smjernice o korišćenju vještačke inteligencije u obrazovnom sistemu.
<h2>"Samo ukucate neku temu i on vam da sastav"</h2>
- Samo ukucate: napiši sastav na temu, na primjer, "kako sam provela raspust" i kažem da sam bila na moru i na planini i on mi da verzija koliko hoću - priča za RSE Lara, djevojčica iz sedmog razreda.
Kaže da ponešto izmijeni "da nastavnica ne posumnja".
Za razliku od nje, gimnazijalka Tara Popović kaže da ne koristi ChatGPT.
- Mislim da je nepouzdan. Čula sam da često daje pogrešne odgovore. Moja generacija ga koristi za rješavanje zadataka ili pisanje sastava, kao i za svakodnevne stvari - broj taksija, lokaciju... - navodi Popović.
Za RSE dodaje da oni koji ga koriste za školu često ne provjere informacije.
- Mislim da ga ne bi trebalo koristiti za pisanje sastava. Time slabi već opala kreativnost i stvaraju se pogrešne navike za budućnost - rekla je Popović.
<h2>Imaju li nastavnici dileme ko je autor</h2>
Nastavnica crnogorskog jezika književnosti Sara Šćepanović kaže da u radu sa djecom od 11 do 14 godina često primjećuje upotrebu ChatGPT-a.
- Vidim kada dijete donese rad koji stilski i gramatički značajno odskače od njegovog uobičajenog izražavanja, kada nije u skladu s prethodnim nivoom pismenosti. Primijetim upotrebu ekavice, koju dijete inače ne koristi, kroatizam i slično - istakla je Šćepanović.
Smatra da ovakva praksa može biti štetna ako zamijeni dječji trud i kreativnost.
- Ako dijete preskoči procese samostalnog razmišljanja i pisanja, gubi priliku da razvija kritičko mišljenje i donosi sopstvene zaključke - kaže Šćepanović za RSE.
Audio-knjige su, prema mišljenju Šćepanović, korisne jer djeca na taj način uče da slušaju, bolje razumiju tekst i vremenom postaju sigurniji govornici.
- Problem nastaje kada posegnu za gotovim rješenjima – kao što su prepričana djela na internetu i slično. Preveliko oslanjanje na takve izvore smanjuje njihovu motivaciju za samostalni rad i razvoj kreativnosti - navodi Šćepanović.
Ako alati stalno "odrade posao umjesto njih", dolazi do usporavanja kognitivnog razvoja, upozorava.
- Djeca mogu da izgube sposobnost izražavanja – i pisanjem i govorom - upozorava Šćepanović.
Zato je, smatra, bitno djeci ukazati na dobre ali i na loše strane tehnologije.
- Problem nije ako djeca iskoriste ChatGPT za dobijanje neke ideje, problem je kada se koristi kao zamjena za sopstveno stvaralaštvo - smatra Šćepanović.
<h2>Izazov i za roditelje</h2>
Roditelji su, ipak, po pitanju upotrebe vještačke inteligencije, u dilemi - između podrške tehnologiji i straha od uticaja na razvoj djece.
Ivana je majka djece u petom i drugom razredu i, kako navodi za RSE, zabrinuta je zbog svega što online svijet nudi mladima.
- Ovaj napredak ne može zaobići djecu. Ali, iako novi alati mogu biti korisni za proširivanje znanja strahujem da nekontrolisana upotreba može dovesti do toga da djeca izgube naviku da razmišljaju, zaključuju, primjene prethodna znanja... pa na kraju i da izgube i maštu i kreativnost - rekla je ona.
Njena starija ćerka, kaže, zna da koristi GPT.
- Ne koristi ga za rješavanje školskih zadataka i kao roditelj ću se truditi da to održimo što duže - kaže Ivana.
<h2>IT stručnjak: "Ne ograničavati - ta bitka je unaprijed izgubljena"</h2>
Mihailo Backović, koji je godinama u IT sektoru, kaže da nije jednostavno prepoznati da li je neki tekst napisala vještačka inteligencija (AI) ili dijete.
- Algoritmi su napravljeni da oponašaju ljudsko izražavanje, pa možemo samo govoriti o vjerovatnoći, ne o sigurnom zaključku - naveo je Backović.
Naša djeca će živjeti i raditi u svijetu u kojem će sarađivati sa AI tehnologijama – i dužnost društva je da ih za to pripremimo, kaže za RSE stručnjak Backović.
Smatra da škole ne treba da ograniče upotrebu AI jer je to bitka koja je već izgubljena.
- AI je već tu i to je stvarnost na koju se moramo navići - ističe Backović.
Upozorava da ni crnogorski, a ni globalni obrazovni sistem nije spreman za tu budućnost.
- Moramo hitno shvatiti da budućnost nije u gomilanju znanja i memorisanja činjenica, već u razvoju ključnih sposobnosti: brzog učenja, izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti i liderstva - ističe Backović.
Predlaže praktične načine integracije vještačke inteligencije.
- Na primjer, umjesto da insistiramo da djeca pišu sastave, mogli bismo dati temu ChatGPT-ju da napiše sastav, a onda učenicima zadati da pronađu logičke ili činjenične greške u tom tekstu. Time ih učimo da analiziraju, kritički misle i razvijaju medijsku pismenost - navodi Backović.
Backović ističe dvije ključne opasnosti: pretjerano povjerenje u algoritme i nepripremljeni obrazovni sistem.
- Već sada se javlja tendencija da AI posmatramo kao autoritet. To je opasno jer i algoritmi griješe - rekao je Backović.
Naglašava da se mora zadržati kritički odnos prema sadržaju koji dobijemo AI alatima.
- Ako uvedemo AI u škole, a ne transformišemo ciljeve obrazovanja, rizikujemo da djecu učimo onome u čemu će ih algoritmi brzo nadmašiti – ako već nisu - smatra Backović.
<h2>Je li AI pogubna za kreativnost poput poezije?</h2>
Pjesnikinja Tijana Radulović za RSE kaže da se u poeziji, osjeća ono što dolazi iz suštine, a ne iz forme.
- Djeca su najkreativniji ljudi zato vjerujem da vještačka inteligencija, bez obzira na broj apdejta, nikad neće moći da im parira - smatra Radulović.
Kako kaže, djeca kreativnost crpe iz nečeg dubljeg, iznutra – a to nadilazi svaki algoritam.
- Zato je bitno da ih zaštitimo od prečica koje, ako se predugo koriste, mogu negativno uticati – ne samo na kognitivni, već i na emocionalni razvoj - rekla je Radulović.
Ipak izražava sumnju da će obrazovni sistem to prepoznati.
- Ne znam možemo li to očekivati od sistema u kojem se, i prije ChatGPT-a, dešavalo da roditelji djeci pišu pjesme i domaće zadatke - kazala je Radulović.
Dio pjesmice, s početka priče, koju je ChatGPT napisao na temu "Moja mama":
I kad sam tužna ili me boli, 
njeno "dođi" najviše mi godi.
Nekad se ljuti, al’ nikad za dugo, 
zagrli čvrsto i zaboravim tugu.
Moja mama ne piše pjesme kao ja, 
ali svaka njena riječ – pjesma je sva.

"Doviđenja domaći zadaci": Kad ChatGPT piše umjesto đaka

Više od 75 odsto djece školskog uzrasta ne pohađa školu u ratom razorenom Sudanu, saopštila je organizacija Save the Children.
Nova studija ove nevladine organizacije procjenjuje da 13 miliona djece ne pohađa školu, od ukupno 17 miliona djece školskog uzrasta u zemlji u kojoj se bilježi jedna od najgorih obrazovnih kriza na svijetu.
Oko sedam miliona učenika upisanih u škole nemaju pristup obrazovanju zbog sukoba ili raseljavanja, a šest miliona uopšte nije ni upisano u školu.
Od aprila 2023, u sukobima u Sudanu poginule su desetine hiljada ljudi, raseljeni su milioni i uništena je infrastruktura zemlje, uključujući škole i bolnice.

Više od 75 odsto djece školskog uzrasta u Sudanu ne ide u školu

Mladi najčešće posežu za alkoholom ili psihoaktivnim supstancama zbog vršnjačke identifikacije - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspert za narkomaniju Dušan Raspopović.
Kako je pojasnio, najčešće se dešava da prva konzumacija ili prva zloupotreba uvede mladu osobu u svijet zavisnosti, a posljednje vrijeme se bilježi i drastičan porast upotrebe psihoaktivnih supstanci kod mladih.&nbsp;
Mladi u Crnoj Gori najčešće probaju drogu između 13 i 16 godine, dok je bilo slučajeva da i mlađa djeca, kaže Raspopović, već od 11 ili 12 godina budu u problemu zbog alkohola ili psihoaktivnih supstanci.
- Nažalost zadnjih godina se ta granica drastično promijenila i obično su to vršnjačke identifikacije, problemi u porodici, problemi u školi. Uzrast sam po sebi malo buntovnički i istraživački koji može biti negativan i mladi ljudi počinju da eksperimentišu. Samo to prvo probanje, ili prva zloupotreba može mladu osobu, što se najčešće i dešava, da uvede u svijet zavisnosti - rekao je Raspopović.
Smatra da je i kod mladih ljudi izgrađen karakter, te da zavisi od osobe do osobe koliko je sklona da podlegne pritiscima i na nagovor proba psihoaktivne supstance, ili pak da se odupre.&nbsp;
Dodaje da se bilježi drastičan porast upotrebe psihoaktivnih supstanci kod mladih, svih narkotika i alkohola, dok primat u posljednje vrijeme imaju, naglašava on, sintetičke droge.
- Mladi imaju osnovne podatke da je to štetno po zdravlje, da donosi niz negativnosti po pojedinca i po cijelu porodicu. Na kraju i društvo u cjelini, ali uvijek se dešava to da pomisli ,,hajde mogu da probam i mogu to da prekinem u svakom momentu”. Nažalost to su te varke zavisnosti, to su te varke zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, koje najčešće posle tih eksperimentisanja &nbsp;krajem osnovne i početkom srednje škole se završavaju ulaskom u svijet zavisnosti i nažalost ti ljudi kad dođu da zatraže stručnu pomoć je to 10, 12, do 15 godina - zaključio je Raspopović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscHMQ5QkWc4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raspopović: Bilo je slučajeva da djeca već od 11 ili 12 godina budu u problemu zbog alkohola ili psihoaktivnih supstanci

Iako svaki svoj javni nastup direktor Uprave policije koristi da istakne kako je završio pravni fakultet, žalosno je što ne zna elementarne stvari i opasno je kada se takva ličnost nalazi na poziciji direktora Uprave policije, jer je jako neodgovorno, neozbiljno, neprimjereno i nevaspitano napadati sud i skrivati se od odgovornosti, rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Nesporna je odgovornost odgovornost Uprave policije, kaže Radulović, u bjekstvu Miloša Medenice, dok su sva druga prebacivanja odgovornosti na druge adrese i skrivanja, kako kaže, su skrivanja direktora Uprave policije iza, kako kaže, institucionalnih slabosti.&nbsp;
- Skrivanje iza sudstva ili bilo kojeg drugo organa ne znači ništa bez prikrivanje sopstvene odgovornosti i nastavak jako neodgovornog i neprofesionalnog ponašanja. Policija je ta koja izvršava mjeru nadzora, policija je ta koja treba i operativno i taktički da prati sve ovakve situacije. Ovdje nije bilo previše filozofije, ovdje su laici znali da taj rizik od bjekstva Miloša Medenice, pa i Vesne Medenice, ako ćemo da budemo iskreni postoji, možda najviše u momentu izricanja presude, ukoliko ta presuda bude osuđujuća, a bilo je očekivano da ona bude osuđujuća. Podsjetiću da Miloš Medenica nije bio dostupan jedno vrijeme, da ne kažem da je bio u bjekstvu, jer eto da budem korektan - on nije bio dostupan kad je pokrenut ovaj postupak, pa se kasnije javio sam, njegova majka Vesna je uhapšena na aerodromu sa kartom u jednom pravcu, što je prilično ukazivalo, barem je takva sudska praksa, na opasnost od bjekstva i kada smo došli do situacije da se izrekne osuda sa tako visokim kaznama bilo je je očekivana procjena i operativna, a trebala je da slijedi i sa taktičkom procjenom nakon toga od strane policije da sve to isprati na odgovarajuçi način- rekao je Radulović.
 
Smatra da je policija trebala da pokrije lokaciju adrese na kojoj se nalazi Miloš Medenica jer je bjekstvo, kako tvrdi, bilo očekivano i rizik od bjekstva je bio veoma veliki što je, kako kaže, policija ignorisala.&nbsp;
- Jako je neodgovorno, neozbiljno, a negdje i neprimjereno i nevaspitano onako napadati sud zbog toga što nije završio postupak u roku od 3 godine. To jeste opravdana kritika, ali to nije nešto čime treba da se bavi direktor policije. Nije to nešto što treba da koristi direktor policije da bi se iza toga skriva i pokušao da zataška evidentne propuste u radu policije- zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ds4un_REZiU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Direktor UP neprimjereno napada sud i skriva se od sopstvene odgovornosti

Broj nezaposlenih u Njemačkoj u januaru je premašio tri miliona.
&nbsp;Prema podacima Savezne agencije za rad, u januaru je bilo nezaposleno 3,09 miliona ljudi, što je 177 hiljada više nego u decembru prošle godine.
Takođe, to je 92 hiljade više nego u januaru prošle godine, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Ovo je najveći broj nezaposlenih u januaru od 2014. Stopa nezaposlenosti porasla je u odnosu na prethodni mjesec 0,4 procentna poena, na 6,6 odsto.
&nbsp;- Trenutno je vrlo malo dinamike na tržištu rada. Početkom godine nezaposlenost je značajno porasla zbog sezonskih razloga i time ponovo premašila granicu od tri miliona - rekla je predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nahles.
&nbsp;Sezonski razlozi za porast nezaposlenosti su promjene u određenim ekonomskim aktivnostima u određenim periodima godine. Na primjer, zimi se smanjuje aktivnost u sektorima poput građevinarstva, poljoprivrede ili turizma, što privremeno povećava broj nezaposlenih.
&nbsp;Posljednji put u Njemačkoj je bilo više od tri miliona nezaposlenih u avgustu prošle godine. Prije toga, broj nezaposlenih bio je ispod tog praga više od deset godina.
&nbsp;Nezaposlenima je takođe postalo teže pronaći novi posao. Broj otvorenih radnih mjesta prijavljenih agencijama za zapošljavanje pao je na 598 hiljada, što je 34 hiljade manje nego prije godinu.
&nbsp;U januaru je, prema statistikama, 1,14 miliona ljudi u Njemačkoj primalo naknadu za nezaposlenost.

Više od tri miliona nezaposlenih u Njemačkoj

Skupština Crne Gore je juče, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona koji zajedno sa propratnim materijalima broje ukupno 4.457 stranica. Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija, kazala je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović. 
Prema njenim riječima, ovim se dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini: da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.
- Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova i tri poslanika opozicije. Druga sjednica trajala je 16 minuta – dovoljno da se izglasa još pet zakona na predlog poslanika. Iako smo više puta imali priliku da svjedočimo kršenju demokratskih principa i parlamentarnih procedura, urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, „ćutke“ na plenumu usvaja čak 25 zakona - podsjeća Gvozdenović. 
Na sjednici je ministarka evropskih poslova poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji „nijesu samo tehnički, već sistemski“. 
Ipak, navodi Gvozdenović, za dio poslanika nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem. 
- Među zakonima o kojima se na plenumu ništa nije čulo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica… - ističe zamjenica izvršnog direktora CDT-a. 
Kako kaže Gvozdenović, ovakva loša praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom izglasavanja tzv. IBAR zakona, nakon čega je „pretrčavanje“ zakonskih rješenja postalo modus operandi ovog saziva parlamenta. 
- Negativna iskustva sa dijelom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i drugih propisa kojima se, i po preporukama Evropske komisije, moramo ponovo vraćati, nijesu bila dovoljna opomena Vladi i Skupštini Crne Gore. Zakoni se i dalje ne pripremaju na vrijeme, niti u transparentnom i inkluzivnom procesu, onako kako to priliči demokratskim društvima - ističe Gvozdenović. 
Gvozdenović smatra da, iako dio poslanika i poslanica zasigurno smatra da su ovakvim postupanjem „položili“ administrativni ispit brzine u usvajanju zakona, njihov je zadatak i obaveza da kroz raspravu omoguće građanima i građankama uvid u rješenja koja direktno utiču na njihov svakodnevni život.
Za građane, poručuje ona, nema nevažnih zakona, a evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za donošenje propisa za, prosječno, četiri minuta, bez razgovora, uključivanja javnosti i uvažavanja stručnih mišljenja – jer se takva praksa, prije ili kasnije, uvijek vraća na štetu društva.
- Naša Skupština zaboravlja da su upravo transparentne i inkluzivne zakonodavne procedure jedan od temeljnih principa evropske demokratije. Da se parlament zaista htio ponašati evropski, zakoni bi najprije bili pročitani, zatim temeljno razmotreni kroz raspravu, a njihovi efekti jasno objašnjeni građanima — jer je to suština odgovorne i demokratske vlasti - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Neslavni rekord parlamenta - 25 zakona za 87 minuta; Odluka da se ne vodi rasprava još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura

Tag: obrazovanje