Vujović: Više od 1,47 miliona eura za angažovanje saradnika na poslovima koje nije mogao realizovati kadar MKM; Lalović Bojanić: To je bila partijska akcija

Sredstva u iznosu od 1.476.791 euro, opredijeljena za ugovore o djelu, korišćena su za angažovanje stručnih saradnika na pomoćnim poslovima koji nijesu mogli biti realizovani postojećim kadrovskim kapacitetima Ministarstva kulture i medija, a koji su bili neophodni za sprovođenje zakonom utvrđenih nadležnosti i programskih aktivnosti resora, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.

Vujović je to saopštila u parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Zoje Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović je tražila objašnjenje kako je i za koje potrebe ovoliki novac utrošen, ako je to mnogo više nego što su potrošile svih 12 institucija kulture zajedno.

Vujović je rekla da naveden iznos ne obuhvata samo aktivnosti Ministarstva kulture i medija, kao organa državne uprave već 112 nacionalnih javnih ustanova kulture čiji se programi i aktivnosti finansiraju iz istog budžetskog okvira.

-  Na taj način prikazani troškovi predstavljaju zbir angažovanja koja su sprovedena u okviru cjelokupnog resora kulture, a ne pojedinačno trošenje jednog organa. Ovo iz razloga, jer su i sredstva za rad nacionalnih ustanova kulture, u skadu sa Zakonom o budžetu obezbijeđenja Ministarstvu kulture i medija, kao posebnoj potrošačkoj jedinici - kazala je Vujović.

Ona je rekla da su u 2024. godini, izdaci po osnovu isplate ugovora o djelu bili 1.476.791 eura, od čega je za izvršenje aktivnosti Ministarstva kulture i medija iz budžeta i donacija 303.829,69 dok je za aktivnosti javnih ustanova ukupno izvršenje iz budžeta i donacija 1.172.791 euro. 

Prema njenim riječima, sredstva su korišćena za angažovanje osoba na pomoćnim poslovima koja nijesu mogla biti realizovana redovnim kadrovskim kapaciteima Ministarstva kulture i medija, a koji su, tvrdi, bili neophodni za sprovođenje zakonom utvrđenih nadležnosii i programskih aktivnosli Ministarstva. 

- Na ovaj način sredstva su korišćena u skladu sa zakonskim propisima i internim pravilom Ministarstva, a angažovanja po ugovoru o djelu su doprinijela ostvarivanju propisane nadležnosti Ministarstva - naglasila je Vujović.

Kada su u pitanju ustanove kulture sa navedenog izdatka, Vujović kaže da su najvećim dijelom vršene isplate za programske aktivnosti koje se odnose na isplatu autorskih honorara za izvođenje predstava iz redovnog repertoara i premijera koncerata u oblasti umjetničke muzike, realizaciju i produkciju međunarodnih i domaćih izložbi kao angažovanje fizičkih radnika koji su neophodni za sprovođenje arheoloških istraživanja i konzervatorskih mjera. 

- U tom smislu iznos koji je naveden predstavlja ukupnu vrijednost angažovanja za čitav resor kulture u okviru nadležnosti Ministarstvaa kulture i medija, a ne samo za rad Ministarstva kao organa državne uprave - zaključila je Vujović.

Bojanić Lalović je rekla da je među ugovorima angažman osobe sa srednjom medicinskom školom za obavljanje poslova koji se odnose na "jednodnevne obuke za predstavnike medija na temu rodne ravnopravnosti, pravni i institucionalni mehanizmi podsticanja rodne ravnopravnosti i položaj žena u medijima".

- Bez želje da govorim o pojedincu, srednji medicinski kadar za 3.900 eura po jednom ugovoru i 200 eura po drugom - da li ima stručne reference u oblastima rodnih politikama. Po mojoj logici može obavljati ove poslove - rekla je Blojanić Lalović.

Smatra da ovo, ne samo da kompromituje ozbiljnost državne politike prema rodnoj jednakosti, već šalje poruku da ovako važan segment društvenog razvoja se svodi na formalizaciju, ili improvizaciju.

- A rekla bih, ministarko, na jednu partijsku akciju - ističe poslanica DPS-a.

Kao drugi sporni ugovor navela je angažman profesora italijanskog jezika za obuku za definisanje ključnih karakteristika i razlika mobilnog novinarstva u odnosu na klasično.

- Rekla sam partijska akcija - svi su ovi ugovori isplaćeni u oktobru 2024. godine, nakon nikšićkih izbora. Mogli bismo to dovesti u vezu - naglasila je Lalović Bojanić.

Vujović je odgovorio da ne vjeruje da je neko od njenih saradnika iz Direktorata za medije izabrao u komisiju ili strategiju rodne ravnopravnosti nestručnu osobu, ili koje nea dodne obuke na tom polju.

Radi se, kako je rekla, o "izuzetno poznatoj i uvaženoj aktivistkinji u oblasti rodne ravnopravnosti" koja je angažovana da obuči novinare kako da se izvještava o medijskoj strategiji.

- Apsolutno odbacujem mogućnost da je to povezano ili sa partijskim zapošljavanjem ili izborima u Nikšiću - poručila je Vujović, dodajući da ona nije birala te osobe već njeni saradnici.

Ovdje, tvrdi, isključivo vladao princip meritokratije.

"Uvaženi svi kriterijumi za dodjela statusa istaknuti kulturni stvaralac"

Vujović je odgovorila na dopunsko pitanje Lalović Bojanić kako tumači  činjenicu da je status istaknuti kulturni stvaralac dodijeljen osobi koja je u više navrata javno iznosila stavove koji negiraju crnogorski identitet i državne simbole i da li smatra da takvo ponašenje može.

- Za Uredbu koja je usvojena na Vladi - tu su procedure jasne i o statusu je razmatrala komisija od sedam članova, od kojih su neki predsjednici velikih udruženja umjetnika, predstavnici najvećih kulturnih institucija i oni su donijeli odluke uvažavajući sve kriterijume. Apsolutno je sve bilo prema zakonu i poslovniku o radu. Pored 30 lica koje nose status istaknuti kulturni stvaralac još 15 lica je ponijelo tu laskavu titulu - kazala je Vujović.

"Za sakralne objekte izdvojeno 382.000 eura"

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč pitala je što, u svjetlu Nacionalnog programa za razvoj kulture 2023-2027. godine, Ministarstvo namjerava uraditi povodom očuvanja sakralne baštine Crne Gore s obzirom na brojne, višedecenijske devastacije toga važnog segmenta duhovnog nasljeđa naše države?

- Radi li se izvještaj o stanju u toj oblasti, jesu li nadležne službe obišle teren i ustanovile stanje? Kad možemo ocekivati taj izvještaj i ko bi ga mogao raditi - pitala je Vuković Kuč.

Vujović je rekla da Ministarstvo kulture i medija kontinuirano daje doprinos da zaštiti i očuva svoja kulturna dobra, jer sakralno nasljeđe predstavlja, kako je rekla, važan segment kulturne baštine koja obuhvata objekte i komplekse različitih konfesija i vjerskih zajednica koje žive u državi Crnoj Gori.

- Svjesni činjenice da je određeni broj kulturnih dobara sakralnog karaktera pretrpio degradacije u posljednje tri decenije, naročito u kontekstu neadekvatnih intervencija, rješavanju ovog problema pristupamo na prvom mjestu kroz identifikaciju uzroka. U navedenom periodu do ekspanzije ovakvih aktivnosti došlo je usljed odsustva komunikacije što od strane vlasnika/držaoca kulturnih dobara, tako i od strane nadležnih ustanova kroz ćutanje administracije. Donošenje Rješenja o obustavi radova i vraćanja u prvobitno stanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara često ne proizvodi krajnje dejstvo budući da Uprava u svojoj nadležnosti nema mogućnost sprovođenja procedure uklanjanja objekata. U navedenom se ogleda odsustvo sistemskog pristupa pri reagovanju na nelegalne građevinske aktivnosti. Praćenje stanja kulturnih dobara shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara sprovodi se procesom revalorizacije i odnosi se na sve vrste kulturnih dobara - saopštila je Vujović.

U pitanju je, kako je rekla, proces definisan 2010. godine imenovanjem Zakonom, kada je postupak praćenja stanja poistovjećen sa kompleksnim postupkom uspostavljanja zaštite, koji iziskuje angažovanje većeg broja lica iz oblasti struke i prava.

- Iz navedenih razloga, u praksi je do danas za manje od deset kulturnih dobara sproveden postupak revalorizacije - kazala je Vujović.

U odnosu na navedene probleme, posljednjih pet godina pristupilo se, tvrdi Vujović, intenziviranju komunikacije, posebno između vlasnika/držaoca kulturnih dobara sakralnog karaktera i Uprave za zaštitu kulturnih dobara. 

- Dokumentacija Uprave u ovom kontekstu svjedoči o tendenciji blagovremenog pribavljanja dokumentacije za potrebe sprovođenja mjera na ovom značajnom segmentu kulturnih dobara i aktivnoj komunikaciji u toku sprovođenja konzervatorskih mjera na istima - dodala je Vujović.

U izuzetnim situacijama, kada navedeno nije slučaj, ili po pitanju ranijih neadekvatnih intervencija, Uprava, kaže Vujović, sprovodi redovne i vanredne aktivnosti iz aspekta svoje nadležnosti, u okviru kojih na osnovu utvrđenog stanja donosi Rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje i o tome obavještava nadležne inspekcije (Inspekcija za kulturna dobra i Građevinsku inspekciju).

- Takođe, kroz postupanja, u većoj mjeri insistira se i ukazuje na potrebu uvažavanja načela saradnje u inspekcijskom nadzoru, kako bi se obezbijedio sistemski pristup reagovanja u slučaju sprovođenja nezakonitih aktivnosti na kulturnim dobrima - rekla je Vujović.

Prema njenim riječima, Uprava je intenzivirala rad na procesu revalorizacije, odnosno praćenju stanja kulturnih dobara i donošenju Rješenja o utvrđivanju statusa kulturnog dobra sa zaštićenom okolnom u odnosu na Zakon o zaštiti kulturnih dobara. 

- Rad na izradi elaborata koje predstavljaju preduvaz za donošenje Rješenja, podrazumijeva sprovođenje terenskog obilaska kulturnog dobra u cilju ocjene stanja i očuvanosti, analizu dostupne dokumentacije i arhivske građe, a sve u cilju propisivanja adekvatnih mjera zaštite. Za ove potrebe završeni su elaborati za kulturna dobra na teritoriji opštine Pljevlja i Podgorica, i započeti su formalni postupci donošenja rješenja - istakla je Vujović.

Dodaje da, uvažavajući značaj sakralnog nasljeđa Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija sprovodi kontinuirano sufinansiranje projekata kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara koji raspisuje Vlada Crne Gore. 

- Preko Javnog konkursa za Program zaštite iz kategorije sakralne baštine, podržan je značajan broj projekata, a uložena finansijska podrška za njihovu realizaciju u periodu od 2023. do 2025. godine je 1.168.500 eura. Samo u 2025. godini kroz ovaj Program opredijeljeno je 929.000 eura za 65 projekata čiji je cilj unapređenje stanja i promocije kulturne baštine, a od čega je za sakralne objekte izdvojeno 382.000 eura. Imajući u vidu sve navedeno, jasna je opredijeljenost ovog resora kada je u pitanju očuvanje ovog važnog segmenta naše kulturne baštine - zaključila je Vujović.

"Potreban sistematski pristup obnovi i konzervaciji Starog grada Bara"

Ministarka Vujović kazala je da je Stari grad Bar složen kulturno-istorijski lokalitet sa velikim brojem objekata koji zahtijevaju pažljiv, stručan i individualan pristup konzervaciji i obnovi. Iako su do sada ostvareni značajni rezultati i obnovljeni pojedini važni objekti, nedostaje, navodi ona, sistematičan i planski pristup u cjelokupnoj valorizaciji i uređenju prostora.

Vujović je ukazala da je Stari grad Bar zbog posjedovanja izuzetnih kulturnih vrijednosti zakonom zaštićen kao kulturno dobro od nacionalnog značaja, a od 2010. godine zbog prepoznatih univerzalnih vrijednosti nalazi se na Tentativnoj listi UNESCO baštine, što mu, ističe, daje preporuke za potencijalni upis na UNESCO listu svjetske baštine.

Ministarka je rekla da su posljednjih 10 godina od sredstava obezbijeđenih iz inostranih fondova i Opštine Bar, kao i sufinansijskom podrškom Ministarstva kulture i medija, obnovljeni brojni objekti među kojima su Palata 85, koja je dobila funkciju kreativnog haba.

- Arhiepiskopska palata za funkciju arheološkog muzeja, Ljetnja pozornica, crkva Svete Katarine, freskopis crkve Svetog Nikole. Ove godine Ministarstvo kulture i medija je kroz Program zaštite za 2025. godinu sufinansiralo 75.000 eura za dva projekta i to objekat 112, ulazna kula sa crkvom i objekat 160 vojni toranj - kazala je Vujović, odgovarajući na pitanje poslanice Bošnjačke stranke (BSCG) Edine Dešić da li Vlada ima plan da konačno krene u projekat pune valorizacije Starog grada - jednog od najvažnijih turističkih resursa Bara, ali i Crne Gore.

Ono što se prepoznaje kao problem je, ističe ona, nedostatak plana i programa dosadašnjih, ali i daljih intervencija i aktivnosti u Starom gradu Baru. 

- Stari grad predstavlja kompleksan lokalitet sa velikim brojem objekata i specifičnih prostora, gdje svaki ponaosob zahtijeva poseban arheološko–konzervatorski pristup. Iako je proizveo značajne rezultate, i neke od najvrjednijih objekata stavio u funkciju, dosadašnjem pristupu nedostaje sistematičnost u kontekstu valorizacije cjelokupnog Starog grada i planiranja adekvatnih sadržaja u okviru istog - ocijenila je Vujović.

Potrebno je, ističe ona, predvidjeti planski pristup intervencijama u Starom gradu, gdje bi prva faza podrazumijevala raščišćavanje prostora, potom analizu stanja svih labilnih partija/objekata i njihova sanacija, da bi se tek nakon toga stekli uslovi za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju pojedinačnih objekata u okviru kojih bi se planirali sadržaji koji bi unaprijedili naučnu, kulturnu i turističku ponudu Starog grada. Ove procese, kao i sve buduće, pratila bi naučna istraživanja. 

- Ovakav sistematski pristup moguće je obezbijediti izradom strateškog dokumenta za njegovo dugoročno upravljanje, Plana upravljanja Starog grada Bara, u kontekstu čega se Ministarstvu kulture i medija krajem 2024. godine obratila Opština Bar inicijativom za izradu Plana upravljanja - kazala je Vujović.

Ona je istakla da je i u 2016. godini ovo Ministarstvo izdvojilo 12.000 eura za izradu menadžment plana urbane cjeline Stari grad Bar, čiji je nosilac izrade bio Arhitektonski fakultet UCG. Izrađen je nacrt ovog dokumenta, a Ministarstvo će, najavila je Vujovič, u saradnji sa Opštinom Bar intenzivirati aktivnosti na realizaciji ovog značajnog strateškog dokumenta, a s ciljem da se u saradnji sa Opštinom Bar i drugim relevantnim subjektima, pokrenu svi procesi u cilju analize mogućnosti i definisanja potrebnih koraka za upis Starog grada Bara na UNESCO listu svjetske baštine.

- Koristim priliku da napomenem da je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara u članu 6 propisano da su svi subjekti i držaoci kulturnih dobara, uključujući i vjerske zajednice, dužni da čuvaju, štite, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju - zaključila je Vujović.