Više nevladinih organizacija, koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge uputile su danas inicijative predsjedniku Skupštine, Andriji Mandiću, i ministarki kulture i medija Tamari Vujović, trežeći od njih da, shodno svojim nadležnostima, doprinesu zakonitoj primjeni medijskih zakona i zaštite proces imenovanja članova Savjeta Agencije za AVM usluge od političkih i pravnih manipulacija
- Podsjećamo da je posljednja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kojom se dokumentacija NVO i CANU proglašava nepotpunom, pravno neutemeljena i predstavlja opasan presedan. Svi akti su uredno potpisani od strane ovlašćenih lica, a ni Zakon ni javni poziv ne traže dodatne interne odluke upravljačkih tijela- poručuju iz nekoliko NVO.&nbsp;
Ukazuju da se ista zakonska procedura primijenila prilikom izbora članova Savjeta Gradske RTV Podgorica, bez ikakvih osporavanja validnosti, iako su, kako ističu, u oba slučaja korišćeni identični obrasci i dokumentacija.
- Ovakav selektivan pristup otvara prostor za pravnu nesigurnost i politički voluntarizam, ali i prijeti da ugroz primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti. Pozivamo predsjednika Skupštine i ministarku kulture i medija da bez odlaganja dostave pojašnjenja i mišljenje Administrativnom odboru, te time spriječe dalju zloupotrebu zakonskog procesa i osiguraju primjenu važećih medijskih zakona koje je Skupština usvojila u okviru tzv. IBAR zakona- poručuju iz NVO.&nbsp;
Ovo, poručuju, nije tehničko pitanje već duboko političko i od presudnog značaja za nezavisnost medijskih institucija i vladavinu prava u Crnoj Gori.
- Nastavićemo da informišemo i javnost, kao i relevantne organizacije, uključujući Delegaciju EU u Crnoj Gori, koja je već reagovala na ove netransparentne pokušaje opstrukcije medijskih zakona- navode u saopštenju koje potpisuju: Goran Đurović, Media centar, Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG), Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Mustafa Canka, NVO „Ul Info“, Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar, Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro, Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu. Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic, Boris Nedović, NVU Centar sjevera i Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Više NVO pisalo Mandiću i Vujović: Selektivan pristup izboru članova Savjeta otvara prostor za pravnu nesigurnost i ugrožava primjenu evropskih standarda

Kulturna baština predstavlja snažan most saradnje između Crne Gore i Poljske, a očuvanje, konzervacija i restauracija, kao ključni faktori njene zaštite, pružaju velike mogućnosti za zajedničke projekte i stručne razmjene, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović tokom sastanka sa rektorom Univerziteta u Vroclavu, prof. Robertom Olkievičem, u okviru zvanične posjete Poljskoj, saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.
Vujović je podsjetila da je Sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Poljske o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja i nauke potpisan 2021. godine.
- Saradnja sa Varšavskim univerzitetom na arheološkim istraživanjima na lokalitetima Carine i Gradina u Risnu realizuje se od 2000. godine. U prvih 11 godina, u ime Crne Gore, istraživanjima je rukovodio Regionalni centar za zaštitu spomenika kulture, dok je kasnije tu ulogu preuzeo Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a na osnovu Ugovora koji omogućava kontinuitet istraživanja- navela je Vujović.
Rektor Univerziteta u Vroclavu predstavio je tu instituciju, izražavajući zainteresovanost za uspostavljanjem saradnje sa Crnom Gorom, imajući u vidu nedostatak kadrova u našoj državi u oblasti zaštite kulturne zaštite.
Tokom sastanka je razgovarano o jačanju saradnje između Crne Gore i Poljske u oblasti konzervacije i restauracije pokretne i nepokretne kulturne baštine, kao i arheologije.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, razmijenjena su i iskustava i dobre prakse u zaštiti bibliotečke građe, starih rukopisa i arhivske građe, kao i dobre prakse u zaštiti i prezentaciji kulturne baštine.
Razgovarano je i o mogućnostima za buduće akademske i institucionalne veze između Ministarstva i Univerziteta u Vroclavu, kao i potencijalnim zajedničkim projektima i razmjeni stručnjaka i studenata.
Tokom posjete, ministarka je obišla Univerzitet i Muzej Univerziteta, a u delegaciji su bile i Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu, Milena Mumin, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Poljskoj, kao i Ivana Medenica, predstavnica Centra za konzervaciju i arheologiju. Sastanku je prisustvovala i otpravnica poslova Poljske, Malgožata Lakota Micker.
- Ova posjeta prvi je korak ka uspostavljanju saradnje i sa Univerzitetom u Vroclavu, čiji će predstavnici biti učesnici Konferencije o dostignucima u arheologiji Crnogorskih i Poljskih arheologa i stručnjaka u oblasti kulturne baštine, a koja će se 27.maja odrzati u Kotoru, u organizaciji Ambasade Republike Poljske u Crnoj Gori- poručeno je iz Ministarstva.

1250x600

Vujović u Vroclavu: Kulturna baština most saradnje između Crne Gore i Poljske, pojačati akademske i institucionalne veze

Ministarstvo kulture i medija (MKM) još od januara ignoriše <a href="https://etv.me/drustvo/za-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva">revizionističku emisiju</a> pod nazivom „Kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku“ u režiji „TV Hram“, a koja je u djelo sprovedena uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije. Iz resora, kojim rukovodi Tamara Vujović iz Demokrata, Portalu ETV je u januaru rečeno da <a href="https://etv.me/drustvo/mkm-jos-nije-u-toku-da-srpska-crkva-i-drzava-svojataju-crnojevica-stampariju-i-oktoih">nijesu upoznati sa najavom</a>, niti sadržajem ovog uratka - te da će na naša pitanja odgovoriti kad se o tome informišu. To su kazali iako je više medija izvijestilo o ovom slučaju, a najava emisije objavljena na zvaničnom sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske. - Nismo upoznati sa najavom navedene emisije, niti sa sadržajem iste. Nakon što se upoznamo (informišemo), odgovorićemo Vam - rečeno je u januaru Portalu ETV iz resora čija je obaveza, više nego ičija, da prati rad medija. S obzirom na to da odgovor ni mjesec i po kasnije nijesmo dobili, Portal ETV je u petak - 7. marta ponovo uputio pitanja MKM. Za odgovor smo, kao i prvog puta, ostali uskraćeni. <h2>OTIMAČINA</h2> Zahvaljujući crnogorskoj dinastiji Crnojević Crna Gora je, krajem 15. vijeka, dobila štampariju - i to samo nekoliko decenija nakon Gutenbergove. Ipak štamparija, koja predstavlja naš neobrisiv trag u vječnosti - zajedno sa prvom odštampanom knjigom „Oktoih“ na Balkanu, 2025. godine je povod za realizaciju projekta kojim se to kulturno i istorijsko blago pripisuje drugom narodu i državi. Zato i ne čudi što je projekat prisvajanja crnogorskog kulturnog i istorijskog blaga realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije, ali ni činjenica da su urednici ove emisije za sagovornika odbrali neumornog prvoborca u otimačini i reinterpretaciji istorije - mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića. On je u ovom uratku, između ostalog, izjavio da je štamparija Crnojevića započela epohu „srpskog“ štamparstva, iskoristio priliku da prisvoji prvu odštampanu knjigu „Oktoih“, ali i Ivana Crnojevića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6" data-rendition-name="original" width="1077" height="657" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović"> </figure>  - Crnojevića štamparija, koja je počela u posljednjoj deceniji 15. vijeka, započela je jednu epohu srpskog štamparstva, koja je bila izuzetno značajna i u kulturnom i u duhovnom pogledu. I u tom smislu Oktoih, kao prva knjiga, prvi se pominje i nekako mu pripada prednost u svakom pogledu, mada i druge knjige koje su štampane u Crnojevića štampariji ne zaostaju po svojoj suštinskoj vrijednosti za Oktoihom prvoglasnikom - izjavio je, između ostalog, Joanikije Mićović u ovom uratku. On je iskoristio i priliku da prisvoji Ivana Crnojevića. - Ne samo da nas vraća starim korijenima, nego nas prosto uvijek ukorenjuje, daje nam jednu sigurnost, jednu izvjesnost, jednu otvorenu perspektivu za našu budućnost. Onaj narod koji stvara kulturu, on će i da opstane i u smislu identiteta, ali u smislu zajednice, u smislu Crkve, države. Dakle, sve će očuvati onaj narod koji se bavi kulturom i duhovnošću. Ne živi čovjek samo o hljebu, nego o svakoj Riječi koja izlazi iz usta Božijih - toga su bili izuzetno svjesni naši preci, naročito u doba Nemanjića i poslije Nemanjića. Tu tradiciju duhovnosti očuvali su ponajviše naši manastiri, naši arhijereji, sveštenici, igumani, monaštvo, ali ponekad i istaknuti, značajni ljudi iz našeg naroda, kao što je bio Ivan Crnojević, kao što je bio Božidar Vuković, kao što su mnogi drugi bili u našem narodu - rekao je Mićović, čije riječi su objavljene i na zvaničnom sajtu MCP. <h2>REAKCIJA NEOPHODNA, ALI I TEŠKA ZA OČEKIVATI</h2> Da je reakcija MKM nužna, ali i da je ne očekuje, u razgovoru za Portal ETV je u januaru poručio istoričar Vukota Vukotić. - Naravno da je nužno da Ministarstvo kulture i medija, ali i druge institucije promptno reaguju na ovo. No, nažalost teško to možemo očekivati od ovakvih institucija - ocijenio je Vukotić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.0028%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnuzno-da-mkm-i-drugi-reaguju-na-grub-pokusaj-falsifikovanja-istorijskih-cinjenica-ali-to-od-njih-tesko-mozemo-ocekivati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> I nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Tatjana Knežević-Perišić tada je pozvala resornu ministarku Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije, te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja. Ona je podsjetila da je upravo Vujović isprva odbila podizanje spomenika bivšem i pokojnom mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali da se onda naprasno predomislila i poništila sopstveno rješenje. - Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - navela je Knežević-Perišić, između ostalog, u tadašnjem reagovanju. <h2>DIO SRPSKE NACIONALNE POLITIKE</h2> To što je ovaj projekat realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije istoričara Vukotu Vukotića, kako nam je kazao ranije, uopšte ne čudi - jer je sve to dio njihove nacionalne politike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335" data-rendition-name="original" width="1050" height="522" loading="lazy" alt="TV HRAM"> </figure>  - Potrebno je imati jedinstven i čvrst politički odgovor na ovaj problem - udruživanjem svih institucija kulture u državi, ali i ostalih koji mogu da doprinesu - podvukao je Vukotić. On je, u razgovoru za Portal ETV u januaru, ustvrdio da pokušaji preuzimanja crnogorskog nasljeđa traju decenijama, ali i da se čini da su sada jači i beskrupulozniji. - U tom duhu dolazi i izjava padobranskog episkopa u tzv. srpskom štamparstvu. Svako ko i ovlaš poznaje prilike zna da je ćirilično štamparstvo u 15. vijeku dio države Crnojevića i samim tim dio crnogorskog kulturnog nasljeđa - naveo je tada Vukotić dodajući da čak i revizionizam podrazumijeva neku reinterpretaciju činjenica - a da je u ovom slučaju u samom naslovu saopštena puka neistina. <h2>ČISTO CRNOGORSKO NASLJEĐE</h2> Da se ovdje radi o čisto crnogorskom nasljeđu govori, kako je podvukao, i činjenica da je upravo gospodar Ivan Crnojević stvorio, za potrebe svoje države, Zetsku mitrpoliju - nezavisno od Srpske patrijaršije, koja je prestala da postoji 1459.godine. - Još prije njega, Stefanica Crnojević ratovao je protiv srpske despotovine i pobijedio ih u tri rata. Takođe zabilježen je slučaj da je mitropolit zetski sa Prevlake, početkom 15. vijeka, skočio sa broda u more samo da ne bi išao sa Despotomu Srbiju - naglasio je Vukotić. Znajući sve ovo, istoričar je ukazao da je demonstriran grub pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.

Anja Ivanović

MKM od januara ignoriše uradak u kojem srpska crkva i država svojataju Crnojevića štampariju i „Oktoih“

Crna Gora dobro stoji kada je riječ o kulturnom prepoznavanju, sinonim je za kulturu i istoriju, nacionalne ustanove kulture i lokalne samouprave prave sjajne rezultate, a najveći uspjeh Ministarstva kulture i medija je taj što procese pokreće suštinski i temeljno.
To su neke od poruka ministarke kulture i medija dr Tamare Vujović, koja je gostovala u Bojama jutra na Televiziji Vijesti.
Kazala je da je u Crnoj Gori kao zemlji koja više od trećine BDP-a duguje turizmu, potrebno da kulturni proivodi i sadržaji budu vrijedni cijene i vremena.
- Najbolji primjer za to da Crna Gora jeste zemlja turizma, ali i zemlja u koju se dolazi zbog kulture, je veliki broj ulaznica, koje su ove godine prodali Pomorski muzej i Narodni muzej. Targete u Nacionalnom planu razvoja kulture za 2026. godinu već smo premašili. To znači da turista u Crnu Goru ne dolazi samo zbog odmora, već i da posjeti naše festivale, nepokretnu kulturnu baštinu - istakla je Vujović.
Naglasila je da je Crna Gora poslala snažnu poruku regionalne saranje i dobre povezanosti kada je bila domaćin sastanka Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope i kada je usvojena Hercegnovska deklaracija, kojom se ministri kulture obavezuju na bliže regionalno povezivanje, osnivanje zajedničkog fonda za kulturnu saradnju.
- Imali smo i dosta uspješan Samit ministara kulture, obrazovanja i nauke Zapadnog Balkana u organizaciji mađarskog ministra kulture i inovacija i otvorile su se konkretne teme, a osnovna je kako pomoći Zapadnom Balkanu u integracijama, kada je riječ o kulturi. Prvi naš naredni susret je Regionalni samit gdje će biti ministri kulture Zapdnog Balkana i Mađarske, ali i direktori kulturnih ustanova, koji će dalje produbiti saradnju - rekla je Vujović.
Saradnja sa Mađarskom, koncentrisana je, kako je dodala, na tri tačke, a to su razvoj kinematografije, čuvanje kulturne baštine i menadžment u muzejima i galerijama.
- Bili smo na otvaranju Evropske prijestonice kulture u Gorici i Novoj Gorici. Mi imamo kanditata, a to je grad Nikšić za 2030. godinu i uvijek je lijepo da vidimo kako se radi, koji su primjeri dobre prakse. Na svim sastancima smo vidjeli veliko opredjeljenje zemalja koje su već u Evropskoj uniji da pomognu Crnoj Gori da što prije postane članica - kazala je Vujović.
Prema njenim riječima Crna Gora je sinonim za kulturu i istoriju.
- Koliko god smo mala zemlja niko ne spori da imamo zaista bogatu kulturnu baštinu kojom se ponosimo, bogatu istoriju o kojoj pričamo, ali i plodno stvaralaštvo po kojem se prepoznajemo. Dobro stojimo kada je riječ o kulturnom prepoznavanju - sigurna je Vujović.
Kao najveći uspjeh resora na čijem je čelu vidi to što se stvari pokreću suštinski i temeljno.
- Vrijedno radimo na izmjeni tekstova sistemskih zakona u kulturi, a to su Zakon o kulturi i Zakon o zaštiti kulturnih dobara i uvjeravam vas da će to zaista biti kvalitetna zakonska rješenja - jasna je Vujović.
Smatra da se u segmentu kulturne baštine uvijek može uraditi više.
- Ovdje imamo objektivni problem, a to su ljudski resursi, odnosno nedostatak kadra. Skoro na nemamo nijedan CV koji se odnosi na humanističke nauke, što bi nam itekako moglo pomoći da brže i kvalitetnije stvaramo politike u oblasti kulturne baštine. Fale nam arheolozi, etnolozi, etnografi, istoričari umjetnosti, arhitekte - navela je Vujović.
Budžet Ministarstva kulture i medija ove godine uvećan je 12,8 odsto, odnosno 3,8 miliona što je pokazatelj da postoji razumijevanje za kulturu.
- Kao resorna ministarka bih rekla da nikad nije dovoljno novca za kulturu, ali moramo biti realni i uvažiti činjenicu da postoje prioriteti. Zakonom o budžetu je predviđeno da Crna Gora ne može da izdvaja manje od 2,5 odsto od ukupnog budžeta za kulturu. To je garantovanih 34, 35 miliona eura i sa time možemo biti zadovoljni - rekla je Vujović.
Pojasnila je da se sredstva najviše raspoređuju kroz konkurse, a u toku je analiza Konkursa za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, gdje postoji šest konkursnih linija.
- Povećanje stope PDV-a na knjige i ulaznice je dio šire fiskalne strategije, koja mora da donese prihod u budžet da bi ljudi imali veće plate, penzije, pa samim tim mogli da kupuju knjige, prate neke kulturne sadržaje. Istraživanja nam pokazuju da nije samo cijena ono što opredijeljuje da li će neko da posjeti neku ustanovu kulture ili kulturni događaj. Najmanje posjećeni su muzeji i galerije. U galerijama je ulaz besplatan, a muzeji imaju povoljnosti i više puta godišnje je slobodan ulaz - objasnila je Vujović.
Istakla je da nacionalne ustanove kulture i lokalne samouprave u svojim planovima razvoja kulture prave sjajne rezultate.

Vujović: Suštinsko i temeljno pokretanje procesa najveći uspjeh MKM, vrijedno radimo na izmjeni Zakona o kulturi i zašititi kulturnih dobara

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović učestvovala je na Samitu Zapadnog Balkana o kulturi i obrazovanju, koji je u Budimpešti organizovalo Ministarstvo kulture i inovacija Mađarske, saopšteno je iz MKM.
- Potencijal za kulturnu saradnju između Crne Gore i Mađarske najveći je u filmskoj industriji, jer je Budimpešta druga najtraženija filmska destinacija u Evropi – saradnja može pomoći da se dalje razvija crnogorska filmska industrija, a biće produbljena i u oblasti kulturne baštine"- poručila je ministarka.&nbsp;
Samit je otvorio ministar kulture i inovacija Mađarske Balaš Hanko.
Vujović je naglasila da fokusiranje na kulturne veze i saradnju predstavlja osnovni princip za izgradnju pozitivnih odnosa između društava i naroda našeg regiona i Evrope.
- Ponosni smo što dijelimo zajedničke vrijednosti unutar regiona i sa našom zemljom domaćinom, Mađarskom. Naše kulturno nasljeđe nas povezuje, jer kultura stvara sinergiju, a naše različitosti nas inspirišu. Crna Gora i Mađarska dugo njeguju intenzivnu kulturnu saradnju, posebno bih istakla Program kulturne saradnje između Ministarstva kulture i medija i Ministarstva kulture i inovacija Mađarske za period 2024–2027. Ovaj dokument ne samo da formalizuje naše veze, već otvara vrata za nove inicijative u oblastima muzike i izvođačkih umjetnosti, pozorišta, kinematografije, vizuelnih umjetnosti, književnosti i prevođenja- kazala je Vujović.
Potencijal za saradnju, kako je dodala, postoji posebno u filmskoj industriji, jer je Mađarska izvanredan primjer kako strateški pristup može transformisati zemlju u drugu najtraženiju filmsku destinaciju u Evropi.
- Zahvaljujući izuzetnim filmskim studijima, produkcije od Holivuda do Indije dolaze u Mađarsku. Crna Gora, sa druge strane, ima predivne, autentične i atraktivne lokacije, planina i primorja, što moze biti komplementarna ponuda. Zbog toga bi razmjena iskustava u ovoj oblasti bila od izuzetne vrijednosti. Zamislite samo potencijal- strane produkcije koje dolaze da snimaju duž naše obale, na lokacijama koje ne mogu pronaći nigdje drugo, stvarajući nova radna mjesta, podržavajući lokalnu ekonomiju i dodatno promovišući naše kulturno i prirodno nasljeđe- istakla je Vujović.
Takođe je spomenuta prednost koprodukcionih aranžmana, koji generišu više publike i više prihoda, kao i mogućnost formiranja striming platforme za kinematografije cijelog regiona, čime se stvara nova publika.
Kada govorimo o baštini, istaknuto je da su Boka i dijelovi Crne Gore, prije više od stotinu godina, kako je kazala, bili su dio Austro-Ugarske monarhije, a dio arhitektonskog nasljeđa iz tog perioda danas predstavlja važan segment crnogorske kulturne baštine.
- Utvrđenja, vojne kasarne, putevi, staze, arhivska građa, kartografija i fotografije nisu samo relikti prošlosti, već svjedoci naše zajedničke istorije i kulturnih veza. Naše zemlje dijele prošlost obilježenu granicama koje su često bile tačke susreta različitih uticaja, ali i zajednička iskustva, ratne istorije, tradicije, običaji i kulturni obrasci koji su oblikovali naš identitet. Nakon Drugog svjetskog rata, živjeli smo pod sličnim društvenim sistemima, dijeleći estetiku socijalističkog realizma u arhitekturi, umjetnosti, kulturi i svakodnevnom životu. Iskustva života pod različitim imperijama, socijalizmom i kapitalizmom omogućila su nam da izucimo najbolje, ali i prepoznamo najizazovnije aspekte različitih sistema- rekla je Vujović.
Ona je kazala da Crna Gora nema mnogo mladih stručnjaka koji se bave konzervacijom, zaštitom, restauracijom, arheologijom u oblasti kulturne baštine i zbog toga je prije nekoliko godina pokrenut program na Fakultetu likovnih umjetnosti, koji se bavi obrazovanjem mladih u ovoj oblasti.
- Važno je da stariji prenose znanje na mlađe generacije kako bi oni nastavili da čuvaju naše bogato naslijeđe. Zbog toga je veoma značajna veza kulture i obrazovanja. Zainteresovani smo da se povežemo sa Mađarskom u ovoj oblasti, da se naši studenti obrazuju na madjarskim univerzitetima u oblastima zastite kulturne bastine, i sa znanjem vrate kući- rekla je Vujović.
Kada je riječ o zajedničkom nasljeđu, poseban naglasak stavila je na nematerijalno kulturno nasljeđe.
- Folklor, muzika, narodne nošnje, usmena predanja, mnoštvo razlicitih jezika, običaja, predanja u ovom regionu su ono sto čini prostor višeznačnim i interesantnim. Ono što nas spaja su zajedničke, univerzalne vrijednosti koje treba snažiti i promovisati. Znanja o baštini, nematerijalnoj posebno, treba brižljivo istraživati, naučno obratiti i zatim prenositi budućim generacijama, čime i ona postaje, ne samo dio prošlosti, već veoma živa i bitna u budućnosti u čemu ‘Kuća mađarske baštine’ nudi odlične primjere- istakla je Vujović.
Samitu su prisustvovali i predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije.
- Na panelu su govorili i vladin komesar za unapređenje mađarske kinematografije Čaba Kael, direktor Muzeja likovnih umjetnosti Laslo Bean, generalni direktor Kuće mađarske baštine Mikloš Bot, koji su predstavili uspješne prijmere Mađarske u različitim oblastima kulture. Nakon izlaganja predstavnika zemalja i diskusije o modelima saradnje predloženo je organizovanje Regionalnog foruma kulture koji će okupiti eksperte iz pomenutih oblasti kulture, a koji bi bio platforma za razmjenu znanja i iskustava, pivezivanje i ostvarivanje konkretnih projekata i programa saradnje- zaključuje se u saopštenju.

Vujović: Potencijal za kulturnu saradnju između Crne Gore i Mađarske najveći je u filmskoj industriji

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović uputila je telegram saučešća povodom smrti Mirjane Maslovar, dugogodišnje radnice u oblasti kulture, profesorke filozofije, potpredsjednice Saveza građana CIVIS i bivše državne sekretarke Ministarstva kulture i medija.
- Mirjana Maslovar je dala značajan doprinos crnogorskoj kulturi i društvu, a njena posvećenost i ljubav prema umjetnosti, filozofiji, društvenom aktivizmu i dijalogu, ostaće trajna inspiracija svima koji su je poznavali. Maslovar je kao aktivistkinja bila pokretačica mnogih važnih tema o učešću i značaju žena u društvu. Svojim radom nastojala je da feminističke ideje učini razumljivim i prihvatljivim svim članovima društva, doprinoseći promociji ravnopravnosti i osnaživanju žena u Crnoj Gori - istakla je Vujović u telegramu saučešća.
Ona je dodala da su važnost društvenog dijaloga na važne teme, briga o socijalnoj i zdravstvenoj politici obilježile posljednje godine života Mirjane Maslovar.
- Njen doprinos crnogorskoj kulturi i društvenom razvoju služiće kao inspiracija budućim generacijama. Čuvaćemo sjećanje na Mirjanu Maslovar, koja je život posvetila izgradnji boljeg, solidarnijeg, duhovnijeg i tolerantnijeg crnogorskog društva - poručila je Vujović.
Ministarka je izrazila iskreno saučešće porodici, prijateljima i kolegama Mirjane Maslovar.

Vujović: Maslovar nastojala da feminističke ideje učini razumljivim i prihvatljivim svim članovima društva

Iz Ministarstva kulture i medija (MKM), kojim rukovodi Tamara Vujović koja dolazi iz redova Demokrata, Portalu ETV jutros je rečeno da nijesu upoznati sa najavom, niti sadržajem, <a href="https://etv.me/drustvo/za-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva">revizionističke emisije</a> pod nazivom „Kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku“ u režiji „TV Hram“, a uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije. Za sagovornika u projektu prisvajanja crnogorskog kulturnog i istorijskog blaga - štamparije Crnojevića na Cetinju - urednici ove emisije odabrali su neumornog prvoborca u otimačini i reinterpretaciji istorije - mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića koji je u tom uratku, između ostalog, izjavio da je štamparija Crnojevića započela epohu „srpskog“ štamparstva, iskoristio priliku da prisvoji prvu odštampanu knjigu „Oktoih“, ali i Ivana Crnojevića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6" data-rendition-name="original" width="1077" height="657" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović"> </figure>  Portal ETV je ovim povodom pisao resoru nadležnom za kulturu i medije, ali su nam oni, iako je više medija izvijestilo o ovom slučaju - a najava emisije objavljena na <a href="https://mitropolija.com/2025/01/14/kako-su-srbi-na-cetinju-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-svijetu-u-15-vijeku/">zvaničnom sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske</a>, kazali da o tome nijesu informisani. - Nismo upoznati sa najavom navedene emisije, niti sa sadržajem iste. Nakon što se upoznamo (informišemo), odgovorićemo Vam - odgovoreno je kratko Portalu ETV iz resora čija je obaveza, više nego ičija, da prati rad medija. Da je reakcija MKM nužna, ali i da je ne očekuje, prethodno je<a href="https://etv.me/drustvo/nuzno-da-mkm-i-drugi-reaguju-na-grub-pokusaj-falsifikovanja-istorijskih-cinjenica-ali-to-od-njih-tesko-mozemo-ocekivati"> u razgovoru za Portal ETV</a> poručio istoričar Vukota Vukotić. - Naravno da je nužno da Ministarstvo kulture i medija, ali i druge institucije promptno reaguju na ovo. No, na žalost teško to možemo očekivati od ovakvih institucija - ocijenio je Vukotić. I nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Tatjana Knežević-Perišić juče je pozvala resornu ministarku Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije, te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja. Ona je podsjetila da je upravo Vujović isprva odbila podizanje spomenika bivšem i pokojnom mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali da se onda naprasno predomislila i poništila sopstveno rješenje. - Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - navela je Knežević-Perišić, između ostalog, u jučerašnjem reagovanju. To što je ovaj projekat realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije istoričara Vukotu Vukotića, kako nam je kazao u razgovoru, uopšte ne čudi - jer je sve to dio njihove nacionalne politike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335" data-rendition-name="original" width="1050" height="522" loading="lazy" alt="TV HRAM"> </figure>  - Potrebno je imati jedinstven i čvrst politički odgovor na ovaj problem - udruživanjem svih institucija kulture u državi, ali i ostalih koji mogu da doprinesu - podvukao je Vukotić. On je, u razgovoru za Portal ETV, ustvrdio da pokušaji preuzimanja crnogorskog nasljeđa traju decenijama, ali i da se čini da su sada jači i beskrupulozniji. - U tom duhu dolazi i izjava padobranskog episkopa u tzv. srpskom štamparstvu. Svako ko i ovlaš poznaje prilike zna da je ćirilično štamparstvo u 15. vijeku dio države Crnojevića i samim tim dio crnogorskog kulturnog nasljeđa - naveo je Vukotić dodajući da čak i revizionizam podrazumijeva neku reinterpretaciju činjenica - a da je u ovom slučaju u samom naslovu saopštena puka neistina. Da se ovdje radi o čisto crnogorskom nasljeđu govori, podvlači on, i činjenica da je upravo gospodar Ivan Crnojević stvorio, za potrebe svoje države, Zetsku mitrpoliju - nezavisno od Srpske patrijaršije, koja je prestala da postoji 1459.godine. - Još prije njega, Stefanica Crnojević ratovao je protiv srpske despotovine i pobijedio ih u tri rata. Takođe zabilježen je slučaj da je mitropolit zetski sa Prevlake, početkom 15. vijeka, skočio sa broda u more samo da ne bi išao sa Despotomu Srbiju - naglasio je Vukotić. Znajući sve ovo, istoričar ukazuje da je demonstriran grub pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.

MKM još nije u toku da srpska crkva i država svojataju Crnojevića štampariju i „Oktoih“

Nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Tatjana Knežević-Perišić pozvala je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije i emisije „TV Hram“ o tome „kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku” - te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.7643%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fza-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portal ETV već čeka odgovore na pitanja ovim povodom iz resora Tamare Vujović.
- Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - poručila je Knežević-Perišić.
- Učenici osnovnih škola u Crnoj Gori znaju da je nijesu Srbi štampali no Crnogorci, zahvaljujući odvažnoj dinastiji Crnojevića, koja je, u okruženju Osmanlija i Mlečana, bosanskoga bana i srpskih despota, stvarala novo doba. Uz izgradnju novih gradova, manastira, crkvi, dvorova, prvi su na Balkanu, a drugi u slovenstvu, dvije godine poslije Krakova i trideset osam godina poslije Gutenberga, na Cetinju štampali „dušespasne knjige“ - ukazala je Knežević-Perišić.
Vispreniji srednjoškolci bi, dodaje ona, morali znati da je Ivan Crnojević slao monahe u Italiju da izučavaju tipografski zanat, što je kasnije uticalo da se pojava prve štamparije vezuje za njegovo ime, iako mu je sin Đurđe Crnojević, „Crnojzi gori gospodar”, bio taj koji je formalno otvorio prvu državnu štampariju.
- Uzalud mitropolit Joanikije, falsifikuje crnogorsku istoriju. Istorija je zabilježila da su Crnojevići ulagali toliko napora da opismene crnogorski narod, od starih zapisa “u svim oblicima latinske majuskule i minuskule, grčkoga pisma, a kasnije i ćirilice, koji se nalaze na cijelome prostoru Crne Gore”. Monah Makarije od Crne Gore, “po zapovijesti, gospodina mi Đurđa Crnojevića, pri preosvećenom arhiepiskopu zetskom, mitropolitu kir Vavili”, napravio je remek djelo crnogorske pismenosti.Sa sedam svještenika Zetske mitropolije, Makarije je sam pravio olovna slova, raskošnu grafiku i ilustracije, a Crna Gora ovim podvigom, ušla u malu Gutenbergovu galaksiju tada prosvijećenih država Evrope - podvukla je Knežević-Perišić.
Jasno je, kaže, zašto otimačima crnogorske kulturne baštine tako znači Oktoih.
- Zato što je remek djelo štamparstva, očuvano kroz vjekove i zato što dokazuje koliko je Crna Gora bila jedinstvena i unikatna u prostoru kojeg je gotovo pet vjekova kontrolisala Osmanska imperija. Dostignuća u tom malom, slobodarskom prostoru, kakav je bio crnogorski, junaštvo i podvizi dostojni antičkih, trn u oku su velikosrpskim kreatorima “sveta”, koji nikad neće biti realizovan u Crnoj Gori - istakla je ona.
Ukazala je da su Crnojevića štamparija, i Njegoševa štamparija, i Danilova štamparija, dio su crnogorskog kulturnog sistema vrijednosti, dio crnogorske kulturne baštine, dio napora tadašnjih vlasti da im stanovništvo bude obrazovano i svjesno sebe, a i drugih.
- Punih 530 godina kasnije, vlasti Crne Gore rade sve suprotno-dopuštajući otimanje i falsifikovanje crnogorske istorije, mitomanstvo, pseudoreligioznost, kako bi “pastva” živjela u laži i neznanju, s kojom je najlakše upravljati. Ali sve do jedne ure! U Boga se nadam, ta ura će brzo doći - zaključila je Knežević-Perišić.

Knežević-Perišić: Vujović da reaguje na novu istorijsku otimačinu Crkve Srbije - ili zaštiti sebe od poniženja i podnese ostavku

Sve što znamo iz medija, a tiče se izbora direktora RTCG-a, i sudskih presuda, ja mogu da apelujem i da podvučem da se sudske presude moraju poštovati, i da očekujem od pravosudnih i svih nadležnih organa da rade svoj posao i dovedu do pravosnažnih odluka, koje će onda svako morati poštovati. Nije da se mi krijemo, i da nećemo da reagujemo, nego Zakon o RTCG-u je takav da obezbjeđuje jednu autonomiju u upravljanju samim nacionalnim Javnim servisom, upravo da mi ne bi radili cenzuru, a da bi oni bili što nezavisniji, kazala je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, ministarka kulture u medija Tamara Vujović.&nbsp;
U 2024. godini Ministarstvo kulture i medija radilo je vrijedno, predano, i, po mišljenju ministarke Vujović, radilo je dobro kako u sektoru kulture, tako i u, kako tvrdi, u sektoru medija.&nbsp;
Set medijskih zakona je bio izazov, prisjeća se ona, jer su bili uslovljeni da svaki član tih zakona iskomuniciraju sa Savjetom Evrope i Evropskom komisijom, iz razloga, objašnjava ona, što ti zakoni moraju biti usaglašeni sa evropskim direktivama.&nbsp;
- Te zakone smo usvojili jednoglasno u parlamentu, i ti zakoni su bili jedan od argumenata da se dobije pozitivan IBAR, odnosno stepen ispunjenosti privremenih mjerila, a mogu da kažem da upravo zahvaljujući tome smo i zatvorili poglavlje 10, informaciono društvo i medije. To je nešto što ne samo da smo štrikirali i kazali da je to uspjeh, već to je zaista doprinijelo, i doprinjeće kvalitetu čitave medijske scene i regulative, kada se tiče medijskog prostora Crne Gore, što je izuzetno važno, ne zbog IBAR, ili zbog poglavlja, već zbog toga što smo mi jedno malo medijsko nebo, koje treba da bude uređeno na najbolji mogući način. Kada se govori o sektoru kulture, u tom dijelu smo započeli jednu temeljnu zakonodavnu aktivnost, i možemo reći da smo u fazi dva izrade Zakona o kulturi, zakona koji je važeći iz 2009. godine, i za ovih petnaestak godina se zaista mnogo toga u praksi pokazalo da su uska grla toga zakona koja smetaju i sektoru, smetaju i nama kao administrativcima, i sada smo već u jednoj fazi širokih konsultacija sa sektorom, institucijama, sa nezavisnom scenom, slobodnim umjetnicima, i sa svim akterima koji imaju šta da kažu da se taj zakon popravi - rekla je Vujović.
Sagovornica emisije "Na kraju" dana je naglašava da je Ministarstvo kulture i medija pripremilo Zakon o muzejskoj i bibliotečkoj djelatnosti , i takođe su formirali radnu grupu, kako navodi, koja radi na izradi Zakona o zaštiti kulturnih dobara.&nbsp;
Ministarstvo kulture i medija se trudilo, kaže Vujović, da javni servisi imaju podršku iz razloga da bi bili što nezavisniji od političkog ibilo kakvog drugog uticaja.
- To smo uradili kroz članove Zakona koji kažu kako će se birati članovi savjeta lokalnih javnih emitera, i kako će se birati članovi savjeta nacionalnog javnog emitera RTCG- a. Mogu da vam kažem da u tom dijelu, kada se tiče izbora za kandidate ispred nevladinih organizacija, ili strukovnih udruženja, da smo tu zaista postrožili kriterijume, tako da će najvažniji kriterjum biti, za buduće članove savjeta, koliko su oni stručni u oblasti medija, informisana i tako dalje, koliko su prljekata radili, a iz oblasti medija, i tu, pogotovu kada se tiče RTCG-a, Administrativni odbor Skupštine Crne Gore neće imati onu odlučujuću ulogu, koju je imao do sada, u smislu intervjuisanja i određivanja kandidata koji će proći prema plenumu, već će on biti jedan administrativni protočni bojler, ako mogu tako da se izrazim, koji će samo konstatovati koje su to nevladine organizacije, koji su to kandidati koji na osnovu strogih kriterijuma imaju najbolje reference da bi bili kandidati za članove savjeta. Smatram da je to nešto što će doprinijeti nezavisnosti javnih servisa, bilo da su lokalni ili RTCG, upravo ta jačina i kapacitet članova savjeta… Kada se nama spočitava da malo utičemo, ili da malo reagujemo na sve što se dešava u RTCG-u, mi uvijek kažemo da smo dali ta ovlašćenja savjetu. Sve što znamo iz medija, a tiče se izbora direktora RTCG-a, i sudskih presuda, ja mogu da apelujem i da podvučem da se sudske presude moraju poštovati, i da očekujem od pravosudnih organa, i svih nadležnih organa da rade svoj posao i dovedu do pravosnažnih odluka, koje će onda svako morati poštovati. Nije da se mi krijemo, i da nećemo da reagujemo, nego Zakon o DTCG-u je takav da obezbjeđuje jednu autonomiju u upravljanju samim nacionalnim Javnim servisom, upravo da mi ne bi radili cenzuru, a da bi oni bili što nezavisniji - zaključila je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DccJCckZE1-I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: U slučaju izbora direktora RTCG -a sudske presude se moraju poštovati

Glavni berzanski indeksi na Volstritu danas su trgovanje završili s velikim gubicima, najvećim jednodnevnim padom u procentima od marta 2020., pošto su carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp podstakle strah od opšteg trgovinskog rata i globalne recesije.
U šoku kakav nije viđen od izbijanje pandemije korona virusa koja je srušila ekonomije širom svijeta, investitori bježe od rizične imovine, tražeći sigurnost državnih obveznica, pošto je Tramp uveo carinu od 10 odsto na većinu uvoza iz SAD i mnogo veće namete desetinama drugih zemalja.
Carine, koje bi mogle da naruše globalni trgovinski poredak, ističu oštru promjenu u odnosu na raspoloženje prije samo nekoliko mjeseci kada je obećanje politike povoljne za biznis pod Trampovom administracijom dovelo do rekordnih vrijednosti američkih akcija.
Rasprodaja akcija odražava novu ekonomsku realnost, uz zabrinutost kako će druge zemlje reagovati na Trampove carine.
Kina je obećala odmazdu, kao i Evropska unija, koja se suočava s carinom od 20 odsto. Južna Koreja, Meksiko, Indija i nekoliko drugih trgovinskih partnera naveli su da zasad neće uvoditi kontramjere dok traže ustupke prije nego što carine stupe na snagu 9. aprila.
Prema preliminarnim podacima, indeks S&amp;P 500 je izgubio 4,85 odsto vrijednosti, dok je Nasdak pao za 5,99 odsto, a Dau Džons za 3,98 odsto.
Akcije tehnoloških kompanija koje su bile u porastu pretrpjele su veliki pad nakon što su poslednjih nekoliko godina gurale Volstrit na rekordno visoke nivoe.
Američke akcije su u padu otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a S&amp;P 500 i Nasdak su već prethodno pali za 10 odsto s nedavnih rekordnih nivoa, čime su ušli u takozvanu korekciju, pošto su investitori uračunali ekonomsku štetu od carina.
Međutim, nivo carina koje je Tramp najavio sinoć je prevazišao očekivanja pa je odmah posle njegove najave krenuo dodatni pad.
Trgovci povećavaju očekivanja da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope četiri puta ove godine, počevši sa smanjenjem za četvrtinu poena u junu.
Velike padove su doživjele i kompanije koje prodaju obuću i odjeću, pošto je Tramp uveo velike carine u zemljama gdje imaju veliku proizvodnju, poput Vijetnama, Indonezije i Kine.
Gubitke su zabilježile i velike banke kao što su Sitigrup, Benko of Amerika i Džej Pi Morgan Čejs, budući da su osjetljive na ekonomske rizike.
Indeks Rasel 2000 u kojem su manje tržišno vrijedne kompanije u SAD takođe je zabilježio veliki gubitak – 6,6 odsto, što naglašava zabrinutost za zdravlje američke privrede.

Veliki pad na Volstritu iz straha da će Trampove carine izazvati recesiju

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije saopštilo je da je preduzelo pojačane mjere biosigurnosti i postavilo dezobarijere za teretna i putnička vozila na graničnom prelazu Horgoš s obzirom na visok rizik od unošenja bolesti slinavke i šapa u Srbiju iz Mađarske i Slovačke, piše FoNet.
Sva vozila koja iz Mađarske ulaze u Srbiju preusmjeravaju se na dezobarijere radi sprovođenja neophodnih mjera dezinfekcije, a pored toga, na tom graničnom prelazu pripremljeni su i posebni punktovi za detaljniju dezinfekciju transportnih sredstava.
Na punktovima se vrši ručno ili mašinsko prskanje vozila, što omogućava temeljnu dezinfekciju cjelokupnog transportnog sredstva.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvalo je sve držaoce životinja, veterinare i druge aktere u sektoru stočarstva da pokažu maksimalnu odgovornost i primjenjuju rigorozne biosigurnosne mere.
U saopštenju se ističe da je iz zemalja u kojima su potvrđeni slučajevi bolesti strogo zabranjen uvoz goveda, svinja, ovaca i koza, kao i proizvoda životinjskog porijekla, uključujući i hranu koja je namjenjena za putnike.

Na Horgošu pojačane mjere zbog visokog rizika unošenja životinjske bolesti iz Mađarske i Slovačke

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je da će, osim Njemačke i Austrije, biti još zemalja koje će uvesti sankcije najvišim zvaničnicima Republike Srpske, s predsjednikom ovog bh. entiteta Miloradom Dodikom na čelu.
Večeras je potvrđeno da su Njemačka i Austrija uvele zabranu ulaska u te zemlje Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću i premijeru RS Radovanu Viškoviću.
Upitan zašto oni još nisu privedeni, pošto je za njima raspisana centralna potjernica suda BiH, jer se nisu odazvali na poziv državnog tužilaštva koje ih sumnjiči za „napad na ustavni poredak“, Konaković je rekao da je riječ o stvarima koje se odnose na oblast bezbjednosnih agencija i pravosuđa.
-Snažno podržavamo njihov razum da ne dozvole Dodiku da eventualno nekim konfliktom, koji može buknuti, sakrije sebe i svoje postupke… Ljudi iz agencija i eksperti znaju da je to ozbiljno strateško planiranje, smanjenje rizika, prati se kretanje i prave se planovi - naveo je Konaković.
Prema njegovim riječima, danas se nekoliko timova bavi Dodikom, koji nije siguran ni na prostoru Republike Srpske.
- Uvjeren sam da će biti sigurno uhapšen ili će odabrati opciju bijega kao alternativu za nedjela koja je počinio - rekao je Konaković za dnevnik Televizije Federacije BiH (FTV).
Govoreći o odbijanju Interpola da za Dodikom i Stevandićem raspiše međunarodnu potjernicu, on je ocijenio da Dodik to predstavlja kao „neku vrstu pobjede“, dodavši da „time nije izbrisano djelo“.
„On malo hrabri ljude oko sebe – evo, vidite da to što radim nije ništa…. Čekaju ga nove sankcije, zabrane i konfiskacija imovine, koje ima puno i u zemljama EU, to provjereno znam. Mislim da vrlo brzo neće moći računati na tu imovinu - naglasio je Konaković.
Govoreći o Dodikovom nesmetanom prelasku državne granice, on je rekao da Dodik „sigurno ima lojaliste koji će mu pomoći i dići neku rampu da se prošunja“.

Konaković: Biće još zemalja koje će uvesti sankcije Dodiku, on će biti uhapšen ili će pobjeći

Kanadski premijer Mark Karni (Carney) najavio je danas carine od 25 odsto na uvoz nekih američkih automobila, nekoliko sati nakon što su SAD uvele slične mjere.
Kanadska carina cilja na "sva vozila uvezena iz SAD koja nisu u skladu" sa Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom, rekao je Karni.
Novi šef kanadske vlade, koji je prošlog mjeseca zamijenio Džastina Trudoa (Justin Trudeau), nije precizirao na koji će obim američkog uvoza uticati ta mjera.
Kanada je pošteđena novog talasa carina koje je u srijedu najavio američki predsjednik Donald Tramp (Trump) protiv gotovo svih zemalja svijeta, koje se sada suočavaju sa carinom od najmanje 10 odsto na svu njihovu prodaju u SAD.
Međutim, Otava, najveći trgovinski partner Vašingtona, od danas je na meti dodatnih američkih carina na čelik i aluminijum, kao i na automobile.
Čim je ta mjera stupila na snagu, peti po veličini proizvođač automobila na svijetu, Stelantis, najavio je dvonedjeljnu obustavu proizvodnje u svojoj kanadskoj fabrici.
Trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik "izazvaće poremećaj u svjetskoj ekonomiji", rekao je Karni.
- Globalni trgovinski sistem usidren u SAD i na koji se Kanada oslanja od kraja Drugog svjetskog rata više ne postoji - rekao je kanadski premijer.
Prema njegovim riječima, završen je period od 80 godina u kojem su SAD prihvatile vodeću ulogu u globalnoj ekonomiji, stvarale saveze zasnovane na povjerenju i međusobnom poštovanju i zagovarale slobodnu trgovinu robom i uslugama.
Karni se u nedavnom telefonskom razgovoru sa Trampom dogovorio da razgovaraju o budućnosti bilateralne trgovine poslije parlamentarnih izbora u Kanadi 28. aprila.

Kanada uvodi carine od 25 odsto na uvoz američkih automobila

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: tamara-vujovic