Vujović: Albancima niko ne osporava pravo na nacionalne simbole, ali zakon se ne može tumačiti selektivno

Članica Predsjedništva Demokratske Crne Gore Tamara Vujović poručila je da u bezbjednosnom sektoru, a posebno u njegovom političkom vrhu, ne postoje težnje da se Albancima u Crnoj Gori ospori pravo na slobodno korišćenje nacionalnih simbola.

Reagujući na stavove Lindona Đeljaja i Marasha Dukaja, Vujović je istakla da je pravo Albanaca na korišćenje nacionalnih simbola zakonom priznato i zaštićeno, ali da se zakonske odredbe, kako je kazala, ne mogu tumačiti selektivno.

– Gospodo i kolege Đeljaj i Dukaj, u sektoru koji se bavi nacionalnom bezbjednošću, posebno ne u političkom vrhu koji koordinira ovom oblašću, ne postoje težnje da se u Crnoj Gori ospori pravo Albancima da slobodno koriste svoje nacionalne simbole. Naprotiv, to pravo je zakonom priznato i kao takvo se štiti. Ali, upravo zato zakon treba čitati od prvog do posljednjeg člana, a ne samo dio koji odgovara nečijoj političkoj tezi – navela je Vujović.

Vujović navodi da je albanska zastava zakonom priznata kao nacionalni simbol Albanaca u Crnoj Gori, kao i da član 23 Zakona o javnom redu i miru predviđa izuzetak kada se simbol druge države koristi kao nacionalni simbol manjinskog naroda u skladu sa posebnim zakonom.

Međutim, prema njenom tumačenju, iz toga ne proizlazi da svaka osoba, u svakoj situaciji i na svakom mjestu, može isticati zastavu druge države pozivajući se na prava manjinskih naroda.

– U konkretnom slučaju nije riječ o ostvarivanju manjinskih prava građana Crne Gore, već o koloni državljana druge države, koji su zaustavljeni dok su se kretali preko teritorije Crne Gore, u tranzitu ka susjednom Kosovu. Zato se mora utvrđivati pravni i stvarni kontekst u kojem je simbol istaknut – kazala je Vujović.

Ona smatra da ista zastava može predstavljati nacionalni simbol Albanaca u Crnoj Gori, ali istovremeno i državni simbol Albanije, te da njen pravni status u konkretnom slučaju zavisi od toga ko je ističe, u kojem svojstvu, kojom prilikom i na osnovu kojeg zakonskog prava.

Vujović je odbacila ocjene da se postupanjem policije diskriminiše albanski narod, navodeći da ona konkretni slučaj vidi kao zaštitu pravnog poretka Crne Gore.

– Ne treba od jednog konkretnog postupanja policije, za koje držim da predstavlja zaštitu pravnog poretka države Crne Gore, praviti priču o diskriminaciji albanskog naroda. To, uostalom, nije istina – poručila je.

Kako je dodala, zalaže se da svi pripadnici manje brojnih naroda, uključujući Albance, imaju puna prava da njeguju svoj identitet i koriste nacionalne simbole u skladu sa zakonom, ali istovremeno podržava policiju da propise primjenjuje jednako prema svima, bez obzira na nacionalnost ili državljanstvo.

– Prava manjina se ne štite pogrešnim tumačenjem zakona. Štite se upravo njegovom dosljednom primjenom. Stoga, nemojmo predstavljati rad državnih organa onakvim kakav realno nije. To ne doprinosi evropskoj slici na koju se pozivate – zaključila je Vujović.