Bošnjačka zastava simbol je postojanja, trajanja i istorijskog utemeljenja Bošnjaka - poručio je predsjednik Bošnjačke stranke (BS) i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović. 
 
On je, na svečanosti povodom Dana bošnjačke zastave u Rožajama, naglasio značaj cjelokupnog bošnjačkog naroda u izgradnji modernog, demokratskog i evropskog društva Crne Gore. 
 
Ibrahimović je čestitao Dan bošnjačke zastave svim Bošnjacima u Crnoj Gori i regionu. 
 
- Ova naša zastava, ovaj naš barjak na koji smo veoma ponosni, simbol je našeg postojanja kao naroda, našeg trajanja i istorijskog utemeljenja, simbol naše nacionalne svijesti i nacionalnog dostojanstva - istakao je Ibrahimović. 
 
On je, kako je saopšteno iz BS-a, rekao da današnji datum dodatno obavezuje da nastave djelovanje na planu afirmacije bošnjačkog nacionalnog identiteta, sa obzirom na to da Bošnjaci još nijesu dovoljno zastupljeni u svim sferama života u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na broj obilježja u kulturi i obrazovanju. 
 
- Neka ovogodišnja poruka ovog našeg barjaka bude poziv na jedinstvo, poziv na jedinstveno djelovanje ka zaštiti i afirmaciji naše kulture i tradicije i poziv na djelovanje da naša kultura i tradicija, kao dio zajedničkog kulturnoistorijskog naslijeđa današnje Crne Gore, bude adekvatno zastupljena i uvažena u našoj Crnoj Gori - kazao je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Zastava simbol trajanja Bošnjaka

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Ovog puta pišem Vam o sudu, presudama, Strazburu i zastavi, a ostavljam prostor i za tačku razno.
Da krenemo, ali obrnutim redosljedom.
Zastava. Đe je? Od 26. decembra prošle godine, zastava koja inače stoji na jarbolu na krovu zgrade, volšebno je nestala. Nema je. Jarbol je tu, ali nje nema. Đe je?
Ajde, i da pretpostavimo da ste je makli jer je dotrajala, vala ste imali dovoljno vremena da je zamijenite. Da ste je ponovo šili i vezli, prali i sušili, bila bi spremna. Konačno, Vi ste dužni da držite državnu zastavu tamo đe treba da stoji. Dakle, đe je?
Idemo dalje.
Da ne bi kupili trunje, kao što ste već mnogo puta uradili, da vam lično uhvatim muštuluk – Ustavni sud odbio je moju žalbu na presudu da nijesam mobingovana u RTCG! Eto! Ali… Imam i jedan dodatak. Kao što sam i ranije govorila, u slučaju ovakvog ishoda, pripremamo žalbu za Strazbur! Ako 'oćete, možete da čestitate. 
I, da… Svoje sudske troškove plaćam ja. A, da vidimo ko plaća vaše? Nešto mi se čini - opet ja?
Ko zbilja plaća sudske troškove, konkretno ovog posljednjeg sudskog postupka protiv Vas i četvoro članova Savjeta? Odmah da vam kažem na mene ne računajte. Dovoljna mi je ova moja sudanija, izbrišite me slobodno. Ne zanima me i neću da plaćam! Dovoljno mi je što, ni kriva ni dužna, plaćam sudske egzibicije generalnog Borisa. Vaše vratolomije su Vaša stvar i ne interesuju me.
Pričaju mi kolege (ako nije tačno - laž čula, laž prenijela) da ste nestali u vidu „lastinog repa“ nakon odgađanja ročišta gdje ste „predmet“ tužbe Vi i kolege iz Savjeta. Ma, je li moguće? Kažu, izašli ste na neki drugi izlaz da bi izbjegli novinare? Ne mogu da vjerujem! Znači, napuštali ste sudnicu trasom - Za Nikšić preko Kragujevca? Tako nešto.
Kažu još - odgođeno ročište jer nije bilo dovoljno prostora da se smjeste svi zainteresovani koji su htjeli da prate sudski proces?
Rado bih onda predložila da sljedeća sudanija bude, recimo, u hramu Hristovog vaskrsenja, ali s obzirom na to da je tamo sad centar političkog i kulturnog života, pretpostavljam da su svi termini popunjeni, pa da vidimo neke druge varijante. Recimo neki Parohijski dom? Ili neki drugi crkveni prostor? Bogu hvala ima se toga dosta, pa da vidite nešto s njima? Znam da imate dobre relacije, pa nešto sredite, da zbog trivije ne očama ovo suđenje. 
Ukazali ste se, u krupnom planu, prije dva dana u prenosu svetosavske akademije na RTCG. E, sad ne znam, da li je prenos bio upriličen jer ste Vi nazočili događaju ili smo uveli vjerski program? 
Dok se to ne riješi, da pređemo na tačku razno. Vidim neke nove emisije i „nova“ lica na RTCG. Sad mi je jasno zašto stalno pominjete modernizaciju i savremene televizijske izraze. Posljednje novo lice koje ste doveli (odnosno ne Vi nego, kako čujem, Mandić lično) starije je od mene tri godine. A, ja uskoro punim 60. 
Bacih pogled na autorski projekat „novog“ lica. Koliko sam skontala iz prve epizode u ovoj emisiji crtamo goste, odnosno radimo njihove karikature i provjeravamo koliko dobro znaju japanski. Što japanski, pitaće neko? Pa zbog našeg predsjednika vlade, on se školovao u Japanu. 
Logično, premijer Spajić je gostovao prvi i briljirao je na japanskom. Ali, ako je ovo stalni koncept emisije, šta sa narednim gostima? Nema druge do da se ranije obavijeste pa neka ta dva tri dana uče japanski. Da se ne brukaju. Šta ćete Vi, ako Vas autor pozove? Mislim, bilo bi očekivano da budete ovjekovječeni jednim crtežom, ali šta ćete za japanski? Jer, znajući kako stojite s maternjim… strah me biće - hara-kiri! 
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

1084x550

Nova lica

U noći između 2. i 3. novembra do danas neidentifikovani vandali ošegali su u mojkovačkom selu Štitarica metalni jarbol na kojem je vijorila crnogorska državna zastava i odnijeli ga, kako bi poručili da za državne simbole naše zemlje tu nema mjesta, već da se ispred lokalne crkve i groblja može vijoriti samo srpska trobojka, a policija, ne samo što do danas nije otkrila nasilnike, već uporno ćuti o dešavanjima u ovom kraju. Metalni jarbol, dugačak desetak metara, i zastavu Crne Gore 2. novembra postavila je grupa mještana revoltirana nasilnim činom Crkve Srbije da ispred lokalne crkve postavi srpsku trobojku i odbijanjem da je ukloni. Štitaričani su, nakon što je ukraden jarbol sa crnogorskom zastavom, istog dana, 3. novembra, postavila novi. Selo su toga dana zaposjele jake policisjke snage, kako bi spriječile da dođe do konflikta suprotstavljenih strana. Vandali su, međutim, opet, u noći između 5. i 6. novembra, pokušali da ukradu jarbol, ali su ih spriječile seoske straže i policijska patrola koja je obezbjeđivala mjesto. Tada su privedena i saslušana četvorica Mojkovčana, međutim, policija uporno odbija da odgovori na pitanja ko su oni i da li su krivično procesuirani. Mi smo im i juče ponovili pitanja, ali su nas ponovo ostavili bez odgovora. Uporno ćute i na još jedan incident u Štitarici. Odbijaju da odgovore da li je saslušavan stanovnik Podgorice, izvjesni Darko Vuković, simpatizer nekadašnjeg Dekomratskog fronta, koji je 25. oktobra na društvenoj mreži objavio fotografije kako je na crkvi u ovom selu svojevoljno postavio video-nadzor. - Na crkvi u Štitarici - Mojkovac sam postavio video nadzor. Bezbožnici i Miraševi sektaši, pratim vas – napisao je on. Mještani, kako je ranije Portalu ETV potvrdio Štitaričanin Dušan Baković, doskorašnji visoki policijski funkcioner, sada u penziji, imaju informaciju da je u grupi koja je u noći između 5. i 6. novembra pokušala da posiječe i ukrade novi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore. Oni znaju i ko su ostalih trojica vandala i kažu da je samo jedan iz Štitarice, dok su drugi iz Mojkovca, tačnije iz - Polja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241202221224_c188754b79acdf9a32672c3cc94bdf4ee6f398affda517b3ecce7fcbbe7b6c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241202221224_c188754b79acdf9a32672c3cc94bdf4ee6f398affda517b3ecce7fcbbe7b6c4f" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Do danas nijesu identifikovani vandali koji su prije mjesec ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom"><figcaption>Do danas nijesu identifikovani vandali koji su prije mjesec ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  Antena M objavila je 29. novembra da je vojni policajac Vasilije Krgović navodno privođen zbog sumnje da je jedan od četvorice koji su u kasnim noćnim satima, 5. novembra, pokušali da slome jarbol sa crnogorskom zastavom u Štitarici. Prema pouzdanim saznanjima Antene M, odmah nakon što je u javnosti objelodanjeno njegovo učešće u ovom incidentu, on je uzeo bolovanje koje još traje. Protiv njega, kako prenosi ovaj medij, nije pokrenut disciplinski postupak jer se, navodno, čeka izvještaj Uprave policije. Krgović je, prema saznanjima Antene M iz više kredibilnih izvora, vojnik po ugovoru koji je završio osnovnu pješadijsku obuku u kasarni u Danilovgradu, u maju ove godine. Nakon toga je, mimo propisanih procedura, veoma brzo raspoređen u Četu Vojne policije. Navodno, premještaj je učinjen na izričit zahtjev ministra odbrane Dragana Krapovića, uprkos činjenici da Krgović nije prošao ni elementarni nivo obuke potrebne za rad u jedinici Vojne policije?! Izvori Antene M tvrde da Krgović ima privilegovan položaj zbog bliskosti sa važnim ljudima iz Nove srpske demokratije, stranke predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Saopštenjem su se juče oglasili i mještani Štitarice zbog sumnje da neko „dobro štiti ili podstiče izvršioce nedjela“ u njihovom selu. - Mojkovac je mala sredina, pa bi se lako suzio krug mogućih počinilaca krivičnog djela skrnavljenja državnih simbola. Ipak, možda nekoga štite veze sa visokim državnim zvaničnicima, Srpskom pravoslavnom crkvom ili bezbjednosnim službama. Da su bezbjednosne službe imale prečeg posla oko odbjeglog Balijagića, ubistava na ulici i ostalim bezbjednosnim problemima razumijemo, ali zato sada apelujemo na službe da se posvete situaciji u Štitarici, pronađu počinioce, procesuiraju ih i adekvatno kazne – poručili su oni. Crkva Srbije nakon što je zavadila do oktobra složno selo Štitarica, ne oglašava se, dok pedstavnici lokalnoga crkvenog odbora kažu kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i poručuju da tu zastavu neće ukloniti. Ovaj ugovor sa Crkvom Srbije potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, u avgustu 2022. godine, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao u vlasništvo i na upravljanje crkvi tuđe države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241202221224_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241202221224_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Jake policijske snage obezbjeđivale u Štitarici postavljanje jarbola sa crnogorskom državnom zastavom"><figcaption>Jake policijske snage obezbjeđivale u Štitarici postavljanje jarbola sa crnogorskom državnom zastavom(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  Predsjednik MZ Štitarica Radovan Rakočević nedavno je za Televiziju E kazao da je „selo živjelo normalnim životom, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, što je rezultiralo razdorom“. Dešavanja u Štitarici još jedna su potvrda da je Crkva Srbije najmoćnija organizacija u Crnoj Gori - izvan bilo kakve institucionalne kontrole i da su joj crnogorske vlasti bezuslovno podređene. Crkva Srbije decenijama predano i nesmetano radi na projektu posrbljavanja Crne Gore i njen strateški cilj je da naša zemlja i formalno uđe u hegemonistički projekat zvaničnog Beograda – „srpski svijet“. Crkvu u Štitarici sagradili su mještani još 1896, a ona je zadužbina Kralja Nikole.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

Za čiji interes država štiti huligane koji skrnave državne simbole?!

Mještani sela Štitarice kazali su da su vandali sinoć opet napali na crnogorske simbole, a samim tim, kako dodaju, i na Crnu Goru.
Podsjećamo, dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i 2. novembra podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore. U toku iste noći, jarbol sa crngorskom zastavom je posječen i ukraden. Dan kasnije, u nedjelju 3. novembra, mještani su ponovo postavili jarbol sa zastavom i od tada organizuju straže.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-stitarice-ponovo-postavili-jarbol-i-zastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako navode u obraćanju javnosti danas, samo što su mještani prepustili stražu mojkovačkoj policiji, koja, prema njihovim riječima, ovog puta nije stajala na uobičajenom mjestu pored jarbola već prikrivena čekala u mraku, pojavio se jedan mještanin koji je pokušao oskrnaviti zastavu.
- Odmah i lako je uhvaćen na djelu i sproveden u mojkovačku policiju. Pretpostavljajući da je on nagovoren da udari na zastavu kako bi, dok ga policija bude privodila, došla druga ekipa koja bi završila posao. Tako se i dogodilo. Ubrzo po odlasku policijskog vozila je došla ekipa od trojice mlađih ljudi koja je željela uništiti crnogorsko znamenje - navode mještani Štitarice koji brane crnogorsko znamenje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da su "prikrivena policija i mještani reagovali i uhvatili jednog od njih, a dvojica su pod okriljem noći poslije duže potjere uspjela pobjeći" iako su im, kako dodaju, imena poznata policiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Koliko smo u saznanju, poslije saslušanja u policiji oba uhapsena su puštena. Da li je trebalo i moralo tako javnost će prosuditi. Šalje li se ovakvim postupkom poruka novim "jarbololomcima" da nastave u jačoj mjeri - upitali su mještani.
Mještani Štitarice su poručili da se moraju organizovati cjelodnevne straže i apelovali na, kako kažu, nalogodavce postvaljanja srspke zastave da je uklone, kako bi se ova situacija riješila i vratio mir u selu.
Apeluju i na predśednika države i premijera da iskoriste autoritet i pomognu u rješavanju ove situacije.
Štitaričani koji brane svoju, crnogorsku zastavu, kako poručuju, neće odustati.
- A crkveni velikodostojnici koji se pozivaju na mir i vjeru neka to pokažu i na djelu i uklone predmet zavađe i razdora seoskog - naveli su mještani Štitarice.

Mještani Štitarice: Vandali opet napali na crnogorske simbole

Pronađena na najboljem mjestu - ispred Kluba Pokreta Evropa sad. Dobrodošla kući, napisao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X) i objavio fotografiju crnogorske zastave iz Skupštine.
Podsjetimo, zastave Crne Gore uklonjene su iz hola parlamenta i Bijelog salona na zahtjev predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića u njegov Kabinet.
Kako je na sjednici posvećenom premijerskom satu objasnio, zastavu koja se nalazila u holu premjestio je u njegov Kabinet kako bi "bila zaštićena od svjetlosti". Umjesto nje postavio je sliku Petra Lubarde kako bi, kako je rekao, u njoj uživala cijela javnost.
Demokratska partija socijalista uputila je nakon toga zahtjev da se održi sjednica Kolegijuma na kojoj bi trebalo da se raspravlja o odluci Mandića da iz hola parlamenta ukloni crnogorsku zastavu. Kolegijum je održan nakon što je Mandić "vratio" zastave, ali ne na isto mjesto.
Poslanik Demokrastke partije socijalista Andrija Nikolić kazao je na konferenciji za medije tada da su poslali poruku da će za sve buduće incidente, koje Mandić planira da sprovede smatrati odgovornim Spajića i njegov poslanički klub.
Poslanik Socijaldemokrata SD Branislav Nenezić kazao je tog dana da je Mandić bio primoran da vrati zastave u hol Skupštine.
Jedna zastava je postavljena ispred kluba Demokratske partije socijalista, a druga ispred kluba Pokreta Evropa sad.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1853448378987807085&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić u Skupštini: Crnogorska zastava pronađena na najboljem mjestu - ispred kluba PES-a

Ne tako davno imali smo Lovćenske straže a sada imamo i Štitaričke straže - naveo je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i nekadašnji potpredsjednik Liberalne partije Jovo Rabrenović na društvenoj mreži Iks (X).
- Čuvaju simbol Crne Gore, njenu slobodu i identitet - istakao je on.&nbsp;
Sem straže, kako dodaje, "gore se nalazi i specijalno iznenađenje za one koji ne dolaze čista srca i dobrih namjera".&nbsp;
- Ne brinite sve je legalno. Vječna Crna Gora - poručio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjovorabrenovic%2Fstatus%2F1853151716276875671%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, u mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-stitarice-ponovo-postavili-jarbol-i-zastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.
Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.
Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.
Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.
Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Rabrenović: Ne tako davno imali smo Lovćenske straže, sada imamo i Štitaričke

Da je Crna Gora postala zemlja čuda u kojoj žive ljudi koji joj ne žele dobro, pokazuje najsvježiji &nbsp;primjer iz Štitarica, u kojem su “oslobođeni” &nbsp;stanovnici na bijedan, kukavički način prešegali jarbol i uklonili ga zajedno sa zastavom. Ne bilo kojom, nego državnom zastavom - navela je članica Glavnog odbora Liberalne partije Danijela Popović.
- Ohrabreni očigledno onim kojem “njegove nekadašnje podjele leže na duši” i čiji je ideološki uzor i dalje onaj iz “drugog oka u glavi”, pa po ugledu na njega donosi idejno rješenje za logo Skupštine Crne Gore na kojoj se nalazi zgrada Zetske banovine. Ohrabreni očigledno i, kako ga naš nezainteresovani premijer nazva, Dalaj Lamom sa čela Skupštine, koji na drzak način uklanja državnu zastavu iz hola Parlamenta. Da je svjetlost ne ošteti?! Mora da su i ovu iz Mojkovca sklonili kako bi je sačuvali od sunca - istakla je Popović.
Pretpostavlja da bi, kako je dodala, "i sve nas koji volimo i poštujemo ovu državu volio da skloni sa svjetlosti, da mu ne smetamo".
- Ali, gospodine predsjedniče crnogorskog Parlamenta, neće Vam uspjeti, jer mi to nećemo dozvoliti. Crnogorska opozicija, zajedno sa liberalima, po strani mora ostaviti sve druge razlike i zajednički pružiti odgovor na ovakve provokacije koje inspiriše vrh vlasti i koje sad već prelaze mjeri zdravog razuma. Samo zajedno, sa jasnim ciljem – sačuvati građansku Crnu Goru i dostojanstvo svakog njenog čovjeka, možemo pružiti otpor svakodnevnom pravnom i svakom drugom nasilju - navela je Popović.
A premijera i njegove poslanike i druge koalicione partnere, kako je kazala, apolitičnim "iznadsituašima", pitala je: "Je li vam ovo u redu?".
- Ne, neće nam je niko niđe ponijeti, ali što je pokušava u nešto drugo pretvoriti, bez svoje suštine i identiteta, vama očigledno nije mnogo stalo dok god dijelite jednu od 33 fotelje u Vladi Crne Gore - zaključila je Popović.

Popović: Mandić inspiriše skrnavljenje crnogorskih zastava po Crnoj Gori, dok partneri u vlasti ćute radi fotelja

Poslednji incident koji je izazvala crkva tuđe države ispred crkve u mojkovačkom naselju Štitarice, time što je istakla zastavu tuđe države "muhamedovicu" umjesto crnogorske zastave, izazvala je opravdanu reakciju Crnogoraca, koji su istakli svoju zastavu, koju su tokom noći, popovi tuđe crkve uklonili, a što rade i na drugim crnogorskim crkvama i grobljima, ističući lažne oznake da su srpske, kazao je potpredsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Boris Marinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zatečeni brutalnim nastavkom asimilacije Crnogoraca koji traje više od dva vijeka, Crnogorska evropska partija ističe da ima plan za rješavanje crkvenog pitanja u Crnoj Gori, a koji je u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim normama, i crnogorskim Ustavom.
- Prvo, sve crkve u Crnoj Gori moraju biti odvojene od države, i ravnopravne. Drugo, sva kulturna i istorijska dobra sakralnog tipa će biti nacionalizovana, i u vlasništvu države Crne Gore koja će ih ustupiti na korišćenje, ravnopravno, vjerskim zajednicama na korišćenje - naglasio je Marinović.
Iz CEP naglašavaju da su slično uradile sve evropske države, kao Njemačka, Francuska i druge, ali i Rusija i Srbija, u čijem vlasništvu se nalaze svi vjerski objekti na teritoriji njihovih država.
- Tako će biti i u Crnoj Gori, kada Crnogorska evropska partija bude vlast ili dio vlasti u Crnoj Gori - poručio je Marinović.

Marinović: Zastavu u Štitaricama uklonili popovi tuđe crkve

Državnoj zastavi Crne Gore nije mjesto ispred vrata DPS-a već ispred kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore - poručila je odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Jelena Marković koja već treći dan sa građanima protestuje jer je Andrija Mandić iz hola uklonio crnogorsku zastavu.
- Već treći dan traje protest pred Skupštinom CG jer Andrija Mandić ponižava crnogorske simbole. Prvo sklanjajući ih i premještajući jer je jasno da ne može da gleda crnogorsku zastavu, a poslije protesta građana želi zastavu države Crne Gore kako bi istu diskreditovao poistovjetiti sa najvećom opozicionom partijom - navela je Marković.
Oni, podvlači, ne dozvoljavaju takav čin.
- Opozocija da se probudi i prestane biti opozicija Crnoj Gori! Nek postane opozicija četničkoj ideologiji! Crna Gora je sekularna, antifašistička i multietnička država - zaključila je ona.

Marković: Državnoj zastavi je mjesto ispred kabineta predsjednika Skupštine, opozicija da se probudi

Neko zabi glogov kolac u bratsku, kumovsku i prijateljsku slogu i druženje. Neko kome namjere nijesu zbližavanje nego diobe, neko kome razdor bolje odgovara od sloge, neko ko želi bespogovorno "stado" za manipulaciju, a prije svega toga, neko ko ne poštuje prvenstveno moralne, a zatim hrišćanske i pravoslavne postulate, jer iskren vjernik, čistog srca ne bi dijelio već zbližavao ljude oko sebe.&nbsp; Sa ovom zastavom su trajno poremetili međukomšijske i bratske odnose, a mogli su i drugačije, prije svega mogli su ljudski. Dobar dio poštovalaca iste te crkve ne podržava ovakve osvajačke nasrtaje, svjesni da će im kad tad doći neki pop iz Trstenika poput onog igumana u Beranama da ih naziva svakakvim imenima. U nadi da još ima razuma da se razdor i zavađa ne šire zamolio bih sve da se presaberu i dozovu. Da svoju vjeru upražnjavaju hrišćanski u duši, bez remećenja međuljudskih odnosa. Crkva je prije 128 godina napravljena na početku tadašnjeg groblja koje se kasnije proširilo oko crkve, tako da se crkva našla na sredini groblja i umjesto da svi za dvije godine proslavljamo jubilej, neko nas razagoni. Iako se crkva sada naziva srpskom groblje je mojkovačko, a Mojkovac je jedan od 25 crnogorskih gradova. Svaki častan vjernik bi makar mrtve poštovao i ne bi zadirao u osjećaje njihovih porodica. Mnogi mještani Štitarice ne žele da kosti njihovih najdražih počivaju pod srpskom zastavom, jer ni jednoj zastavi nije mjesto na grobljima, pa ni ovoj.&nbsp; Nekad bi nepredvidljiva rijeka ili kakav veliki jugov snijeg napravili problem štitaricanima koji bi složno rješavali, srećom priroda smiri svoje ćudi, ali pobiješnješe ljudi i udariše na ono što boli, mnogo boli, niko ne saznao za takvu bol. Projahaše Štitaricom Osmanlije, Njemci i Italijani i nikad niko u groblje nije zadirao. Njega ostavite počivšima i njihovim porodicama da hrisćanski i ljudski upražnjavaju svoje rituale, a zastave i politiku izmjestite iz groblja. Da li se iko od donosioca ove odluke zapitao kako to da nikad niko u istoriji ne zabode nikakvu zastavu na Štitaričko groblje, do vas sad? Trebamo li da se nadgornjavamo na mjestu predodređenom za bol i tugu za onima najvoljenijima koji tu počivaju? Groblje nije mjesto za to. Kao što pogriješiste, nadam se nesvjesno, nestručnim podkresivanjem "ubiste" brijest kojeg su stotinu godina suzama zalivale naše majke, sestre i šćeri, tako vam je i ovo velika greška, za brijest nažalost nepopravljiva, ali za jarbol jednostavno rješiva.&nbsp; U ime one druge ekipe sa fudbala ili prstena i onih Štitaričana koji ne misle kao vi, podsjećam vas u ovom obraćanju na prošlost koje se mnogi sjećaju i ljudski molim ne zabijajte glogov kolac u prsa komšijska. Vakti i zemani dolaze i prolaze, mi za našeg zemana nikom prst u oko ne gurasmo, a valjalo bi makar oko groblja vratiti istom mjerom. I zapamtite Štitaričani: “Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005191012_c54e51eaa2f09941e038de7746d93257519161f19967f74dc6fb33ddfe6d8d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241005191012_c54e51eaa2f09941e038de7746d93257519161f19967f74dc6fb33ddfe6d8d84" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"> </figure>

Prst u oko zarad pomirenja

Pregovarači Savjeta Evropske unije (EU) i Evropskog parlamenta postigli su dogovor o uredbi o postupnom uvođenju zajedničkog elektronskog sistema (EES) koji će bilježiti informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja van EU. Uz to će automatski izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU o isteku perioda dopuštenog boravka.&nbsp;
Ovaj dogovor sada bi trebalo formalno da potvrde obje zakonodavne institucije, a onda i Komisija da donese posebnu odluku o početku postupnog uvođenja EES-a. Prelazni period će trajati šest mjeseci.
EES će važiti za osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU koji su izuzeti od obaveze da imaju vizu.
U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sistem bez korišćenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebalo primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prelaza. Puna primjena, tj. registracija svih prelazaka putnika, trebalao bi da uslijedi do kraja isteka prelaznog perioda.
Službenici graničnog nadzora skeniraće otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će ih fotografisati. Te će informacije biti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se tačno zna ko ulazi u šengenski prostor sa stranim ispravama i ko ostaje duže od dopuštenih 90 dana.

EU uvodi digitalni sistem nadzora granica

Izrael je dozvolio danas prolaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu, saopštilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.
Oni su to poručili nakon objave premijera Benjamina Netanjahua da će biti dozvoljen ulaz male količine pomoći nakon dva mjeseca blokade.
- Danas je Izrael olakšao ulaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu. U narednim danima Izrael će olakšati ulaz desetina kamiona pomoći - rekao je novinarima Deden Bar-Tal, generalni driektor izraelskog ministarstva spoljnih poslova, na konferenciji za novinare u Jerusalimu.
Portparol ministarstva je na pitanje koliko kamiona je ušlo rekao da mora da proveri sa Kogatom (Cogat), tijelom ministarstva odbrane koje nadgleda civilne operacije u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali.
On je dodao da je ideja da bude poslat veliki broj kamiona narednih dana.
Već sedmicama agencije UN i međunarodne nevladine organizacije prusutne u Gazi javljaju o nestašici hrane, pijaće vode, goriva i ljekova na toj palestinskoj teritoriji, koja je u ratu više od 19 mjeseci.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) upozorio je danas na sve veći rizik od gladi u Pojasu Gaze, gdje po njegovim riječima, već dva miliona ljudi gladuje.
Pod pritiskom iz inostranstva, zbog blokade koja izgladnjuje Palestince u Gazi, Izrael je u nedjelju saopštio da će dozvoliti ograničeno nastavljanje humanitarne pomoći, uz istovremeno pokretanje kopnenih operacija velikih razmjera u Gazi.
Odluka da se dozvoli ulazak pomoći na palestinsku teritoriju, više od dva mjeseca nakon što je Izrael uveo blokadu Gaze 2. marta, "teška je, ali neophodna", prema riječima izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua.

Gaza: Izrael dozvolio prolaz kamiona sa hranom za bebe

Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili ne želi da vidi: sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva unuka – nijesu bili samo ljudi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Doktorka Žanka Cerović reizabrana je večeras za predsjednicu Ljekarske komore, saznaje Portal ETV.
U trci za ovu funkciju bila je i doktorka Milena Popović-Samardžić.&nbsp;
Cerović je izabrana na sjednici Skupštine Ljekarske komore.
Dobila je 32 glasa, a Popović-Samardžić 18.

Žanka Cerović ponovo na čelu Ljekarske komore

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: zastava