<article>Cijene nafte porasle su danas za blizu dva odsto, što je najviše u sedam dana, nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEK plus (OPEC+) potvrdila odluku da odustane od povećanja proizvodnje planiranog za prvi kvartal sljedeće godine.Tako je nafta Brent porasla na oko 63,5 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) na oko 59,7 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.OPEK je u nedjelju potvrdio tromesečni prekid povećanja proizvodnje prvobitno najavljen početkom novembra, dok pokušava da izađe na kraj sa neujednačenim trendovima potražnje i potencijalnom prekomjernom ponudom sljedeće godine.Trgovci su takođe procijenili nove geopolitičke rizike nakon što je američki predsjednik Donald Tramp eskalirao svoju retoriku protiv Venecuele tokom vikenda, upozoravajući da vazdušni prostor zemlje treba smatrati zatvorenim, ali je tu prijetnju kasnije ublažio.Ipak, rast cijena sirove nafte ostaje ograničen izgledima za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, koji bi mogao da otvori put za ukidanje sankcija ruskoj nafti i poveća globalnu ponudu.Cijene nafte zabeležile su četvrti uzastopni mjesečni pad u novembru, prije svega pod pritiskom konstantnih rizika od prekomjerne ponude, prenosi Tanjug.</article>

Cijene nafte porasle su danas za blizu dva odsto, što je najviše u sedam dana, nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEK plus (OPEC+) potvrdila odluku da odustane od povećanja proizvodnje planiranog za prvi kvartal sljedeće godine.
Tako je nafta Brent porasla na oko 63,5 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) na oko 59,7 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.
OPEK je u nedjelju potvrdio tromesečni prekid povećanja proizvodnje prvobitno najavljen početkom novembra, dok pokušava da izađe na kraj sa neujednačenim trendovima potražnje i potencijalnom prekomjernom ponudom sljedeće godine.
Trgovci su takođe procijenili nove geopolitičke rizike nakon što je američki predsjednik Donald Tramp eskalirao svoju retoriku protiv Venecuele tokom vikenda, upozoravajući da vazdušni prostor zemlje treba smatrati zatvorenim, ali je tu prijetnju kasnije ublažio.
Ipak, rast cijena sirove nafte ostaje ograničen izgledima za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, koji bi mogao da otvori put za ukidanje sankcija ruskoj nafti i poveća globalnu ponudu.
Cijene nafte zabeležile su četvrti uzastopni mjesečni pad u novembru, prije svega pod pritiskom konstantnih rizika od prekomjerne ponude, prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nafta

OPEC

Ekonomija

Cijene nafte rastu zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica

​FIFA želi da joj se dodijele vlastiti VAR zakoni na Svjetskom prvenstvu 2026. kako bi mogla koristiti tehnologiju za odluke o kornerima.
Prijedlog za pregled neispravnih kornera odbijen je nakon što je prošlog mjeseca predstavljen tehničkom panelu za zakonodavce igre.
Međutim, Međunarodni odbor fudbalskih saveza (IFBA), koji piše zakone, sada bi mogao odobriti posebna izuzeća za Svjetsko prvenstvo sljedeće godine i druge kratke turnire.
Takva dopuštenja izazvala bi negodovanje u engleskoj Premijer ligi. Trener Notingem Foresta, Šon Dajš, nedavno se požalio na nedostatak pregleda u ligi nakon što su golovi primljeni u uzastopnim sedmicama iz pogrešno dosuđenih kornera.
<h2>FIFA želi izbjeći dodatne greške</h2>
FIFA u biti želi dodatne alate na raspolaganju kako bi izbjegla neugodne greške, posebno u finalu Svjetskog prvenstva. Poznato je da je svjetsko upravno tijelo prvo došlo do prijedloga korištenja VAR-a za poništavanje pogrešne odluke o korneru.
Moguće dopuštenje moglo bi povećati zabrinutost unutar evropskog klupskog fudbala da više ne radi u skladu s globalnim tijelom.
Čini se da će se razgovori iza kulisa vjerovatno nastaviti dok se FIFA ove sedmice okuplja u Vašingtonu za žrijeb za Svjetsko prvenstvo.
<h2>FIFA i UEFA pred vlastitim ovlastima</h2>
Raspravlja se o posebnom aranžmanu kojim bi se izbjeglo unošenje bilo kakvih izmjena u pravila igre. Dodatne VAR ovlasti omogućile bi i FIFA-i i UEFA-i da sprovedu vlastitu VAR politiku za kratke turnire poput svjetskih i evropskih prvenstava.
FIFA je u početku, prije sastanka IFAB-a prošlog mjeseca, predložila da korneri postanu dio VAR-ove nadležnosti. Međutim, članovi savjetodavnih panela u kojima su bivši igrači, treneri i sudije izrazili su pomiješana mišljenja.
Korištenje VAR-a za kornere čini se da krši jedan od temelja Pravila pet, koji kaže da sudija ne može promijeniti odluku o ponovnom pokretanju igre ako shvati da je netačna nakon što je igra ponovo započela, navodi "Independent".
<h2>Englezi nisu za novi VAR</h2>
U prosjeku se u svakoj utakmici engleske Premijer lige izvede oko 10 kornera. U julu je glavni izvršni direktor Fudbalskog saveza Mark Bulingem rekao da je protiv bilo kakvog proširenja ovlasti VAR-a. Upravni odbor IFAB-a čine četiri fudbalska saveza Ujedinjenog Kraljevstva (Engleska, Sjeverna Irska, Škotska i Vels) s po jednim glasom, te FIFA s četiri glasa.
Dozvole za pozadinske informacije smatraju se načinom da se FIFA-i omogući fleksibilnost bez promjene šireg VAR protokola.

Svjetsko prvenstvo bi moglo imati vlastite VAR zakone

Prvo izdanje Međunarodnog festivala režije „Jagoš Marković“ počelo je večeras u Kulturnom centru „Budo Tomović“ i trajaće do 6. decembra. Ulaznice za festival rasprodate su u rekordnom roku.
Na otvaranju festivala govorila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koju je publika dočekala povicima „ua, ua“. Negodovanje i zvižduci upućeni su i zvaničnicima koji prisustvuju otvaranju Festivala. U prvim redovima su predsjednik Jakov Milatović sa suprugom, gradonačelnik Saša Mujović, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić.
Festival okuplja šest predstava iz Crne Gore i regiona, u režiji jednog od najznačajnijih reditelja našeg prostora – Jagoša Markovića. Večeras je na programu predstava „Ćelava pjevačica“, posljednja koju je režirao Jagoš Marković, u produkciji Centra za kulturu Tivat.

Publika zvižducima i negodovanjem ispratila govor ministarke Vujović i prisutne zvaničnike

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je 28. novembra stigao u posjetu Omanu, ali od slijetanja u Muskat nije objavljena niti jedna informacija o aktivnostima i kretanjima bjeloruskog lidera.
Bjeloruske i omanske agencije, kao ni mediji u ovoj zemlji, ne izvještavaju o kretanjima Lukašenka, koji je najavio da će se u Muskatu sastati sa sultanom Haitamom bin Tarik Al Saidom.
Ipak, nikada nije objavljena informacija o njihovom susretu, a Lukašenko je već treći dan potpuno van javnosti, te nije poznato da li je i dalje u ovoj zemlji ili se vratio u Minsk.
Zbog ovakvog razvoja događaja, opozicija iz Bjelorusije, kao i mediji koji su bliski ovim strankama, javno govori o tome da je Lukašenko u Oman otišao privatno, te da se uopšte nije sastao sa sultanom Al Saidom.
Bivši ministar kulture Bjelorusije Pavel Latuška, političar koji je među najangažovanijim opozicionarima u ovoj zemlji, objavio je na Iksu dodatne detalje koji sugerišu da Lukašenko nije došao u Oman kao lider Bjelorusije, već je riječ o privatnoj posjeti.
- Sudeći prema protokolu susreta u glavnom gradu Omana, Muskatu, može se sa sigurnošću reći da posjeta diktatora ovoj zemlji nije ni državna ni zvanična. Na aerodromu nije bilo počasne garde, nije bilo dočeka visokih državnih zvaničnika, niti ijednog obilježja koje je uobičajeno za državne ili zvanične posjete - napisao je Latuška.
Dodao je i potencijalni razlog za posjetu Omanu.
- Ne može se isključiti ni to da, s obzirom na opšte zdravstveno stanje diktatora, možda prolazi kroz određene medicinske zahvate. Jer kako drugačije objasniti njegovo dugotrajno, sada već treći dan, odsustvo iz javnosti - pitao je Latuška.

Misteriozna posjeta pokrenula glasine: Gdje je nestao Aleksandar Lukašenko?

Olivera Blagojević ispred Ministarstva turizma istakla je da će vještačkog osnježavanja biti na žabljačkom skijalištu ove sezone na Plavoj stazi. Što se tiče Kolašina nijesu uspjeli da taj sistem ugrade, jer je zaustavljen projekat vodosnabdijevanja skijališta, te očekuje da to bude spremno za narednu zimsku sezonu. Predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić naglašava da su u poslu obezbjeđivanja vodosnabdijevanja za skijališta vraćeni na početak, jer je izvođač raskinuo ugovor. Turizmolog Petar Golubović ocjenjuje da će zimska sezona i ove godine zavisiti od vremenskih prilika što svakako nije dobro.
Blagojević je u emisiji "Naglas" na TVCG navela da su preduzeli sve mjere za vještačko osnježavanje i ove godine će ga imati na Žabljaku na Plavoj stazi.
- To svakako nije garancija uspješne sezone, ali je dobar znak. Staze su spremne, remontovane su žičare i optimisti smo da će sezona biti uspješna, jer smo uradili sve što smo mogli. Što se tiče Kolašina vodosnabdijevanje koje je bilo uslov za realizaciju projekta osnježavanja nije riješen, ali uspjeli smo da uradimo hidrotehnički projekat, radimo zajedno sa opštinom na idejnom rješenju i ako sve bude kako smo planirali i obezbijedimo finasije, imaćemo tu mogućnost sljedeće sezone - kazala je Blagojević.
Predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić, je naglasio da će morati da gledaju u nebo i ove godine.
- Došlo je do nekih sporih koraka i nepromišljenih odluka. Na Ski centru Kolašin 1450 i 1600 realizuju se investicije kroz ekonomsko državljanstvo i bilo je planirano da taj dio dobije značajne količine vode i za hotele i za skijališta. Stopiranjem tog projekta zaustavljen je razvoj grada. Prošle godine smo dobili izvođača radova ali on je polovinom godine obavijestio da ne može više ništa da radi, jer su građani koji žive u blizini rijeke Ljevaje sa kojeg je trebalo da dođe voda zaustavili radove. Mi smo uradili sve što smo mogli da taj proces odblokiramo, ali ništa nije urodilo plodom - naveo je Bakić.
U septembru je, kako je kazao, izvođač raskinuo ugovor o čemu Opština nije ni obaviještena i vratili su se na početak. Kolašin ima problema sa infrastruktrom, planirano je, kako je kazao i postrojenje za otpadne vode iduće godine, ali svi su ti projekti povezani.
Marinko Purić, direktor skijališta “Savin kuk” na Žabljaku je kazao da su pripreme za sezonu obavljene adekvatno. Imali su i novac od države za osnježavanje i uspjeli su da obezbijede taj sistem i samo se čekaju uređaji koji će stići do 15. decembra.
- Ne znam da li smo riješili svu sezonu na Žabljaku sa ovim potezom, mi nemamo kapacitet za onoliko ljudi koliko nam dolazi. Imaćemo taj sistem samo na jednoj maloj stazi i to je samo da spasimo dio sezone. Ne može se održati sezona i biti ekonomski isplativa na vještačkom osnježavanju, ali ono može biti od pomoći - naglasio je Purić.
Što se tiče stanja žičare Purić ističe da su instalacije stare preko 35 godina i održavanje je vrlo teško sa dosta improvizacija, jer je teško naći orginalne djelove.
- Prikupljeni su svi papiri i atesti i imaćemo 100 odsto sigurnosti za korisnike. Svake godine se od države traži više ulaganja, ali ni u ovom budžetu nas nema, a mi nismo u stanju da sami finansiramo modernizaciju žičare, a sigurno je da nam je potrebna - istakao je Purić.
Turizmolog Petar Golubović, ocjenjuje da će sudbina i ove sezone direktno zavisiti od vremenskih prilika. Bez sistema za osnježavanje u današnjem momentu se ski ponuda svodi na amaterizam.
- Pozitivan je pomak što će biti ta dva topa i osnježeno 600 metara staze na Žabljaku. Ako pogledamo period od decembra do ferbuara kada se očekuje najviše prometa, Žabljak u tom period ima svega 14 odsto turističkog prometa, odnosno noćenja u kolektivnom smještaju, a u ljetnjim mjesecima je dominantan i atraktivniji. S druge strane Kolašin je predstavljen kao zimski centar, a podaci govore da je zimi 28 odsto noćenja u kolektivnom smještaju. Kopaonik ili Jahorina u tom periodu ostvaruju 55 do 70 odsto ukupno ostvarenih noćenja tokom godine, što znači da su se oni profilisali kao zimski centri. Oni zahvaljujući ovim sistemima produžavaju sezonu i privlače korisnike mnogih zimskih aktivnosti. Tako da to dovoljno govori koliko je to značajno - ističe Golubović.

Vještačko osnježavanje uskoro na Žabljaku, u Kolašinu će i ove sezone gledati u nebo

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Cijene nafte rastu zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica

Tagovi

Svjetsko prvenstvo bi moglo imati vlastite VAR zakone

Publika zvižducima i negodovanjem ispratila govor ministarke Vujović i prisutne zvaničnike

Misteriozna posjeta pokrenula glasine: Gdje je nestao Aleksandar Lukašenko?

Vještačko osnježavanje uskoro na Žabljaku, u Kolašinu će i ove sezone gledati u nebo

PRATITE TVe UŽIVO