Rusija u ovoj godini očekuje blagi pad izvoza nafte, ali i potencijalni dvocifreni pad prihoda od izvoza nafte i gasa, objavilo je ministarstvo ekonomskog razvoja u najnovijim prognozama.
Izvoz nafte smanjiće se u ovoj godini 2,08 odsto, na 240,1 milion tona, prema osnovnom scenariju, objavilo je ministarstvo krajem prošle sedmice.
Do sada su očekivali pad obima izvoza oko 4,5 odsto i isporuku 229,7 miliona tona nafte, prenosi SEEbiz.
U narednoj godini izvoz bi trebalo da poraste na 241,7 miliona tona, u 2027. na 243,9 miliona tona, a u 2028. na 251,2 miliona tona, prema osnovnom scenariju u prognozi za socioekonomski razvoj Rusije za narednu godinu i planski period od 2027. do 2028. godine.
Izvoz naftnih derivata trebalo bi ove godine da poraste 2,8 odsto, na 125,9 miliona tona. U narednoj godini obim izvoza trebalo bi da se poveća na 132 miliona tona, a u 2027. na 134 miliona tona i zadržati se na tom nivou u 2028. godini, očekuje ministarstvo, potvrdivši prognoze iz aprila.
Ministarstvo je potvrdilo i prognozu proizvodnje nafte u ovoj godini, od 516 miliona tona. Potvrdili su i prognoze za razdoblje od naredne do 2028. godine, od 525,2 miliona tona, te 532,6 miliona tona i 540 miliona tona.
Ruski prihodi od nafte i gasa trebalo bi da se, prema osnovnom scenariju, smanje u ovoj godini 12,5 odsto, na 206,1 milijardu USD, prognozira ministarstvo.
Konzervativna prognoza uzima u obzir pojačani pritisak kaznenih mjera zapadnih zemalja kroz sekundarne sankcije, u prvom redu ruskom sektoru goriva i energije, izraženije neravnoteže u globalnoj ekonomiji zbog trgovinskih ratova i posljedično sporiji rast globalne potražnje i pojačanu ponudu zemalja izvan grupe OPEC+.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija prognozira blagi pad izvoza nafte u ovoj godini

Evropska komisija predložiće carine na rusku naftu koja se još uvozi na evropsko tržište, saopštio je portparol Komisije Olof Gil.
- Komisija će uskoro izići s pojedinostima tog prijedloga - rekao je Gil na konferenciji.
Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen je u srijedu nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom najavila da će predložiti carine na uvoz ruske nafte, prenosi SEEbiz.
Ovdje nije riječ o sankcijama, za koje se traži jednoglasnost, nego o trgovinskoj mjeri o kojoj države članice odlučuju kvalifikovanom većinom, što onemogućava da neka od članica stavi veto na odluku.
Mađarska i Slovačka su jedine zemlje koje još uvoze naftu iz Rusije putem naftovoda Družba. Njima je, kao i Češkoj odobreno izuzeće iz zabrane uvoza nafte i naftnih derivata kao zemljama koje nemaju izlaz na more i ne mogu ju uvoziti iz drugih izvora.
To izuzeće te zemlje treba iskoristiti i osigurati diversifikaciju snabdjevanja naftom iz drugih izvora, što je Češka u međuvremenu i učinila, dok Mađarska i Slovačka još ne pokazuju namjeru da će ići u tom smjeru.

1250x600

1084x550

EK će predložiti carine na uvoz ruske nafte

Američki predsjednik Donald Tramp danas je zatražio od svog turskog kolege Redžepa Tajipa Erdogana da prestane da kupuje rusku naftu, dok ga je primao u Bijeloj kući.
- Želio bih da prestane da kupuje naftu od Rusije - rekao je američki predsjednik, sjedeći sa svojim gostom u Ovalnom kabinetu.
Tramp je rekao da je spreman da ukine američke sankcije protiv turskog odbrambenog sektora "gotovo odmah".
SAD su 2020. godine uvele sankcije Turskoj, uprkos tome što je njihov saveznik u NATO-u, zbog kupovine ruskog sistema protivvazdušne odbrane S-400.
To je Erdoganovo prvo putovanje u Bijelu kuću od 2019. godine.

Tramp zatražio od Erdogana da prestane da kupuje rusku naftu

Cijene nafte spustile su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 66 USD budući da su pažnju ulagača zaokupili signali vodećih proizvođača o pojačanom snabdijevanju.
Na londonskom tržištu cijena barela je bila niža 44 centa i iznosila je 66,28 USD, dok je na američkom pala 45 centa na 62,23 USD, prenosi SEEbiz.
Aktivnije se trgovalo barelima s rokom isporuke u novembru, koji su zabilježili gotovo isti minus, uz cijenu od 61,94 USD.
Na početku sedmice ulagači su se usmjerili na signale vodećih proizvođača o snabdijevanje.
Irak je povećao izvoz nafte u sklopu dogovora članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika, objavila je u nedjelju državna kompanija za trgovinu SOMO.
Veći izvoz donijeće budžetu dodatni prihod koji će se mjeriti u stotinama miliona USD, rekao je direktor SOMO-a Ali Nizar Al-Shatari. On nije precizirao koliko su povećali isporuke, rekavši tek da će budžetski prihod podstaći proizvodnja dodatnih 200 hiljada barela nafte dnevno.
Irak je u avgustu u prosjeku izvezao 3,38 miliona barela nafte dnevno, prema podacima ministarstva, a državna kompanija za trgovinu očekuje da će u septembru stranim kupcima isporučiti između 3,4 i 3,45 miliona barela dnevno.
Kuvajt u oktobru namjerava da poveća proizvodnju na 2,559 miliona barela dnevno, prema sporazumu OPEC+, rekao je ministar za naftu Tariq Al-Roumi u razgovoru za list Al Qabas.
Proizvodni kapaciteti trenutno iznose 3,2 miliona barela dnevno, dodao je ministar, i najveći su u više od deset godina, prema računicama nekoliko medija. Najviši nivo su dostigli 2010. godine, od 3,3 miliona barela dnevno, da bi se u međuvremenu spustili ispod tri miliona .
Vodeći proizvođači signaliziraju više barela, a Kina i SAD apsorbovale su do sada višak nabavkom nafte za strateške rezerve, primjećuju analitičari. Njihova nabava ograničiće mogućnost rasta cijena nafte u kratkoročnoj perspektivi i otvoriti prostor za silazni trend.
OPEC je odvojeno objavio da je barel korpe nafte njegovih članica u petak pojeftinio 95 centi, na 69,78 USD.

Cijene nafte pale prema 66 USD

Prihodi kojih su se slili u federalni budžet Rusije iz naftno-gasnog sektora iznosili su 6,03 biliona rubalja odnosno 61,5 milijardi eura od početka januara do kraja avgusta, objavilo je rusko Ministarstvo finansija.
To je 20,2 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, prenose Nezavisne novine.
Prihodi ruskog saveznog budžeta koji nijesu vezani za naftu i gas povećani su 14,3 odsto u istom periodu u odnosu na isti period prošle godine na 17,7 biliona rubalja odnosno 180,75 milijardi eura, saopštilo je ministarstvo.
Napominje se da su iznosi dobijeni od trgovine naftom i gasom manji uglavnom zbog pada prosječne cijene nafte.
- Prihodi od poreza na promet, uključujući i porez na dodatu vrijednost (PDV), povećani su šest odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu od januara do avgusta, što odgovara trendovima slabljenja domaće tražnje i inflacije - navodi se u Ministarstvu finansija Rusije.

Prihodi Rusije za osam mjeseci od nafte i gasa 61,5 milijardi eura

Na svjetskim tržištima cijene nafte blago su porasle i prošle sedmice, druge zaredom, a trgovalo se oprezno jer nije bilo značajnijih vijesti koje bi mogle uticati na očekivanja u vezi ponude i potražnje.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,6 odsto na 68,12 USD, dok je na američkom barel poskupio 0,5 odsto na 64,01 USD, prenosi SEEbiz.
Na početku sedmice cijene nafte su porasle zbog ukrajinskih napada na ruske terminale za izvoz nafte, a podršku su im pružale i vijesti o padu američkih zaliha, što ukazuje na snažnu potražnju u najvećoj svjetskoj ekonomiji.
Međutim, krajem sedmice cijene nafte izgubile su dio prethodnih dobitaka, jer je u fokusu trgovaca bio završetak ljetne sezone putovanja u SAD-u, što najavljuje slabiju potražnju.
Osim toga, bliži se sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika, takozvanog OPEC+.
Ta grupa već duže povećava proizvodnju kako bi povratila tržišni udio, povećavajući izglede za ponudu i pritiskajući cijene nafte na svjetskim tržištima.
Nadalje, tržišni učesnici pažljivo prate kako će Indija odgovoriti na pritisak SAD-a da prestane da kupuje rusku naftu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump udvostručio carinsku stopu na uvoz iz te države na 50 odsto.
Prema riječima trgovaca, Indija je dosad ignorisala SAD i izvoz ruske nafte u Indiju trebalo bi da poraste u septembru.

Cijene nafte blago porasle drugu sedmicu zaredom

Mađarska i Ukrajina su u sukobu zbog stalnih poremećaja u snabdijevanja naftom, a Budimpešta krivi Kijev za napad na mađarski "suverenitet".
Ukrajina je odgovorila optužujući Mađarsku za "moralnu degeneraciju".
Mađarska se suočava s stalnim poremećajima u snabdijevanju naftom putem naftovoda Družba jer je Kijev ciljao energetsku infrastrukturu usred rata između Rusije i Ukrajine koji je započeo prije više od tri godine.
Odnosi između Kijeva i Budimpešte su se od tada pogoršali. Mađarski nacionalistički vođa Viktor Orban ima dobre odnose s Kremljom i blokirao je napore Kijeva da se pridruži Evropskoj uniji.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto rekao je da je njegova zemlja zabranila ulazak "zapovjedniku ukrajinske vojne jedinice koja je nedavno izvela ozbiljne napade na naftovod Družba".
- Ovo je bio napad na mađarski suverenitet, ugrožavajući našu energetsku sigurnost - napisao je Sijarto na X.
Objava dolazi nakon što je Rusija izvela masovni napad u Ukrajini, ubivši najmanje 16 ljudi, uključujući djecu.
Kao odgovor na Sijartovu objavu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da je Mađarska "na krivoj strani istorije".
- Kako je sramotno ovo objaviti nakon brutalnog napada koji je izvela teroristička država Rusija. Peter, ako ti je ruski naftovod važniji od ukrajinske djece koju je Rusija jutros ubila, ovo je moralna degeneracija - napisao je, dodajući da će Kijev uzvratiti.
Prošle sedmice Orban je rekao da se požalio američkom predsjedniku Donaldu Trampu nakon što su ukrajinske vojne operacije protiv Rusije poremetile snabdijevanje naftom.
Mađarska i Slovačka takođe su pozvale Evopsku komisiju "da poduzme mjere protiv kontinuiranih napada Ukrajine na naftovod Družba".
EU je 2022. godine uveo zabranu na većinu uvoza nafte iz Rusije, ali naftovod Družba je privremeno izuzet od sankcija kako bi se zemljama srednje Evrope bez izlaza na more dalo vremena da pronađu alternativna snabdijevanja naftom.
Orban i njegov slovački kolega Robert Fico više su puta kritikovali sankcije, nazivajući ih prijetnjom energetskoj sigurnosti svojih zemalja.

Mađarska i Ukrajina se spore oko snabdijevanja naftom

Cijene nafte u ponedjeljak su porasle na međunarodnim tržištima uslijed zabrinutosti tržišnih učesnika u pogledu ponude nakon što je Ukrajina pojačala napade na Rusiju, što je podstaklo strahovanja od mogućih poremećaja u isporukama ruske nafte.
Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte iznosila je 68,16 USD i bila 0,63 odsto veća nego na zatvaranju prošlosedmičnog trgovanja. Barel na američkom tržištu poskupio je 0,72 odsto na 64,12 USD, prenosi Hrportfolio.
U prošlosedmičnom trgovanju referentne cijene na londonskom tržištu porasle su gotovo tri odsto, a na američkom 1,4 odsto, uz podršku, između ostaloga, znaka snažne potražnje u SAD-u nakon tamošnjih službenih podataka o velikom padu zaliha sirove nafte u sedmici završenoj 15. avgusta.
Na raspoloženje tržišnih učesnika uticale su takođe izjave čelnika američke centralne banke (Fed), Džerouma Pauela, koje su signalizirale moguće smanjenje kamatnih stopa u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Powellov govor na prošlosedmičnom tradicionalnom godišnjem sastanku centralnih bankara u Džekson houlu pružio je podršku većini rizične imovine.
Pažnju tržišta uveliko zaokupljaju vijesti na geopolitičkom planu. Rusija je optužila Ukrajinu da je pokrenula desetine napada dronovima koji su izazvali požar u nuklearnoj elektrani u zapadnoj Kurskoj regiji, dok je Ukrajina slavila 34 godine nezavisnosti. Ruski zvaničnici rekli su da je nekoliko energetskih postrojenja bilo meta noćnih napada.
Kako su mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine zapeli, američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će u iduće dvije sedmice donijeti "vrlo važnu odluku" u vezi s ratom između Rusije i Ukrajine ako se obje strane ne dogovore o mirovnom sporazumu.
SAD je već zaprijetio da će udvostručiti carine na sav uvoz iz Indije na 50 odsto u znak odmazde za nastavak indijske kupovine ruske sirove nafte. Te bi kaznene mjere trebalo da stupe na snagu od srijede, a indijske diplomate su rekle da će lokalni prerađivači nastaviti da nabavljaju sirovu naftu iz Rusije.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak poskupio 25 centi na 70,26 USD.

Cijene nafte ojačale zbog strahovanja za snabdijevanje

&nbsp;Cijene nafte porasle su u četvrtak jer su im podršku i dalje pružale naznaka snažne potražnje za tim energentom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i neizvjesne okolnosti vezane uz napore za okončanje rata u Ukrajini.
Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte nakon podna je iznosila 67,26 USD i bila je 0,63 odsto viša u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije. U Njujorku je porasla 0,72 odsto na 63,16 USD.
Pažnju tržišta i dalje zaokupljaju naznake snažne potražnje u SAD-u, nakon što su najnoviji američki podaci o stanju zaliha sirove nafte pokazali njihov oštriji pad nego što su analitičari očekivali, prenosi Hrportfolio.
Američka uprava za energetiku (EIA) objavila je da su zalihe sirove nafte u SAD-u prošle sedmice smanjene šest miliona barela, nakon što su sedmicu ranije porasle tri miliona barela.
Ekonomisti su očekivali pad zaliha sirove nafte za 1,3 miliona barela.
Zalihe benzina takođe su pale i to 2,7 miliona barela, dok su zalihe destilata, koje uključuju lož ulje i dizel, porasle 2,3 miliona barela, saopštila je EIA.
Cijenama nafte podršku i dalje pruža neizvjesnost vezana uz napore usmjerene na uspostavljanje mira u Ukrajini.
Prema medijskim napisima, američki predsjednik Donald Tramp poziva saveznike iz EU da pošalju kopnene trupe u Ukrajinu kako bi osigurali prekid vatre i garantovali sigurnost.
Tramp je kategorički isključio raspoređivanje američkih trupa na tlu u Ukrajini, ali se čini spremnim da pruži vazdušnu podršku.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je cijena barela korpe nafte njenih članica u srijedu porasla 57 centi u odnosu na dan ranije, na 69,02 USD.

Cijene nafte u plusu

Cijene nafte u srijedu su na međunarodnim tržištima porasle više od jedan odsto nakon što su najnoviji podaci o zalihama sirove nafte u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pokazali njihov pad u sedmici zaključno s 15. avgustom.
Barel sirove nafte na londonskom tržištu iza podne je tako bio skuplji 1,2 odsto u odnosu na završetak trgovanja dan ranije i koštao je 66,57 USD. Na američkom tržištu je poskupio 1,4 odsto, na 62,63 USD, prenosi SEEbiz.
U trgovanju u utorak cijene su bile pod pritiskom jer se fokus tržišta bio usmjerio na znakove napretka u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
Pažnju tržišnih učesnika su ipak zaokupili podaci Američkog instituta za naftu (API) koji su pokazali da su se zalihe sirove nafte u SAD-u u prošloj sedmici smanjile 2,4 miliona barela. Pad zaliha dvostruko je veći nego su procjenjivali analitičari.
Učesnici tržišta nafte takođe su reagovali na izvještaje da su indijske državne rafinerije nastavile kupovati rusku naftu za isporuke u septembru i oktobru nakon što su popusti povećani.
Indija svoje proizvode može izvoziti u Rusiju ako se suočava s problemima pri ulasku na američko tržište, rekao je visoki ruski diplomat. Obraćajući se novinarima na konferenciji u Nju Delhiju, zamjenik ruskog ambasadora Roman Babuškin rekao je da je pritisak na Indiju zbog nabavke ruske sirove nafte neopravdan i jednostran.
- Sankcije pogađaju one koji ih nameću. To je izazovna situacija za Indiju, ali imamo povjerenja u naše veze. Uvjereni smo da će se energetska saradnja između Indije i Rusije nastaviti uprkos spoljnom pritisku - kazao je Babuškin.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp upozorio je da bi se ruski predsjednik Vladimir Putin mogao suočiti s "teškom situacijom" ako ne pokaže spremnost za rad na mirovnom rješenju s Kijevom. Takođe je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bude spreman da pokaže određenu fleksibilnost u pregovorima.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je cijena barela korpe nafte njenih članica u utorak porasla 24 centa u odnosu na dan ranije, na 68,45 USD.

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a u tom procesu posebno mjesto imaju mladi, za koje je Evropska unija (EU) prostor mogućnosti, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
 Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Gorčević je danas ugostila saveznu ministarku za Evropu, integracije i porodicu Austrije, Klaudiju Plakolm.
 Navodi se da su Gorčević i Plakolm razgovarale o napretku Crne Gore u pregovaračkom procesu, važnosti reformi i podršci Austrije evropskoj perspektivi regiona, ističući da se evropski put ne mjeri samo usklađivanjem politika, već i sposobnošću društva da njeguje povjerenje, znanje i aktivno građanstvo.
- Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu i sprovođenju reformi koje donose suštinske promjene građanima. U tom procesu, posebno mjesto imaju mladi – oni koji EU ne doživljavaju samo kao spoljnopolitički cilj, već kao prostor mogućnosti, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti - poručila je Gorčević.
Plakolm je istakla da je posvećenost Crne Gore evropskim integracijama jasna i da Austrija nastavlja da bude snažan zagovornik proširenja Unije.
- Na predstojećoj investicionoj konferenciji „Pametni rast, zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, koja će se 14. i 15. oktobra održati na Luštici, Austrija će biti predstavljena sa pet velikih kompanija, u želji da dodatno produbi ekonomsku saradnju sa Crnom Gorom u više sektora - navela je Plakolm.
Kako se navodi u saopštenju MEP, nakon zvaničnog sastanka su, u Njegoševom parku, uslijedili „Razgovori sa mladima - evropska perspektiva i izazovi članstva u EU“ sa mladim evropskim ambasadorima i učenicima Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Iz MEP su kazali da su mladi sa Gorčević i Plakolm razgovarali o budućim prilikama koje će članstvo u EU donijeti Crnoj Gori – od obrazovanja i profesionalnog razvoja, do pitanja kako spriječiti odliv mozgova i podstaći povratak znanja i iskustva u domovinu.
Gorčević je poručila da evropske integracije treba posmatrati kao zajednički projekat države i mladih ljudi.
- Evropski put nije samo usklađivanje propisa – to je šansa da našim mladima pokažemo da mogu uspjeti ovdje, u svojoj zemlji. Znanje i iskustvo koje stiču u državama članicama EU imaju najveći smisao kada se primijene kod kuće. Zato gradimo snažnije institucije, digitalnu administraciju i ekonomiju koja može da pruži prave prilike mladima - istakla je Gorčević.
Plakolm je dodala da Evropa treba da bude zajednica u kojoj se identitet čuva, a mogućnosti dijele.
- Mladi iz Crne Gore ne treba da biraju između Evrope i svoje domovine – članstvo u EU znači da mogu imati i jedno i drugo. Identitet se ne gubi integracijom, već se kroz nju jača. Evropa raste kroz različitost, a Crna Gora u tom pogledu ima mnogo da ponudi - kazala je Plakolm.
Kako je saopšteno, mladi učesnici su istakli da ih je razgovor sa ministarkama dodatno motivisao da razmišljaju o svojoj budućnosti u Crnoj Gori, posebno u kontekstu evropskog puta zemlje.
- Ovaj momenat predstavlja značajnu šansu mladima za razmjenu mišljenja sa osobama na vodećim funkcijama u svojim državama. Kreiranje akademskog ambijenta rezultira produbljivanjem znanja i podrobnijim razumijevanjem procesa evrointegracija i funkcionisanja EU - kazao je mladi evropski ambasador Branko Danilović.
 Za učenicu Gimnazije „Slobodan Škerović“, Enu Durutović, razgovor sa Gorčević i Plakolm bio je prilika da se čuje glas mladih i da se povežu iskustva iz inostranstva sa mogućnostima u zemlji.

EU za mlade prostor solidarnosti i zajedničkih vrijednosti

Drugi dan pregovora u Šarm el-Šeiku usmjerenih na okončanje rata u Gazi zaključen je bez vidljivog napretka, prema riječima egipatskih izvora, dok je američki predsjednik rekao u Vašingtonu da postoje "realni izgledi" za mirovni sporazum.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara i posredovanje Egipta.
Viši egipatski zvaničnik upoznat sa pregovorima rekao je novinskoj agenciji DPA da je "situacija nepromijenjena u poređenju sa prvim danom", dok se i izraelsko i Hamasovo izaslanstvo čvrsto drže svojih pozicija.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika Trampa prema kojem bi borbe prestale, taoci bili oslobođeni, a pomoć bi se slivala u Gazu, još uvijek ima sporova između dviju strana.
Izvor tvrdi da delegacija Hamasa nastavlja sa zahtijevima za čvrstim garancijama da Izrael neće nastaviti svoje vojne operacije nakon puštanja talaca, insistirajući da rat mora biti potpuno zaustavljen prije bilo kakve razmjene.
Prema izraelskoj televiziji Al Qahera News, na popisu zarobljenika čije puštanje Hamas traži nalaze se i visokopozicionirane osobe poput Marvana Bargutija.
Hamas je takođe pozvao na razjašnjenje mehanizama i postupaka potrebnih da se provede Bajdenov mirovni plan, uključujući i garancije da se Izrael neće vratiti agresiji protiv Gaze.
&nbsp;Egipatski izvor dodao je da je izraelska delegacija dosad odbijala da raspravlja o zaustavljanju rata prije razmjene.
Izvor je najavio da bi se delegacija SAD, predvođena Stevenom Vitkofom, mogla pridružiti pregovorima u srijedu.
Posrednici se nadaju da će američko prisustvo pomoći u pritisku na izraelsku stranu da pokaže fleksibilnost po pitanju spornih tačaka - posebno zahtjeva za garancijama da se neće ponovno pokrenuti rat jednom kad taoci budu pušteni.

Drugi dan pregovora o Gazi prošao bez napretka

Najmanje deset ljudi poginulo je kada je klizište pogodilo autobus u indijskoj državi Himačal Pradeš, saopštili su zvaničnici.
Kako prenosi Anadolija, u objavi kancelarije glavnog ministra na društvenoj mreži X navodi se da postoji zabrinutost da bi još nekoliko ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Kako se dodaje, spasilačka operacija se nastavlja, a zvaničnici su dobili instrukcije da rasporede svu mehanizaciju.
Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je „ožalošćen gubitkom života usljed nesreće“.
- Moje misli su sa pogođenim ljudima i njihovim porodicama u ovom teškom vremenu. Molim se za brz oporavak povrijeđenih - rekao je Modi.
Posljednjih mjeseci, monsunske kiše su izazvale pustoš, uzrokujući bujične poplave i klizišta, uglavnom na sjeveru Indije.
Obilne monsunske kiše obično počinju u Indiji u junu, a završavaju se u septembru.

Najmajne deset poginulih u klizištu u Indiji

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nafta

Rusija prognozira blagi pad izvoza nafte u ovoj godini

EK će predložiti carine na uvoz ruske nafte

Tramp zatražio od Erdogana da prestane da kupuje rusku naftu

Cijene nafte pale prema 66 USD

Prihodi Rusije za osam mjeseci od nafte i gasa 61,5 milijardi eura

Cijene nafte blago porasle drugu sedmicu zaredom

Mađarska i Ukrajina se spore oko snabdijevanja naftom

Cijene nafte ojačale zbog strahovanja za snabdijevanje

Cijene nafte u plusu

Cijene nafte u plusu

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

EU za mlade prostor solidarnosti i zajedničkih vrijednosti

Drugi dan pregovora o Gazi prošao bez napretka

Najmajne deset poginulih u klizištu u Indiji

PRATITE TVe UŽIVO