Dajković: Čuvamo jedan dio autentične Budve; Jevšenak: Kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina

Drugi protest Sindikalne organizacije Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ protiv plana restrukturiranja tog preduzeća održan je ispred zidina Starog grada u Budvi, a okupio je nekoliko stotina građana. Ponovo je poslat apel ka Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija “MK Group”, najveći manjinski akcionar “Budvanske rivijere”. Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata. 

- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nismo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu koja ima skoro 2.000 jedinica. Dva puta smo se za sada obratili Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora. Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je predsjednik Sindikalne organizacije HG “Budvanska rivijera“ Milorad Dajković. 

Dajković je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju.

- Mi smo protiv toga da srušimo jedan hotel i sagradimo condo hotele. Cijepanjem Budvanske rivijere ni hoteli u Petrovcu ne bi ostali netaknuti zato što u te hotele u posljednjem periodu nisu uložena sredstva, već u Slovensku plažu. Više miliona eura je proteklu deceniju uloženo u Slovensku plažu kako bi se renovirala, adaptirala i imala kategorizaciju četiri zvjezdice. Hoteli u Petrovcu koji su spremni za adaptaciju i hotel Mogren koji je već duže vrijeme van funkcije su osuđeni na propast. Izgubili bismo jedno državno preduzeće koje je bilo jako i uspješno - naveo je Dajković. 

PR menadžerka HG Budvanska rivijera Dušica Vugdelić takođe je dala svoj glas protiv plana MK Grupe i podsjetila da su pokrenuli i elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili jesu li za rušenje Slovenske plaže. 

- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste. Slovenska plaža je nešto što predstavlja biser Budve, a mi ga moramo čuvati. Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i treba da budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo Dosta je bilo - saopštila je Vugdelić. 

Snažnu podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa je pružio arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.

- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, te da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma. Takvo rješenje je održivo i odgovorno, a u pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje. Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak. 

Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom. 

- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam - Dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - izjavio je Pejović. 

Akademik Siniša Jelušić poručio je da je ovo „bunt protiv varvarske okupacije naših prostor“. 

- Ne smijemo dozvoliti ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo. Ne smijemo dozviliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - ispričao je Jelušić. 

Udruženje arhitekata KANA priključilo se skupu Sindikalne organizacije Hotelske grupe „Budvanska rivijera“. 

- Danas smo se okupili da pokažemo stav da nam je prostor važan. Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince. Uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne možemo nazvati razvojem. To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Ružica Kračković iz Udruženja „KANA“. 

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma. 

- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore, da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura. Patriotizam je biti ovdje gdje ste vi večeras i braniti ne samo Slovensku plažu, nego i generacije koje dolaze, jer je Slovenska plaža othranila mnoge generacije i othraniće još mnoge jer je nećemo dati - kazao je Dragićević. 

Sljedeći protest koji će organizovati Sindikalna organizacija HG „Budvanska rivijera“ biće održan 26. decembra u 16 časova. Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad