Energetika i saobraćaj moraju zajedno planirati infrastrukturu za alternativna goriva

Razvoj infrastrukture za alternativna goriva u Crnoj Gori zahtijeva zajedničko planiranje sektora saobraćaja i energetike, pravovremeno uključivanje operatora elektroenergetskog sistema, jasniji regulatorni okvir i jednostavnije procedure za investitore.

To je poručeno je tokom prve sesije Realizacija infrastrukture za alternativna goriva i saradnja između sektora saobraćaja i energetike na radionici „Nacionalni okvir politike za infrastrukturu za alternativna goriva“, koju su organizovali Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo energetike i rudarstva u okviru procesa izrade prvog Nacionalnog okvira politike Crne Gore za infrastrukturu za alternativna goriva, kao dijela projekta koji finansira Evropska unija.

Generalna direktorica u Ministarstvu energetike i rudarstva Zorana Sekulić kazala je da se energetska i saobraćajna politika moraju planirati integralno.

- Vrlo je važna raspodjela uloga i odgovornosti - istakla je Sekulić, navodeći da Ministarstvo saobraćaja treba da ima vodeću ulogu u uspostavljanju infrastrukture, dok je Ministarstvo energetike neophodno u dijelu planiranja elektroenergetskog snabdijevanja.

Prema njenim riječima, operator distributivnog sistema, odnosno CEDIS, mora biti uključen od najranije faze razvoja i planiranja infrastrukture.

Sekulić je podsjetila da Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa povećanje udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji do 50 odsto do 2030. godine, kao i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Govoreći o infrastrukturi za električna vozila, Sekulić je navela da Crna Gora već ima određeni broj punjača, ali da oni nijesu dovoljne snage niti su raspoređeni tako da u potrebnoj mjeri prate glavne transportne koridore.

- Mi ne polazimo od nule, mi imamo određenu infrastrukturu koja nije niti u dovoljnoj mjeri, niti je dovoljne snage - kazala je Sekulić.

Kako je navela, prilikom određivanja budućih lokacija nije dovoljno voditi računa samo o propisanoj udaljenosti između punjača.

- Znamo da moraju biti minimum jedan punjač na 60 kilometara. Međutim, osim same lokacije i slijepog praćenja smjernica u smislu distance i putnih pravaca, moramo razmišljati o prostornim kapacitetima i budućim potrebama - rekla je Sekulić.

Dodala je da treba razmatrati lokacije u blizini benzinskih stanica, graničnih prelaza, logističkih i komercijalnih centara.

Poseban izazov biće opterećenje elektroenergetskog sistema. Sekulić smatra da punjači, ukoliko se infrastrukturom bude pametno upravljalo, ne moraju predstavljati samo nove potrošače, već mogu doprinijeti fleksibilnosti sistema.

To će, kako je istakla, biti posebno važno sa rastom proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana, čija proizvodnja varira tokom dana. Kao moguća rješenja Sekulić je navela skladištenje energije, agregiranje većeg broja punjača i prilagođavanje punjenja periodima kada ima više energije iz obnovljivih izvora.

Sekulić je kazala da je udio obnovljivih izvora energije u sektoru saobraćaja 2022. godine iznosio svega 1,5 odsto.

Prema modelu iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, bez dodatnih mjera taj udio bi do 2030. dostigao 7,2 odsto, dok je cilj da se poveća na 24,4 odsto.

Zbog toga je, kako je objasnila, predviđeno paralelno sprovođenje više politika, među kojima su elektrifikacija saobraćaja, razvoj vodoničnih tehnologija i upotreba biogoriva.

Ipak, upozorila je da ograničene resurse ne treba istovremeno ulagati u sve tehnologije.

- Limitirane resurse kakve mi trenutno imamo ne treba trošiti na jednak razvoj svih tehnologija istovremeno - poručila je Sekulić.

Prema njenom mišljenu, za sada se kao realniji pravci izdvajaju postepeno uvođenje biogoriva i razvoj elektromobilnosti, prvenstveno kroz postavljanje snažnijih punjača za drumski saobraćaj.

Vodonik se, dodala je, prije svega razmatra za teški saobraćaj i potencijalno za dugotrajnije skladištenje energije. Podsjetila je i da je krajem 2025. donijet strateški dokument za razvoj zelenog vodonika, pri čemu su prvi ciljevi usmjereni na jačanje institucionalnih i kadrovskih kapaciteta, razvoj regulative i bezbjednosnih i tehničkih standarda.

Govoreći o obavezama na transportnim koridorima, Sekulić je navela procjenu da je potrebno 14 lokacija za punjenje, pojašnjavajući da to sa aspekta elektroenergetskog sistema znači ozbiljan posao koji se mora na vrijeme planirati i dobro organizovati.

Kao potencijalno pogodne lokacije Sekulić je pomenula postojeće benzinske stanice, jer ih često već prati elektroenergetska infrastruktura. Ipak, upozorila je da postojeći kapacitet nije svuda dovoljan i da će na pojedinim mjestima biti neophodno ojačavanje mreže.

Sekulić je ukazala i na problem komplikovanih i nedovoljno uređenih procedura za postavljanje punjača.

- Vrlo je važno taj sistem pojednostaviti maksimalno, dokumentaciju standardizovati, po mogućnosti napraviti ono što se kaže "one stop shop" - kazala je Sekulić.

Kao cilj do 2030. navela je ispunjavanje obaveza u vezi sa punjačima velike snage duž koridora, uspostavljanje kvalitetne baze podataka, jednostavniji sistem izdavanja dozvola i veći broj brzih punjača za laka vozila.

Samostalni savjetnik I u Ministarstvu saobraćaja Armin Ljaić kazao je da postojeća infrastruktura uglavnom obuhvata sporije AC punjače i da Crnoj Gori nedostaju brzi i ultrabrzi punjači, posebno duž glavnih evropskih transportnih koridora.

Prema njegovim riječima, za električna vozila potrebni su punjači snage od 150 kilovata i više, dok se kod teških električnih vozila govori o 350 kilovata i više.

- Naš cilj nije samo da ispunjavamo evropske zahtjeve, već i da izgradimo mrežu koja je operativna, funkcionalna i koja služi građanima, privredi i turizmu u Crnoj Gori - kazao je Ljaić.

On je izdvojio tri ključna koraka za naredne dvije godine: završetak zakonodavnog okvira, strateško planiranje i stvaranje boljih uslova za investitore.

- Nije samo oblast koja je vezana za Ministarstvo saobraćaja ili Ministarstvo energetike i rudarstva, nego i za opštine i elektroenergetske subjekte - rekao je Ljaić, dodajući da u proces treba uključiti i druga relevantna preduzeća i institucije.

Rukovodilac sektora za ICT u CEDIS-u Predrag Raković ocijenio je da razvoju elektromobilnosti mora prethoditi detaljno planiranje i integrativni pristup.

Kako je kazao, CEDIS je već prepoznao da rast broja električnih vozila direktno utiče na distributivnu mrežu, zbog čega je potrebno unaprijed sagledati buduće zahtjeve za priključenje punionica.

Raković je objasnio da je dosadašnji elektroenergetski sistem bio zasnovan na relativno jasnoj podjeli između proizvođača, distributera i potrošača, dok razvoj prozjumera i električnih vozila tu paradigmu mijenja.

- Mi smo, uspostavljajući sopstvenu infrastrukturu, vidjeli gdje su nama izazovi za buduće - rekao je Raković.

CEDIS je, kako je naveo, kroz sopstvenu flotu električnih vozila i mrežu punjenja testirao potrebe i ograničenja distributivne infrastrukture.

- Ključni problem predstavlja činjenica da na svakoj lokaciji ne postoje dovoljni slobodni kapaciteti za priključenje snažnih punjača - pojasnio je Raković-

Kao ilustraciju razmjera budućih potreba naveo je iskustvo iz Finske, gdje parking sa oko 150 vozila može imati potrošnju od oko četiri megavata.

Prema njegovim riječima, takvi primjeri pokazuju zašto se širenje mreže punjača ne može posmatrati odvojeno od razvoja trafostanica, kablovske infrastrukture i lokalnih planskih procedura.

- Nije baš da vi možete postaviti trafo-stanicu gdje hoćete. Zamjena trafo-stanice zavisi od dobijanja dozvola, a taj proces nije uvijek brz - naveo je Raković.

On je istakao da CEDIS radi i na digitalizaciji distributivne mreže kako bi mogao brže da utvrdi postoje li na određenoj lokaciji slobodni kapaciteti i koliko brzo se može odgovoriti na zahtjev investitora.

- Cilj je da se stanje mreže može pratiti u što kraćem roku i da se zahtjevi za priključenje u većoj mjeri podnose i obrađuju elektronski - kazao je Raković.

Smatra da bi unaprijed definisane lokacije od interesa omogućile energetskom sektoru, državnoj upravi i lokalnim samoupravama da pravovremeno planiraju povećanje kapaciteta.

Radionica je sprovedena u okviru projekta „Tehnička pomoć za jačanje kapaciteta i unapređenje usklađenosti zakonodavstva, učinka i efikasnosti u sektoru saobraćaja u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija. Projekat sprovodi konzorcijum predvođen kompanijom DAI Global Belgium, u partnerstvu sa GIZ-om i ENOVA-om.