Institut: Potrošači odlučnije da koriste svoja prava

 Institut ekonomskih nauka je, povodom Svjetskog dana prava potrošača, apelovao na građane da svoja prava koriste odlučnije, a na nadležne da zaštitu potrošača ne tretiraju kao formalnost.

 

„Apelujemo na građane da ne kupuju napamet, traže jasne informacije, čuvaju račun, te prijavljuju sumnjive, oštećene i potencijalno opasne proizvode. Potrošač koji ćuti i trpi ne štiti mir, nego samo produžava problem“, naveli su iz Instituta.

 

Oni su apelovali i na nadležne da zaštitu potrošača ne tretiraju kao formalnost, jer smatraju da nadzor mora biti jači, transparentniji i dosljedniji, upozorenja vidljivija, reakcije brže, a odgovornost jasnija. 

 

„Apelujemo i na trgovce, uvoznike, distributere i online prodavce da odgovornost za bezbjednost proizvoda ne prebacuju na potrošača. Nije građanin dužan da nagađa da li je roba bezbjedna, već to mora biti obezbijeđeno prije nego što se proizvod nađe na tržištu“, rekli su iz Instituta.

 

Oni su dodali da zaštita potrošača nije luksuz, već test ozbiljnosti države.

 

„Ako potrošač ostane prepušten sam sebi, onda nijesmo zaštitili tržište, nego smo ga prepustili jačem, glasnijem i neodgovornijem“, poručili su iz Instituta.

 

Oni su upozorili da zaštita potrošača ne smije ostati tema prigodnih poruka i formalnih deklaracija povodom Svjetskog dana prava potrošača, koji se obilježava sjutra.

 

Iz Instituta su kazali da ovogodišnja međunarodna tema - Bezbjedni proizvodi, sigurni potrošači, pogađa suštinu, što znači da građanin mora znati šta i od koga kupuje i kakvu zaštitu može očekivati ukoliko proizvod nije bezbjedan, ispravan ili nije ono što mu je obećano. 

 

„Bezbjednost proizvoda zvuči kao nešto što bi moralo da se podrazumijeva, ali se ne podrazumijeva. Ne podrazumijeva se ni u EU, a još manje na tržištima koja tek moraju da dokažu da su sposobna da sprovode evropske standarde“, naveli su iz Instituta.

 

Oni su podsjetili na podatke Evropske komisije, prema kojim su online kupci 60 odsto češće izloženi problemima, dok je OECD utvrdio prosječnu stopu neusklađenosti ili potencijalne neusklađenosti od 79 odsto kod online provjere proizvoda. 

 

„U EU 68 odsto potrošača vjeruje da su proizvodi koje kupuju bezbjedni, a 61 odsto vjeruje javnim institucijama koje štite njihova prava. To znači da ni na najuređenijim tržištima povjerenje nije potpuno i da ozbiljna zaštita potrošača ne počiva na pretpostavci, već na stalnom nadzoru, brzoj reakciji i jasnoj odgovornosti“, saopštili su iz Instituta.

 

Prema njihovim riječima, zabrinjava podatak da je broj upozorenja za opasne neprehrambene proizvode u EU dostigao rekordnih 4,67 hiljada, uz rast od 13 odsto. 

 

„To nije samo statistika, već upozorenje da problemi rastu i da se sve više sele u digitalni prostor, gdje je potrošač često sam, a rizik manje vidljiv. Crna Gora nije izvan tog problema. Naprotiv, online kupovina se širi, a sa njom i prostor za nejasne informacije, sumnjive prodajne prakse, neprovjerenu robu i otežanu zaštitu nakon kupovine“, rekli su iz Instituta.

 

Crna Gora, kako su upozorili, nema dovoljno domaćih istraživanja koja bi precizno mjerila percepciju i iskustvo, ali se na osnovu opštih pokazatelja i evropskih nalaza, može zaključiti da su crnogorski potrošači vjerovatno i više izloženi rizicima nebezbjednih proizvoda, obmanjujućih informacija i slabije tržišne kontrole.

 

„Zato zaštita potrošača nije sporedna tema, već pitanje zdravlja, sigurnosti, kućnog budžeta, pravne zaštite i osnovnog povjerenja da država nije digla ruke od tržišta. Za Crnu Goru to je i pitanje političke i institucionalne vjerodostojnosti“, naveli su iz Instituta.

 

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača u Institutu, Jovo Rabrenović, smatra da građanin koji ne zna šta kupuje nije slobodan učesnik tržišta, nego njegova najranjivija karika. 

 

„Dok god potrošač mora da pogađa da li je proizvod bezbjedan, da li je informacija tačna i da li iko odgovara za ono što mu je prodato, ne možemo govoriti o uređenom tržištu. Možemo govoriti samo o tržištu na kojem se građanin snalazi kako zna i umije“, kazao je Rabrenović.

 

On je dodao da evropski standard podrazumijeva bezbjedan proizvod, funkcionisanje nadzora i odgovornost trgovca, uvoznika i distributera.

 

„Crna Gora nema pravo da olako prelazi preko ovih upozorenja. Ako ozbiljno govorimo o članstvu u EU, onda se mora ozbiljno govoriti i o zaštiti potrošača. Evropski put se ne može graditi na tržištu na kojem građanin nije siguran šta kupuje i koliko je zaštićen kad nastane problem“, saopštio je Rabrenović.