Institut ekonomskih nauka izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve učestalijih pojava da se na internetu, društvenim mrežama i drugim kanalima tržišne komunikacije potrošačima plasiraju reklamne i promotivne poruke koje obećavaju zdravstvene i druge “garantovane” efekte, naročito u osjetljivim oblastima koje se tiču djece i porodice. 
Kako navodi Jovo Rabrenović iz ovog nevladinog udruženja, takve poruke nerijetko koriste prenaglašene tvrdnje, insinuacije i "brza rješenja", stvarajući kod potrošača pogrešan utisak o prirodi, svojstvima i učincima proizvoda ili usluga.
- Ovo pitanje prevazilazi sferu etike i ulazi u domen zakonskih zabrana. Član 29 Zakona o zaštiti potrošača postavlja standard da je zabranjeno oglašavanje koje potrošača dovodi ili može dovesti u zabludu, koje podstiče ponašanje štetno po sigurnost i zdravlje, kao i ono koje može ugroziti zdravlje i psihički razvoj maloljetnih - ističe Rabrenović.
Dodaje da Zakon o nedozvoljenom oglašavanju zabranjuje obmanjujuće oglašavanje koje dovodi primaoca poruke u zabludu i utiče na njegovo ekonomsko ponašanje, uz primjenu i drugih posebnih ograničenja u osjetljivim oblastima.
- Institut ekonomskih nauka će u narednom periodu, u okviru svojih stručnih i analitičkih kapaciteta, sprovoditi sistematsko praćenje tržišta i tržišnih komunikacija, sa fokusom na: reklamne i promotivne poruke u digitalnom prostoru (društvene mreže, internet oglasi, influenserske promocije, sponzorisani sadržaji); direktne marketinške poruke (SMS/Viber/WhatsApp, e-mail kampanje, “newsletter” sadržaji); oglase i promotivne materijale u prodajnim objektima i putem posrednika, te navode koji se odnose na zdravstvene efekte, rezultate i “garancije”, kao i na sve tvrdnje koje mogu biti formulirane tako da prosječnog potrošača navedu na zaključak koji nije zasnovan na tačnim i provjerljivim informacijama - precizirao je Rabrenović.
Cilj ovog praćenja je, objašnjava, da se utvrdi da li na tržištu postoje oblici oglašavanja i reklamnih poruka koji su u suprotnosti sa članom 29 Zakona o zaštiti potrošača i drugim relevantnim odredbama tog zakona, kao i sa Zakonom o nedozvoljenom oglašavanju, posebno u dijelu koji se odnosi na obmanjujuće predstavljanje svojstava proizvoda ili usluga, prenaglašavanje efekata, sugerisanje neprovjerenih zdravstvenih koristi i kreiranje zablude koja utiče na potrošačke odluke.
- Institut će nalaze prikupljati na način koji omogućava jasnu dokumentaciju (arhiviranje sadržaja, vremensko označavanje, identifikacija kanala i načina oglašavanja), nakon čega će, u skladu sa javnim interesom i važećim procedurama, sačiniti analitički izvještaj i gdje postoji osnov sumnje na povredu propisa, dostaviti informacije nadležnim organima radi postupanja u okviru njihovih zakonskih ovlašćenja - rekao je Rabrenović. 
Istovremeno, dodaje, o opštim trendovima i sistemskim rizicima Institut će informisati javnost, sa ciljem jačanja potrošačke svijesti i prevencije štete.
- Zaštita potrošača u ovakvim slučajevima nije i ne smije biti apstraktan princip, već konkretna obaveza društva da spriječi zabludu, ekonomsku štetu i rizike po zdravlje i sigurnost građana. Posebno naglašavamo potrebu za odgovornim oglašavanjem u sadržajima koji se dotiču djece i osjetljivih grupa, gdje svaka manipulativna poruka proizvodi posljedice koje prevazilaze pojedinačnu kupovinu i zadiru u temeljna prava i sigurnost potrošača - poručio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Zaštita potrošača nije i ne smije biti apstraktan princip

Crna Gora se nalazi pred jednim od najozbiljnijih ispita svoje ekonomske zrelosti – kako istovremeno zaštititi turske državljane, sačuvati investicije i održati povjerenje stranog kapitala.
Nedavni incidenti koji su uzdrmali odnose s Turskom mogli bi, upozorava dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, prerasti u lančanu reakciju sa ozbiljnim posljedicama po tržište nekretnina, bankarski sistem i državne finansije.
- Ovo nije samo pitanje bezbjednosti, već test ekonomske suverenosti i institucionalne zrelosti Crne Gore - poručio je sagovornik za Portal ETV
Rabrenović je kazao je da se Crna Gora suočava sa značajnim izazovom koji nadilazi vidljive diplomatske i bezbjednosne incidente, a koji direktno utiče na zaštitu turskih državljana i očuvanje turskog kapitala.
Rekao je da ovo pitanje nije samo diplomatsko, već predstavlja test nacionalne ekonomske stabilnosti, vladavine prava i signal svim stranim ulagačima da li su njihove investicije sigurne u Crnoj Gori. Istakao je da je turski kapital, kao jedan od ključnih stubova ekonomije u prethodnih nekoliko godina, postao ranjiv usljed koncentracije u osjetljivim sektorima poput nekretnina, građevinarstva, turizma i komercijalnih usluga, što ga čini podložnim sigurnosnim i političkim rizicima.
<h2>EKONOMSKI ZNAČAJ TURSKIH ULAGANNA I NJIHOVA RANJIVOST</h2>
Rabrenović je podsjetio da se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strani kapital, koji je glavni pokretač rasta već dvije decenije. Kako je rekao, Turska je u tom kontekstu jedan od ključnih partnera:
• U prvim osam mjeseci 2024. godine Turska je bila najveći strani investitor sa prilivom od 92,2 miliona eura, što predstavlja 21% ukupnog stranog direktnog ulaganja u Crnoj Gori.
• U 2023. godini turska ulaganja iznosila su između 85,4 miliona eura i 100,9 miliona eura, čime je Turska bila drugi ili treći najveći investitor.
• U proteklih šest godina (2019–avgust 2024) ukupna turska ulaganja dostigla su 451,7 miliona eura, od čega 217,9 miliona eura u kupovinu nekretnina, 35 miliona eura u direktna ulaganja u kompanije i 193,7 miliona eura kroz međukompanijske dugove.
• Na teritoriji Crne Gore registrovano je oko 14.500 preduzeća sa turskim kapitalom, od čega oko 12.500 firmi ima turske osnivače, što predstavlja 20% od ukupno 68.000 kompanija u zemlji.
• Među stranim kompanijama (ukupno 29.960 aktivnih u 2024) turske čine 9.818, ili oko 33%.
• Aktivne kompanije ostvaruju godišnji promet veći od 90 miliona eura.
- Međutim, struktura ulaganja predstavlja ranjivu tačku - naglasio je Rabrenović.
• Više od 62% ukupnih ulaganja (oko 62 miliona eura) plasirano je u sektor nekretnina, što čini kapital osjetljivim na bezbjednosne i političke rizike.
• Ova koncentracija u ‘vrućem kapitalu’, kako je kazao, može dovesti do brzog povlačenja investicija, pada cijena nekretnina i negativnih trendova, posebno kada preliminarni indikatori pokazuju pad priliva stranih direktnih investicija i rast odliva kapitala ne-rezidenata. Ukupni strani direktni ulozi u Crnoj Gori u 2023. iznosili su 856,9 miliona eura, u padu sa 1,15 milijardi eura u 2022.
<h2>MOGUĆI EFEKTI I REPUTACIONI ŠOK</h2>
Nedavni incidenti sa turskim državljanima, prema riječima dr Rabrenovića, predstavljaju ozbiljan reputacioni šok. On je upozorio da, ako dođe do pogoršanja odnosa, godišnji priliv kapitala iz Turske mogao bi pasti za 40% do 60%, što bi direktno uticalo na budžetske prihode, tržište nekretnina, bankarski sektor i ukupno povjerenje investitora.
- Ovo bi izazvalo domino-efekat – smanjenje likvidnosti, pad zaposlenosti u građevinarstvu, rast fiskalnog deficita, smanjenje vrijednosti kolaterala, rast nenaplativih kredita i pritisak na bankarsku likvidnost - kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, šteta bi se manifestovala kroz tri ključna kanala:
1. Finansijska reakcija – masovne prinudne prodaje, obustava novih ulaganja i smanjenje reinvestiranja smanjuju likvidnost u građevinarstvu i pratećim sektorima.
2. Reputacioni učinak – povećana procjena rizika među ulagačima i turistima dovodi do pada posjeta i smanjenja prihoda, što slabi fiskalne mogućnosti države.
3. Prekid saradnje – smanjenje partnerstava u javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, donosi dugoročne socijalne i strateške posljedice.
<h2>STRATEŠKI ZNAČAJ TURSKE IZVAN FINANSIJA</h2>
Rabrenović je istakao da strateški značaj Turske za Crnu Goru nije samo finansijski:
• Zdravstvo – Acıbadem i zdravstveni turizam: turske bolnice poput Acıbadem-a pružaju pristup savremenim uslugama (tretmani tumora, robotizovana hirurgija), doprinoseći kvalitetu zdravstvene zaštite i razvoju medicinskog turizma.
• Humanitarni i razvojni aspekt TIKA: Turska agencija TIKA uložila je preko 20 miliona eura u više od 500 projekata širom Crne Gore, uključujući obnovu škola, kulturnih objekata i opremanje bolnica medicinskom opremom vrijednom 2,5 miliona eura. Povlačenje TIKA-e predstavljalo bi gubitak partnera u razvoju lokalnih zajednica.
• Turizam i lokalna potrošnja: u 2024. godini Crna Gora je zabilježila 2.606.854 dolazaka turista i 15.594.299 noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 96,1% noćenja. Turski turisti ostvaruju 4,9% noćenja stranih turista (u 2023: 6,7% turista i 740.000 noćenja, odnosno 4,9% ukupnih noćenja). Oko 13.500 turskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom doprinosi budžetu sa oko 40 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose i potrošnju. Administrativne prepreke (npr. vize) mogle bi obeshrabriti turiste i investitore.
<h2>KASKADNI KOLAPS I DVOJNI ŠOK</h2>
Kako je upozorio dr Rabrenović, ako bilateralni odnosi narastu bez adekvatne reakcije, postoji rizik od intenzivnih udara: pad tržišnih vrijednosti nekretnina, direktni fiskalni gubici kroz smanjene porezne prihode i PDV, te slabljenje percepcije političke pouzdanosti.
Rekao je da regulatorna nepredvidivost (npr. ad hoc restrikcije) u kombinaciji sa bezbjednosnom nesigurnošću stvara „dvojni šok“, što može dovesti do smanjenja angažmana ili potpunog povlačenja rezidenata i ulagača.
<h2>HITNE I STRATEŠKE MJERE ZA OČUVANJE POVJERENJA</h2>
Dr Rabrenović je poručio da bi se rizici mogli minimizirati samo kroz koordinisano djelovanje države.
Hitno (prve sedmice):
• Pokrenuti brzu, nezavisnu i transparentnu istragu incidenata; objaviti korake javnosti i partnerima.
• Aktivirati diplomatske kanale za umirenje aktera i potvrdu zaštite stranaca i investicija.
• Uvesti privremene mjere likvidnosne podrške (odlaganje poreskih obaveza, administrativne olakšice) za prevenciju prinudnih likvidacija.
Kratkoročno (1–3 mjeseca):
• Pokrenuti kampanju reputacionog menadžmenta sa porukama o vladavini prava i sigurnosti.
• Pregledati administrativne procedure i objaviti predvidljive rokove za rješavanje zahtjeva.
• Uvesti monitoring transakcija na tržištu nekretnina i procjene izloženosti bankarskog sektora rizicima likvidnosti i nenaplativih kredita (NPL).
Dugoročno (6–36 mjeseci):
• Diversifikovati profil ulaganja kroz podsticaje za tehnologiju, proizvodnju i obnovljive izvore energije.
• Institucionalizovati mehanizme upravljanja rizicima stranih ulaganja i kriterijume za intervenciju.
• Jačati kapacitete pravosudnih i policijskih institucija za efikasno procesuiranje slučajeva sa stranim akterima.
- Diplomatski kanali moraju biti maksimalno iskorišćeni, uz javne poruke solidarnosti i garancije sigurnosti turskim državljanima i kompanijama - istakao je Rabrenović.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne može priuštiti gubitak partnera poput Turske, koja nije samo investitor već i strateški saveznik.
- Ovo je test ekonomske suverenosti i geopolitičke pouzdanosti. Samo brza, odlučna i transparentna reakcija može spriječiti da bezbjednosni šok preraste u dugoročnu štetu. Država mora pokazati da je pravno sigurna, demokratska i otvorena, štiteći sve investitore jednako, kako bi očuvala ekonomski identitet i reputaciju kao stabilne destinacije - zaključio je Rabrenović za Portal ETV.

Miraš Dušević

Ulog od pola milijarde eura: Da li Crna Gora može sačuvati turske investicije?

Odluka da sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša bivšoj ministarki prosvjete, medija, nauke i sporta Vesni Bratić odredi pritvor predstavlja još jedan u nizu primjera koji ozbiljno narušava povjerenje u pravosudni sistem Crne Gore, kazala je poslanica Demokrata Anđela Vojinović. 
 
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava činjenica da je odluku donijela sudija Suzana Mugoša, čije je ime i ranije bilo predmet interesovanja javnosti. 
 
- U konkretnom slučaju, Vesni Bratić se zbog postupka koji, prema dostupnim informacijama, nije takvog karaktera da se na bilo koji način može uporediti sa onima koji su pušteni da se brane sa slobode, određuje najstroža mjera, pritvor. Istovremeno, svjedočili smo situacijama u kojima su osobe optužene za višestruka teška krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i pribavljanje značajne imovinske koristi na štetu države, bile puštane da se brane sa slobode - navela je Vojinović. 
 
Ona je podsjetila na slučaj Jelene Perović, kojoj je, prema riječima Vojinović, uprkos ozbiljnim optužbama za više teških krivičnih djela, omogućeno da se brani sa slobode. 
 
- Takođe, javnost sa pravom postavlja pitanje kako je moguće da je Vesna Medenica, i pored izrečene kazne zatvora od 12 godina, nije određen ni pritvor, ni zabrana napištanja stana sa nanogicom, ni zabrana napuštanja stana bez elektronskog nadzora, već zabrana napištanja Opštine? Zašto se hitno ne odlučuje po žalbi SDT-a o pritvoru Vesni Medenici? - dodala je ona. 
 
Kako kaže Vojinović, ovakva praksa otvara ozbiljna pitanja o jednakosti pred zakonom.&nbsp;
- Ako je pritvor krajnja mjera koja se određuje kada postoji opasnost od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ponavljanja djela, onda je legitimno pitati: po kojim kriterijumima se ona primjenjuje? I zašto ti kriterijumi očigledno nijesu jednaki za sve? - istakla je ona. 
 
Ne može, kako dodaje, postojati pravna država ukoliko se strogoća zakona primjenjuje selektivno, a mjere ograničenja slobode koriste kao sredstvo demonstracije sile prema jednima, dok se prema drugima pokazuje potpuno drugi odnos. 
 
- Pozivamo nadležne institucije da hitno preispitaju ovu odluku i da javnosti pruže jasna, pravno utemeljena objašnjenja. Građani imaju pravo na pravosuđe koje je nepristrasno, dosljedno i jednako prema svima, bez obzira na političku, institucionalnu ili ličnu pozadinu bilo koga ko se nađe pred sudom - zaključuje Vojinović.&nbsp;

Vojinović: Pritvor Vesni Bratić dodatno narušava povjerenje u crnogorski pravosudni sistem

Predsjednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Neđo Mandić rekao je danas da je Evropska unija (EU) odbila sve predloge profesionalnih vozača kamiona u međunarodnom teretnom transportu Zapadnog Balkana, da se za početak nađe bar prelazno rješenje za njihov ograničen boravak u 29 zemalja Šengenskog sporazuma. Vozačima je poručeno da se pridržavaju postojećeg pravila od najduže 90 dana boravka u EU u periodu od šest meseci.
"Svi naši predlozi su odbijeni, uz konstataciju da su 'maštoviti'. To znači da nemaju namjeru da nešto mijenjaju u sistemu EES", rekao je danas Mandić za Betu.
Dodao je da su predstavnici EU zakazali novi sastanak za dvije nedjelje, ali da udruženjima vozača nije jasno o čemu će razgovarati kada su odbijeni svi predlozi, a sama EU nije imala drugi, koji bi bio fleksibilniji u odnosu na postojeći EES.
Taj sistem predviđa za vozače kamiona iz zemalja Zapadnog Balkana elektronsku kontrolu ulazaka i izlazaka iz zemalja Šengen sporazuma i najduži boravak od 90 dana u periodu od šest mjeseci. Dužina boravka je prije uvođenja tog sistema "mjerena" brojanjem pečata u pasošima, pa kontrola nije bila tako stroga.
Tim pravilom vozačima je prepolovljeno radno vrijeme, a transportne firme ne mogu da nađu dodatne, jer je to zanimanje deficitarno u cijeloj Evropi. Osim toga, kažu da ne bi ni mogli da plaćaju povećan broj vozača koji bi radili pola radnog vremena.
Mandić je rekao da je juče sa graničnog prelaza Svilaj, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, vraćeno deset vozača, jer su prekoračili boravak od 90 dana.
Istakao je da će udruženja vozača Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine usaglasiti šta dalje i kada će biti zakazan novi protest. On je rekao da i Albanija ima problema i da se za sada ne zna da li će učestvovati u protesu, ili će samo pružiti podršku.
Prema riječima vlasnika firme Unitrag Pižon, Dušana Nikolića protest bi mogao da se održi poslije najavljenog sastanka "kako bi se dala šansa evropskim firmama koje posluju u Srbiji da utiču na EK".
Nikolić je rekao da su udruženja zemalja Zapadnog Balkana predlagala da se kao prelazno rješenje, dok se ne nađe trajno, uvođenjem posebnih viza za profesionalne vozače, ne hapse vozači koji se vrate u roku od 15 dana, nakon isteklog dozvoljenog perioda boravka.
EU uvela je početkom oktobra prošle godine elektronski sistem registracije ulazaka i izlazaka profesionalnih vozača iz zemalja Zapadnog Balkana u Šengen prostor, a probni period će trajati do 10. aprila ove godine kada će se EES dosljedno primjenjivati.
U međuvremenu dok traje probni period uhapšeno je na desetine vozača, kamioni sa robom su zadržani neobezbjeđeni, a vozači deportovani u zemlje porijekla.
Zbog toga su zemlje Zapadnog Balkana protestovale krajem januara četiri dana, blokadom teretnih graničnih prelaza, koji su prekinuti nakon što je EU ponudila razgovor o nalaženju rješenja za taj problem.

EU odbila predloge profesionalnih vozača, oni najavili nove blokade

Dio javnosti sumnja u valjanost preliminarnog nalaza vještačenja tramvaja, koji je prošle sedmice iskliznuo iz šina na raskrsnici kod Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Jedan od razloga za te sumnje je i ono što je navedeno u sudskom rješenju o puštanju iz pritvora Adnana Kasapovića, vozača koji je upravljao tramvajem.
Naime, Kantonalni sud u Sarajevu u tom rješenju je konstatovao da je proturječna tvrdnja vještaka da se u tramvaju mogao dogoditi „pobjeg motora“, pa da se ne može dogoditi, a onda da je Kasapović mogao isključiti električnu energiju ako se dogodio „pobjeg motora“.
„Pobjeg motora“ se spominje kao jedan od potencijalnih uzroka nesreće, zbog koje je Kasapović trenutno jedini osumnjičeni.
Sumnje u valjanost vještačenja vještaka iz Bosne i Hercegovine rezultiraju time da pojedini smatraju kako bi vještačenja trebali raditi strani stručnjaci. Shodno tome, Elmina Plećana, Kasapovićevog advokata, pitali smo pod kojim okolnostima u ovom slučaju je moguće angažovati strane stručnjake.
- Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu, kao neko ko vodi istragu, predlaže vještake, koji se biraju s liste stalnih sudskih vještaka. Tužilaštvo može angažovati i neki institut u zemlji ili inostranstvu. Dakle, na Tužilaštvu je da procijeni da li neki drugi vještaci treba da vještače - odgovorio je.
Ukazao je da on, kao advokat, u trenutnoj fazi odbrane ne može to uraditi, odnosno da će to moći ako se podigne optužnica, tj. u fazi otvaranja glavnog pretresa. Uvjerava da će učiniti sve što je pravno moguće kada su u pitanju vještačenja. Podsjetio je da još uvijek nema nalaze i mišljenja Tužilaštva.
Plećan je u izjavi za Klix.ba istakao da su mu pojedinci dan nakon ročišta, na kojem se određivalo da li će Kasapović biti pušten iz pritvora, dostavili analize na osnovu kojih bi mogao temeljiti tvrdnju da njegov branjenik nije uzrokovao saobraćajnu nesreću.
Smatra da bi vještaci trebali slijediti ono što spominje Kasapović i drugi vozači tramvaja preduzeća GRAS, a to je da je „zalijepljena vožnja“ uzrok nesreće.
<h3>Da li bi Česi mogli pomoći?</h3>
Model Tatra 2, čehoslovačke kompanije Českomoravská Kolben-Daněk (ČKD), proizveden 1977. godine, učestvovao je u ovoj nesreći, u kojoj je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić iz Brčkog, a povrijeđene su četiri osobe.
Navedeni model je jedan od najprodavanijih modela tramvaja na svijetu, a i danas se koristi širom Evrope. Česi se smatraju jednim od najvećih stručnjaka za tramvaje. Razlog za to nije samo brojnost tramvaja koje su proizveli i koje proizvode, već i duga tradicija proizvodnje.
Prodato je gotovo 14 hiljada jedinica Tatre 2, a češka tradicija proizvodnje tramvaja duža je od jednog stoljeća.
Nezanemarljiv broj stručnjaka ČKD-a nije prestao raditi gašenjem ove kompanije 1990-ih godina, već su nastavili raditi za kompaniju Škoda Transportation, koja proizvodi tramvaje i trolejbuse.
S obzirom na prethodno navedeno, nameće se pitanje da li bi ovi stručnjaci mogli pomoći u rasvjetljavanju okolnosti teške nesreće.

Da li bi stručnjaci iz Češke mogli pomoći u istrazi tramvajske nesreće u Sarajevu?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras, komentarišući incidente na sinoćnjem skupu u Novi Sad, na kome su pristalice vlasti napale i povrijedile nekoliko studenata i novinara, da je u pitanju zapravo bilo “nekoliko šamara” onih koji “nisu htjeli da bježe” od demonstranata.
Vučić je za televiziju Pink kazao da je jedini legalno i legitimno zakazan skup sinoć u Novom Sadu bio onaj koji je Matica Srpska organizovala u Srpsko narodno pozorište, dok drugi skup nije bio prijavljen policiji, pa je zbog toga – kriminalan.
- Oni koji su se okupili, blokaderi, imali su kriminalni skup. Protivzakonito su se okupili. Njihov unaprijed proklamovani cilj je bio – mi dolazimo da vas bijemo. A onda kada su došli, iznenadili su se što je bilo mnogo više onih koji su htjeli da uđu u pozorište nego onih koji su htjeli nekoga da tuku - tvrdi predsjednik.
Optužio je demonstrante da su oni prvi počeli da napadaju ljude okupljene ispred Srpskog narodnog pozorišta.
- Vidjeli ste napade i na starije ljude i na sve druge. Međutim, neki nisu htjeli da bježe, nekoliko su im šamara udarili i uvijek mi je žao kada se tako nešto dogodi. Ali morate da imate u vidu – da li vi stvarno mislite da ćete vi nekoga da jašete, a da taj neko neće da se suprotstavi? Da ćete nekoga da ubijate, da tučete, a da ljudi nemaju pravo da podignu glavu? To je nemoguće - rekao je Vučić.
On je uputio molbu svima da se “stišaju i smire, da ne progone srpsku crkvu, da ne ruše srpsku državu”.
- Sebe su srušili, oni više ne mogu da nas ugroze. Pitanje je samo da li će se sjetiti da je vrijeme da prestanu da napadaju naše vrijednosti - naveo je Vučić.
Upitan o protestima zbog izgradnje akvarijuma u parku Ušće park u Beograd, kazao je da “sve što država hoće da izgradi, oni hoće da sruše”.
- Kao da kod nas postoji neka vrsta ludističkog pokreta, samo što ovdje nije po Nedu Ludu, nego po raznim ludacima koji bi da spreče napredak Srbije i, zamislite, da spreče da se izgradi akvarijum. To ima samo kod nas - ocijenio je Vučić.

Tag: institut-ekonomskih-nauka

Rabrenović: Zaštita potrošača nije i ne smije biti apstraktan princip

Ulog od pola milijarde eura: Da li Crna Gora može sačuvati turske investicije?

Vojinović: Pritvor Vesni Bratić dodatno narušava povjerenje u crnogorski pravosudni sistem

EU odbila predloge profesionalnih vozača, oni najavili nove blokade

Da li bi stručnjaci iz Češke mogli pomoći u istrazi tramvajske nesreće u Sarajevu?

Vučić o incidentima u Novom Sadu: Neki nijesu htjeli da bježe, pa su im udarili nekoliko šamara

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO