Crna Gora se nalazi pred jednim od najozbiljnijih ispita svoje ekonomske zrelosti – kako istovremeno zaštititi turske državljane, sačuvati investicije i održati povjerenje stranog kapitala.
Nedavni incidenti koji su uzdrmali odnose s Turskom mogli bi, upozorava dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, prerasti u lančanu reakciju sa ozbiljnim posljedicama po tržište nekretnina, bankarski sistem i državne finansije.
- Ovo nije samo pitanje bezbjednosti, već test ekonomske suverenosti i institucionalne zrelosti Crne Gore - poručio je sagovornik za Portal ETV
Rabrenović je kazao je da se Crna Gora suočava sa značajnim izazovom koji nadilazi vidljive diplomatske i bezbjednosne incidente, a koji direktno utiče na zaštitu turskih državljana i očuvanje turskog kapitala.
Rekao je da ovo pitanje nije samo diplomatsko, već predstavlja test nacionalne ekonomske stabilnosti, vladavine prava i signal svim stranim ulagačima da li su njihove investicije sigurne u Crnoj Gori. Istakao je da je turski kapital, kao jedan od ključnih stubova ekonomije u prethodnih nekoliko godina, postao ranjiv usljed koncentracije u osjetljivim sektorima poput nekretnina, građevinarstva, turizma i komercijalnih usluga, što ga čini podložnim sigurnosnim i političkim rizicima.
<h2>EKONOMSKI ZNAČAJ TURSKIH ULAGANNA I NJIHOVA RANJIVOST</h2>
Rabrenović je podsjetio da se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strani kapital, koji je glavni pokretač rasta već dvije decenije. Kako je rekao, Turska je u tom kontekstu jedan od ključnih partnera:
• U prvim osam mjeseci 2024. godine Turska je bila najveći strani investitor sa prilivom od 92,2 miliona eura, što predstavlja 21% ukupnog stranog direktnog ulaganja u Crnoj Gori.
• U 2023. godini turska ulaganja iznosila su između 85,4 miliona eura i 100,9 miliona eura, čime je Turska bila drugi ili treći najveći investitor.
• U proteklih šest godina (2019–avgust 2024) ukupna turska ulaganja dostigla su 451,7 miliona eura, od čega 217,9 miliona eura u kupovinu nekretnina, 35 miliona eura u direktna ulaganja u kompanije i 193,7 miliona eura kroz međukompanijske dugove.
• Na teritoriji Crne Gore registrovano je oko 14.500 preduzeća sa turskim kapitalom, od čega oko 12.500 firmi ima turske osnivače, što predstavlja 20% od ukupno 68.000 kompanija u zemlji.
• Među stranim kompanijama (ukupno 29.960 aktivnih u 2024) turske čine 9.818, ili oko 33%.
• Aktivne kompanije ostvaruju godišnji promet veći od 90 miliona eura.
- Međutim, struktura ulaganja predstavlja ranjivu tačku - naglasio je Rabrenović.
• Više od 62% ukupnih ulaganja (oko 62 miliona eura) plasirano je u sektor nekretnina, što čini kapital osjetljivim na bezbjednosne i političke rizike.
• Ova koncentracija u ‘vrućem kapitalu’, kako je kazao, može dovesti do brzog povlačenja investicija, pada cijena nekretnina i negativnih trendova, posebno kada preliminarni indikatori pokazuju pad priliva stranih direktnih investicija i rast odliva kapitala ne-rezidenata. Ukupni strani direktni ulozi u Crnoj Gori u 2023. iznosili su 856,9 miliona eura, u padu sa 1,15 milijardi eura u 2022.
<h2>MOGUĆI EFEKTI I REPUTACIONI ŠOK</h2>
Nedavni incidenti sa turskim državljanima, prema riječima dr Rabrenovića, predstavljaju ozbiljan reputacioni šok. On je upozorio da, ako dođe do pogoršanja odnosa, godišnji priliv kapitala iz Turske mogao bi pasti za 40% do 60%, što bi direktno uticalo na budžetske prihode, tržište nekretnina, bankarski sektor i ukupno povjerenje investitora.
- Ovo bi izazvalo domino-efekat – smanjenje likvidnosti, pad zaposlenosti u građevinarstvu, rast fiskalnog deficita, smanjenje vrijednosti kolaterala, rast nenaplativih kredita i pritisak na bankarsku likvidnost - kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, šteta bi se manifestovala kroz tri ključna kanala:
1. Finansijska reakcija – masovne prinudne prodaje, obustava novih ulaganja i smanjenje reinvestiranja smanjuju likvidnost u građevinarstvu i pratećim sektorima.
2. Reputacioni učinak – povećana procjena rizika među ulagačima i turistima dovodi do pada posjeta i smanjenja prihoda, što slabi fiskalne mogućnosti države.
3. Prekid saradnje – smanjenje partnerstava u javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, donosi dugoročne socijalne i strateške posljedice.
<h2>STRATEŠKI ZNAČAJ TURSKE IZVAN FINANSIJA</h2>
Rabrenović je istakao da strateški značaj Turske za Crnu Goru nije samo finansijski:
• Zdravstvo – Acıbadem i zdravstveni turizam: turske bolnice poput Acıbadem-a pružaju pristup savremenim uslugama (tretmani tumora, robotizovana hirurgija), doprinoseći kvalitetu zdravstvene zaštite i razvoju medicinskog turizma.
• Humanitarni i razvojni aspekt TIKA: Turska agencija TIKA uložila je preko 20 miliona eura u više od 500 projekata širom Crne Gore, uključujući obnovu škola, kulturnih objekata i opremanje bolnica medicinskom opremom vrijednom 2,5 miliona eura. Povlačenje TIKA-e predstavljalo bi gubitak partnera u razvoju lokalnih zajednica.
• Turizam i lokalna potrošnja: u 2024. godini Crna Gora je zabilježila 2.606.854 dolazaka turista i 15.594.299 noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 96,1% noćenja. Turski turisti ostvaruju 4,9% noćenja stranih turista (u 2023: 6,7% turista i 740.000 noćenja, odnosno 4,9% ukupnih noćenja). Oko 13.500 turskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom doprinosi budžetu sa oko 40 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose i potrošnju. Administrativne prepreke (npr. vize) mogle bi obeshrabriti turiste i investitore.
<h2>KASKADNI KOLAPS I DVOJNI ŠOK</h2>
Kako je upozorio dr Rabrenović, ako bilateralni odnosi narastu bez adekvatne reakcije, postoji rizik od intenzivnih udara: pad tržišnih vrijednosti nekretnina, direktni fiskalni gubici kroz smanjene porezne prihode i PDV, te slabljenje percepcije političke pouzdanosti.
Rekao je da regulatorna nepredvidivost (npr. ad hoc restrikcije) u kombinaciji sa bezbjednosnom nesigurnošću stvara „dvojni šok“, što može dovesti do smanjenja angažmana ili potpunog povlačenja rezidenata i ulagača.
<h2>HITNE I STRATEŠKE MJERE ZA OČUVANJE POVJERENJA</h2>
Dr Rabrenović je poručio da bi se rizici mogli minimizirati samo kroz koordinisano djelovanje države.
Hitno (prve sedmice):
• Pokrenuti brzu, nezavisnu i transparentnu istragu incidenata; objaviti korake javnosti i partnerima.
• Aktivirati diplomatske kanale za umirenje aktera i potvrdu zaštite stranaca i investicija.
• Uvesti privremene mjere likvidnosne podrške (odlaganje poreskih obaveza, administrativne olakšice) za prevenciju prinudnih likvidacija.
Kratkoročno (1–3 mjeseca):
• Pokrenuti kampanju reputacionog menadžmenta sa porukama o vladavini prava i sigurnosti.
• Pregledati administrativne procedure i objaviti predvidljive rokove za rješavanje zahtjeva.
• Uvesti monitoring transakcija na tržištu nekretnina i procjene izloženosti bankarskog sektora rizicima likvidnosti i nenaplativih kredita (NPL).
Dugoročno (6–36 mjeseci):
• Diversifikovati profil ulaganja kroz podsticaje za tehnologiju, proizvodnju i obnovljive izvore energije.
• Institucionalizovati mehanizme upravljanja rizicima stranih ulaganja i kriterijume za intervenciju.
• Jačati kapacitete pravosudnih i policijskih institucija za efikasno procesuiranje slučajeva sa stranim akterima.
- Diplomatski kanali moraju biti maksimalno iskorišćeni, uz javne poruke solidarnosti i garancije sigurnosti turskim državljanima i kompanijama - istakao je Rabrenović.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne može priuštiti gubitak partnera poput Turske, koja nije samo investitor već i strateški saveznik.
- Ovo je test ekonomske suverenosti i geopolitičke pouzdanosti. Samo brza, odlučna i transparentna reakcija može spriječiti da bezbjednosni šok preraste u dugoročnu štetu. Država mora pokazati da je pravno sigurna, demokratska i otvorena, štiteći sve investitore jednako, kako bi očuvala ekonomski identitet i reputaciju kao stabilne destinacije - zaključio je Rabrenović za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ulog od pola milijarde eura: Da li Crna Gora može sačuvati turske investicije?

Od 2017. godine, kada je donijet Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, legalizovano je oko 4.000 objekata. To je užasno loš rezultat, ocijenila je v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Radmila Lainović, na Prednovogodišnjem razgovoru na temu „Koliko vrijedi objekat bez dozvole?“ koji je organizovao Institut ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG) u Podgorici.
Lainović se osvrnula na uticaj Zakona o legalizaciji na sektor komercijalnih i stambenih procjena.&nbsp;
- Suština čitavog procesa jeste sigurnost evidencije nepokretnosti. Značajan broj bespravnih objekata egzistira na teritoriji Crne Gore, u značajnom segmentu je narušena pravna sigurnost izgradnjom bespravnih objekata i njihovim upisom u katastar. Proces legalizacije započet je 2017. godine sa donošenjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Od tada legalizovano je oko 4.000 objekata. To je užasno loš rezultat procesa legalizacije. Možemo da zaključimo da bespravni graditelji nisu motivisani, a dobrim dijelom je i zakon bio prepreka, jer je uslov za legalizaciju bio da postoji planski dokument i da bespravni objekat mora biti izgrađen u skladu sa planskim dokumentom - navela je Lainović.&nbsp;
Istakla je da su objekti značajno drugačije izgrađeni u odnosu na ono što su osnovni urbanistički parametri važećih planskih dokumenata.&nbsp;
- Na loše rezultate je uticalo i to što bespravni graditelji nisu bili motivisani, niti je bila ikakva sankcija za ljude koji ne legalizuju svoje objekte iako su imali mogućnost za to - dodala je Lainović.&nbsp;
Direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Aleksandar Rašović ukazao je da lokalne samouprave nisu spremne za Zakon o legalizaciji.&nbsp;
- Uprava lokalnih javnih prihoda je od nadležnog opštinskog organa trebala da dobije listu zahtjeva za legalizaciju koji su odbijeni i listu bespravnih objekata. Veliki broj bespravnih objekata nije evidentiran u katastru nepokretnosti, a podaci o takvim objektima biće dostupni tek nakon što vlasnici upišu takve objekte. Iz lokalnog Sekretarijata za planiranje i održivi razvoj nam stižu podaci da je od 2018. do sada podnijeto oko 15.400 zahtjeva za legalizaciju, a odbijeno je više od 10.500 zahtjeva, donijeto je svega 679 rješenja za legalizaciju, prekinuto je 2.384 postupaka, obustavljeno je njih 367, a u toku je 1.875. Od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji u avgustu ove godine u Glavnom gradu je podnijeto svega 559 zahtjeva za legalizaciju - ispričao je Rašović.&nbsp;
Anastasija Boljević, generalna sekretarka Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore istakla je da je jako bitno zbog kojih razloga je pravno lice steklo određenu imovinu.&nbsp;
- Postavlja se pitanje da li vlasnik rentira prostor ili očekuje da ga drži i zbog promjene tržišnih uslova zaradi nešto prilikom prometovanja aktivnosti. Ako on zarađuje od rentiranja tog objekta i ne planira da ga proda, ali je krenuo u proces legalizacije, može da se ne desi ništa. U slučaju da entitet nije sagledao revizor u procjeni i da je bilo obezvrjeđenje, a da nije inkorporirano u finansijski iskaz, revizor opet može da sugeriše da se koriguju finansijski iskazi napomena, a ako klijent to neće, slijedi kvalifikacija - ispričala je Boljević.&nbsp;
Mladen Perić, direktor Sektora rizika Adriatic banke, ukazao je na efekte koje će novi Zakon o legalizaciji imati na banke u Crnoj Gori.&nbsp;
- U ranijem periodu je bilo mnogo više nepokretnosti koje su bile predmet kolaterala u bankama, a sada ima odstupanja. Podijelio bih bespravne objekte u dvije kategorije – one koji nemaju građevisnku dozvolu i one koji nemaju upotrebnu dozvolu. Banke su uzimale zgrade koje nemaju upotrebne dozvole i samim tim su došle do situacije da moraju da obezvrijede taj plasman. Banke još uvijek nisu to uradile. Pristupili smo modelu iznalaženja nekog rješenja da ne bismo imali značajan uticaj na sam kapital banke, što za određene banke može predstavljati veliki udarac - ispričao je Perić.&nbsp;
Nakon panela uručeni su sertifikati novim procjenjivačima Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG), a zatim je upriličen koktel i prateći muzički program. &nbsp;

Lainović: Užasno loš rezultat, legalizovano oko 4.000 objekata od 2017.

Podgorička policija uhapsila je S.B. (45) zbog vrijeđanja i prijetnji policajacima i ometanja u vršenju službene dužnosti.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su sinoć postupali po prijavi saobraćajne nezgode u ulici Milana Raičkovića. U vršenju uvđaja ih je ometao i omalovažavao S.B, upućujući im prijetnje, uz to pružajući aktivan otpor.
Policijski službenici su upotrijebili sredstva prinude i S.B. doveli u službene prostorije kada je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Po njegovom nalogu S.B. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
S.B. će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Podgorica: Uhapšen zbog prijetnji policajacima i ometanja prilikom uviđaja

Osnovno državno tužilaštvo još provjerava da li je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević, kako se sumnja, počinio krivično djelo protiv intelektualne svojine, jer je, kako se navodi u prijavi, prepisao 36 strana u svom doktoratu.
- Izviđaj je u toku. Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Nakon donošenja odluke javnost će biti blagovremeno obaviještena - navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva dostavljenim Portalu ETV.
Predmet protiv Drljevića formiran je u februaru 2025. godine nakon što je deset radnika Javnog servisa podnijelo krivičnu prijavu protiv njega zbog djela protiv intelektualne svojine odnosno povrede prava autora i interpretatora, a zbog prepisivanja 36 strana Masterplana crnogorskog turizma u svom doktoratu.
Kako su naveli u prijavi, Drljević se crnogorskoj javnosti predstavlja kao doktor i docent "ali prostim uvidom u doktorat "Perspektive razvoja sportskog turizma u Crnoj Gori" koji je branio na Alfa Univerzitetu u Beogradu vidi se da je prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma Crne Gore 2008. godine".
U prijavi piše i da su o Drljevićevom doktoratu mediji godinama unazad izvještavali, ali nije bilo reakcije nadležnih državnih organa, a Etički odbor Univerziteta Crne Gore proglasio se u septembru prošle godine nenadležnim za utvrđivanje da li je plagirao doktorat. 
Drljević i dio članova Savjeta Radio televizije Crne Gore 23. septembra proglašeni su krivim za zloupotrebu službenog položaja prilikom izbora Borisa Raonića ne poziciju direktora RTCG iako su znali da ne ispunjava zakonske uslove za to mjesto.
Drljeviću, Filipu Lazoviću, Naodu Zoriću i Amini Murić izrečena je uslovna kazna - sedam mjeseci zatvora ukoliko ponove krivično djelo u roku od dvije godine.

Drljević još pod lupom Tužilaštva zbog prepisivanja

Konzumiranje alkohola uzrok je oko 800.000 smrtnih slučajeva godišnje u Evropi, što predstavlja jedan od svakih jedanaest smrtnih ishoda, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
U najnovijem izvještaju ističe se da Evropa ima najviši nivo konzumacije alkohola u svijetu, što u značajnoj mjeri doprinosi prijevremenoj smrtnosti i povređivanju.
Na osnovu podataka iz 2019. godine, posljednje dostupne godine, gotovo 145.000 smrtnih slučajeva usljed povreda u regionu može se pripisati alkoholu. Najzastupljenije kategorije bile su samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padovi.
Prema izvještaju, alkohol je takođe usko povezan s međuljudskim nasiljem, uključujući napade i porodično nasilje, te predstavlja glavni faktor koji doprinosi nasilnim povredama širom regiona.
Mladi se suočavaju s posebnim rizicima, jer alkohol utiče na razvoj mozga i donošenje odluka tokom adolescencije i ranog odraslog doba.
SZO je saopštila da konzumiranje alkohola može narušiti pamćenje i sposobnost učenja, kao i povećati rizik od dugotrajnih posljedica, uključujući probleme mentalnog zdravlja.
Među adolescentima i mladim odraslim osobama alkohol ostaje vodeći faktor rizika za invaliditet i preranu smrt izazvanu povredama.
- Alkohol je toksična supstanca koja ne samo da uzrokuje sedam vrsta karcinoma i druge nezarazne bolesti, već i narušava rasuđivanje i samokontrolu, usporava vrijeme reakcije, smanjuje koordinaciju i podstiče rizična ponašanja - kazala je Karina Fereira Borhes, regionalna savjetnica za alkohol, nedozvoljene droge i zdravlje u zatvorima pri SZO/Evropa.
Ona je istakla da je upravo zbog toga alkohol odgovoran za veliki broj povreda koje se mogu spriječiti, kao i za smrtne ishode nastale usljed povreda.
Prema novim podacima, na zemlje istočne Evrope otpada oko polovine svih smrtnih slučajeva od povreda izazvanih alkoholom, u poređenju s manje od 20 odsto u zapadnim i južnim dijelovima regiona.
U Rusiji su se navike konzumiranja alkohola promijenile tokom posljednje dvije decenije, pri čemu se udio osoba koje ne konzumiraju alkohol gotovo udvostručio.
Podaci, takođe, pokazuju da pivo, a ne votka, ostaje najčešće konzumirano alkoholno piće.

Alkohol ubije 800.000 Evropljana godišnje, najčešće se konzumira pivo

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 17 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.
U saobraćajnim nezgodama šest osoba teže je povrijeđeno, a sedam lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da u Podgorici evidentirano devet nezgoda, a u Baru dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Kotoru, Budvi, Bijelom Polju, Nikšiću i Pljevljima. 
Izdata su 524 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta je 71 prekršajna prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za dan 17 saobraćajnih nezgoda: Poginula jedna osoba, 13 povrijeđenih

Nikšićanin Z.M. uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Službenici granične policije Nikšić su, u mjestu Vraćenovići, kontrolisali vozilo nikšićkih registarskih oznaka kojim je upravljao Z.M.
Kontrolom je utvrđeno da se u vozilu nalazilo još pet osoba koje kod sebe nijesu imale lična dokumenta, a koje su u službenim prostorijama identifikovani kao državljani Jemena: A.I. (36), M.J. (37), A.S. (28) i dva maloljetnika starosti 13 i 11 godina.
Nakon prikupljenih obavještenja od od njih i sprovedene kriminalističke obrade utvrđeno je da su dali određeni novac Z.M. kako bi ih prevezao do granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, u cilju nezakonitog prelaska državne granice.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Nikšiću, Z.M. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
- Takođe, Z.M. je od strane saobraćajne policije sankcionisan prekršajno zbog počinjenog prekršaja iz člana 321 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – prevoz lica na nedozvoljen način - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Nikšićanin uhapšen zbog krijumčarenja pet državljana Jemena, među njima i djeca

Podgorička policija je tokom prethodnih 24 sata uhapsila 22 osobe zbog više prekšaja u saobraćaju.
Deset vozača je uhapšeno zbog prekoračenje dozvoljene brzine, dvoje vožnja pod dejstvom droga i devet zbog vožnja pod uticajem alkohola.
Jedna osoba je privedena zbog krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja.

Podgorica: Uhapšene 22 osobe zbog prekoračenja brzine, vožnje pod dejstvom alkohola i droga...

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: institut-ekonomskih-nauka

Ulog od pola milijarde eura: Da li Crna Gora može sačuvati turske investicije?

Lainović: Užasno loš rezultat, legalizovano oko 4.000 objekata od 2017.

Podgorica: Uhapšen zbog prijetnji policajacima i ometanja prilikom uviđaja

Drljević još pod lupom Tužilaštva zbog prepisivanja

Alkohol ubije 800.000 Evropljana godišnje, najčešće se konzumira pivo

PRATITE TVe UŽIVO