<article>Prostorno urbanistički plan Podgorice je pravljen po direktnim instrukcijama Milojka Spajića i Slavena Radunovića, kazao je šef Kluba odbornika DPS Glavnog grada Andrija Klikovac.Klikovac je na mreži X naveo da su tajkuni kupovali parcele đe su bile zelene površine, a odjednom, navodi on, u planu je izvršena prenamjena parcela.- Kripto-tajkunski plan - poručuje Klikovac.</article>

Prostorno urbanistički plan Podgorice je pravljen po direktnim instrukcijama Milojka Spajića i Slavena Radunovića, kazao je šef Kluba odbornika DPS Glavnog grada Andrija Klikovac.
Klikovac je na mreži X naveo da su tajkuni kupovali parcele đe su bile zelene površine, a odjednom, navodi on, u planu je izvršena prenamjena parcela.
- Kripto-tajkunski plan - poručuje Klikovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Andrija Klikovac

Prostorno urbanistički plan

Ekonomija

Klikovac: Kripto-tajkunski PUP Podgorice

Za Portal Analitika piše: Alekdandar Radoman&nbsp;
Taman sam krenuo sročiti kolumnu o inicijativi Jakova Milatovića da se postupak protiv Vesne Bratić obustavi. Taman sam, velim, iskucao prvu rečenicu – Volio bih da upoznam glasača Jakova Milatovića..., kad stigoše već duže od mjesec i po dana očekivane vijesti. Organizatori tzv. pokušaja državnog udara nijesu krivi jer ni tog pokušaja državnog udara nije ni bilo, kako tumači Apelacioni sud. Pa umjesto da se bavim posrnućem predśednika države, ipak odlučih da se osvrnem na posrnuće crnogorskoga pravosuđa, premda su to samo dva lica iste povijesti žalosne institucionalne entropije.
Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Oslobođeni svi optuženi u slučaju Državni udar
Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Oslobođeni svi optuženi…
Pa da malo podśetim na hronologiju.
8. marta 2017. godine Viši sud u Podgorici prihvatio je sporazume o krivici u tzv. slučaju državni udar na osnovu kojih je pet osoba osuđeno na pet mjeseci zatvora zbog pripremanja nasilnog upada u Skupštinu Crne Gore. Nakon toga, još nekoliko je lica priznalo krivicu.Riječ je, dakle, o pravosnažnim presudama koje potvrđuju da je 16. 10. 2016. godine u Crnoj Gori pokušan „nasilni upad u Skupštinu Crne Gore“, odnosno terorizam.
9. maja 2019. godine vijeće Višeg suda u Podgorici donijelo je prvostepenu osuđujuću presudu za sve optužene za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Presuda je u ukupnom zbiru premašila 68 godina zatvora.
A onda je uslijedio obrt. Nakon što su na vlast 2020. godine došli prvostepeno osuđeni teroristi, februara 2021. godine Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu i vratio slučaj na ponovno odlučivanje Višem sudu u Podgorici.
29. 11. 2022. godine predśednik specijalnog vijeća, sudija Zoran Radović, i vijeće kojim je predśedavao odlučilo je da, „zbog novog činjeničnog stanja u ovom predmetu“, Specijalno državno tužilaštvo ima rok od 15 dana da dostavi sudu novu optužnicu.
9. 12. 2022. godine, dakle pet dana pred isticanje zadatoga roka, pod optužbom da je postao član Kavačkoga klana (što će se u docnijem postupku pokazati kao klasična podmetačina) uhapšen je zamjenik glavnoga specijalnog tužioca Saša Čađenović, glavni tužilac u tzv. slučaju državnoga udara. Ni godinu i po nakon toga uhapšen je i Čađenovićev nadređeni, Milivoje Katnić, nakon što je klasičnim pravnim nasiljem smijenjen s pozicije glavnoga specijalnog tužioca. Dva ključna čovjeka u tzv. procesu državni udar tako su se našla iza rešetaka u postupku koji ima sve elemente političkoga progona. Bilo je već tada sasvim jasno kako će okončati cijeli sudski postupak za pokušaj terorizma.&nbsp;
Čađenovićevo hapšenje podśetilo je na jedan sličan slučaj iz okruženja. Naime, 14. 9. 2005. godine u Beogradu je uhapšen zamjenik specijalnog tužioca za organizovani kriminal Milan Radovanović, čime je tužilac koji je pisao optužnicu za ubistvo Zorana Đinđića odstranjen iz tog postupka. Samo pola godine nakon toga umro je od srčanoga udara usred sudskoga postupka. Premda smo skloni mistifikaciji, službe i nijesu tako inventivne, a tragove njihova djelovanja lako otkriva identični obrazac.
17. 5. 2024. godine, mjesec dana nakon hapšenja Milivoja Katnića, za predśednika Višega suda u Podgorici izabran je Zoran Radović. Onaj isti sudija koji je deset dana pred hapšenje Saši Čađenoviću dao rok od 15 dana da preda novu optužnicu u slučaju tzv. državni udar. Na poziciju predśednika Višega suda izabrao ga je Sudski savjet, skrojen po Dritanovim zakonima koje je kao politizaciju pravosuđa svojevremeno kritikovala i Venecijanska komisija.&nbsp;
U trenutku Radovićeva izbora za predśednika Višega suda zamjenik predśednika Sudskoga savjeta je advokat Dražen Medojević, jedan od pravnih zastupnika optuženih u tzv. slučaju državni udar. Radovića je za predśednika Višega suda, dakle, pored ostalih izabrao Medojević.
Odlukom vijeća Višega suda na čelu sa sudijom Zoranom Radovićem 12. 7. 2024. godine svi optuženi oslobođeni su krivice. Radović je u presudi izglasanoj na vijeću, manje od dva mjeseca nakon što ga je jedan od advokata odbrane doveo na poziciju predśednika Višega suda, ne samo zaključio da niko nije kriv, no i da nikakvog krivičnog djela nije ni bilo. Uprkos odlukama Višega suda iz 2017. godine, po kojima je najmanje deset lica priznalo krivicu za učešće u krivičnom djelu. Radović je presudu napisao 11 mjeseci nakon odluke.
Juče smo, očekivano, saznali da je Apelacioni sud 30. 12. 2025. godine potvrdio odluku Višega suda. Predśedavajuća vijeća koje je donijelo ovu odluku, sudija Vesna Moštrokol, iznenada je podnijela ostavku na sudsku funkciju iz „ličnih razloga“. Ostavku je, kako tvrdi predśednica Vrhovnoga suda, podnijela prije odlučivanja u tzv. slučaju državni udar, a nakon što je bila pozvana na intervju pred Sudskim savjetom povodom konkursa za Vrhovni sud.
Kad je prije neki dan odjeknula vijest o hapšenju Vesne Bratić, a crnogorska se javnost podijelila na one koji likuju što je pravda navodno stigla i na one koji vrište što se procesuiraju „njihovi“, bilo je jasno da je riječ o novoj maskirovki pravosuđa, na što smo i upozorili premda je to upozorenje doživjelo neobičnu interpretativnu sudbinu.&nbsp;
Vesni Bratić ukinut pritvor
Vesni Bratić ukinut pritvor
Danas, kad je Bratićkoj ukinut pritvor, a njeni politički mentori oslobođeni optužbi za državni udar, valjda je svima jasno kakva nam je jeftina koska bačena prije neki dan. I dok će se slučajem Bratić sudovi još neko vrijeme baviti dok ga kao marginalni primjer opšte destrukcije društva ne obesmisle i relativizuju, oni koji su 2020. godine komandovali Vesni Bratić, a danas upravljaju državom – đuture sa svojim tjelohraniteljima i sinovcima – ostaju nedodirljivi za prvosudne instance, makar bili dio šeme ruskih obavještajnih službi za državni udar, o kojem su svjedočile svojevremeno i najmoćnije obavještajne službe svijeta, dok ga je domaća Justicija u liku aktuelnog predśednika Višega suda – prespavala.&nbsp;
Umjesto zaključka, valja samo primijetiti da se danas Crnom Gorom upravlja lako – neki su ucijenjeni, neki ustrašeni, neki kupljeni, a neki dragovoljno pristaju na ulogu epizodista u planovima koji se kroje u obavještajnoj službi jedne suśedne države čiji je bivši direktor danas ambasador te države u Crnoj Gori.
A to što u pravnom prometu Crne Gore postoje oprečne pravosnažne presude – njih desetak da je pokušaja terorizma 2016. bilo i jedna da nije, to što advokati biraju sudije koje presuđuju u postupcima u kojima su oni zainteresovana strana, to što sudije naprasno podnose ostavku prije donošenja odluke, kao i to što prvostepeno osuđeni za terorizam danas kao namjesnici beogradskoga autokrate upravljaju Crnom Gorom, a tužioci koji su spriječili krvoproliće 2016. godine čame u zatvoru, to vam nije samo slika totalnog posrnuća crnogorskoga pravosuđa, to vam je i slika zarobljene države, koju vode oni što bi je najradije obestrvili.

Posrnuće crnogorskoga pravosuđa

Predstava „Oprosti, druže stari“ (Bezmetković), u izvođenju Teatra 303, biće izvedena 27. februara 2026. godine u 20 časova u kotorskom Kulturnom centru, saopšteno je iz ove ustanove.
Režiju potpisuje Dragan Buzdovan, dok je tekst napisao Velizar Radonjić. U predstavi igraju: Ilko Marović, Dragan Buzdovan, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Nikola Božović, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević.&nbsp;
- Riječ je o satiričnom igrokazu koji kroz formu pisma i monološkog obraćanja preispituje društvene, političke i moralne vrijednosti savremenog društva. Centralni lik, Bezmetković, obraća se simboličnom „Drugom Starom“, evocirajući prošla vremena i upoređujući ih sa današnjicom. Predstava „Oprosti, druže stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, predstava nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- navodi se u saopštenju,
Kroz duhovite, ali oštre opservacije, komad tematizuje tranziciju, identitet, kolektivno sjećanje i promjenu sistema vrijednosti. Humor u ovom djelu nije samo sredstvo zabave, već i prostor za kritičko promišljanje i dijalog s publikom
Cijena ulaznice je 5 eura
Prodaja karata počinje u utorak, 24. februara, u kancelarijama Kulturnog centra, u terminu od 10 do 12 časova, kao i na biljetarnici dva sata prije početka predstave
- „Oprosti, druže stari“ je predstava koja istovremeno provocira, zabavlja i podstiče na razmišljanje, otvarajući prostor za preispitivanje odnosa prema prošlosti i odgovornosti prema sadašnjosti- ističu organizatori.

Predstava „Oprosti, druže stari“ u kotorskom Kulturnom centru

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 21. februara - Međunarodnog dana maternjeg jezika, ukazuje na sve učestaliju politizaciju pitanja jezika u Crnoj Gori, što doprinosi političkoj nestabilnosti u državi.
Međunarodni dan maternjeg jezika ustanovljen je, podsjećaju, 1999. godine od strane UNESCO-a s ciljem da ukaže na važnost očuvanja jezičkog identiteta, kao ključne kulturne komponente i intelektualnog nasljeđa. Na ovaj dan, širom svijeta promoviše se raznolikost jezika i multilingvalizam.
- Crna Gora je multijezička zemlja. Ustav iz 2007. godine, osim službenog crnogorskog jezika, prepoznaje još četiri jezika u službenoj upotrebi - srpski, bosanski, albanski i hrvatski. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO jezičkog standarda, negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostora i dalje je, nažalost, institucionalizovano - navodi se u saopštenju.
Nedavni primjeri diskriminacije crnogorskog jezika, kako dodaju, uključuju: <a href="https://etv.me/drustvo/na-portalu-poreske-uprave-nema-zvanja-iz-crnogorskog-jezika-fcjk-ce-traziti-da-nadlezni-reaguju-ako-je-u-pitanju-namjerna-diskriminacija">njegov izostanak na novom portalu Poreske uprave</a>, odbijanje JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, objavljivanje knjige u izdanju Crvenog krsta Crne Gore na jotovanoj varijanti uz objašnjenje da je to „po želji autora“.
- Ne treba zaboraviti da je u junu 2025. godine odluka o upisu studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) stavljena na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore kao materijal o kojem se raspravlja, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena u materijale o kojima se ne raspravlja. Tako je umjesto formalnog usvajanja otvoreno političko pitanje, a za finansiranje studija na FCJK nove generacije nijesu glasali Demokrate, Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP) i Socijalistička narodna partije (SNP). Bez njihovih glasova sredstva nijesu bila osigurana, ali je nakon pritiska javnosti Vlada, isti dan, preinačila odluku i finansiranje je odobreno. Na novom glasanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, obojica iz partije koja se predstavlja kao građanska, Pokreta Evropa sad (PES), nijesu podržali dodjelu sredstava za FCJK, naglašava CGO.
Dodatno, iz srpskih nacionalističkih struja sve češće, kažu, se govori o potrebi izmjene člana 13 Ustava koji reguliše pitanje jezika. CGO podsjeća da je status srpskog jezika u Crnoj Gori regulisan isto kao u susjednoj Srbiji, gdje je članom 10 Ustava Republike Srbije definisan kao jezik u službenoj upotrebi. Jasno je da iniciranje ovakvih izmjena ima prvenstveno politički karakter i otvara prostor za produbljivanje društvenih podjela.
- Jezičke različitosti su bogatstvo Crne Gore i nikome se ne smije osporavati pravo da se izražava na svom maternjem jeziku. Na Međunarodni dan maternjeg jezika pozivamo sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, posebno u pogledu statusa crnogorskog jezika, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Ivan Kašćelan, asistent na projektima.

Za izmjene ustavne odredbe o jeziku nema ni većine ni potrebe

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, a ponegdje su moguće i slabe padavine, uglavnom tokom noći.
Vjetar će biti sjeverni, mjestimično umjeren do jak.
Najviša dnevna temperatura vazduha od minus jedan do 16 stepeni.

Danas oblačno, do 16 stepeni

Hronika

Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Mandić, Knežević i ostali optuženi u predmetu "državni udar" oslobođeni krivice

Društvo

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Kontinuitet šovinističkog diskursa u programu Pink TV: „Crnogorci mutirali”, „ustaška bagra”, „napravljeni u laboratorijama”, „turkizacija"...

Klikovac: Kripto-tajkunski PUP Podgorice

Tagovi

Posrnuće crnogorskoga pravosuđa

Predstava „Oprosti, druže stari“ u kotorskom Kulturnom centru

Za izmjene ustavne odredbe o jeziku nema ni većine ni potrebe

Danas oblačno, do 16 stepeni

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO