<p>Trenutnim važećim planovima u Podgorici se omogućava izrada 112.000 stanova, a po posljednjem popisu u Podgorici živi 180.000 stanovnika, tako da je preuranjeno ući u ovaj projekat sa ovim razvojem grada. Projekat Velje brdo utiče na taj neravnomjeran regionalni razvoj - poručio je Jakov Lopušina iz Strukovne komore arhitekata gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.</p>
<p>Svim prostornim planovima države, i svim strateškim studijama se, kaže on, pokušava stanovništvo zadržati.</p>
<p>- Pogotovu, u sjevernom regionu, pokušava se zadržati na tim pozicijama, a ovako sa ovom velikom stanogradnjom samo se dodatno utiče na migracije ljudi - naveo je on.</p>
<p>Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, koja broji gotovo 650 članova, predložila je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da zaustavi izradu izmjena i dopuna PUP- a Podgorica, navodeći, pored ostalog, da nacrt ovog akta nije usklađen sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.</p>
<p>Strukovna komora arhitekata je udruženje koje se bavi zaštitom svojih članova, kaže Lopušina, i zaštitom interesa u dijelu, kako kaže, inženjerskih djelatnosti.</p>
<p>- Mi smo na ovom Nacrtu PUP-a, baš prije nego je došla informacija oko usvajanja tog nacrta, imali veliki pritisak članstva da napravimo reakciju vezano za ovaj nacrt PUP-a, i mi imamo u svom tom programu jednu &nbsp;formu arhitektonskog &nbsp;foruma &nbsp;i organizovali smo sastanak na kome je bilo nekih pedesetak kolega &nbsp;arhitekata, i mi smo na tom forumu došli do određenih zaključaka i poslali prije Nove Godine, tačno 23.12.poslali smo &nbsp;neke naše primjedbe na &nbsp;prijedlog ovoga Nacrta plana, u kojima smo obrazložili te svoje primjedbe - naveo je on.</p>
<p>Važno je, kaže, naglasiti da su dva aspekta neslaganja.</p>
<p>- Prvo je sami proces izrade Plana, što znači da je kompletan taj postupak procedure i izrade Plana nije u skladu sa zakonom, i tu smo dali određene primjedbe. Takođe smo imali primjedbe i na planska rješenja, a odnosila su se na neusaglašenost sa važećom zakonskom regulativom, neusklađenost sa Ustavom Crne Gore koji propagira ravnomjeran regionalni razvoj, neusklađenost sa važećim zakonima iz oblasti planiranja i izgradnje objekata, kao i sa planskim dokumentima višega reda, a to je Prostorni plan Crne Gore. Jedna od primjedbi je vezana i za tajming izrade novog prostornog plana, jer važeći PUP traje do 2025.godine i sad je pravo vrijeme za njegovu izradu i izmjenu, koja je počela još 2022. koliko sam upoznat, međutim sad se rade izmjene &nbsp;baš zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, i ti zakoni su trenutno predmet pred Skupštinom, trebalo bi da se vrlo brzo usvoje, i mi smatramo da bi trebalo čekati da se ti zakoni usvoje, pa na osnovu njih raditi izmjenu PUP-a - rekao je Lopušina.</p>
<p>Prostorni plan Podgorice mora, podvlači on, biti usklađen sa Prostornim planom Crne Gore, a s obzirom na to da je Prostorni plan Crne Gore u završnoj fazi izrade: i ti planovi moraju biti kompatibilni.</p>
<p>- Ide se ubrzano sa izradom ovog PUP-a, tako da ne znam koliko će pratiti izradu Prostornog plana Crne Gore. Projekat Velje brdo se pojavio u ovoj varijanti Prostorno urbanističkog plana kao potpuno nova ideja, sad oko toga se u javnosti lome koplja, da li je to dobro, da li nije, a mi imamo određene statističke podatke da trenutno, u ovoj poziciji, za Podgoricu tolika nije stanogradnja apsolutno nije neophodna - rekao je on.</p>
<p>Trenutnim važećim planovima u Podgorici se omogućava izrada 112.000 stanova, a po posljednjem popisu u Podgorici živi 180.000 stanovnika.&nbsp;</p>
<p>- Tako da je preuranjeno ući u ovaj projekat sa ovim razvojem grada. Projekat Velje brdo utiče na taj neravnomjeran regionalni razvoj. Svim prostornim planovima države, i svim strateškim studijama se pokušava stanovništvo zadržati, pogotovu, u sjevernom regionu, pokušava se zadržati na tim pozicijama, a ovako sa ovom velikom stanogradnjom samo se dodatno utiče na migracije ljudi - istakao je Lopušina.</p>
<p>Prije nego što se uđe u izgradnju tako velikog naselja kao što je planirano Velje brdo, smatra Lopušina, neophodno je je vrijeme za analize, &nbsp;i to su stvari koje se, kaže on, planiraju.</p>
<p>- Sve ovo treba zasnivati na dobroj analizi, dobrim studijama, kojih imamo, treba usaglasiti sve, pogotovu Prostorni plan Crne Gore, koji, opet ponavljam, je u izradi, u završnoj fazi, i on definiše dosta stvari koje mogu da doprinesu boljem planiranju - zaključio je Lopušina.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSNAQ43Kq0As&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lopušina: Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorica nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore

<p>Nakon što su Vlada Crne Gore i najveći manjinski akcionar Instituta „Dr Simo Milošević“, vlasnik kompanije Vile Oliva, <b>Žarko Rakčević</b>, postigli su dogovor o korekciji Plana restrukturiranja, o kojem će se Skupština akcionara izjasniti na sledećoj sjednici, planeri očekuju podatke, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta.</p> <p>- Usaglašen je stav da dokumenta, odnosno, materijali koji su bili predmet &nbsp;Skupštine akcionara i koji se trebaju dodatno izmijeniti i uskladiti sa postignutim dogovorom Vlade CG i manjinskog akcionara. Promjene u odnosu na prvobitni plan restrukturiranja Instituta trebalo bi da se ucrtaju i u predlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine HN, koji je u fazi donošenja - kazao je za RTHN član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a, arhitekta <b>Ranko Kovačević</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7" data-rendition-name="original" width="1261" height="714" loading="lazy" alt="Ranko Kovačević"> <figcaption>Ranko Kovačević<span>(Photo: RTHN)</span></figcaption> </figure>  <p>Što se tiče Instituta, Kovačević kaže da je dobro je što PUP malo zakasnio, "ali ne mora da koči donošenje strateškog plana za Opštinu Herceg Novi".&nbsp;</p> <p>- Mi smo napravili presedan u slučaju da se izmjene prostornog plana usvoje prije nego što Institut, utvrdi svoj Plan restrukturiranja. Dali smo napomenu da je plansko rješenje prilagodljivo. Ukoliko &nbsp;Plan restruktuiranja bude pokazao drugačije potrebe, plansko rješenje će se prilagoditi tome. To se ipak, rijetko primjenjuje u planiranju, jer plan mora da bude precizan i detaljan. Mi &nbsp;u ovom slučaju možemo da se prilagodimo - ocijenio je Kovačević.</p> <p>On navodi da se prostornim planom ne može mijenjati namjena i djelatnost Instituta. Banja ostaje objekat zdravstvenog turizma:</p> <p>- &nbsp;U PUP-u ne možemo da iz temelja mijenjamo Institut, njegovu djelatnost i sadržaj u prostoru. Želimo da sa svoje strane učinimo sve da bi se Institut obnovio i nastavio da živi kao izuzetan potencijal, koji ima Opština Herceg Novi - objašnjava Kovačević.</p> <p>Prva faza Instituta i soliter preko puta će &nbsp;i dalje, kako je predviđeno planom, ostati u svrhu zdravstvenog turizma:</p> <p>- Namjenu u ovom dijelu nismo mijenjali, niti je ovaj plan što mi radimo, &nbsp;plan prodaje. To je plan namjene prostora. Tu nema promjena u prostoru. Dječije odjeljenje po arhitektonskoj formi, je predviđeno za školski sadržaj, &nbsp;a i koristilo se za potrebe škole. Objekat je kulturno dobro, mora zadržati spoljašnji izgled. Postoje i planovi da tu ne bude samo osnovna škola, nego i prostori koji bi bili vezani za Fizioteraputski fakultet i slično - smatra Kovačević.</p> <p>On navodi da je okviru druge faze Instituta dat tehnički predlog u smislu da veliki parking bude natkriven, da ga banja koristi i da se postavi novi sadržaj, koji bi bio vezan za zdravstveni sektor, možda da na toj lokaciji bude gradska bolnica.</p> <p>- Nama je važno da omogućimo šanse, da donosioci odluka u buduće, ne budu blokirani određenim planskim rješenjima. Drugi parking preko puta Sportske dvorane, bliže magistrali da ostane parking i da dio tog prostora, dobije komercijalni sadržaj, kako bi &nbsp;Institut dobio novi izvor prihoda. Na Šištetu &nbsp;planiran je klasičan hotel. Na lokaciji niže benzinske pumpe predviđena je stambena izgradnja za potrebe Instituta ili komercijalni dio. Institut prema moru ima lokaciju na kojoj su predviđeni poslovni &nbsp;objekti u prizemlju i stambeni prostor, između parka Titove vile i početka naselja. Stanove bi mogli da koriste gosti i pacijenti Instituta. Državnom studijom lokacije u zoni Morskog dobra, na lokaciji prema Solilima – predviđen je turistički sadržaj - navodi Kovačević.</p> <p>On podsjeća da je Titova vila u proceduri proglašenja kulturnog dobra.</p> <p>- Važno je da ambijent ostane netaknut i da park bude zaštićen, da se sačuvaju stabla, u cjelini jedne pejsažne oaze. Suština je da ostane ambijentalno autentično. Bilo je riječi da se i ta zona komercijalizuje. Sa planerske strane je važno da se ambijentalno vrednuje - ukazao je Kovačević.</p> <p>Prostorni plan je usklađen sa verzijom plana restrukturiranja:</p> <p>- Vijest je da će Plan restrukturiranja biti korigovan i očekujemo da ćemo dobiti podatke o korekcijama, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomnsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. Što se nas planera tiče, banja ostaje objekat zdravstvenog turizma, što je vrlo bitno jer je velika potražnja za turističkim smještajem, koji u svojoj blizini ima ponudu zdravstva - ocjenjuje Kovačević.</p> <p>Prijedlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine Herceg Novi je dostavljen resornom Ministarstvu. Kovačević očekuje da će doći do još nekih korekcija i da će konačna verzija PUP-a biti usvojena na proljeće.</p>

Korekcije Plana restrukturiranja Instituta biće usaglašene sa PUP-om

<p>Izmijenjeni Prostorni plan Podgorice je nezakonit, ne samo što se donosi po proceduri koja prkosi Markuškoj konvenciji, nego i prkosi samom važećem Prostornom planu Crne Gore, saopštila je <b>Jovana Janjušević</b> iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.</p>
<p>Nevladine organizacije organizovale su skupa pod nazivom "Svi skupa protiv PUP-a" ispred zgrade Ministarstva prostornog planiranja.</p>
<p>Na skupu se pojavilo 30-ak građana noseći transparente "Nemam kad da čitam a hoću da se pitam", "Ko usvoji PUP ide u MUP", "Beograd na vodi,Podgorica na brdu"...</p>
<p>- Ministarstvo prostornog planiranja na čelu sa ministrom Slavenom Radunovićem pokušava sprovesti povampireni izmijenjeni plan koji je bio na javnoj raspravi u decembru 2022. godine i usvoji ga bez javne rasprave i omogućavanja učešća građanima. Ta javna rasprava je izopštila građane kršeći međunarodne konvencije i mogućnost da građani daju mišljenje. Dokument nije dobio ni pozitivno mišljenje Glavnog grada, koji će ga na kraju implementirati - rekla je Jovana Janjušević.</p>
<p>Janjušević je pitala zašto ministarstvo mijenja PUP koji, inače, važi do 2025. godine.</p>
<p>- Postoji osnovana sumnja da se to vrši u cilju tajkunizacije procesa. Ne želimo još jednu Budvu, ne želimo da postavljamo pitanje šta se to valja iza Veljeg brda. Ministar je rekao da PUP nije vidio očima, mi smo ga danas donijeli ovdje u namjeri da ministar Radunović pogleda i samim tim pregleda jer nikada nije kasno da ministar i ministarstvo progledaju i da grad ne bude u kavezu. Apelujemo na ministarstvo da ne donosi dokumente koji nisu u saglasnosti sa pravnim poretkom, da ne vrši skandalozno javne rasprave koje ne liče na to - rekla je Janjušević.</p>
<p>Ona je službenicima ministarstva uručila CD na kojem je PUP, primjedbe na dokument ali i kavez u kojem će, kako je navela, Glavni grad staviti ukoliko se dokument usvoji.</p>
<p>Pravni zastupnik nevladinih organizacija<b> Veselin Radunović </b>poručio je da pravna država počiva na vladavini prava, a da se vladavina prava temelji na hijerarhiji pravnih procesa.</p>
<p>- Ovaj nacrt plana nije u skladu sa Prostornim planom Crne Gore, nije usklađen sa novim Prostornim planom, a suprotan je sa Ustavom. Oblast uređenja prostora je rizično za pranje novca i korupciju i to smo mogli da vidimo u prethodnim godinama. Mislim da takav dokument ne bi smio da se usvoji, a ako se usvoji, to će pokazati jasnu namjeru da se ovdje ne radi o planiranju i izgradnji, već o planiranju i ugradnji, mogućem pranju novca i to sve na organizovan način, što bi trebalo da bude razlog za reakciju Specijalnog državnog tužilašta - rekao je Radulović.</p>

Sa protesta poručeno: Ko usvoji PUP, ide u MUP

<p>Prostorno urbanistički plan (PUP) za Glavni grad biće usvojen do kraja godine i nista neće zaustaviti realizaciju ovog posla, strateški značajnog za razvoj države, poruka je Koordinacionog tijela koje prati projekat, saopšteno je iz Vlade.</p>
<p>Na danas održanoj petoj sjednici Koordinacionog tijela, kojoj je prisustvovao i premijer <b>Milojko Spajić</b>, istaknuto je i da su aktivnosti u vezi sa projektom "Velje Brdo" intenzivne..</p>
<p>- Jedan od zaključaka je da se očekuje pozitivno mišljenje na PUP i da taj dokument bude usvojen do 31. decembra - kazali su iz Vlade.</p>
<p>Pripremljen je sajt na kome će zainteresovani građani moći da se prijave za stanove u okviru projekta "Velje Brdo", a biće u funkciji nakon izglasavanja PUP-a na sjednici Vlade.</p>
<p>- Jedan od zaključaka sa današnje sjednice je da je Koordimaciono tijelo pripremio zahtjev za povećanje stambenih jedinica na 20.000 u sklopu projekta "Velje Brdo". Početk gradnje planiran je za kraj 2025 godine, a prva useljavanja 2026. godine - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U toku je izrada najboljeg modela za osnivanje organizacione jedinice koja će upravljati ovim projektom.</p>
<p>- Projekat "Velje brdo" proglašen je za projekat od javnog interesa i kroz njega su iskazani napori države ka unapređenju infrastrukture, ekonomije i kvaliteta života građana. Upravo zbog toga, Koordinaciono tijelo ulaže maksimalne napore kako bi se sve radilo u skladu sa planovima, uz transparentnost i saradnju sa svim relevantnim akterima - istakli su iz Vlade.</p>
<p>Na sjednici je navedeno da su u toku intenzivne aktivnosti na izradi planskih, infrastrukturnih i finansijskih projekcija, koje će osigurati održivost projekta, kao i aktivnosti vezane za razvoj inicijalne digitalne platforme.</p>
<p>- Pozivamo javnost da iskaže povjerenje u rad Koordinacionog tijela, koje je u potpunosti posvećeno realizaciji ovog strateški značajnog projekta - rekli su iz Vlade.&nbsp;</p>
<p>Sastanku je prisustvovao i radni tim za izradu PUP Podgorica <b>Ana Tošić Jokić, Biljana Ivanović, Ratko Vujović i Luka Milačić.</b></p>

1250x600

1084x550

Vlada: Do kraja godine usvajanje PUP-a, ništa neće zaustaviti realizaciju projekta "Velje Brdo"

<p>Prostorno urbanistički plan Podgorice je pravljen po direktnim instrukcijama <b>Milojka Spajića </b>i<b> Slavena Radunovića,</b> kazao je šef Kluba odbornika DPS Glavnog grada<b> Andrija Klikovac.</b></p>
<p>Klikovac je na mreži X naveo da su tajkuni kupovali parcele đe su bile zelene površine, a odjednom, navodi on, u planu je izvršena prenamjena parcela.</p>
<p>- Kripto-tajkunski plan - poručuje Klikovac.</p>

Klikovac: Kripto-tajkunski PUP Podgorice

<p>Izmjene Prostorno-urbanističkog plana PUP Podgorica su veliko zastidđe, ocijenio je je šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada <b>Andrija Klikovac</b>.</p>
<p>Klikovac je kazao da devastacija prostora, zelene površine postaju građevinsko zemljište, gradnja u oblastima vodoizvorišta…&nbsp;</p>
<p>- U narednim danima razotkrićemo za čije je interese PUP Podgorica rađen - nije za interes građana Podgorice - naveo je on na mreži X.</p>
<p>Javna rasprava i dalje traje, a u narednim danima, poručuje Klikovac, razotkriće štetne planove <b>Slavena Radunovića</b> i<b> Milojka Spajića </b>u vezi razvoja Podgorice i prostornog planiranja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1864585992109273552%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1864585992109273552%7Ctwgr%5Ecd533b677acb34358873179cf19ca290170e4c19%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Izmjene PUP-a veliko zastiđe, razotkrićemo štetne planove Spajića i Radunovića

<p>Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izbor izvođača radova na izgradnji novog i rekonstrukciji postojećeg mosta preko rijeke Morače, koji se realizuju u okviru izgradnje bulevara Vojislavljevića.</p>
<p>Procijenjena vrijednost radova iznosi 6,05 miliona EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).</p>
<p>Iz Uprave su podsjetili da je izgradnja bulevara Vojislavljevića već počela, te da radove izvodi kompanija Crnagoraput.</p>
<p>- Izgradnja bulevara Vojislavljevića, kao i izgradnja mosta i rekonstrukcija postojećeg, je od posebnog značaja, jer će trajno riješiti problem saobraćajnog uskog grla na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u Podgorici, čime će se poboljšati protok vozila i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.</p>

Tender za izgradnju novog i rekonstrukciju postojećeg mosta na Morači

<p><i><b>Autorski tekst dr Dragutina Papovića, istoričara</b></i></p>
<p>Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama dr <b>Budimir Aleksić </b>u političkoj javnosti je najpoznatiji po zalaganju da se nacifašističkom koljaču, četničkom ratnom zločincu i kukavici Pavlu Đurišiću podigne spomenik.&nbsp;</p>
<p>U struci se pročuo po obradi fantastike u dječijoj književnosti Čeda Vukovića i na osnovu toga je dogurao do vanrednog profesora književnosti, novinarstva, kreativnog čitanja i pisanja na petorazrednom Univerzitetu Megatrend u Beogradu.&nbsp;</p>
<p>Odatle je 2023. godine unaprijeđen u zalutalog naučnog saradnika na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, jer nije istoričar a nema ni jedan naučni rad iz istoriografije. Manje je poznato da je on zapravo ekspert za razgradnju teritorije Crne Gore na nacionalnoj osnovi. To je detaljno razradio 2011. godine u uratku „Hercegovina u planovima Crne Gore i asimilacija hercegovačkih Srba u crnogorskom državnom okviru (1878-1918)“.</p>
<p>Aleksić se zapitao: „Kako je došlo do crnogorizacije Stare Hercegovine koja je 1878. godine pripala Crnoj Gori i kako se dogodilo da Srbi na tom prostoru najprije izgube regionalnu (hercegovačku) a potom i nacionalnu srpsku svijest?“ Aleksić odgovara da je Crna Gora 1858. i 1878. Staroj Hercegovini oduzela: Grahovo, Bijele i Oputne Rudine, Banjane, Goliju, Nikšić, Uskoke, Drobnjak i Pivu i da je rat 1875–1878 za Crnu Goru bio najprofitabilniji, a za Hercegovinu kao istorijsko-geografsku regiju srpskog naroda najpogubniji. Aleksić dodaje da su Hercegovinu tada podijelile države dobitnice u ratu – Crna Gora i Austrougarska i sa žaljenjem konstatuje da se ta podjela zadržala sve do danas, jer su je prihvatili komunistički kartografi 1945. i Velike sile 1992. i 1995. godine. Zbog toga je, kaže Aleksić, 1878. godina za hercegovačke Srbe bila tragična.</p>
<p>Potom je, tvrdi Aleksić, na prostoru Stare Hercegovine došlo do gubljenja regionalnog (hercegovačkog) imena u korist crnogorskog pa Aleksić, opet sa žaljenjem, konstatuje da Starohercegovci tada nijesu mogli ni pretpostaviti da će proces gubljenja hercegovačkog regionalnog imena završiti u prihvatanju crnogorske nacionalne svijesti. Za Hercegovce koji su se sklonili u Crnu Goru nakon sloma ustanka protiv Austrougarske 1882. godine Aleksić kaže: „Našli su utočište u Nikšiću, gdje se najveći broj njih kasnije asimilovao u nacionalne Crnogorce, otuđujući se od svojih srpskih i hercegovačkih korijena“.&nbsp;</p>
<p>Po njegovom mišljenju, knjaz/kralj Nikola je najveći krivac za asimilaciju Hercegovaca. Aleksić ukazuje na to da se knjaz Nikola Hercegovcima lukavo predstavljao kao srpski vladar samo kako bi ih uključio u Crnu Goru, a potom je, koristeći državni okvir, crnogorski državni patriotizam, kulturnu, prosvjetnu, jezičku i etnološku unifkaciju, od njih stvorio Crnogorce. Aleksić ističe da je cilj knjaza Nikole bio da se „crnogorsko osjećanje na nivou Knjaževine unifikuje kao jedinstveno teritorijalno i državotvorno osjećanje“ i da je time „knjaz Nikola postavio dugoročne osnove za konstituisanje crnogorstva kao posebnog nacionalnog osjećanja“.&nbsp;</p>
<p>Zahvaljujući takvoj politici Starohercegovci su, ističe Aleksić, do 1918. izgubili regionalnu, a od 1945. i srpsku nacionalnu svijest. To je, tvrdi Aleksić, bila asimilacija pravoslavnih Hercegovaca u nacionalne Crnogorce, pa zaključuje: „Danas jasno uočavamo da se Crna Gora pokazala kao efikasniji eliminator srpskog nacionalnog osjećaja od Austrougarske monarhije, Osmanskog carstva ili Mletačke republike“.</p>
<p>Zanimljivo je to da su Aleksićevi zaključci krajnje suprotstavljeni ideologiji njegove Nove srpske demokratije. NSD tvrdi da je Njegoševa (Petrovićevska, tradicionalna) Crna Gora bila srpska dok, prema analizi Aleksića, inače istaknutog ideologa NSD-a, ispada da su ta Crna Gora i dinastija Petrović-Njegoš asimilovali Srbe u Crnogorce.&nbsp;</p>
<p>Tako se stvorio paradoks da NSD, kao klasična bjelaško-četnička stranka, promoviše državu koja je asimilovala Srbe. Ipak, vjerovatnije je da je teza o borbi za Njegoševu Crnu Goru samo prazna priča i da NSD, kao i Aleksić, zapravo ne podnose ni ondašnju ni sadašnju Crnu Goru, ni Crnogorce ni dinastiju Petrović-Njegoš. Zato Aleksić kaže: „Mora se konstatovati činjenica da je Crna Gora faktički anektirala veliki dio etničkih i istorijskih teritorija srpskog naroda“. No, on se ne miri sa takvim stanjem.&nbsp;</p>
<p>Njegova analiza nije samo osvrt na prošlost, već i instrukcija za budućnost. Aleksić izričito navodi da „Srbi nikad nijesu istupili sa opravdanom tezom da su im Crnogorci kontinuirano oduzimali teritoriju i da su asimilovali pripadnike srpskog naroda na oduzetim (i Crnoj Gori pripojenim) teritorijama“, pa je u skladu s tim Aleksić predložio ovakvo rješenje: „Nakon odvajanja Crne Gore od Srbije i aktuelne [2011.] asimilatorske politike crnogorske države prema srpskom narodu u toj zemlji, neophodno je ispostaviti teritorijalne, istorijske i političke račune. To treba da bude jedan od zadataka i srpske politike i srpske nauke“.&nbsp;</p>
<p>Drugim riječima, prema mišljenju potpredsjednika Vlade Crne Gore dr Budimira Aleksića, teritorije koje je Crna Gora oslobodila 1858. i 1878. trebalo bi joj oduzeti. To potpredsjednik Vlade Crne Gore misli o svome dvostrukom poslodavcu i finansijeru – državi Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Uz to, Aleksić traži i odgovarajuću kamatu, pa tvrdi da bi Staroj Hercegovini trebalo vratiti i Herceg Novi. Aleksić veli da je Herceg Novi „izlaz istorijske Hercegovine na Jadransko more“. Izgleda da Aleksić nije razmišljao o tome da se povraćaj imovine po pravilu radi u korist prethodnog vlasnika, a tzv. Stara Hercegovina nije ništa drugo nego Hercegovački sandžak i pašaluk, odnosno viševjekovna administrativna oblast Osmanskog carstva u kojoj su pravoslavni Hercegovci bili beznacionalna raja.&nbsp;</p>
<p>S obzirom na to da sada ne postoji Osmansko carstvo, možda bi se današnja Turska mogla prijaviti s prečim pravom na povraćaj Stare Hercegovine. Iako je Aleksić ovaj plan osmislio za potrebe velikosrpskog projekta, zapravo nesvjesno radi u korist povratka Osmanlija. Prije Osmanlija Hercegovina je bila srednjovjekovna zemlja trovjernog hercega (vojvode) Stjepana Vukčića Kosače, prema čijoj tituli je i dobila taj naziv i, što je fundamentalno važno, ta Hercegovina nikad nije bila dio Srbije.</p>
<p>Poslije dužeg čekanja Aleksić je dobio priliku da u ime Stare Hercegovine ispostavi račun Crnoj Gori. Prvo je nasilno doveden u Istorijski institut da kao teoretičar fantastične dječije književnosti promoviše bjelaško-četničku ideologiju koja će Crnu Goru predstaviti kao okupatora i asimilatora Stare Hercegovine, a potom je postavljen za potpredsjednika Vlade kako bi zagovarao rasparčavanje Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Ima moć i političke instrumente koje je tražo 2011., ali pred njim stoji nekoliko proceduralnih prepreka. U članu 3 Ustava Crne Gore se izričito navodi da je državna teritorija jedinstvena i neotuđiva. Potom je u članu 55 Ustava propisana zabrana za političke i druge organizacije čije je djelovanje usmjereno na narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Tu je i član 359 Krivičnog zakonika kojim je propisano da će se zatvorom od tri do petnaest godina kazniti svako ko silom ili na drugi protivustavan način pokuša da otcijepi neki dio teritorije Crne Gore ili da taj dio teritorije pripoji drugoj državi. Osim toga, trebalo bi provjeriti da li je Aleksić prekršio član 104 Ustava kojim je propisano da član Vlade ne može profesionalno obavljati drugu djelatnost, a on je profesionalno angažovan u Istorijskom institutu.&nbsp;</p>
<p>Ovo su ipak više apstraktne odredbe, jer nije vjerovatno da će današnje državno tužilaštvo zbog ovoga procesuirati i provjeriti zakonitost i ustavnost rada potpredsjednika Aleksića. Sad se takvi nagrađuju i nema sumnje da i premijer Spajić podržava svog vicepremijera Aleksića u ovakvim zamislima. Uz takvog premijera i vicepremijera Crnoj Gori nijesu potrebni spoljni neprijatelji.</p>
<p>Dok se u uređenim državama organi bezbjednosti, tužioci i sudovi bave licima koja zagovaraju državno rasparčavanje, u Crnoj Gori se takvi postavljaju na vicepremijerske funkcije i angažuju na državnom Univerzitetu. Uz to je ovaj otvoreni promoter četničkog zločinca Pavla Đurišića postavljen na vrh obrazovno-naučnog sistema. Takve fantastike nema ni u dječijem romanu „Svemoćno oko“ Čeda Vukovića.</p>

Vicepremijer za obnovu Stare Hercegovine

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, i dvije lakše.</p>
<p>Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su, da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, a u Tivtu, Budvi, Bijelom Polju i Šavniku po dvije.</p>
<p>Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Nikšiću.</p>
<p>Izdat je 441 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.</p>
<p>Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda

<p>Direktor Opšte bolnice u Nikšiću, dr <b>Zoran Mrkić</b>, u razgovoru za Portal ETV iznio je ozbiljne optužbe o nezakonitostima na račun pojedinih zaposlenih u zdravstvenom sistemu i Opštoj bolnici u Nikšiću, navodeći da među njima ima osoba sa kupljenim i sumnjivim diplomama, ali i onih bez adekvatnog znanja za obavljanje posla.&nbsp;</p>
<p>Kaže da dobija prijetnje jer otkriva nezakonitosti u sistemu kojim rukovodi. Mrkić je rukovođenje Bolnicom preuzeo u drugoj polovini novembra prošle godine.&nbsp;</p>
<p>- Postoji više slučajeva sumnjivih diploma. Neke su kupljene, druge možda i lažne. Imamo više ozbiljnih sumnji na lažne diplome, kao i onih koje su stečene na način što ste jednom ili dva puta pošli na Fakultet, ali ste zato dali veliku svotu novca i dobili diplomu. Takođe, susrijećemo se sa velikim brojem diploma koje su stečene na regularan način, ali vandrednim polaganjem. Dakle, bez odlaska u školu, bez pohađanja nastave, već na način što polažete skup predmeta na kraju školske godine i steknete diplomu medicinske sestre. To jesu regularne diplome, ali znanja kod njih nema - izjavio je Mrkić za Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Direktor tvrdi da je i u Nikšiću moguće završiti četvorogodišnju vandrednu medicinsku školu za kratko vrijeme.</p>
<p>- Za oko par hiljada eura pojedinci, među kojima profili koji nemaju veze sa medicinom, pa čak i zanatlije, dolaze do diploma medicinskih radnika. Te diplome su formalno validne, ali suštinski bezvrijedne – jer su dobijene bez ijednog dana prakse ili pravog obrazovanja - kazao je on.</p>
<p>Poručuje da narod vrši pritisak da im se zaposle članovi porodica, iako ti ljudi ne znaju osnovne stvari.&nbsp;</p>
<p>- Onda prijete tužbama kad im neko ukazuje na to da ugrožavaju živote - rekao je Mrkić, dodajući da je lično raskinuo dvadesetak ugovora sa osobama koje su nezakonito primljene od strane bivšeg menadžmenta Bolnice, a koje neregularnosti je utvrdila Inspekcija rada i za ispravke nezakonitosti dala nalog.&nbsp;</p>
<p>On je sada raspisao nove konkurse za kadrove koji ispunjavaju zakonske i stručne kriterijume, a biće primljeni samo oni sa redovno i zakonito završenom školom.</p>
<p>Posebno je apostrofirao visokoobrazovne ustanove poput jedne u Tutinu, gdje „ljudi nikada nijesu kročili na predavanje, a imaju diplome završene onlajn“.&nbsp;</p>
<p>Dodaje da je to, navodno, visokostručni kadar – a nemaju znanje ni srednje škole.</p>
<p>- Problem se ne može riješiti ako se mijenjaju teze i ako se ne suočimo s istinom. Dobijam prijetnje zbog svega ovoga, jer radim svoj posao savjesno i ne pristajem da budem dio sistema u kojem caruje neznanje i korupcija - zaključio je Mrkić u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;</p>

Mrkiću prijete zbog razotkrivanja korupcije u sistemu kojim upravlja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: prostorno-urbanisticki-plan