<article>U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.</article>

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zavod za zapošljavanje

nezaposlenost

Ekonomija

Manje nezaposlenih na kraju februara

Analiza CNN-a videosnimaka ubistva u Mineapolisu pokazuje da je savezni imigracioni službenik oduzeo pištolj ubijenom Aleksu Pretiju neposredno prije nego što su drugi službenici otvorili vatru na njega. Snimci prolaznika prikazuju kako jedan agent pruža ruku kroz gužvu u kojoj službenici pokušavaju da savladaju Pretija i izvlači oružje koje liči na pištolj, za koji Ministarstvo domovinske bezbjednosti tvrdi da ga je Preti imao kod sebe.
Na snimcima se čuje kako službenici govore – ima pištolj – u trenutku kada neidentifikovani agent poseže ka Pretijevom pojasu, dok grupa službenika pokušava da ga obuzda.
Nešto više od jedne sekunde nakon što agent izlazi iz gužve držeći oružje, čuje se prvi pucanj, a zatim najmanje još devet uzastopnih hitaca.
Snimci pokazuju da službenik koji je uzeo oružje nije imao ništa u ruci prije nego što je prišao Pretiju.
Na osnovu snimaka koje je pregledao CNN nije jasno da li je službenik koji je oduzeo oružje odmah obavijestio ostale da ga je uklonio. Međutim, otprilike minut nakon pucnjave, dok je Pretijevo tijelo nepomično ležalo na ulici, na jednom snimku se može čuti drugi službenik kako pita – gdje je pištolj? – nakon čega agent koji je uzeo oružje prilazi i odgovara – ja imam pištolj.
Na snimcima nije jasno koji je agent prvi ispalio hitac u Pretija.
U saopštenju, portparolka Ministarstva domovinske bezbjednosti (DHS) Triša Meklaflin navela je da je jedan službenik pucao na Pretija jer se bojao za svoj život.
– Pokušali su da razoružaju osumnjičenog, ali je naoružani osumnjičeni nasilno pružao otpor. Plašeći se za svoj život i bezbjednost svojih kolega, agent je pucao u samoodbrani – kazala je Meklaflin.
Dodala je da je medicinsko osoblje pružilo pomoć Pretiju, ali da je proglašen mrtvim na licu mjesta.
Ni u jednom trenutku na snimcima koje je pregledao CNN ne vidi se da Preti drži oružje u rukama, dok se ranije tokom sukoba može vidjeti da u jednoj ruci drži mobilni telefon.

Novi snimak iz Minesote otkriva da su Trampovi agenti oduzeli Pretijev pištolj prije nego što su ga ubili

Tokom protesta ispred sjedišta albanske vlade u Tirani koje je organizovala Demokratska partija (DP) došlo je do nereda nakon obraćanja lidera stranke Salija Beriše, a nekoliko demonstranata bacilo je molotovljeve koktele prema zgradi Vlade i policijskom kordonu, prenose mediji.
Policijske snage intervenisale su koristeći vodeni top i suzavac kako bi rastjerale demonstrante.
Demonstranti su se zatim sukobili sa policijom ispred zgrade Parlamenta, pokušavajući da probiju kordon i gađajući policajce kamenjem, nakon čega je policija upotrijebila suzavac.
Tokom protesta opozicije došlo je i do fizičkog sukoba između poslanika DP-a Besarta Džaferija i policije, nakon što je Džaferi pokušao da spriječi hapšenje nekoliko demonstranata.
Lider Demokratske partije Sali Beriša izjavio je da su demokrate sada na posljednjem kilometru ka pobjedi i da ih ništa neće zaustaviti. On je naglasio da je politička borba opozicije bila "duga i teška, ali ključna za odbranu pluralizma".Beriša je dodao da su mediji pod kontrolom vlasti pokušali da sakriju njegovu poruku, ali da ona "i dalje odjekuje u svakom domu Albanaca".
On je istakao da je opozicija tokom godina suočena sa nasiljem i represijom, ali da je uspjela da postane "snažnija nego ikada", prenosi Euronews.

Tirana: Demonstranti bacili Molotovljeve koktele na policiju

Trilateralni razgovori između SAD, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju bili su produktivni i napredovali su, rekli su američki zvaničnici. Ovo je nova faza američkih posredničkih napora usmjerenih na okončanje rata.
Savjetnici američkog predsjednika Donalda Trampa bili su veoma optimistični nakon jučerašnjih razgovora i vjeruju da su uspjeli da otvore put koji bi mogao dovesti do smanjenja razlika oko ključnog spora, kontrole teritorije na istoku Ukrajine.
Prema riječima dva američka zvaničnika, Bijeloj kući su trebali mjeseci da ubijedi Moskvu i Kijev da pristanu na trilateralne razgovore koje posreduju SAD.
Kao ključne korake naveli su sastanak predsednika Trampa i Zelenskog u Davosu u četvrtak popodne i četvoročasovni sastanak Trampovih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi iste večeri.
- I Putin i Zelenski su se složili da pošalju svoje pregovarače. To pokazuje da vjeruju da se postiže napredak - rekao je jedan američki zvaničnik za Aksios.
- U posljednjem satu sastanka koji su Kušner i Vitkof imali sa Putinom, ruski predsjednik je rekao da želi diplomatsko rješenje za ovaj rat. Poslao je prilično jaku delegaciju u Abu Dabi - dodao je drugi zvaničnik.
Pregovori su počeli u petak i nastavljeni su u subotu. Američki posrednici su održali zajedničke sastanke sa ruskim i ukrajinskim pregovaračima, ali su se Rusija i Ukrajina takođe sastale direktno, bez Amerikanaca u prostoriji, potvrdili su ukrajinski zvaničnici.
Američku delegaciju činili su Trampovi savetnici Stiv Vitkof, Džared Kušner i Džoš Grinbaum, sekretar vojske Den Driskol i komandant Vojne komande SAD za Evropu Aleksus Grinkevič.
Ukrajinsku stranu predstavljali su šef predsjedničkog kabineta Kirilo Budanov, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Rustem Umerov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine general Andrij Hnatov i Zelenskijevi savjetnici Serhij Kisličja i David Arahamija.
Rusku delegaciju predvodio je šef ruske vojne obaveštajne službe, admiral Igor Kostjukov.
Američki zvaničnici su rekli da su tokom dva dana razgovora razmatrane sve ključne teme: ruske teritorijalne pretenzije u Donbasu, spor oko nuklearne elektrane Zaporožje i koji su koraci deeskalacije potrebni sa obje strane kako bi se jasno stavilo do znanja da je rat završen.
Nakon plenarne sjednice, Kušner, Vitkof i drugi članovi američkog tima kretali su se između soba u kojima su se sastajale rusko-ukrajinske radne grupe.
- Sve je razmatrano. Niko nije bio odbijen od diskusija ni sa jedne strane. Nismo izostavili nijedno pitanje i nismo morali nikoga da pritiskamo. U prostoriji je vladalo mnogo međusobnog poštovanja jer su svi zaista tražili rješenja - rekao je jedan američki zvaničnik.
Na kraju drugog dana razgovora, sve tri delegacije su zajedno ručale.
- Bio je to trenutak kada su svi djelovali skoro kao prijatelji. Osjetio sam nadu - rekao je isti zvaničnik.
- Prošlo je dobro kako smo mogli da se nadamo. Dobro se osjećamo gdje smo sada - dodao je drugi američki zvaničnik.

Optimizam nakon sastanka u Abu Dabiju: Svi su ručali zajedno

Očekujem i vjerujem da će sve nadležne institucije – u ovom slučaju gdje su privatnost i dostojanstvo javne funkcionerke na meti – reagovati u domenu svojih nadležnosti, saopštila je za Portal RTCG predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore i poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti apelovali su ranije na Upravu policije, nadležno državno tužilaštvo i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da bez odlaganja reaguju i preduzmu sve zakonom propisane mjere radi zaštite prava na privatnost Mirjane Pajković, donedavne direktorice Direktorata u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koja je izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
Andrić je istakla da očekuje reakciju.
“Posebno imajući u vidu da je u pitanju krivično djelo koje je propisano našim Krivičnim zakonikom. Mislim da je sve jasno, a bojim se da kao društvo opet pokazujemo licemjerstvo kad je konkretno ovaj način obračuna sa ženom u pitanju”, rekla je Andrić.
Iz nevladinog sektora posebno upozoravaju na izuzetno opasnu poruku koja se šalje javnosti ukoliko se ovakvi slučajevi tolerišu, da će žene koje su učesnice profesionalnih sporova ili koje prijavljuju određene oblike nasilja i nepravilnosti, biti izložene javnom ponižavanju, osudi i diskreditaciji, bez ikakve institucionalne zaštite.
Direktorica NVO Prima Aida Perović naglasila je da je snažna reakcija države obavezna ali je dosad, bar kroz medije, nije vidjela.
“Gospođa Pajković bi trebalo da je zaštićena zakonom jer ovo kroz šta prolazi, naš zakon valjano definiše. Tu dolazimo do primjene zakona i reakcije nadležnih organa, koja mora biti takva da, ne samo zaštiti prava gospođe Pajković, već i da djeluje edukativno na javnost, koja je često zlurada u ovakvim situacijama. U pitanju je krivično djelo zloupotreba tuđih fotografija, video i audio zapisa ili spisa seksualno eksplicitnog sadržaja. To je krivično djelo od decembra 2023. godine”, upozorila je Perović u izjavi za Portal RTCG.
Doskorašnja generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, podnijela je 23. januara ostavku na tu funkciju. Takva odluka proistekla je, kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, iz ličnih razloga.
Predsjednica LGBT Foruma Progres Bojana Jokić navela je da su snažne i odlučne reakcije institucija već izostale.
“Jer prethodnih dana nismo vidjeli da su policija, tužilaštvo ili bilo koja druga nadležna institucija reagovale ili preduzele konkretne korake povodom suzbijanja nedozvoljene distribucije seksualno eksplicitnog materijala. Ovdje se ne radi samo o pravnom, već prije svega o pitanju ljudskosti i morala, o obavezi države da zaštiti ženu u izrazito ranjivoj situaciji”, kazala je Jokić za naš portal.
Svjedočimo, kazala je, sistemskom i sistematskom uništavanju jedne žene.
“Kao i izlaganju njene porodice brutalnom i enormnom javnom linču kakav za više od deset godina mog profesionalnog bavljenja ljudskim pravima u Crnoj Gori nijesam zapamtila. Riječ je o nasilju koje prevazilazi pojedinačni slučaj i poprima razmjere društvene hajke. Ono što ovaj slučaj čini dodatno uznemirujućim jeste činjenica da je riječ o seksualno eksplicitnim fotografijama i video zapisima, odnosno o takozvanom revenge porn-u, koji predstavlja ozbiljan oblik rodno zasnovanog nasilja”, istakla je Jokić.
Navela je da je za nju sve ovo duboko traumatično.
“Jer otvara pitanje da li sjutra bilo koja druga žena može postati meta sličnog linča, dok država i njene institucije ostaju nijeme bilo zato što nijesu spremne ili zato što nemaju volje da se odlučno suoče sa ovakvim pojavama i zaustave javno nasilje nad ženama”, kazala je Jokić.
Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, kao institucionalni mehanizam u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kako su saopštili sinoć, sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka. Time se nasilje širi, kažu, i na savremene oblike – digitalno nasilje.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević rekla je za Portal RTCG da u ovom slučaju postoje osnovi sumnje da su izvršena krivična djela iz člana 175a Krivičnog zakonika Crne Gore, koja se gone po službenoj dužnosti.
“Što jasno nameće obavezu postupanja Upravi policije i nadležnom tužilaštvu, bez čekanja inicijative oštećene. Svaka distribucija i dalje širenje sadržaja koji grubo zadiru u pravo na privatnost, takođe predstavljaju krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine kada se taj sadržaj dijeli na način kako to ovih dana čine mnogi naši građani – očevi, braća, sinovi, partneri..putem digitalnih i drugih kanala komunikacije”, ukazala je Raičević.
Kako je upozorila, svako odlaganje reakcije institucija u ovakvim slučajevima omogućava javni linč i degradaciju ne jedne, nego svih žena.
“Ali i urušavanje društvenih vrijednosti i elementarne pristojnosti”, zaključila je Raičević.

Manje nezaposlenih na kraju februara

Tagovi

Novi snimak iz Minesote otkriva da su Trampovi agenti oduzeli Pretijev pištolj prije nego što su ga ubili

Tirana: Demonstranti bacili Molotovljeve koktele na policiju

Optimizam nakon sastanka u Abu Dabiju: Svi su ručali zajedno

Digitalni linč nije sloboda govora

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO