U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Digitalna transformacija, institucionalno jačanje i partnerstvo sa poslodavcima predstavljaju ključ razvoja savremenog tržišta rada, ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), David Perčobić.&nbsp;
On je na prvom Forumu rada i zapošljavanja Dijalog i partnerstvo za budućnost, koji je održan na Jahorini, kazao da zavodi za zapošljavanje moraju postati motori promjena, digitalni i fleksibilni servisi koji povezuju poslodavce, obrazovanje i građane. &nbsp;
- Naš cilj je tržište rada koje brzo reaguje, a Zavod koji daje rješenja, ne samo posredovanje - poručio je Perčobić na panelu pod nazivom Tržište rada do 2030. godine.&nbsp;
Na skupu, koji je okupio više od 100 učesnika, tokom pet panela razgovarano o stanju i izazovima tržišta rada, digitalizaciji i novim vještinama koje će biti tražene od radnika, migracijama, zapošljavanju stranaca, mobilnosti radne snage, otpornosti tržišta rada kao i iskustvima iz regiona u Evrope.&nbsp;
U delegaciji Zavoda bili su i pomoćnik direktora u Sektoru za evidencije, statistiku i istraživanja u oblasti zapošljavanja, Goran Bubanja koji je predstavio iskustva Zavoda u istraživanju i analitici tržišta rada, načelnik Službe za informacioni sistem, Mihailo Nikčević, koji je govorio o digitalizaciji usluga i razvoju informacionih platformi Zavoda i savjetnica za informisanje, Danka Rabrenović.
Tokom Foruma zaključeno je da globalna i regionalna migracijska kretanja i promjene na tržištu rada zahtijevaju prilagođavanje službi zapošljavanja novim trendovima.&nbsp;
Učesnici su naglasili važnost jačanja institucionalnih kapaciteta, digitalne transformacije i međusobne saradnje javnih službi kao preduslova za smanjenje neravnoteža na tržištu rada.&nbsp;
- Zemlje regiona pozvane su da aktivno koriste fondove Evropske unije, razvijaju pametne politike zapošljavanja i stvaraju uslove za zadržavanje domaće radne snage i kvalitetno angažovanje stranih radnika - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Forum je, kako se zaključuje, potvrdio da su dijalog, partnerstvo i zajednički pristup ključni alati za izgradnju otpornijeg i konkurentnijeg tržišta rada, te da će ovo okupljanje postati stalna platforma za razmjenu iskustava, ideja i dobrih praksi između institucija, poslodavaca, sindikata i međunarodnih partnera.

Digitalnom transformacijom do savremenog tržišta rada

U Crnoj Gori je na kraju oktobra bilo 27,91 hiljada nezaposlenih, 3,2 odsto više nego u septembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110141140_eb61a86c5fddcbcb5ce6e94c2c38cc5dd3f087934c9e7b3c533e37535572059b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110141140_eb61a86c5fddcbcb5ce6e94c2c38cc5dd3f087934c9e7b3c533e37535572059b" data-rendition-name="original" width="851" height="585" loading="lazy" alt="zavod"> </figure>  Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju septembra iznosila 9,03 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,06 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110141140_631aee667a617e61647ad53fb0a5e5d5253cdf4ab74d83cf17fe08524bedb5b9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110141140_631aee667a617e61647ad53fb0a5e5d5253cdf4ab74d83cf17fe08524bedb5b9" data-rendition-name="original" width="862" height="640" loading="lazy" alt="zavod"> </figure>  &nbsp;Zavod je za prvih deset mjeseci ove godine evidentirao 9,4 hiljade novozaposlenih. &nbsp;Za isti period oglašeno je 19,72 hiljade slobodnih radnih mjesta.

1084x550

Zavod za zapošljavanje: Porasla nezaposlenost

Crnoj Gori nedostaje domaće radne snage. Sezonske poslove uglavnom obavljaju stranci, dok crnogorski državljani odlaze da zarade van zemlje.
To pokazuje i analiza Privredne komore, koja ukazuje na duboke razlike na tržištu rada između juga, centra i sjevera. 
Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Danilo Perčobić rekao je da smo dotakli smo najnižu stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori.
- Ali moramo biti svjesni izazova koji nas čekaju u budućnosti, a to su vrlo niska stopa nezaposlenosti na jugu Crne Gore, koja iznosi svega dva i po posto. To znači apsolutni deficit radne snage. U centralnoj regiji imamo idealnu stopu zaposlenosti; stopa je pet i po odsto i vidimo da smo tu dosta fluentni. Ali imamo jedan paradoks: u Crnoj Gori, gdje je stopa nezaposlenosti na sjeveru Crne Gore preko 30 odsto - istakao je on.
Kako bi se bolje razumjele potrebe tržišta rada, Zavod za zapošljavanje sa poslodavcima je detaljno analizirao stanje. Rezultati kažu da je nedostatak radne snage posebno izražen u djelatnostima koje nose najveći dio privrede.
V.d. pomoćnice direktora ZZZCG Gordana Bošković rekla je da je u ovom istraživanju učestvovalo 360 poslodavaca, te da je obuhvatilo mikro, mala i srednja preduzeća.
- Samim tim, oni su činili ukupan uzorak. Sektori koji su u najvećoj mjeri bili obuhvaćeni bili su sektor građevinarstva, trgovine, industrije, zdravstva i usluga. Ono što se u velikoj mjeri ispostavilo, što ćete vidjeti u samoj analizi, jeste da su iskazane visoke potrebe za upošljavanjem novih kadrova - rekla je ona.
Poslodavci sve češće ističu da nije problem visina zarada, već nedostatak kvalifikovanih radnika. Mnogi upozoravaju i na slabu vezu između obrazovnih profila i stvarnih potreba tržišta, što dodatno otežava zapošljavanje. Zato iz Zavoda najavljuju da će fokus staviti na obuke i pripremu radne snage prema zahtjevima poslodavaca.
V.d. pomoćnice direktora ZZZCG je navela da je u fokusu sektora priprema mjera i aktivnosti kroz koje će, radeći sa nezaposlenima, prevazići prepreke koje im smetaju da pronađu zaposlenje.
- Istovremeno, želimo da pozovemo poslodavce da zajedno pripremimo radnu snagu, kako bi ona bila gotov proizvod za njihov sektor - navela je ona.
Na pitanje da li će planirane aktivnosti zaista dati rezultate, ili će Crna Gora i naredne godine biti suočena sa istim problemima, iz Zavoda poručuju da su spremni da ispune sve što je u njihovoj nadležnosti.
Kažu i da je, iako su izazovi veliki, jasno da Crna Gora ima potencijal da smanji nezaposlenost, ako udruži obrazovanje, poslodavce i institucije u zajedničkom cilju da svaki građanin ima priliku za rad i pristojan život u svojoj zemlji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Crnoj Gori fali domaće radne snage: Stranci na sezonskim poslovima, a naši državljani van zemlje

Na mostu između odgovornosti i solidarnosti treba graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede - partnerstvo zasnovano na povjerenju, zajedničkim ciljevima i dugoročnoj viziji razvoja domaće radne snage, jer samo takav odnos može obezbijediti stabilan rast, veće zapošljavanje i spremnost Crne Gore za evropsko tržište rada, poručeno je na okruglom stolu "Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja“ koji su zajednički organizovali Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Privredna komora Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  Skup je okupio predstavnike sektorskih odbora Privredne komore, institucija i poslodavaca, koji su u otvorenom dijalogu iznijeli perspektive privrede o ključnim izazovima i deficitarnim kompetencijama, kao i prijedloge za jačanje saradnje sa Zavodom. Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog među poslodavcima i nezaposlenim licima, koji su ukazali na najizraženije izazove i trendove u zapošljavanju. Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da je tema povezivanja potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja od suštinskog značaja za stabilnost i konkurentnost crnogorske ekonomije. Govoreći o istraživanjima Komore, Drakić je naglasila da je nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama jedno od najvećih ograničenja poslovanju u Crnoj Gori, jer ukazuje na jaz između obrazovne ponude i potreba tržišta rada.&nbsp; - Privreda nije samo pokretač ekonomskog rasta – ona je i partner državi u razvoju cjelokupnog društva. Kada zajednički ulažemo u jačanje domaće radne snage, u znanje i vještine, te u stvaranje stabilnog tržišta rada, gradimo konkurentnu privredu i društvo u kojem svako ima priliku da doprinese i uspije. Privredna komora, kao most između realnog i javnog sektora, ima ključnu ulogu u povezivanju obrazovanja i privrede na način koji donosi konkretne rezultate – da mladi stiču znanja i vještine koje tržište rada stvarno traži – poručila je Drakić. Mr David Perčobić, direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore poručio je da je reforma Zavoda složen, ali nužan proces, koji će instituciju dovesti na nivo usklađenosti sa standardima Evropske unije. On je zahvalio kolegama na doprinosu transformaciji Zavoda, ističući da uspjeh reforme zavisi od kvalitetne saradnje sa privredom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  - U toku je izrada kataloga mjera, kojim će sve mjere aktivne politike zapošljavanja postati svakodnevno dostupne i nezaposlenima i poslodavcima. Želimo da budemo fleksibilni, dinamični i efikasni u implementaciji mjera, kako bismo poslodavcima omogućili da brzo dođu do potrebnih kadrova - &nbsp;kazao je on.&nbsp; Kako je dodao, odluke Zavoda ubuduće će se zasnivati na istraživanjima među poslodavcima, kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama tržišta rada. Fokus će biti na obukama u oblastima informacionih tehnologija, turizma, energetike i zanata. Poseban akcenat biće stavljen na aktivaciju teško zapošljivih grupa, jer, kako je naglasio, njihovo uključivanje na tržište rada smanjuje socijalne razlike. Mr Gordana Bošković, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stakla je da rezultati istraživanja, koje su sproveli među 360 poslodavaca, jasno ukazuju na potrebu modernizacije mjera aktivne politike zapošljavanja i njihovo snažnije povezivanje s realnim potrebama privrede. Kazala je da će Zavod u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na razvoj programa prakse i obuka u saradnji s poslodavcima, kao i na uvođenje mikrokvalifikacija koje omogućavaju brze i ciljane obuke u deficitarnim zanimanjima.&nbsp; - Naš cilj je da sistem zapošljavanja učinimo fleksibilnijim, efikasnijim i bližim potrebama tržišta rada. Zavod za zapošljavanje Crne Gore želi da se pozicionira kao strateški partner privrede i centralni most između ponude i potražnje radne snage, čime će doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i održivijeg tržišta rada u zemlji - zaključila je Bošković. Mr Gordana Vukčević, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore istakla je da je ključna uloga Zavoda da omogući privredi adekvatnu radnu snagu i da poveže nezaposlene sa poslodavcima. - Želimo da pripremimo nezaposlena lica za tržište rada i povežemo ih sa poslodavcima koji traže upravo takve profile. Oko devet odsto nezaposlenih suočava se s teškoćama pri zapošljavanju, često zbog nedostatka radnih navika, i zato kroz obuke i radionice radimo na njihovoj pripremi i osnaživanju - kazala je Vukčević. Ona je apelovala na poslodavce da budu dostupni kolegama iz biroa rada i podružnih jedinica Zavoda, kako bi na vrijeme dostavljali informacije o potrebnim profilima radne snage.&nbsp; - Naš zadatak je da maksimalno angažujemo sve kapacitete kako bismo kreirali radnu snagu koja vam je potrebna. Posvećeni smo vama i naći ćemo način da odgovorimo na vaše zahtjeve - poručila je Vukčević. U okviru panela „Perspektiva privrede – ključni izazovi i potrebe“, kroz izlaganja predstavnika sektorskih odbora i diskusiju koja je uslijedila, jasno je prepoznato da su deficitarne kompetencije, zapošljavanje domaće radne snage, kao i razvoj zelenih i digitalnih vještina od presudnog značaja za budući rast i otpornost crnogorske privrede. Predstavnici privrednih sektora istakli su da je neophodno pravovremeno djelovanje i analitički pristup, jer je kašnjenje s mjerama i analizama dovelo do gubitka dragocjenog vremena. Posebno je ukazano na problem nedostatka kvalifikovane radne snage, koji će se, ukoliko se ne reaguje sistemski, dodatno produbljivati u godinama koje dolaze. U tom kontekstu, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prepoznat je kao i veliki izazov i velika prilika za unapređenje standarda i podizanje kvaliteta radne snage. Predstavnici privrede su poručili da dijalog mora prerasti u konkretne akcije, jer bez jasne podrške države, ulaganja u domaću proizvodnju i podsticanja razvoja novih tehnologija – nema održivog zapošljavanja ni zadržavanja mladih u zemlji. Potrebno je, kako je istaknuto, preusmjeriti pažnju sa inertnih sektora na ulaganje u znanje, inovacije i tehnološki razvoj. Poručeno je da uspjeh svih inicijativa zavisi od otvorenosti i saradnje između institucija i privrede. Zavod za zapošljavanje je istakao da će i dalje ulagati u programe za obuku, podršku i zapošljavanje onih koji su spremni da rade, dok od privrede očekuje da otvori vrata onima koji su pripremljeni i motivisani.

Graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede

Crnoj Gori je na kraju septembra bilo 27,05 hiljada nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u avgustu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju avgusta iznosila 8,93 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 10,96 odsto.
Zavod je za prvih devet mjeseci ove godine evidentirao 8,58 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 17,79 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Nezaposlenost u septembru bila niža 0,7 odsto nego u avgustu

Ukupno 27.244 osobe su, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, nezapošljene u Crnoj Gori.
Ovi podaci su, kako su objavili na Fejsbuku, datirani na 31. avgust 2025.&nbsp;
- Stopa registrovane nezaposlenosti u julu 2025. iznosila je 9,03 odsto - naveli su oni.
Slobodnih radnih mjesta je, kažu u Zavodu od 1. januara do 31. avgusta ove godine, bilo 16.419.
- Zavod za zapošljavanje Crne Gore nastavlja da podržava građane kroz programe zapošljavanja i osposobljavanja, povezujući kvalifikovane kandidate sa otvorenim radnim mjestima - zaključili su oni u objavi.

Više od 27 hiljada nezaposlenih u Crnoj Gori

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

1250x600

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju februara

Programom rada Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za ovu godinu, koji je danas usvojen, utvrđene su mjere i aktivnosti s ciljem unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti u Crnoj Gori.
Na sjednici Upravnog odbora ZZZ je saopšteno da su tim programom utvrđene mjere i aktivnosti koje su definisane u Nacionalnoj strategiji zapošljavanja za period od 2021. do ove godine.
Prema Zakonu o budžetu za ovu godinu, budžet ZZZ za realizaciju programskih aktivnosti iznosi više od 28,6 miliona eura, od čega je 3,7 miliona eura opredijeljeno za mjere aktivne politike zapošljavanja, dok je gotovo 25 miliona eura namijenjeno Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
- Mjerama aktivne politike zapošljavanja biće obuhvaćeno najmanje 1,13 hiljada nezaposlenih, uključujući 256 mladih NEET lica, u skladu sa Planom implementacije Garancije za mlade. Ove mjere obuhvataju programe: Obrazovanja i osposobljavanja odraslih za 429 osoba, Osposobljavanja za samostalan rad za 229 osoba, Osposobljavanja za rad kod poslodavca za 80 osoba, kao i Podsticaje za samozapošljavanje za 112 osoba i Podsticaje za zapošljavanje za 103 osobe - navodi se u saopštenju.

Takođe, planira se program Direktnog otvaranja radnih mjesta, kroz angažovanje nezaposlenih na privremenim poslovima od javnog interesa, za 174 osobe.
Programima će se pružiti podrška mladima, osobama nedovoljnog i neodgovarajućeg obrazovanja, ženama, pripadnicima RE populacije, korisnicima materijalnog obezbjeđenja, osobama koja su u evidenciji nezaposlenih duže od 12 mjeseci i drugim nezaposlenim u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
- Planirano je da se aktivnosti organizuju tako da učesnici programa mogu zadržati zaposlenost i nakon završetka programa, što će zavisiti od spremnosti poslodavaca da preuzmu odgovornost za zapošljavanje tih učesnika - navodi se u saopštenju.
Za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom i teže zapošljivih, planirano je gotovo 25 miliona eura.
- Od tog iznosa, budžetom je predviđeno 23 miliona eura za stimulisanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom, jedan milion eura za uključivanje 160 osoba kroz projekte za podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom u cilju otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja osoba sa invaliditetom – grant šeme, kao i gotovo 930 hiljada eura za uključivanje najmanje 550 osoba u mjere profesionalne rehabilitacije - rekli su iz ZZZ-a.
U ovoj godini planira se pilot faza Programa Garancije za mlade u tri opštine odnosno Bijelo Polje, Nikšić i Ulcinj, kao i nastavak aktivnosti na realizaciji Strategije razvoja ženskog preduzetništva.
- Ove mjere imaju za cilj jačanje tržišta rada i pružanje podrške nezaposlenima, kao i poslodavcima u njihovim naporima da pronađu odgovarajući kadar - dodaje se u saopštenju.
Zavod će u ovoj godini unaprijediti pružanje usluga informisanja i savjetovanja korisnicima kroz motivacijska savjetovanja i radionice, olakšavajući nezaposlenima da se uključe u programe aktivne politike zapošljavanja.
- Planira se poboljšanje usluga profilisanja, motivisanja i izrade individualnih planova zapošljavanja, kako bi svi nezaposleni imali pristup uslugama istog kvaliteta, bez obzira na biro rada. Takođe, unaprijediće se informatička podrška kroz digitalizaciju i nove aplikacije - rekli su iz ZZZ-a.
U toku ove godine, Zavod će fokusirati aktivnosti na saradnju s poslodavcima, uključujući posredovanje pri zapošljavanju, oglašavanje slobodnih radnih mjesta i selekciju kandidata. Poslodavci su obavezni dostaviti prijave o slobodnim radnim mjestima, koje će Zavod oglašavati, osiguravajući brzu dostupnost informacija.
- Planirane su posjete poslodavcima radi prikupljanja informacija o njihovim potrebama, kao i pružanje pravne i tehničke pomoći prilikom zapošljavanja. Zavod će organizovati tematske sastanke i sajmove zapošljavanja, s posebnim naglaskom na sezonsko zapošljavanje, kako bi se povećao broj prijava i omogućilo nezaposlenima da pronađu sezonski posao. Takođe, planira se nastavak saradnje sa udruženjima poslodavaca radi unapređenja kvaliteta slobodnih radnih mjesta - navodi se u saopštenju.
Pored toga, Zavod će raditi na unapređenju svojih administrativnih i tehničkih kapaciteta, usklađujući se sa obavezama na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. To uključuje obuke službenika za mobilnost radne snage, kao i usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim standardima.
Na današnjoj sjednici je UO podržao Odluku o dodjeli bespovratnih sredstava za finansiranje projekata zapošljavanja osoba sa invaliditetom, vrijednu gotovo 500 hiljada eura, što će rezultirati uključivanjem najmanje 80 osoba sa invaliditetom u projektne aktivnosti.
Na sjednici je usvojen i godišnji Izvještaj o radu za prošlu godinu u kome piše da se na kraju decembra prošle godine, na evidenciji Zavoda nalazilo 33,04 hiljade nezaposlenih, što predstavlja smanjenje od 6,91 hiljadu osoba ili 17,29 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti je smanjena sa 13,95 odsto na 11,36 odsto.
- Upravni odbor je konstatovao da će ZZZ u tekućoj godini nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje kvaliteta rada, očekujući da će usvojeni programi značajno doprinijeti unapređenju tržišta rada u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.

Utvrđene mjere i aktivnosti za unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: zavod-za-zaposljavanje