Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

Manje nezaposlenih na kraju februara

Programom rada Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za ovu godinu, koji je danas usvojen, utvrđene su mjere i aktivnosti s ciljem unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti u Crnoj Gori.
Na sjednici Upravnog odbora ZZZ je saopšteno da su tim programom utvrđene mjere i aktivnosti koje su definisane u Nacionalnoj strategiji zapošljavanja za period od 2021. do ove godine.
Prema Zakonu o budžetu za ovu godinu, budžet ZZZ za realizaciju programskih aktivnosti iznosi više od 28,6 miliona eura, od čega je 3,7 miliona eura opredijeljeno za mjere aktivne politike zapošljavanja, dok je gotovo 25 miliona eura namijenjeno Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
- Mjerama aktivne politike zapošljavanja biće obuhvaćeno najmanje 1,13 hiljada nezaposlenih, uključujući 256 mladih NEET lica, u skladu sa Planom implementacije Garancije za mlade. Ove mjere obuhvataju programe: Obrazovanja i osposobljavanja odraslih za 429 osoba, Osposobljavanja za samostalan rad za 229 osoba, Osposobljavanja za rad kod poslodavca za 80 osoba, kao i Podsticaje za samozapošljavanje za 112 osoba i Podsticaje za zapošljavanje za 103 osobe - navodi se u saopštenju.

Takođe, planira se program Direktnog otvaranja radnih mjesta, kroz angažovanje nezaposlenih na privremenim poslovima od javnog interesa, za 174 osobe.
Programima će se pružiti podrška mladima, osobama nedovoljnog i neodgovarajućeg obrazovanja, ženama, pripadnicima RE populacije, korisnicima materijalnog obezbjeđenja, osobama koja su u evidenciji nezaposlenih duže od 12 mjeseci i drugim nezaposlenim u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
- Planirano je da se aktivnosti organizuju tako da učesnici programa mogu zadržati zaposlenost i nakon završetka programa, što će zavisiti od spremnosti poslodavaca da preuzmu odgovornost za zapošljavanje tih učesnika - navodi se u saopštenju.
Za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom i teže zapošljivih, planirano je gotovo 25 miliona eura.
- Od tog iznosa, budžetom je predviđeno 23 miliona eura za stimulisanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom, jedan milion eura za uključivanje 160 osoba kroz projekte za podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom u cilju otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja osoba sa invaliditetom – grant šeme, kao i gotovo 930 hiljada eura za uključivanje najmanje 550 osoba u mjere profesionalne rehabilitacije - rekli su iz ZZZ-a.
U ovoj godini planira se pilot faza Programa Garancije za mlade u tri opštine odnosno Bijelo Polje, Nikšić i Ulcinj, kao i nastavak aktivnosti na realizaciji Strategije razvoja ženskog preduzetništva.
- Ove mjere imaju za cilj jačanje tržišta rada i pružanje podrške nezaposlenima, kao i poslodavcima u njihovim naporima da pronađu odgovarajući kadar - dodaje se u saopštenju.
Zavod će u ovoj godini unaprijediti pružanje usluga informisanja i savjetovanja korisnicima kroz motivacijska savjetovanja i radionice, olakšavajući nezaposlenima da se uključe u programe aktivne politike zapošljavanja.
- Planira se poboljšanje usluga profilisanja, motivisanja i izrade individualnih planova zapošljavanja, kako bi svi nezaposleni imali pristup uslugama istog kvaliteta, bez obzira na biro rada. Takođe, unaprijediće se informatička podrška kroz digitalizaciju i nove aplikacije - rekli su iz ZZZ-a.
U toku ove godine, Zavod će fokusirati aktivnosti na saradnju s poslodavcima, uključujući posredovanje pri zapošljavanju, oglašavanje slobodnih radnih mjesta i selekciju kandidata. Poslodavci su obavezni dostaviti prijave o slobodnim radnim mjestima, koje će Zavod oglašavati, osiguravajući brzu dostupnost informacija.
- Planirane su posjete poslodavcima radi prikupljanja informacija o njihovim potrebama, kao i pružanje pravne i tehničke pomoći prilikom zapošljavanja. Zavod će organizovati tematske sastanke i sajmove zapošljavanja, s posebnim naglaskom na sezonsko zapošljavanje, kako bi se povećao broj prijava i omogućilo nezaposlenima da pronađu sezonski posao. Takođe, planira se nastavak saradnje sa udruženjima poslodavaca radi unapređenja kvaliteta slobodnih radnih mjesta - navodi se u saopštenju.
Pored toga, Zavod će raditi na unapređenju svojih administrativnih i tehničkih kapaciteta, usklađujući se sa obavezama na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. To uključuje obuke službenika za mobilnost radne snage, kao i usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim standardima.
Na današnjoj sjednici je UO podržao Odluku o dodjeli bespovratnih sredstava za finansiranje projekata zapošljavanja osoba sa invaliditetom, vrijednu gotovo 500 hiljada eura, što će rezultirati uključivanjem najmanje 80 osoba sa invaliditetom u projektne aktivnosti.
Na sjednici je usvojen i godišnji Izvještaj o radu za prošlu godinu u kome piše da se na kraju decembra prošle godine, na evidenciji Zavoda nalazilo 33,04 hiljade nezaposlenih, što predstavlja smanjenje od 6,91 hiljadu osoba ili 17,29 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti je smanjena sa 13,95 odsto na 11,36 odsto.
- Upravni odbor je konstatovao da će ZZZ u tekućoj godini nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje kvaliteta rada, očekujući da će usvojeni programi značajno doprinijeti unapređenju tržišta rada u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.

Utvrđene mjere i aktivnosti za unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti

U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 33,04 hiljade nezaposlenih, 0,5 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju novembra prošle godine iznosila 11,4 odsto. U istom mjesecu 2023. bila je 14,05 odsto.
Zavod je u cijeloj prošloj godini evidentirao 12,92 hiljade novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 25,27 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju decembra

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore uputio je dopis ministarki rada Naidi Nišić od koje traži da predloži Vladi razrješenje člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Željka Krgovića za koga tvrde da je nezakonito izabran na tu poziciju.
Predsjednik Sindikata Nenad Rakočević podsjetio je da je na sjednici Vlade 26. decembra prošle godine, na prijedlog Nišić, imenovan Krgović za člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koga je delegirao Savez sindikata Crne Gore.
- Dužnost mi je da Vas obavjestim da ste, zaključujem, bez ikakvih prethodnih obavezujućih istraživanja o integritetu i pravnom statusu gospodina Krgovića, istog predložili za člana Upravnog odbora, te time sebe doveli u položaj saučesnika u nezakonitim radnjama iniciranih od strane Saveza sindikata Crne Gore. Željko Krgović je od 20.12.2024. godine i zvanično nezaposleno lice jer mu je u žalbenom postupku Komisija za žalbe potvrdila prekid radnog odnosa u Glavnom gradu, koje je Odlukom o nezakonitom zasnivanju radnog odnosa, a po naredbi Upravne inspekcije, donijela gradonačelnica Olivera Injac - naveo je Rakočević u dopisu Nišić.
Potom je citirao javno saopštenje sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Podgorica Slađana Anđušić u čijoj su nadležnosti ljudski resursi.
- Kako sam i najavila, zarad javnog interesa dužna sam da iznesem činjenice o načinu zasnivanja radnog odnosa Željka Krgovića, koji od 2021. godine, profesionalno obavlja funkciju predsjednika Sindikalne organizacije Glavnog grada Podgorica. Krgović je iz gradskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. sa radnog mjesta „kontrolor na priključivanju fekalne kanalizacije“ preuzet Sporazumom o preuzimanju zaposlenog broj 06-032/19-1073 od 12. februara 2019. godine, koji je potpisan od strane tadašnje sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu Mišele Manojlović, izvršnog direktora „Vododvoda“ i Željka Krgović, a na koji je gradonačelnik Ivan Vuković, dao saglasnost 2018. godine, kako stoji u memorandumu Rješenja, što je vjerovatno tehnička greška, jer se saglasnost daje na Sporazum koji je potpisan godinu dana kasnije. Nakon preuzimanja, Krgović je raspoređen na radno mjesto tehničkog sekretara u Sekretarijatu, koje nikada nije obavljao niti je ijednog dana proveo na ovom radnom mjestu. Nakon toga je raspoređen u MZ Stara Varoš, a kasnije i u MZ Zlatica kao samostalni referent. Sporazumom broj 01-018/21-5623 od 15.07.2021. godine započeo je profesionalno obavljanje dužnosti predsjednika Sindikalne organizacije. U jednoj od kontola utvrđeno je da je Željko Krgović nezakonito zasnovao radni odnos, ne samo uzimajući u obzir pozitivne propise, nego i sudsku praksu i pravne stavove Vrhovnog suda Crne Gore. Bez obzira na očigledno, utvrdila sam da je prilikom vršenja inspekcijskog nadzora Odjeljenje upravne inspekcije iz istog izostavilo Željka Krgovića, pri čemu sam zatražila dopunu inspekcijskog nadzora, o čemu vam dostavljam zapisnik u kojem je inspektor jasno i nedvosmisleno konstatovao da Željko Krgović nije zasnovao radni odnos na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi. Sindikatom se apsolutno nijesam bavila, niti je isti predmet mog interesovanja, međutim vladavina prava, poštovanje zakona je ne samo moja obaveza, nego i moje lično opredjeljenje - prenio je Rakočević dio obraćanja Anšušić.
Shodno navedenom citatu, Rakočević zaključuje da je Nišić bila u obavezi da ispita pravni i radni status bivšeg sindikalca Željka Krgovića, odnosno i svakog drugog predloženog člana Upravnog odbora.
- Jer niste samo doveli svoj integritet u pitanju, već integritet i ozbiljnost Vlade čiji ste Vi član. Gospodin Krgović kao nezaposleno lice ne može biti član bilo kojeg sindikata, a samim tim ni član nekog tijela ispred sindikata u ovom slučaju Saveza sindikata - naglašava Rakočević.
Prema njegovim riječima, odlukom Komisije za žalbe ne odlaže se izvršenje u slučaju tužbe pred nadležnim sudom bivšeg sindikalca, "a na sudu zasigurno neće proći jedan tipičan primjer nezakonitih radnji".
- Lako je utvrditi da je Krgović u svojoj bliskoj prošlosti bio veoma aktivan član nekadašne vladajuće partije, gdje je na osnovu njihovih tadašnjih nezakonitih praksi zaposlen u Glavnom gradu, a onda takođe mimo svih propisa i potrebnih prvenstveno uslova sindikalnog staža, opet nezakonito, dekrtetom tadašnjeg gradonačelnika instaliran na mjesto predsjednika sindikata Glavnog grada. Koliki se sve apsurdi danas svakodnevno javljaju, a ovaj slučaj je definitivno jedan od njih, gdje je u Zavodu za zapošljavanje državnom organu, odnosno njegovom upravljačkom tijelu, koje se bavi između ostalog zakonitošću zapošljavanja, instalirano lice koje je svjesno zasnovalo radni odnos na nezakonit način - naglasio je Rakočević.
Odgovornost za sve prethodno je, kaže Rakočević, samo ministarke Nišić.
- A način na koji možete izaći iz ovakve asurdne nezakonite situacije je da Vladi predložite razrješenje pomenutog člana Upravnog odbora ZZZCG i na taj način sebe i Vladu Crne Gore vratite u kolosjek zakonitog postupanja i donošenja odluka. Takođe podsjećam da je ovaj slučaj samo kontinuitet Vaših nezakonitih postupanja, kao i da ste u procesu radnji Specijalnog državnog tužilaštva, a ovo je samo još jedan od dokaza Vaših loših namjera gdje u konačnom država Crna Gora snosi posledice - zaključeno je u dopisu Rakočevića.

Sindikat uprave i pravosuđa: Nišić da predloži razrješenje Krgovića i vrati Vladu u kolosjek zakonitog postupanja

Nedostatak kadrova iz prirodnih nauka dugogodišnji je problem crnogorskog obrazovnog sistema, a u Sindikatu prosvjete (SPCG) uzrok vide u lošim uslovima za rad u tom sektoru i navode da posljednjih godina nijesu preduzimane konkretne mjere kojim bi se problem sa deficitarnim kadrovima riješio.
Prema podacima koje je agencija MINA prikupila od prosvjetnih radnika iz različitih gradova Crne Gore, deficitarni kadrovi iz oblasti matematike, fizike, hemije i biologije nadomješteni su često angažovanjem penzionisanih kadrova ili studenata završnih godina. U ruralnim područjima i na sjeveru izražen je i nedostatak kadra iz likovne i muzičke umjetnosti.
U osnovnim i srednjim školama predmete kao što su matematika, fizika i hemija često predaju i nastavnici čija to nije uska oblast kvalifikacija, a, posebno u školama u ruralnim područjima, i po nekoliko generacija nije imalo nastavnika muzičke kulture koji je iz te struke, već je taj predmet često dodijeljen nastavniku iz druge oblasti kako bi dopunio normu.
Iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) kazali su agenciji MINA da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka i da je to hronični problem društva.
- U zavisnosti od regije, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, deficitarni su kadrovi iz oblasti matematike, fizike i hemije- navodi se u odgovoru MPNI.
Prema podacima koje su iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) dostavili agenciji MINA, nedostajući kadrovi u obrazovanju odnose se na nastavnike matematike, fizike, biologije, hemije, ali i vaspitanja predškolske djece i razredne nastave, muzičke i likovne grupe predmeta, njemačkog jezika, građevinarske, računarske i grupe predmeta kulinarstva.
Iz MPNI su istakli da je za rješavanje problema sa deficitarnim kadrovima u obrazovanju, neophodna njegova analiza, ispitivanje uzroka, ali i pronalazak načina kako bi motivisali studente da se opredijele za studiranje na nastavničkim smjerovima.
Iz tog Vladinog resora su potvrdili da se na programima sa deficitarnim kadrovima angažuju penzionisani nastavnici, ali nijesu odgovorili na pitanje koliko je tokom ove školske godine angažovano penzionisanih nastavnika ili studenata.
U odgovoru MPNI navodi se i da su profesori koji su u penziji angažovani iz pojedinih predmeta kako bi obrazovni proces što manje trpio.
Na pitanje da li se i na koji način problem sa deficitarnim kadrovima tretira Nacrtom zakona o visokom obrazovanju koji je u proceduri, iz MPNI su podsjetili da, pored redovnih stipendija koje se dodjeljuju najboljim studentima, dodjeljuju i stipendije koje su namijenjene studentima iz oblasti prirodnih nauka u cilju motivacije mladih.
Kako su dodali, u toku je i licenciranje samostalnog osnovnog akademskog studijskog programa hemija na Univerzitetu Crne Gore koji će biti prvi program u državi za obrazovanje hemičara, a posebno nastavnika hemije.
- Takođe, Nacrtom zakona o visokom obrazovanju predviđena je dodjela stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju u okviru Fonda za izvrsnost u visokom obrazovanju- naveli su iz MPNI, dodajući da su uspostavljeni i kontakti sa strukovnim udruženjima STEM nauka.
Predsjednik SPCG, Radomir Božović, kazao je agenciji MINA da su razlozi postojanja deficitarnog kadra u obrazovanju višestruki, ističući da jedan od razloga čine i uslovi u kojima nastavnici u Crnoj Gori rade.
Prema njegovim riječima, mladi manje studiraju nastavničke fakultete, ali i napuštaju prosvjetu kada imaju mogućnost da nađu zaposlenje u nekom drugom sektoru.
- Još jedan od razloga je što je ovaj postao stresan- rekao je Božović, navodeći da ni primanja, koja su godinama bila ispod državnog prosjeka, ne motivišu dovoljno.
On je istakao da postoje veliki pritisci na prosvjetne radnike od roditelja, učenika i uprava, kao i da oni više skoro da nemaju autonomiju kad je u pitanju ocjenjivanje.
Na pitanje da li je SPCG predlagao mjere koje bi mogle riješiti problem sa deficitom kadrova, Božović je rekao da su predlagali uvođenje stipendija, ali i uređivanje stambene politike.
- Mi smo predlagali i da država po pitanju stambene politike ima malo više razumijevanja prema kadrovima koji su deficitarni, da nađe model kako bi te ljude privoljeli da ostanu, ako treba i vezali ugovorom za neki period. A ne država ih školuje i oni poslije godinu prelaze u privatni sektor- naveo je Božović.
Prema njegovim riječima, moguće je naći modele za rješavanje tog problema, ali je potrebno, prije svega, promijeniti politiku prema nastavnim kadrovima, koji bi, kako smatra, trebalo da budu manje opterećeni i više autonomni, posebno u ocjenjivanju.
Na pitanje da li je upoznat sa nekom konkretnom mjerom koja je u posljednjih pet ili deset godina sprovedena sa ciljem rješavanja problema deficitarnih kadrova, Božović je kazao da nije.
- Nije mi poznato da se radilo na stimulisanju mladih. I to ne samo za ove deficitarne oblasti koje smo pomenuli, nego i uopšte mi nije poznato da se radilo na motivaciji da nam srednjoškolci dolaze- naveo je Božović.
Komentarišući primjere u Evropi gdje se u pojedinim državama za deficitarne kadrove omogućava nastavnicima iz drugih oblasti da se doškoluju, Božović je ukazao na specifičnosti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, posebno za predmete kao što su matematika, fizika i hemija.
Božović je kazao da u Crnoj Gori ne postoji neki skraćeni kurs ili program koji bi mogao poslužiti za takvo rješenje, navodeći da bi zainteresovani vjerovatno bili upućeni na redovni program školovanja.
Božović je rekao da je upoznat sa praksom angažovanja penzionisanih kadrova i studenata, ali i sa primjerima kada nastavnici drže časove iz predmeta koji nije usko njihova struka.
- To je iznuđeno rješenje. To nije najsrećnije rješenje, ali bolje nego da niko ne uđe u učionicu- kazao je Božović.
Kako je istakao, u seoskim područjima je još komplikovanije, jer se tamo teže nalaze i studenti i penzionisani nastavnici.
Prema podacima ZZZCG, od ukupno oko sto zanimanja vaspitanja i obrazovanja koja su se prošle godine mogla naći na tržištu rada, polovina su zanimanja kod kojih je tražnja bila veća ponuda, dok je kod ostalih ponuda, u manjoj ili većoj mjeri, prevazilazila tražnju.
Iz ZZZCG su kazali da je u Crnoj Gori, tokom prošle godine, raspisano 648 oglasa za profesora matematike, od čega je realizovano 25, a ponovljeno i nerealizovano 302 oglasa.
Na evidenciji nezaposlenih u istom periodu bile su četiri osobe sa tim zanimanjem i, kako tvrde iz ZZZCG, to ukazuje da je deficit tog zanimanja manji nego što pokazuju brojevi.
Kako su pojasnili, kvantitativni izraz deficita u pojedinim zanimanjima često ne predstavlja realni prikaz stanja na tržištu rada jer se, posebno u oblasti obrazovanja i vaspitanja, oglasi nekad ponavljaju i više puta, čime se multiplicira broj traženih.
Prema istim podacima, za profesora fizike je, u toku prošle godine, raspisano 180 oglasa, za profesora hemije 93, biologije 80, muzičke grupe predmeta 162, likovne grupe predmeta je bilo 55, dok je 225 oglasa bilo raspisano za profesora vaspitanja predškolske djece.
Zapošljavanjem je završeno 12 oglasa sa profesora fizike, sedam hemije, 14 biologije, osam muzičke grupe predmeta, deset likovne grupe predmeta, kao i 36 oglasa za profesora vaspitanja predškolske djece.
Tokom prošle godine, na evidenciji nezaposlenih bio je jedan profesor fizike, dva hemije, tri biologije, po jedan muzičke i likovne grupe predmeta, kao i 15 osoba sa zanimanjem profesora vaspitanja predškolske djece.
- Osim na nivou Crne Gore, deficit zanimanja može se posmatrati i po regionima, tako da određeno zanimanje može biti deficitarno u jednom dijelu države, dok u drugim djelovima to nije- &nbsp;naveli su iz Zavoda.

Deficitarne kadrove iz pojedinih obrazovnih oblasti popunjavaju penzioneri ili studenti završnih godina

U Crnoj Gori je u trećem kvartalu ove godine, prema podacima Monstata, bilo 323.200 aktivnog stanovništva, od kojih je 287.600 ili 89 odsto zaposlenih.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, 35.600 ili 11 odsto je nezaposlenih.
Broj zaposlenih je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao 1,4 odsto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje pao 2,2 odsto.
Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal i isti prošlogodišnji period smanjen 1,9 odsto, odnosno 9,4 odsto.
Od ukupno aktivnog stanovništva, 172.000 ili 53,2 odsto čine muškarci, a 151.200 ili 46,8 odsto žene.
U anketi se navodi da od ukupnog broja zaposlenih, 153.300 ili 53,3 odsto čine muškarci, a 134.300 ili 46,7 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih, 18.600 ili 52,4 odsto su muškarci, a 17.000 ili 47,6 odsto su žene.
- Najveći broj zaposlenih čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 196.800. Takođe, najveći broj nezaposlenih čine osobe u istoj starosnoj grupi, odnosno 23.200 - rekli su iz Monstata.
Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da ih je najviše u uslužnoj djelatnosti, 76,8 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno industriji i građevinarstvu, 18,9 odsto, i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto.
Anketom je obuhvaćeno 1.750 domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 4.350, a za 3.850 osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

U trećem kvartalu nezaposlenih 35.600

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) i Unija poslodavaca (UPCG) zajedničkim djelovanjem mogu doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i konkurentnijeg tržišta rada u Crnoj Gori, ocijenjeno je na sastanku direktora Zavoda Davida Perčobića i predsjednika Unije Slobodana Mikavice. 
 
Perčobić i Mikavica su sa saradnicima održali sastanak na kojem je, kako je saopšteno, potvrđena spremnost za zajedničke napore u unapređenju zapošljavanja i pružanju konkretnih rješenja za potrebe privrede. 
 
Mikavica je istakao da je Unija poslodavaca spremna da bude Zavodu ključni partner u rješavanju izazova na tržištu rada. 
 
- Zajedničkim snagama možemo unaprijediti percepciju privrede, koja do sada nije uvijek prepoznavala ključne probleme zapošljavanja - rekao je Mikavica. 
 
On je istakao da fokus mora biti na konkretnim koracima – od prilagođene obuke, verifikovanih diploma i mikrokvalifikacija, do stvaranja efikasnog sistema koji povezuje poslodavce i radnu snagu. 
 
Perčobić je naglasio važnost proaktivne uloge poslodavaca kroz prijavljivanje slobodnih radnih mjesta i definisanje konkretnih potreba za radnicima. 
 
- Zavod, uz podršku poslodavaca, može pravovremeno planirati aktivnosti i pripremiti nezaposlene za radne zadatke. Cilj je da naši savjetnici imaju jasnu i konkretnu ponudu koju mogu prezentovati kandidatima - rekao je Perčobić.

Ključna partnerstva za efikasnije tržište rada

U Crnoj Gori je na kraju avgusta bilo 32,6 hiljada nezaposlenih, tri odsto manje nego u julu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). 
 
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju jula ove godine iznosila 11,07 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,05 odsto. 
 
Zavod je od početka godine evidentirao 9,16 hiljada novozaposlenih. 
 
Za isti period oglašeno je 17,44 hiljada slobodnih radnih mjesta.

U avgustu tri odsto manje nezaposlenih

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) odlučio je da preusmjeri dodatnih 250 hiljada eura u program Podsticaji za samozapošljavanje, čime je ukupan fond za ovu godinu povećan na 750 hiljada eura.
Ova odluka potvrđena je na današnjoj sjednici Upravnog odbora ZZZ, kojom je predsjedavao Aleksandar Šipčić. 
 
- Dodatna sredstva omogućiće da najmanje 75 nezaposlenih osoba pokrenu sopstveni biznis, umjesto prvobitno planiranih 50, što značajno proširuje podršku samozapošljavanju - navodi se u saopštenju. 
 
Preusmjerenje sredstava realizovano je iz postojećih potprograma Obrazovanje i osposobljavanje odraslih i Pasivne mjere tržišta rada, s ciljem da se podrži veći broj nezaposlenih koji žele da započnu sopstveni posao. 
 
Konkurs za ovaj program već je raspisan, a prijave su u toku. ZZZ poziva sve nezaposlene osobe koje imaju poslovne ideje i žele da se samozaposle, da iskoriste ovu priliku i prijave se na konkurs. 
 
- Program Podsticaji za samozapošljavanje predstavlja ključnu mjeru Zavoda u borbi protiv nezaposlenosti i promociji preduzetništva, pružajući podršku onima koji žele da preuzmu inicijativu i pokrenu sopstveni biznis - zaključuje se u saopštenju.

Dodatnih 250 hiljada eura za samozapošljavanje

U većem dijelu Crne Gore saobraća se po pretežno suvim kolovozima, uz mjestimično smanjenu vidljivost, saopšteno je iz Auto – moto saveza Crne Gore. Vozačima se savjetuje da voze oprezno u skladu sa uslovima na putu i poštuju pravila saobraćaja.
Na dionicama gdje se izvode radovi neophodna je dodatna pažnja jer je izmijenjen režim vožnje.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovinana snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj se od 01.09. do 30.09. obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 12.00 i od 15.00 do 19.00 sati.
Na regionalnom putu R-19 Mateševo-Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 12.00 sati i od 14.00 do 17.00 sati u periodu od 09.09. do 12.09.2025.godine.
Do 01.10.2025 godine,zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Privremeno se od 29.07. do završetka radova odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova na adaptaciji kosine na magistralnom putu M-2 dionica Sotonići-Virpazar, u mjestu Virpazar. Radovi se izvode u vremenu od 24 časa do 06.00 časova.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja kao i povremenu totalnu obustavu saobraćaja ne dužu od 60 minuta na mjestima izvođenja radova u periodu od 12.08. do 12.09.2025. godine.
Za period od 01.08. do 30.09.2025. godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog radova, na magistralnom putu M2, dionica Lepenac-Ribarevina.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje - Jasenovo Polje, saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova zbog adaptacije regionalnog puta R-19 dionica Trešnjevik-Andrijevica.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara biće obustavljen saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova od 10.04.2025.godine pa do završetka radova.
U periodu od 09.06. do završetka radova u vremenskom intervalu od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik.
Privremeno se do 09.10. odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Privremeno se od 04.08. do 05.10. promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Privremeno se za period od 08.08. do 05.10. odobrava promjena rezima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja ne duže od 10 min na mjestu izvođenja radova zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja u zonama pješačkih prelaza, obnova i popravka svjetlosne saobraćajne signalizacije na sledećim putnim pravcima:
Unapređenje bezbednosti saobraćajа: -Magistralni put M-3 Danilovgrad - Podgorica (Komanski most);
Regulacije: - Raskrsnica puta M-6 i R-18, Pljevlja, lokacija 1, - Raskrsnica puta M-6 i R-11, Pljevlja, lokacija 2, - Raskrsnica puta R-18 i R-3, Pljevlja, lokacija 3, - Raskrsnica puta M-6 i lokalni put, Žabljak (Hotel Enigma), lokacija 4, Raskrsnica puta M-6 i R-20, Žabljak (Hotel Izvor), lokacija 5, - Raskrsnica puta M-6 i R-20, Šavnik, lokacija 6, - Raskrsnica puta M-7 i M-8 (Lipci), Vilusi, lokacija 7, - Raskrsnica puta M-3 i R-23, Bogetići, lokacija 8, - Raskrsnica puta M-2 i R-21, Mioska, lokacija 9, - Raskrsnica puta M-3 i R-16, Plužine, lokacija 10, - Raskrsnica puta M-1 i M-2, Petrovac, lokacija 11, - Raskrsnica puta M-8 i R-8, Grahovo, lokacija 12.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan.
Zabranjuje se saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona u periodu od 15.06.2025 do 15.09.2025 godine svakim danom na sljedećim magistralnim i regionalnim putevima:
1. M-1 GP Debeli brijeg-Herceg-Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj -GP Sukobin
2. M-2 Podgorica -Sotonići-Petrovac
3. M-2 Podgorica-Mioska-Kolašin
4. M-10 Podgorica-Cetinje-Budva
u vremenu od 17.00 do 22.00 sata.
U periodu od 15.06 do 15.09.2025. godine u dane vikenda (petak, subota i neđelja) u vremenu od 22.00 petak do 24.00 časova neđelja zabranjuje se saobraćaj teretnih motornih vozila na dijelu magistralnog puta M-1 od raskrsnice sa kružnim tokom u Lipcima preko Kotora, Budve, Petrovca do raskrsnice za tunel Sozinu.
U periodu od 09.05. do 15.09. zabranjen je saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7.5 tona na sljedećim djelovima regionalnih puteva:
5. R-1 Kotor -Trojica (raskrsnica sa M-1) opština Kotor do mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25) opština Cetinje
6. R-29 Bar 2 (tunel Ćafe, raskrsnicasa M-1) opštinaBar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj svakim danomu vremenu od 07.00 do 22.00 sata.
Zabranjuje se saobraćaj autobusa kategorije M-2 i M-3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje - tzv kampera, u periodu od 09.05. 15.09. svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 sata na dionicama regionalnih puteva:
1. R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25) opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1) opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
2. R-29 dionica Bar 2 (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
3. R-25.1 dionica Medjuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.
Zabrana iz tačke 1 podtačke 1,2,3,4 i 6 izove Naredbe se ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode kao ni vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1 od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci, dok se zabrana iz tačke 1 podtačka 5 ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza i vozila za pružanje pomoći na putu.

AMSCG: Kolovozi suvi, vidljivost mjestimično smanjena

U pokušaju da ispadne duhovit pop Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori Nikola Pejović sročio je parodijske stihove "Sa Lovćena sad sam saša' / Oprosti nam Mahmut-paša". Osim što zorno reprezentuje tradicionalnu frustraciju i prezir Beogradske patrijaršije prema bilo kakvom civilizacijskom činu, ovaj je status zapravo povukao izvrsnu istorijsku paralelu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdidi.dzesic%2Fposts%2F3301027270038350%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Naime, djelovanje Beogradske patrijaršije danas u Crnoj Gori analogno je djelovanju Mahmud-paše Bušatlije za njegova zemana - uništiti Crnu Goru i potrijeti svaki trag njezina identiteta. Onako kako se u svojoj opsesivnoj misiji Bušatlija tada pobunio protiv sultana postavši lokalni uzurpator, tako je i Beogradska patrijaršija raskinula s hrišćanstvom i pretvorila se u otpadničku armiju u službi ideologije krvi i tla.&nbsp;
Treba li bolji dokaz tome od poplave nasilja koju indukuju i spomeničke kulture koju baštine - od spomenika rušitelju Duklje Stefanu Nemanji preko prizivanja povratka znamenja Karađorđevića na Lovćen do spomenika Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu koji je život posvetio Velikoj Srbiji.
Na to nasilje premijer ćuti ispredajući petparačke priče o boljoj budućnosti. Ne ćuti što ga nije svjestan, no što je na istome zadatku kao i njegov prethodnik - zavesti građane za Goleš planinu i predati Crnu Goru na tacnu fašistima s kojima koalira.
Na tom su poslu, nažalost, i oni konstituenti vlasti za koje bismo se do prije neku godinu htjeli zakleti da im je stalo do ove države i njezina Ustava.
Nikome u aktuelnoj vlasti ne pada na pamet da javno saopšti ko je to odgovoran za slavljenje i idolopoklonstvo ratnome zločincu u Beranama, za sramnu difamaciju građanskih aktivista, za rasturanje bezbjednosnog sektora i progon nepoželjnih, za brojne sabotaže integracionog procesa poput opstrukcije izbora članova AEM-a, za demoliranje prostorija PES-a u Pljevljima, za prekid filmske projekcije na Zabjelu... Ne basta im jer bi prst morali uperiti u svoje stvarne gazde, četničkog vojvodu na čelu Skupštine Crne Gore i njegove pione pod šubarama ili s crvenim kravatama, svejedno.&nbsp;
No kad već ne žele ukazati na odgovorne i isključiti ih iz prostora donošenja odluka, time samo jačajući profašističke snage, odgovornost za posvemašnju destrukciju postaje njihova. I od nje ih neće moći oprati lažne zakletve u EU niti opsjenarske mantre o blagostanju koje će nam oni donijeti.
Petar I je od Bušatlije branio crnogorsku "slobodu i voljnost", a na našoj je generaciji odluka hoćemo li braniti njegov legat ili pristati da jedan osobeni identitet i jedna čudesno lijepa država sa snažnim bagažom slobodarske tradicije, nestane pod čizmom Beogradske patrijaršije, duhovnog sljedbenika Mahmud-paše.

Crkva Srbije i Mahmud-paša

U Crnoj Gori danas se očekuje blagi pad temperature i pogoršanje vremenskih prilika.
u drugoj polovini dana očekuje se postepeno naoblačenje koje će krajem dana usloviti mjestimično kišu ili pljusak i grmljavina, prvo na jugozapadu i zapadu zemlje, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Vjetar će biti slab do umjeren, južnih smjerova, u popodnevnim satima u pojačanju.
Jutarnja temperatura vazduha od deset do 21, a najviša dnevna od 21 do 32 stepena.
Već sjutra doći će do većeg pada temperature, a meteorolozi najavlju i nepogode.
- Umjereno do potpuno oblačno i nestabilno, povremeno kiša ili pljusak i grmljavina. Ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi, moguće su i kratkotrajne vremenske nepogode- saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju Crne Gore.
Duvaće i jak vjetar.
- Vjetar mjestimično umjeren do jak, tokom procesa na udare i veoma jak, južnih smjerova, u popodnevnim satima će slabiti. Jutarnja temperatura vazduha 13 do 22, a najviša dnevna od 18 do 28 stepeni- navode iz ZHMCG.

Vrijeme se mijenja, krajem dana kiša, do 32 stepena

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, govoreći o europaralamentarcima, koje je prije neki dan nazvao "posljednjim ološem" saopštio je da je vjerovatno pogriješio što je to rekao, ali potom i dodao da o njima misli mnogo gore.
- Ali ja o njima mislim mnogo gore. A šta da mislim o ljudima koji su došli na neki politički skup, dođete pričate gluposti o zelenima… Vi ste došli da sprovodite nasilje u nekoj drugoj zemlji, a svaka zemlja bi zabranila strancima da učestvuju u nasilju protiv nje - dodao je Vučić&nbsp;
Podsjetimo, delegacija EU parlamentaraca prisustvovala je skupu ispred novosadskog Filozofskog fakulteta na poziv nekih demonstranata. Skup je organizovan u ime odbrane autonomije tog Univerziteta, a razbile su ga jake policijske snage, koje su upotrijebile prisilu i jaka hemijska sredstva-suzavac i biber sprej.&nbsp;

Vučić: Nije trebalo da kažem da su europarlamentarci ološ, mada o njima mislim mnogo gore

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko i zašto krije paljenje automobila načelnika Miodraga Kneževića?

Nijesam organizovao, niti formirao kriminalnu organizaciju. Ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja, ali i osoba iz Specijalnog policijskog odjeljenja i policije - kazao je Strahinja Koprivica u Višem sudu iznoseći odbranu.
On je kategorično negirao navode optužnice koja ga tereti da je bio na čelu grupe koja švercovala drogu i cigarete.
- Ovo optužbe su izmišljene samo da bi se medijski propratilo i da bi se stvorio pritisak- kazao je Koprivica.
On je dodao i da nije koristio skaj aplikaciju i ponovio da se radi o političkoj igri kako bi ga optužili.
I ostala četvorica optuženih - Nikola Vukotić, Blažo Đurković, Igor Krstović i Marinko Koprivica takođe su negirali optužbe.
Optuženi Vukotić je kazao da nije član nijedne kriminalne grupe i da od optuženih jedino poznaje Đurkovića i Strahinju Koprivicu.
- Mogu da idem na poligraf.Nijesam učestvovao u nabavci, transportu, niti prodaji droge. Mene drže kao taoca a sve da bi ovo napravili Strahinji Koprivici. Sloboda nema cijenu ali ja lagati ne mogu - kazao je Vukotić.
On je rekao da su od njega tražili u SPO-u i SDT-u da nešto kaže za Strahinju Koprivicu i Igora Krstovića ali on to nije želio.
I Marinko Koprivica je rekao da nije član kriminalne grupe, da nije koristo skaj aplikaciju, niti je učestvovao u krijumčarenju cigareta.
Takođe i optuženi Krstović je u kratkoj odbrani naglasio da nema veze sa optužbama za koje se tereti. Jedino je, kako kaže, Strahinju Koprivicu vidio u novinama, ostale optužene ne poznaje.
Od svih optuženih jedino se Đurković brani sa slobode i on je danas promijenio iskaz, odnosno ustvrdio da nema nikakve veze sa optužbama a da je na saslušanju u SDT-u potvrđivao ono što su mu pokazivali tužioci.
On se izvinio optuženima i njihovim porodicama ali je rekao da su ga službenici SPO tokom hapšenja upozoravali i vršili pritisak na njega pominjući mu porodicu- kćerku i ženu.
- Govorili su mi da sve zavisi od mene da li ću biti na slobodi ili ne. Kada su me doveli na saslušanje u takozvanu Limenku jedan sijedi čovjek me upitao: Hoću li da čuvam milione Koprivicama ili da idem kući i budem dobar otac - ispričao je Đurković.
Kada je došao u SDT, kako kaže, tužilac mu je rekao da može da bude slobodan ili da bude u pritvoru od tri do šest godina.
- Potvrđivao sam ono što su me pitali. Nakon toga sam potpisao zapisnik i tužilac mi je rekao: "srećna ti sloboda" na što sam ja rekao "hvala"- ispričao je Đurković.
Odbrana optuženih tražila je da se izuzme iskaz Đurkovića koji je dao u SDT-u jer je, kako tvrde, iznuđen i nezakonito pribavljen.
Suđenje se nastavlja 6. oktobra.
Sudski postupak vodi vijeće sudije Borisa Bulatovića.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurković, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.

Koprivica: Nijesam kriv, ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Tag: zavod-za-zaposljavanje