U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 28,3 hiljade nezaposlenih, 1,4 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju novembra prošle godine iznosila 9,54 odsto. U istom mjesecu 2024. bila je 11,4 odsto.
Zavod je u čitavoj prošloj godini evidentirao 11,15 hiljada novozaposlenih.
Za godinu je ukupno oglašeno 23,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Manje nezaposlenih na kraju decembra

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Digitalna transformacija, institucionalno jačanje i partnerstvo sa poslodavcima predstavljaju ključ razvoja savremenog tržišta rada, ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), David Perčobić.&nbsp;
On je na prvom Forumu rada i zapošljavanja Dijalog i partnerstvo za budućnost, koji je održan na Jahorini, kazao da zavodi za zapošljavanje moraju postati motori promjena, digitalni i fleksibilni servisi koji povezuju poslodavce, obrazovanje i građane. &nbsp;
- Naš cilj je tržište rada koje brzo reaguje, a Zavod koji daje rješenja, ne samo posredovanje - poručio je Perčobić na panelu pod nazivom Tržište rada do 2030. godine.&nbsp;
Na skupu, koji je okupio više od 100 učesnika, tokom pet panela razgovarano o stanju i izazovima tržišta rada, digitalizaciji i novim vještinama koje će biti tražene od radnika, migracijama, zapošljavanju stranaca, mobilnosti radne snage, otpornosti tržišta rada kao i iskustvima iz regiona u Evrope.&nbsp;
U delegaciji Zavoda bili su i pomoćnik direktora u Sektoru za evidencije, statistiku i istraživanja u oblasti zapošljavanja, Goran Bubanja koji je predstavio iskustva Zavoda u istraživanju i analitici tržišta rada, načelnik Službe za informacioni sistem, Mihailo Nikčević, koji je govorio o digitalizaciji usluga i razvoju informacionih platformi Zavoda i savjetnica za informisanje, Danka Rabrenović.
Tokom Foruma zaključeno je da globalna i regionalna migracijska kretanja i promjene na tržištu rada zahtijevaju prilagođavanje službi zapošljavanja novim trendovima.&nbsp;
Učesnici su naglasili važnost jačanja institucionalnih kapaciteta, digitalne transformacije i međusobne saradnje javnih službi kao preduslova za smanjenje neravnoteža na tržištu rada.&nbsp;
- Zemlje regiona pozvane su da aktivno koriste fondove Evropske unije, razvijaju pametne politike zapošljavanja i stvaraju uslove za zadržavanje domaće radne snage i kvalitetno angažovanje stranih radnika - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Forum je, kako se zaključuje, potvrdio da su dijalog, partnerstvo i zajednički pristup ključni alati za izgradnju otpornijeg i konkurentnijeg tržišta rada, te da će ovo okupljanje postati stalna platforma za razmjenu iskustava, ideja i dobrih praksi između institucija, poslodavaca, sindikata i međunarodnih partnera.

Digitalnom transformacijom do savremenog tržišta rada

U Crnoj Gori je na kraju oktobra bilo 27,91 hiljada nezaposlenih, 3,2 odsto više nego u septembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110141140_eb61a86c5fddcbcb5ce6e94c2c38cc5dd3f087934c9e7b3c533e37535572059b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110141140_eb61a86c5fddcbcb5ce6e94c2c38cc5dd3f087934c9e7b3c533e37535572059b" data-rendition-name="original" width="851" height="585" loading="lazy" alt="zavod"> </figure>  Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju septembra iznosila 9,03 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,06 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110141140_631aee667a617e61647ad53fb0a5e5d5253cdf4ab74d83cf17fe08524bedb5b9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110141140_631aee667a617e61647ad53fb0a5e5d5253cdf4ab74d83cf17fe08524bedb5b9" data-rendition-name="original" width="862" height="640" loading="lazy" alt="zavod"> </figure>  &nbsp;Zavod je za prvih deset mjeseci ove godine evidentirao 9,4 hiljade novozaposlenih. &nbsp;Za isti period oglašeno je 19,72 hiljade slobodnih radnih mjesta.

1084x550

Zavod za zapošljavanje: Porasla nezaposlenost

Crnoj Gori nedostaje domaće radne snage. Sezonske poslove uglavnom obavljaju stranci, dok crnogorski državljani odlaze da zarade van zemlje.
To pokazuje i analiza Privredne komore, koja ukazuje na duboke razlike na tržištu rada između juga, centra i sjevera. 
Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Danilo Perčobić rekao je da smo dotakli smo najnižu stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori.
- Ali moramo biti svjesni izazova koji nas čekaju u budućnosti, a to su vrlo niska stopa nezaposlenosti na jugu Crne Gore, koja iznosi svega dva i po posto. To znači apsolutni deficit radne snage. U centralnoj regiji imamo idealnu stopu zaposlenosti; stopa je pet i po odsto i vidimo da smo tu dosta fluentni. Ali imamo jedan paradoks: u Crnoj Gori, gdje je stopa nezaposlenosti na sjeveru Crne Gore preko 30 odsto - istakao je on.
Kako bi se bolje razumjele potrebe tržišta rada, Zavod za zapošljavanje sa poslodavcima je detaljno analizirao stanje. Rezultati kažu da je nedostatak radne snage posebno izražen u djelatnostima koje nose najveći dio privrede.
V.d. pomoćnice direktora ZZZCG Gordana Bošković rekla je da je u ovom istraživanju učestvovalo 360 poslodavaca, te da je obuhvatilo mikro, mala i srednja preduzeća.
- Samim tim, oni su činili ukupan uzorak. Sektori koji su u najvećoj mjeri bili obuhvaćeni bili su sektor građevinarstva, trgovine, industrije, zdravstva i usluga. Ono što se u velikoj mjeri ispostavilo, što ćete vidjeti u samoj analizi, jeste da su iskazane visoke potrebe za upošljavanjem novih kadrova - rekla je ona.
Poslodavci sve češće ističu da nije problem visina zarada, već nedostatak kvalifikovanih radnika. Mnogi upozoravaju i na slabu vezu između obrazovnih profila i stvarnih potreba tržišta, što dodatno otežava zapošljavanje. Zato iz Zavoda najavljuju da će fokus staviti na obuke i pripremu radne snage prema zahtjevima poslodavaca.
V.d. pomoćnice direktora ZZZCG je navela da je u fokusu sektora priprema mjera i aktivnosti kroz koje će, radeći sa nezaposlenima, prevazići prepreke koje im smetaju da pronađu zaposlenje.
- Istovremeno, želimo da pozovemo poslodavce da zajedno pripremimo radnu snagu, kako bi ona bila gotov proizvod za njihov sektor - navela je ona.
Na pitanje da li će planirane aktivnosti zaista dati rezultate, ili će Crna Gora i naredne godine biti suočena sa istim problemima, iz Zavoda poručuju da su spremni da ispune sve što je u njihovoj nadležnosti.
Kažu i da je, iako su izazovi veliki, jasno da Crna Gora ima potencijal da smanji nezaposlenost, ako udruži obrazovanje, poslodavce i institucije u zajedničkom cilju da svaki građanin ima priliku za rad i pristojan život u svojoj zemlji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Crnoj Gori fali domaće radne snage: Stranci na sezonskim poslovima, a naši državljani van zemlje

Na mostu između odgovornosti i solidarnosti treba graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede - partnerstvo zasnovano na povjerenju, zajedničkim ciljevima i dugoročnoj viziji razvoja domaće radne snage, jer samo takav odnos može obezbijediti stabilan rast, veće zapošljavanje i spremnost Crne Gore za evropsko tržište rada, poručeno je na okruglom stolu "Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja“ koji su zajednički organizovali Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Privredna komora Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  Skup je okupio predstavnike sektorskih odbora Privredne komore, institucija i poslodavaca, koji su u otvorenom dijalogu iznijeli perspektive privrede o ključnim izazovima i deficitarnim kompetencijama, kao i prijedloge za jačanje saradnje sa Zavodom. Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog među poslodavcima i nezaposlenim licima, koji su ukazali na najizraženije izazove i trendove u zapošljavanju. Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da je tema povezivanja potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja od suštinskog značaja za stabilnost i konkurentnost crnogorske ekonomije. Govoreći o istraživanjima Komore, Drakić je naglasila da je nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama jedno od najvećih ograničenja poslovanju u Crnoj Gori, jer ukazuje na jaz između obrazovne ponude i potreba tržišta rada.&nbsp; - Privreda nije samo pokretač ekonomskog rasta – ona je i partner državi u razvoju cjelokupnog društva. Kada zajednički ulažemo u jačanje domaće radne snage, u znanje i vještine, te u stvaranje stabilnog tržišta rada, gradimo konkurentnu privredu i društvo u kojem svako ima priliku da doprinese i uspije. Privredna komora, kao most između realnog i javnog sektora, ima ključnu ulogu u povezivanju obrazovanja i privrede na način koji donosi konkretne rezultate – da mladi stiču znanja i vještine koje tržište rada stvarno traži – poručila je Drakić. Mr David Perčobić, direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore poručio je da je reforma Zavoda složen, ali nužan proces, koji će instituciju dovesti na nivo usklađenosti sa standardima Evropske unije. On je zahvalio kolegama na doprinosu transformaciji Zavoda, ističući da uspjeh reforme zavisi od kvalitetne saradnje sa privredom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  - U toku je izrada kataloga mjera, kojim će sve mjere aktivne politike zapošljavanja postati svakodnevno dostupne i nezaposlenima i poslodavcima. Želimo da budemo fleksibilni, dinamični i efikasni u implementaciji mjera, kako bismo poslodavcima omogućili da brzo dođu do potrebnih kadrova - &nbsp;kazao je on.&nbsp; Kako je dodao, odluke Zavoda ubuduće će se zasnivati na istraživanjima među poslodavcima, kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama tržišta rada. Fokus će biti na obukama u oblastima informacionih tehnologija, turizma, energetike i zanata. Poseban akcenat biće stavljen na aktivaciju teško zapošljivih grupa, jer, kako je naglasio, njihovo uključivanje na tržište rada smanjuje socijalne razlike. Mr Gordana Bošković, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stakla je da rezultati istraživanja, koje su sproveli među 360 poslodavaca, jasno ukazuju na potrebu modernizacije mjera aktivne politike zapošljavanja i njihovo snažnije povezivanje s realnim potrebama privrede. Kazala je da će Zavod u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na razvoj programa prakse i obuka u saradnji s poslodavcima, kao i na uvođenje mikrokvalifikacija koje omogućavaju brze i ciljane obuke u deficitarnim zanimanjima.&nbsp; - Naš cilj je da sistem zapošljavanja učinimo fleksibilnijim, efikasnijim i bližim potrebama tržišta rada. Zavod za zapošljavanje Crne Gore želi da se pozicionira kao strateški partner privrede i centralni most između ponude i potražnje radne snage, čime će doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i održivijeg tržišta rada u zemlji - zaključila je Bošković. Mr Gordana Vukčević, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore istakla je da je ključna uloga Zavoda da omogući privredi adekvatnu radnu snagu i da poveže nezaposlene sa poslodavcima. - Želimo da pripremimo nezaposlena lica za tržište rada i povežemo ih sa poslodavcima koji traže upravo takve profile. Oko devet odsto nezaposlenih suočava se s teškoćama pri zapošljavanju, često zbog nedostatka radnih navika, i zato kroz obuke i radionice radimo na njihovoj pripremi i osnaživanju - kazala je Vukčević. Ona je apelovala na poslodavce da budu dostupni kolegama iz biroa rada i podružnih jedinica Zavoda, kako bi na vrijeme dostavljali informacije o potrebnim profilima radne snage.&nbsp; - Naš zadatak je da maksimalno angažujemo sve kapacitete kako bismo kreirali radnu snagu koja vam je potrebna. Posvećeni smo vama i naći ćemo način da odgovorimo na vaše zahtjeve - poručila je Vukčević. U okviru panela „Perspektiva privrede – ključni izazovi i potrebe“, kroz izlaganja predstavnika sektorskih odbora i diskusiju koja je uslijedila, jasno je prepoznato da su deficitarne kompetencije, zapošljavanje domaće radne snage, kao i razvoj zelenih i digitalnih vještina od presudnog značaja za budući rast i otpornost crnogorske privrede. Predstavnici privrednih sektora istakli su da je neophodno pravovremeno djelovanje i analitički pristup, jer je kašnjenje s mjerama i analizama dovelo do gubitka dragocjenog vremena. Posebno je ukazano na problem nedostatka kvalifikovane radne snage, koji će se, ukoliko se ne reaguje sistemski, dodatno produbljivati u godinama koje dolaze. U tom kontekstu, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prepoznat je kao i veliki izazov i velika prilika za unapređenje standarda i podizanje kvaliteta radne snage. Predstavnici privrede su poručili da dijalog mora prerasti u konkretne akcije, jer bez jasne podrške države, ulaganja u domaću proizvodnju i podsticanja razvoja novih tehnologija – nema održivog zapošljavanja ni zadržavanja mladih u zemlji. Potrebno je, kako je istaknuto, preusmjeriti pažnju sa inertnih sektora na ulaganje u znanje, inovacije i tehnološki razvoj. Poručeno je da uspjeh svih inicijativa zavisi od otvorenosti i saradnje između institucija i privrede. Zavod za zapošljavanje je istakao da će i dalje ulagati u programe za obuku, podršku i zapošljavanje onih koji su spremni da rade, dok od privrede očekuje da otvori vrata onima koji su pripremljeni i motivisani.

Graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede

Crnoj Gori je na kraju septembra bilo 27,05 hiljada nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u avgustu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju avgusta iznosila 8,93 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 10,96 odsto.
Zavod je za prvih devet mjeseci ove godine evidentirao 8,58 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 17,79 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Nezaposlenost u septembru bila niža 0,7 odsto nego u avgustu

Ukupno 27.244 osobe su, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, nezapošljene u Crnoj Gori.
Ovi podaci su, kako su objavili na Fejsbuku, datirani na 31. avgust 2025.&nbsp;
- Stopa registrovane nezaposlenosti u julu 2025. iznosila je 9,03 odsto - naveli su oni.
Slobodnih radnih mjesta je, kažu u Zavodu od 1. januara do 31. avgusta ove godine, bilo 16.419.
- Zavod za zapošljavanje Crne Gore nastavlja da podržava građane kroz programe zapošljavanja i osposobljavanja, povezujući kvalifikovane kandidate sa otvorenim radnim mjestima - zaključili su oni u objavi.

Više od 27 hiljada nezaposlenih u Crnoj Gori

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

1250x600

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju februara

Vanredno zasijedanje Skupštine Crne Gore, na kome bi trebalo da se glasa drugi put o prijedlogu za izbor sudije Ustavnog suda, biće održano u utorak, 10. februara.
Zahtjev za sazivanje vanrednog zasijedanja podnio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Predloženo je da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Sjednica je zakazana za 11 sati.

Skupština u utorak o izboru sudije Ustavnog suda

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) očekuju da će se Specijalno državno tužilaštvo (SDT) žaliti na presudu Vesni Medenici, kojom je osuđena danas na deset godina zatvora.
U MANS-u kažu da se radi o osobi koja je svojim djelovanjem u značajnoj mjeri kompromitovala integritet i povjerenje u crnogorsko pravosuđe, "a konkretnim djelovanjem trećim licima omogućila nezakonito ostvarivanje koristi ogromne vrijednosti".
- Predmet Vesne Medenice je trebalo da posluži za primjer da se korupcija u Crnoj Gori ne isplati, te da je zakon jednak za sve. Prije svega, trebao je da posluži kao odlična startna pozicija za proces vetinga u pravosuđu što je šansa koja je očigledno propuštena. SDT je ostalo dužno da javnosti saopšti šta su rezultati finansijske istrage koja je vođena u ovom predmetu, te kakvu konktetnu korist će od ovog postupka imati građani - navodi se u objavi MANS-a na Fejsbuku.
Iako se još uvijek radi o presudi koja nije pravosnažna, u MANS-u kažu da ona u dobroj mjeri pokazuje da borba protiv korupcije u Crnoj Gori još ne daje rezultate kojima bi dokazali da je ona održiva i fokusirana na vraćanje povjerenja građana u institucije i uspostavljanje vladavine prava.

MANS: Očekujemo žalbu SDT-a na presudu Vesni Medenici

Poslanici Pokreta Evropa sad predali su zathjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine u vezi Zakona o unutrašnjoj trgovini.
U zahtjevu koji potpisuju poslanici Miloš Pižurica, Vasilije Čarapić, Boris Pejović i Darko Dragović traži se da na dnevni red bude uvršten Predlog zakona o izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Time, kako je kazao Pižurica, žele garantovati neradnu nedjelju.
- Zahvaljujem poslanicima koji su prepoznali značaj ove inicijative - naveo je on.

Pižurica: Tražili smo vanrednu sjednicu u vezi izmjena Zakona da bi nedjelja bila neradna

With the votes of seventeen councillors of the Capital City Assembly, Nikola Đurašković has been re-elected as Mayor of Cetinje.
Đurašković also served as mayor during the previous four-year term.
Support for Đurašković was provided by councillors from the Social Democratic Party and Citizens, the Civic Movement URA, the Old Guard of the Liberal Alliance, councillors of the „For a European Capital“ group, and a councillor of the Social Democrats.
Councillors of the Democratic Party of Socialists and two independent councillors did not attend &nbsp;the Assembly sessions, while Democratic Party councillors justified their absence from today’s session.
Đurašković was initially appointed to the position on February 28, 2022, following the local elections held in Cetinje in December 2021.
His mandate has been extended until June 2027, when local elections are expected to be held in all municipalities in Montenegro.
After signing the solemn declaration, Đurašković reminded those present of the importance of Cetinje, which, as he stated, represents for him the greatest source of motivation, foundation, and obligation.
- When we assumed responsibility for governing Cetinje four years ago, we knew that the path ahead would not be easy. We knew we were inheriting a city burdened with debt, poor infrastructure, and a system that had for years functioned at the expense of the future. What we could not fully foresee, however, was the level of pressure, labeling, and accusations that followed simply because we chose to govern Cetinje freely rather than obediently. We were told we had betrayed, that we had made mistakes, that we had turned our backs - yet we did only one thing: we turned toward Cetinje. We did not respond to insults with words, because Cetinje has never won its battles through noise and empty rhetoric. We responded with work and results. We responded with every completed kilometer of road, every renovated public space, every sports field, and every project that restored faith that this city can and must do better - Đurašković said.
Addressing those present, the mayor referred to numerous projects that had been implemented in the previous period after being postponed for years, including the reconstruction and construction of a new water supply network, the construction of a wastewater treatment plant, as well as development projects such as the Kotor-Lovćen-Cetinje cable car, the construction of the „Lokanda“ Hotel with the reconstruction of Students’ Square and the construction of an underground garage, along with demographic policies that have become an example of best practice in the region.
- The growth and realization of the projects we see today are the result of strategic planning and responsible governance. To fully grasp the significance of this transformation, it is enough to recall that in 2021 the Capital City’s budget amounted to 7.27 million euros. Today, with the 2026 budget standing at 17.1 million euros - an increase of more than 135 percent - Cetinje has the capacity to plan long-term, implement major investments, and take responsibility for projects that shape its future. However, the strength of a budget is not measured solely by its size, but by the ability to actually implement what is planned. That is why it is important to note that in 2021 the Capital City’s capital budget was realized at around 50 percent, whereas in the years that followed, and particularly in 2025, we implemented capital investments in full, at 100 percent. This approach has positioned Cetinje among the leaders in Montenegro in terms of capital budget realization - Đurašković emphasized.
In closing, Đurašković said he is ready to continue serving Cetinje honorably, responsibly, and transparently - not because of the office, but because of the city, its children, its future, and the values that must be preserved.
- Finally, I promise that in the period ahead we will continue to work quietly, responsibly, and persistently, guided by the same principle that has led us from the very first day - we work for Cetinje. Not for mandates, not for divisions, and not for short-term political gains, but for a city that safeguards its values and looks confidently toward the future - Đurašković concluded.

Tag: zavod-za-zaposljavanje