U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Manje nezaposlenih na kraju februara

Programom rada Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za ovu godinu, koji je danas usvojen, utvrđene su mjere i aktivnosti s ciljem unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti u Crnoj Gori.
Na sjednici Upravnog odbora ZZZ je saopšteno da su tim programom utvrđene mjere i aktivnosti koje su definisane u Nacionalnoj strategiji zapošljavanja za period od 2021. do ove godine.
Prema Zakonu o budžetu za ovu godinu, budžet ZZZ za realizaciju programskih aktivnosti iznosi više od 28,6 miliona eura, od čega je 3,7 miliona eura opredijeljeno za mjere aktivne politike zapošljavanja, dok je gotovo 25 miliona eura namijenjeno Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
- Mjerama aktivne politike zapošljavanja biće obuhvaćeno najmanje 1,13 hiljada nezaposlenih, uključujući 256 mladih NEET lica, u skladu sa Planom implementacije Garancije za mlade. Ove mjere obuhvataju programe: Obrazovanja i osposobljavanja odraslih za 429 osoba, Osposobljavanja za samostalan rad za 229 osoba, Osposobljavanja za rad kod poslodavca za 80 osoba, kao i Podsticaje za samozapošljavanje za 112 osoba i Podsticaje za zapošljavanje za 103 osobe - navodi se u saopštenju.

Takođe, planira se program Direktnog otvaranja radnih mjesta, kroz angažovanje nezaposlenih na privremenim poslovima od javnog interesa, za 174 osobe.
Programima će se pružiti podrška mladima, osobama nedovoljnog i neodgovarajućeg obrazovanja, ženama, pripadnicima RE populacije, korisnicima materijalnog obezbjeđenja, osobama koja su u evidenciji nezaposlenih duže od 12 mjeseci i drugim nezaposlenim u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
- Planirano je da se aktivnosti organizuju tako da učesnici programa mogu zadržati zaposlenost i nakon završetka programa, što će zavisiti od spremnosti poslodavaca da preuzmu odgovornost za zapošljavanje tih učesnika - navodi se u saopštenju.
Za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom i teže zapošljivih, planirano je gotovo 25 miliona eura.
- Od tog iznosa, budžetom je predviđeno 23 miliona eura za stimulisanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom, jedan milion eura za uključivanje 160 osoba kroz projekte za podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom u cilju otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja osoba sa invaliditetom – grant šeme, kao i gotovo 930 hiljada eura za uključivanje najmanje 550 osoba u mjere profesionalne rehabilitacije - rekli su iz ZZZ-a.
U ovoj godini planira se pilot faza Programa Garancije za mlade u tri opštine odnosno Bijelo Polje, Nikšić i Ulcinj, kao i nastavak aktivnosti na realizaciji Strategije razvoja ženskog preduzetništva.
- Ove mjere imaju za cilj jačanje tržišta rada i pružanje podrške nezaposlenima, kao i poslodavcima u njihovim naporima da pronađu odgovarajući kadar - dodaje se u saopštenju.
Zavod će u ovoj godini unaprijediti pružanje usluga informisanja i savjetovanja korisnicima kroz motivacijska savjetovanja i radionice, olakšavajući nezaposlenima da se uključe u programe aktivne politike zapošljavanja.
- Planira se poboljšanje usluga profilisanja, motivisanja i izrade individualnih planova zapošljavanja, kako bi svi nezaposleni imali pristup uslugama istog kvaliteta, bez obzira na biro rada. Takođe, unaprijediće se informatička podrška kroz digitalizaciju i nove aplikacije - rekli su iz ZZZ-a.
U toku ove godine, Zavod će fokusirati aktivnosti na saradnju s poslodavcima, uključujući posredovanje pri zapošljavanju, oglašavanje slobodnih radnih mjesta i selekciju kandidata. Poslodavci su obavezni dostaviti prijave o slobodnim radnim mjestima, koje će Zavod oglašavati, osiguravajući brzu dostupnost informacija.
- Planirane su posjete poslodavcima radi prikupljanja informacija o njihovim potrebama, kao i pružanje pravne i tehničke pomoći prilikom zapošljavanja. Zavod će organizovati tematske sastanke i sajmove zapošljavanja, s posebnim naglaskom na sezonsko zapošljavanje, kako bi se povećao broj prijava i omogućilo nezaposlenima da pronađu sezonski posao. Takođe, planira se nastavak saradnje sa udruženjima poslodavaca radi unapređenja kvaliteta slobodnih radnih mjesta - navodi se u saopštenju.
Pored toga, Zavod će raditi na unapređenju svojih administrativnih i tehničkih kapaciteta, usklađujući se sa obavezama na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. To uključuje obuke službenika za mobilnost radne snage, kao i usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim standardima.
Na današnjoj sjednici je UO podržao Odluku o dodjeli bespovratnih sredstava za finansiranje projekata zapošljavanja osoba sa invaliditetom, vrijednu gotovo 500 hiljada eura, što će rezultirati uključivanjem najmanje 80 osoba sa invaliditetom u projektne aktivnosti.
Na sjednici je usvojen i godišnji Izvještaj o radu za prošlu godinu u kome piše da se na kraju decembra prošle godine, na evidenciji Zavoda nalazilo 33,04 hiljade nezaposlenih, što predstavlja smanjenje od 6,91 hiljadu osoba ili 17,29 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti je smanjena sa 13,95 odsto na 11,36 odsto.
- Upravni odbor je konstatovao da će ZZZ u tekućoj godini nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje kvaliteta rada, očekujući da će usvojeni programi značajno doprinijeti unapređenju tržišta rada u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.

Utvrđene mjere i aktivnosti za unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti

U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 33,04 hiljade nezaposlenih, 0,5 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju novembra prošle godine iznosila 11,4 odsto. U istom mjesecu 2023. bila je 14,05 odsto.
Zavod je u cijeloj prošloj godini evidentirao 12,92 hiljade novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 25,27 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju decembra

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore uputio je dopis ministarki rada Naidi Nišić od koje traži da predloži Vladi razrješenje člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Željka Krgovića za koga tvrde da je nezakonito izabran na tu poziciju.
Predsjednik Sindikata Nenad Rakočević podsjetio je da je na sjednici Vlade 26. decembra prošle godine, na prijedlog Nišić, imenovan Krgović za člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koga je delegirao Savez sindikata Crne Gore.
- Dužnost mi je da Vas obavjestim da ste, zaključujem, bez ikakvih prethodnih obavezujućih istraživanja o integritetu i pravnom statusu gospodina Krgovića, istog predložili za člana Upravnog odbora, te time sebe doveli u položaj saučesnika u nezakonitim radnjama iniciranih od strane Saveza sindikata Crne Gore. Željko Krgović je od 20.12.2024. godine i zvanično nezaposleno lice jer mu je u žalbenom postupku Komisija za žalbe potvrdila prekid radnog odnosa u Glavnom gradu, koje je Odlukom o nezakonitom zasnivanju radnog odnosa, a po naredbi Upravne inspekcije, donijela gradonačelnica Olivera Injac - naveo je Rakočević u dopisu Nišić.
Potom je citirao javno saopštenje sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Podgorica Slađana Anđušić u čijoj su nadležnosti ljudski resursi.
- Kako sam i najavila, zarad javnog interesa dužna sam da iznesem činjenice o načinu zasnivanja radnog odnosa Željka Krgovića, koji od 2021. godine, profesionalno obavlja funkciju predsjednika Sindikalne organizacije Glavnog grada Podgorica. Krgović je iz gradskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. sa radnog mjesta „kontrolor na priključivanju fekalne kanalizacije“ preuzet Sporazumom o preuzimanju zaposlenog broj 06-032/19-1073 od 12. februara 2019. godine, koji je potpisan od strane tadašnje sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu Mišele Manojlović, izvršnog direktora „Vododvoda“ i Željka Krgović, a na koji je gradonačelnik Ivan Vuković, dao saglasnost 2018. godine, kako stoji u memorandumu Rješenja, što je vjerovatno tehnička greška, jer se saglasnost daje na Sporazum koji je potpisan godinu dana kasnije. Nakon preuzimanja, Krgović je raspoređen na radno mjesto tehničkog sekretara u Sekretarijatu, koje nikada nije obavljao niti je ijednog dana proveo na ovom radnom mjestu. Nakon toga je raspoređen u MZ Stara Varoš, a kasnije i u MZ Zlatica kao samostalni referent. Sporazumom broj 01-018/21-5623 od 15.07.2021. godine započeo je profesionalno obavljanje dužnosti predsjednika Sindikalne organizacije. U jednoj od kontola utvrđeno je da je Željko Krgović nezakonito zasnovao radni odnos, ne samo uzimajući u obzir pozitivne propise, nego i sudsku praksu i pravne stavove Vrhovnog suda Crne Gore. Bez obzira na očigledno, utvrdila sam da je prilikom vršenja inspekcijskog nadzora Odjeljenje upravne inspekcije iz istog izostavilo Željka Krgovića, pri čemu sam zatražila dopunu inspekcijskog nadzora, o čemu vam dostavljam zapisnik u kojem je inspektor jasno i nedvosmisleno konstatovao da Željko Krgović nije zasnovao radni odnos na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi. Sindikatom se apsolutno nijesam bavila, niti je isti predmet mog interesovanja, međutim vladavina prava, poštovanje zakona je ne samo moja obaveza, nego i moje lično opredjeljenje - prenio je Rakočević dio obraćanja Anšušić.
Shodno navedenom citatu, Rakočević zaključuje da je Nišić bila u obavezi da ispita pravni i radni status bivšeg sindikalca Željka Krgovića, odnosno i svakog drugog predloženog člana Upravnog odbora.
- Jer niste samo doveli svoj integritet u pitanju, već integritet i ozbiljnost Vlade čiji ste Vi član. Gospodin Krgović kao nezaposleno lice ne može biti član bilo kojeg sindikata, a samim tim ni član nekog tijela ispred sindikata u ovom slučaju Saveza sindikata - naglašava Rakočević.
Prema njegovim riječima, odlukom Komisije za žalbe ne odlaže se izvršenje u slučaju tužbe pred nadležnim sudom bivšeg sindikalca, "a na sudu zasigurno neće proći jedan tipičan primjer nezakonitih radnji".
- Lako je utvrditi da je Krgović u svojoj bliskoj prošlosti bio veoma aktivan član nekadašne vladajuće partije, gdje je na osnovu njihovih tadašnjih nezakonitih praksi zaposlen u Glavnom gradu, a onda takođe mimo svih propisa i potrebnih prvenstveno uslova sindikalnog staža, opet nezakonito, dekrtetom tadašnjeg gradonačelnika instaliran na mjesto predsjednika sindikata Glavnog grada. Koliki se sve apsurdi danas svakodnevno javljaju, a ovaj slučaj je definitivno jedan od njih, gdje je u Zavodu za zapošljavanje državnom organu, odnosno njegovom upravljačkom tijelu, koje se bavi između ostalog zakonitošću zapošljavanja, instalirano lice koje je svjesno zasnovalo radni odnos na nezakonit način - naglasio je Rakočević.
Odgovornost za sve prethodno je, kaže Rakočević, samo ministarke Nišić.
- A način na koji možete izaći iz ovakve asurdne nezakonite situacije je da Vladi predložite razrješenje pomenutog člana Upravnog odbora ZZZCG i na taj način sebe i Vladu Crne Gore vratite u kolosjek zakonitog postupanja i donošenja odluka. Takođe podsjećam da je ovaj slučaj samo kontinuitet Vaših nezakonitih postupanja, kao i da ste u procesu radnji Specijalnog državnog tužilaštva, a ovo je samo još jedan od dokaza Vaših loših namjera gdje u konačnom država Crna Gora snosi posledice - zaključeno je u dopisu Rakočevića.

Sindikat uprave i pravosuđa: Nišić da predloži razrješenje Krgovića i vrati Vladu u kolosjek zakonitog postupanja

Nedostatak kadrova iz prirodnih nauka dugogodišnji je problem crnogorskog obrazovnog sistema, a u Sindikatu prosvjete (SPCG) uzrok vide u lošim uslovima za rad u tom sektoru i navode da posljednjih godina nijesu preduzimane konkretne mjere kojim bi se problem sa deficitarnim kadrovima riješio.
Prema podacima koje je agencija MINA prikupila od prosvjetnih radnika iz različitih gradova Crne Gore, deficitarni kadrovi iz oblasti matematike, fizike, hemije i biologije nadomješteni su često angažovanjem penzionisanih kadrova ili studenata završnih godina. U ruralnim područjima i na sjeveru izražen je i nedostatak kadra iz likovne i muzičke umjetnosti.
U osnovnim i srednjim školama predmete kao što su matematika, fizika i hemija često predaju i nastavnici čija to nije uska oblast kvalifikacija, a, posebno u školama u ruralnim područjima, i po nekoliko generacija nije imalo nastavnika muzičke kulture koji je iz te struke, već je taj predmet često dodijeljen nastavniku iz druge oblasti kako bi dopunio normu.
Iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) kazali su agenciji MINA da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka i da je to hronični problem društva.
- U zavisnosti od regije, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, deficitarni su kadrovi iz oblasti matematike, fizike i hemije- navodi se u odgovoru MPNI.
Prema podacima koje su iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) dostavili agenciji MINA, nedostajući kadrovi u obrazovanju odnose se na nastavnike matematike, fizike, biologije, hemije, ali i vaspitanja predškolske djece i razredne nastave, muzičke i likovne grupe predmeta, njemačkog jezika, građevinarske, računarske i grupe predmeta kulinarstva.
Iz MPNI su istakli da je za rješavanje problema sa deficitarnim kadrovima u obrazovanju, neophodna njegova analiza, ispitivanje uzroka, ali i pronalazak načina kako bi motivisali studente da se opredijele za studiranje na nastavničkim smjerovima.
Iz tog Vladinog resora su potvrdili da se na programima sa deficitarnim kadrovima angažuju penzionisani nastavnici, ali nijesu odgovorili na pitanje koliko je tokom ove školske godine angažovano penzionisanih nastavnika ili studenata.
U odgovoru MPNI navodi se i da su profesori koji su u penziji angažovani iz pojedinih predmeta kako bi obrazovni proces što manje trpio.
Na pitanje da li se i na koji način problem sa deficitarnim kadrovima tretira Nacrtom zakona o visokom obrazovanju koji je u proceduri, iz MPNI su podsjetili da, pored redovnih stipendija koje se dodjeljuju najboljim studentima, dodjeljuju i stipendije koje su namijenjene studentima iz oblasti prirodnih nauka u cilju motivacije mladih.
Kako su dodali, u toku je i licenciranje samostalnog osnovnog akademskog studijskog programa hemija na Univerzitetu Crne Gore koji će biti prvi program u državi za obrazovanje hemičara, a posebno nastavnika hemije.
- Takođe, Nacrtom zakona o visokom obrazovanju predviđena je dodjela stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju u okviru Fonda za izvrsnost u visokom obrazovanju- naveli su iz MPNI, dodajući da su uspostavljeni i kontakti sa strukovnim udruženjima STEM nauka.
Predsjednik SPCG, Radomir Božović, kazao je agenciji MINA da su razlozi postojanja deficitarnog kadra u obrazovanju višestruki, ističući da jedan od razloga čine i uslovi u kojima nastavnici u Crnoj Gori rade.
Prema njegovim riječima, mladi manje studiraju nastavničke fakultete, ali i napuštaju prosvjetu kada imaju mogućnost da nađu zaposlenje u nekom drugom sektoru.
- Još jedan od razloga je što je ovaj postao stresan- rekao je Božović, navodeći da ni primanja, koja su godinama bila ispod državnog prosjeka, ne motivišu dovoljno.
On je istakao da postoje veliki pritisci na prosvjetne radnike od roditelja, učenika i uprava, kao i da oni više skoro da nemaju autonomiju kad je u pitanju ocjenjivanje.
Na pitanje da li je SPCG predlagao mjere koje bi mogle riješiti problem sa deficitom kadrova, Božović je rekao da su predlagali uvođenje stipendija, ali i uređivanje stambene politike.
- Mi smo predlagali i da država po pitanju stambene politike ima malo više razumijevanja prema kadrovima koji su deficitarni, da nađe model kako bi te ljude privoljeli da ostanu, ako treba i vezali ugovorom za neki period. A ne država ih školuje i oni poslije godinu prelaze u privatni sektor- naveo je Božović.
Prema njegovim riječima, moguće je naći modele za rješavanje tog problema, ali je potrebno, prije svega, promijeniti politiku prema nastavnim kadrovima, koji bi, kako smatra, trebalo da budu manje opterećeni i više autonomni, posebno u ocjenjivanju.
Na pitanje da li je upoznat sa nekom konkretnom mjerom koja je u posljednjih pet ili deset godina sprovedena sa ciljem rješavanja problema deficitarnih kadrova, Božović je kazao da nije.
- Nije mi poznato da se radilo na stimulisanju mladih. I to ne samo za ove deficitarne oblasti koje smo pomenuli, nego i uopšte mi nije poznato da se radilo na motivaciji da nam srednjoškolci dolaze- naveo je Božović.
Komentarišući primjere u Evropi gdje se u pojedinim državama za deficitarne kadrove omogućava nastavnicima iz drugih oblasti da se doškoluju, Božović je ukazao na specifičnosti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, posebno za predmete kao što su matematika, fizika i hemija.
Božović je kazao da u Crnoj Gori ne postoji neki skraćeni kurs ili program koji bi mogao poslužiti za takvo rješenje, navodeći da bi zainteresovani vjerovatno bili upućeni na redovni program školovanja.
Božović je rekao da je upoznat sa praksom angažovanja penzionisanih kadrova i studenata, ali i sa primjerima kada nastavnici drže časove iz predmeta koji nije usko njihova struka.
- To je iznuđeno rješenje. To nije najsrećnije rješenje, ali bolje nego da niko ne uđe u učionicu- kazao je Božović.
Kako je istakao, u seoskim područjima je još komplikovanije, jer se tamo teže nalaze i studenti i penzionisani nastavnici.
Prema podacima ZZZCG, od ukupno oko sto zanimanja vaspitanja i obrazovanja koja su se prošle godine mogla naći na tržištu rada, polovina su zanimanja kod kojih je tražnja bila veća ponuda, dok je kod ostalih ponuda, u manjoj ili većoj mjeri, prevazilazila tražnju.
Iz ZZZCG su kazali da je u Crnoj Gori, tokom prošle godine, raspisano 648 oglasa za profesora matematike, od čega je realizovano 25, a ponovljeno i nerealizovano 302 oglasa.
Na evidenciji nezaposlenih u istom periodu bile su četiri osobe sa tim zanimanjem i, kako tvrde iz ZZZCG, to ukazuje da je deficit tog zanimanja manji nego što pokazuju brojevi.
Kako su pojasnili, kvantitativni izraz deficita u pojedinim zanimanjima često ne predstavlja realni prikaz stanja na tržištu rada jer se, posebno u oblasti obrazovanja i vaspitanja, oglasi nekad ponavljaju i više puta, čime se multiplicira broj traženih.
Prema istim podacima, za profesora fizike je, u toku prošle godine, raspisano 180 oglasa, za profesora hemije 93, biologije 80, muzičke grupe predmeta 162, likovne grupe predmeta je bilo 55, dok je 225 oglasa bilo raspisano za profesora vaspitanja predškolske djece.
Zapošljavanjem je završeno 12 oglasa sa profesora fizike, sedam hemije, 14 biologije, osam muzičke grupe predmeta, deset likovne grupe predmeta, kao i 36 oglasa za profesora vaspitanja predškolske djece.
Tokom prošle godine, na evidenciji nezaposlenih bio je jedan profesor fizike, dva hemije, tri biologije, po jedan muzičke i likovne grupe predmeta, kao i 15 osoba sa zanimanjem profesora vaspitanja predškolske djece.
- Osim na nivou Crne Gore, deficit zanimanja može se posmatrati i po regionima, tako da određeno zanimanje može biti deficitarno u jednom dijelu države, dok u drugim djelovima to nije- &nbsp;naveli su iz Zavoda.

Deficitarne kadrove iz pojedinih obrazovnih oblasti popunjavaju penzioneri ili studenti završnih godina

U Crnoj Gori je u trećem kvartalu ove godine, prema podacima Monstata, bilo 323.200 aktivnog stanovništva, od kojih je 287.600 ili 89 odsto zaposlenih.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, 35.600 ili 11 odsto je nezaposlenih.
Broj zaposlenih je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao 1,4 odsto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje pao 2,2 odsto.
Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal i isti prošlogodišnji period smanjen 1,9 odsto, odnosno 9,4 odsto.
Od ukupno aktivnog stanovništva, 172.000 ili 53,2 odsto čine muškarci, a 151.200 ili 46,8 odsto žene.
U anketi se navodi da od ukupnog broja zaposlenih, 153.300 ili 53,3 odsto čine muškarci, a 134.300 ili 46,7 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih, 18.600 ili 52,4 odsto su muškarci, a 17.000 ili 47,6 odsto su žene.
- Najveći broj zaposlenih čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 196.800. Takođe, najveći broj nezaposlenih čine osobe u istoj starosnoj grupi, odnosno 23.200 - rekli su iz Monstata.
Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da ih je najviše u uslužnoj djelatnosti, 76,8 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno industriji i građevinarstvu, 18,9 odsto, i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto.
Anketom je obuhvaćeno 1.750 domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 4.350, a za 3.850 osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

1084x550

U trećem kvartalu nezaposlenih 35.600

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) i Unija poslodavaca (UPCG) zajedničkim djelovanjem mogu doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i konkurentnijeg tržišta rada u Crnoj Gori, ocijenjeno je na sastanku direktora Zavoda Davida Perčobića i predsjednika Unije Slobodana Mikavice. 
 
Perčobić i Mikavica su sa saradnicima održali sastanak na kojem je, kako je saopšteno, potvrđena spremnost za zajedničke napore u unapređenju zapošljavanja i pružanju konkretnih rješenja za potrebe privrede. 
 
Mikavica je istakao da je Unija poslodavaca spremna da bude Zavodu ključni partner u rješavanju izazova na tržištu rada. 
 
- Zajedničkim snagama možemo unaprijediti percepciju privrede, koja do sada nije uvijek prepoznavala ključne probleme zapošljavanja - rekao je Mikavica. 
 
On je istakao da fokus mora biti na konkretnim koracima – od prilagođene obuke, verifikovanih diploma i mikrokvalifikacija, do stvaranja efikasnog sistema koji povezuje poslodavce i radnu snagu. 
 
Perčobić je naglasio važnost proaktivne uloge poslodavaca kroz prijavljivanje slobodnih radnih mjesta i definisanje konkretnih potreba za radnicima. 
 
- Zavod, uz podršku poslodavaca, može pravovremeno planirati aktivnosti i pripremiti nezaposlene za radne zadatke. Cilj je da naši savjetnici imaju jasnu i konkretnu ponudu koju mogu prezentovati kandidatima - rekao je Perčobić.

Ključna partnerstva za efikasnije tržište rada

U Crnoj Gori je na kraju avgusta bilo 32,6 hiljada nezaposlenih, tri odsto manje nego u julu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). 
 
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju jula ove godine iznosila 11,07 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,05 odsto. 
 
Zavod je od početka godine evidentirao 9,16 hiljada novozaposlenih. 
 
Za isti period oglašeno je 17,44 hiljada slobodnih radnih mjesta.

1250x600

U avgustu tri odsto manje nezaposlenih

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) odlučio je da preusmjeri dodatnih 250 hiljada eura u program Podsticaji za samozapošljavanje, čime je ukupan fond za ovu godinu povećan na 750 hiljada eura.
Ova odluka potvrđena je na današnjoj sjednici Upravnog odbora ZZZ, kojom je predsjedavao Aleksandar Šipčić. 
 
- Dodatna sredstva omogućiće da najmanje 75 nezaposlenih osoba pokrenu sopstveni biznis, umjesto prvobitno planiranih 50, što značajno proširuje podršku samozapošljavanju - navodi se u saopštenju. 
 
Preusmjerenje sredstava realizovano je iz postojećih potprograma Obrazovanje i osposobljavanje odraslih i Pasivne mjere tržišta rada, s ciljem da se podrži veći broj nezaposlenih koji žele da započnu sopstveni posao. 
 
Konkurs za ovaj program već je raspisan, a prijave su u toku. ZZZ poziva sve nezaposlene osobe koje imaju poslovne ideje i žele da se samozaposle, da iskoriste ovu priliku i prijave se na konkurs. 
 
- Program Podsticaji za samozapošljavanje predstavlja ključnu mjeru Zavoda u borbi protiv nezaposlenosti i promociji preduzetništva, pružajući podršku onima koji žele da preuzmu inicijativu i pokrenu sopstveni biznis - zaključuje se u saopštenju.

Dodatnih 250 hiljada eura za samozapošljavanje

Skupština Crne Gore ipak će u utorak, nakon vaskršnjih praznika, raspravljati o sporazumima Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. To je saopštio premijer Milojko Spajić u nastavku sjednice Skupštine nešto prije dva sata ujutro.
Spajić je rekao da su on i ministarka javne uprave Majda Adžović bili danas u parlamentu za sva pitanja, iako ministarka nije odgovorila ni na jedno na kraju Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA9hOziGclXQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Bila je intenzivna dinamika, nijesmo čuli previše konstruktivnih mišljenja. Očekivali smo mnogo više dobrih ideja, mišljenja i savjeta. Nismo dobili to - ocijenio je Spajić.
Razumije, kako je rekao, da su ljudi umorni i istakao je da će rasprava biti nastavljena u utorak, ali bez njega.
- Razumijem da je počeo Veliki petak. Pozvan sam na Kolegijum da dam mišljenje, nije problem da se rasprava odloži za utorak. Nije "cukar u vodu". Nego smo htjeli da vas podstaknemo da malo radite za narod, malo dajte gasa za narod. Ja ću vas i te kako potaći - motor i idemo. Imao sam veliku želju da učestvujem u raspravi, da ništa ne ostane nerazjašnjeno. Ali biće tu koleginica ministarka da riješimo sve nedoumice, ali ih nije bilo puno. Jedina je bila brzina procesa, evo smo ga usporili i riješili smo sve vaše nedoumice - istakao je Spajić.
On je rekao da su večeras bila dva "fenomenalna intervju" sa arapskim investitorom Mohamedom Alabarom.
- Alabar je rekao da zavisno od projekta razmatra različite cifre. Rekao je da ne zna koliko će investirati, ali da su projekti u koje on ulaže od tri do 15 milijardi. On je rekao da bi za Crnu Goru minimalno bilo 2,5-3 milijarde. Nisam uopšte pominjao cifre od njega lično - kazao je Spajić.
Sporazum sa UAE, dodaje Spajić, podrazumijeva industriju, tekstilnu industriju, tehnologiju u oblasti bezbjednosti, telekomunikaciju, saradnju u oblasti vazduhoplovsta, infrastrukturu, razvoj i promociju nekretnina, trgovinu i promociju usluga, turizam i ugostiteljstvo, mala i srednja preduzeća, poljoprivredu, energetiku, obnovljive izbore energije...
- O ovome sam pričao da podrazumijeva 35 milijardi. Ovo je sporazum o kojem ćete se u utorak izjašnjavati. Vi se ne izjašnjavate ni o jednom projektu. Sve ove oblasti imaju potencijal minimum 35 milijardi... Mogućnosti su velike i zavise od nas - naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, obesmišljenja je "kampanja protiv ovog sporazuma".
- Svima je jasno da će on biti jedan od generatora ekonomskog rasta u narednom periodu. Znam da je opoziciji teško i da traže izgovor da ne glasaju za to - ocijenio je Spajić.
Kako je istakao, kad sporazumi budu izglasali razgovaraće se sa predstavnicima lokalnih samouprava.
- Lokalne uprave, dobrodošle! Želimo da pričamo sa vama, da budemo pravi predsatvnici lokalne samouprave, a ne kao pojedinci koji su se izblamirali pred čitavom javnošću. Dabogda mi niko ne bio takav kao pojedini predstavnici lokalnih samouprava. Ova Vlada će biti najbolji predstavnik svih lokalnih samouprava - dodao je Spajić.
<h2>Mandić: Sporazum će biti potvrđen onako kako treba</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić korigovao je izjavu premijera, navodeći da nije prisustvovao Kolegijumu predsjednika Skupštine, već sastanku parlamentarne većine.
- Tu sam inicirao prijedlog da nastavimo rad u utorak. Srećan put premijeru za Ameriku, a mi ćemo se snaći. Večeras nemamo sve poslanike parlamentarne većine, a u utorak ćemo biti tu svi do jednoga i sporazum će biti potvrđen onako kako treba od strane parlamentarne većine. Vidimo se u utorak u 11 sati - poručio je Mandić.
<h2>Sedam sati rasprave bez odgovora</h2>
Prethodno je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, nakon sedam sati rasprave, dao pozitivno mišljenje na prijedloge zakona o potvrđivanju dva sporazuma koje je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ruku za sporazume na kraju je podiglo sedam članova ovog skupštinskog tijela iz redova parlamentarne većine.&nbsp;
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) je poručeno da neće podržati sporazume, prije svega zbog netransparentnosti procesa, samog sadržaja dokumenata, ali i nedovoljne komunikacije sa javnošću.&nbsp;
Sa druge strane, premijer Milojko Spajić uvjerava da sporazumi sa UAE omogućavaju da država privuče i više od 35 milijardi eura, dok predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu smatra da su greške predsjednika Vlade kolosalne i da će ugroziti sve. Poručio je na kraju da će Spajića poslati u penziju uz poruku da u Singapuru prodaje ono što je sam zaradio.
Ministarka javnih radova Majda Adžović na kraju ja nije odgovorila ni na jedno pitanje koje je postavljeno tokom maratonske sjednice, ignorišući tako komentare i nedoumice koje su imali i predstavnici civilnog sektora koji su aktivno učestvovali na ovoj sjednici.
<h2>Odbijeni amandmani Čapunija</h2>
Takođe, Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije podržao sedam amandmana poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija na Prijedlog zakona o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Amandmanima se traži da se projekti u crnogorskim opštinama mogu raditi samo uz saglasnost Skupštine te opštine, da plaže na ovim mjestima ostanu dostupne građanima bez naknade, da sporazum ne ukida ili ograničava sprovođenje tendera za korišćenje plaža, da se projekti mogu proglasiti javnim interesom samo u skladu sa domaćim zakonodavstvom...
Zahtijeva se i da se oduzimanje privatne imovine radi isključivo uz prethodnu pravičnu isplatu, kao i da država za sve projekte iz ovih ugovora traži mišljenje Evropske komisije o životnoj sredini, državnoj pomoći i javnim nabavkama.
Jednim amandmanom se traži da Vlada objavi kompletnu dokumentaciju, komunikaciju i informacije o realizaciji sporazuma sa UAE, i to kroz sedam dana od njegog prijema, osim tajnih dokumenata.

Rasprava i glasanje o sporazumima sa UAE u utorak, ali bez premijera; Spajić: Nije bilo previše konstruktivnih mišljenja

Odbor raspravljao sedam sati o sporazumima sa UAE, ministarka Adžović na kraju nije odgovorila ni na jedno pitanje

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da se zarekao da će premijera Milojka Spajića poslati u penziju.
Nimanbegu je pred kraj maratonske sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj se raspravljalo o Sporazumu Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima da je poslato dosta poruka.
- Poruke su bile jasne, nisu bile populističke, nisu bile bajke. Mi smo ovdje da odbranimo jedan napad na našu zajednicu i cijelu Crnu Goru od strane izvršne vlasti, a sada se to prebacuje na zakonodavnu vlast. Taj napad smatram kao diktaaturu države nad zajednicom koja se može desiti svakom. Ovakvim zakonima, gdje se ruši princip podjele vlasti, ugrožava pravo svojine, šteti našem evropskom putu i svima nama - istakao je Nimanbegu.
On je rekao da je zvanično veoma razočaran u Crnu Goru, ali da je ponosan na njene građane.
- Ova poruka se ne šalje samo predsjedniku Opštine Ulcinj, nego svim predsjednicima opštine... Zarekao sam se da ću Spajića poslati u penziju. Njega treba slati u penziju što prije, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio, a ne što moramo ostaviti našoj djeci. On to želi da uradi - poručio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Zarekao sam se da ću poslati Spajića u penziju, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da su zaposleni u Skupštini obaviješteni da će raditi do sedam sati ujutro.&nbsp;
- Mislim da je to kršenje njihovih prava. Mislim da je ovo slika i prilika sveokupne situacije da večeras na Veliki petak moramo do sedam ujutro da radimo što radimo. Mislim da ovo nije u redu, kršimo zakon i treba se konsultovati sa predsjednikom Skupštine - rekao je Anđušić na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Predsjedavajući Odbora Boris Mugoša kazao je da je duboko ubijeđen da će, nakon sjednice tog skupštinskog tijela, rukovodstvo parlamenta odlučiti da nema plenuma.
- Ne postoji niti jedan razlog da mi na neradni dan, na Veliki petak do šest-sedam ujutro donosimo nešto što može sačekati nekoliko dana. Nema nikakvog razloga za hitnost - ocijenio je Mugoša.
T.K.

Anđušić: Zaposlenima u Skupštini rečeno da će raditi do sedam sati, krše im se prava; Mugoša: Ne postoji razlog da usvajamo nešto na neradni dan

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: zavod-za-zaposljavanje