Nezaposlenost u eurozoni i Evropskoj uniji (EU) bila je stabilna u junu, pokazali su revidirani podaci Eurostata.
U eurozoni, stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u junu 6,2 odsto, kao i u prethodnom mjesecu.
Promjena nije bilo ni na nivou EU, gdje se zadržala na 5,9 odsto, prenosi Hina.
U poređenju s prošlogodišnjim junom bila je niža 0,2 procentna poena u zoni primjene zajedničke valute i 0,1 procentna poena na nivou Unije.
Eurostat procjenjuje da je u EU u junu bez posla bilo oko 12,97 miliona građana, uključujući njih 10,7 miliona u eurozoni.
Mjesečno poređenje pokazuje da je eurozona u junu imala 62 hiljade manje nezaposlenih, a EU 23 hiljade.
Na godišnjem nivou, njihov broj je smanjen 293 hiljade u zoni primjene zajedničke evropske valute i 125 hiljada u EU.
Španija je i u junu jedina bilježila dvocifrenu stopu nezaposlenosti, od 10,4 odsto.
Slijede Finska i Švedska s 9,3 odnosno 8,7 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nezaposlenost u eurozoni i EU stabilna u junu

U aprilu 2025. godine registrovana je stopa nezaposlenosti od 9,91 odsto, što je najniži nivo otkako postoji evidencija Zavoda za zapošljavanje - saopštio je premijer Milojko Spajić.
- Jednocifrena nezaposlenost - prvi put u istoriji Crne Gore - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Tim povodom oglasila se i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.&nbsp;
- Ovo nije samo brojka - to je potvrda ozbiljnih reformi, povjerenja građana i našeg zajedničkog rada - navela je Nišić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1930254212669055475%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1930254212669055475%7Ctwgr%5Ea8d37db1001ad6247e41a97324729a8e11c646ce%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Prvi put u istoriji Crne Gore registrovana jednocifrena nezaposlenost

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju februara

Programom rada Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za ovu godinu, koji je danas usvojen, utvrđene su mjere i aktivnosti s ciljem unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti u Crnoj Gori.
Na sjednici Upravnog odbora ZZZ je saopšteno da su tim programom utvrđene mjere i aktivnosti koje su definisane u Nacionalnoj strategiji zapošljavanja za period od 2021. do ove godine.
Prema Zakonu o budžetu za ovu godinu, budžet ZZZ za realizaciju programskih aktivnosti iznosi više od 28,6 miliona eura, od čega je 3,7 miliona eura opredijeljeno za mjere aktivne politike zapošljavanja, dok je gotovo 25 miliona eura namijenjeno Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
- Mjerama aktivne politike zapošljavanja biće obuhvaćeno najmanje 1,13 hiljada nezaposlenih, uključujući 256 mladih NEET lica, u skladu sa Planom implementacije Garancije za mlade. Ove mjere obuhvataju programe: Obrazovanja i osposobljavanja odraslih za 429 osoba, Osposobljavanja za samostalan rad za 229 osoba, Osposobljavanja za rad kod poslodavca za 80 osoba, kao i Podsticaje za samozapošljavanje za 112 osoba i Podsticaje za zapošljavanje za 103 osobe - navodi se u saopštenju.

Takođe, planira se program Direktnog otvaranja radnih mjesta, kroz angažovanje nezaposlenih na privremenim poslovima od javnog interesa, za 174 osobe.
Programima će se pružiti podrška mladima, osobama nedovoljnog i neodgovarajućeg obrazovanja, ženama, pripadnicima RE populacije, korisnicima materijalnog obezbjeđenja, osobama koja su u evidenciji nezaposlenih duže od 12 mjeseci i drugim nezaposlenim u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
- Planirano je da se aktivnosti organizuju tako da učesnici programa mogu zadržati zaposlenost i nakon završetka programa, što će zavisiti od spremnosti poslodavaca da preuzmu odgovornost za zapošljavanje tih učesnika - navodi se u saopštenju.
Za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom i teže zapošljivih, planirano je gotovo 25 miliona eura.
- Od tog iznosa, budžetom je predviđeno 23 miliona eura za stimulisanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom, jedan milion eura za uključivanje 160 osoba kroz projekte za podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom u cilju otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja osoba sa invaliditetom – grant šeme, kao i gotovo 930 hiljada eura za uključivanje najmanje 550 osoba u mjere profesionalne rehabilitacije - rekli su iz ZZZ-a.
U ovoj godini planira se pilot faza Programa Garancije za mlade u tri opštine odnosno Bijelo Polje, Nikšić i Ulcinj, kao i nastavak aktivnosti na realizaciji Strategije razvoja ženskog preduzetništva.
- Ove mjere imaju za cilj jačanje tržišta rada i pružanje podrške nezaposlenima, kao i poslodavcima u njihovim naporima da pronađu odgovarajući kadar - dodaje se u saopštenju.
Zavod će u ovoj godini unaprijediti pružanje usluga informisanja i savjetovanja korisnicima kroz motivacijska savjetovanja i radionice, olakšavajući nezaposlenima da se uključe u programe aktivne politike zapošljavanja.
- Planira se poboljšanje usluga profilisanja, motivisanja i izrade individualnih planova zapošljavanja, kako bi svi nezaposleni imali pristup uslugama istog kvaliteta, bez obzira na biro rada. Takođe, unaprijediće se informatička podrška kroz digitalizaciju i nove aplikacije - rekli su iz ZZZ-a.
U toku ove godine, Zavod će fokusirati aktivnosti na saradnju s poslodavcima, uključujući posredovanje pri zapošljavanju, oglašavanje slobodnih radnih mjesta i selekciju kandidata. Poslodavci su obavezni dostaviti prijave o slobodnim radnim mjestima, koje će Zavod oglašavati, osiguravajući brzu dostupnost informacija.
- Planirane su posjete poslodavcima radi prikupljanja informacija o njihovim potrebama, kao i pružanje pravne i tehničke pomoći prilikom zapošljavanja. Zavod će organizovati tematske sastanke i sajmove zapošljavanja, s posebnim naglaskom na sezonsko zapošljavanje, kako bi se povećao broj prijava i omogućilo nezaposlenima da pronađu sezonski posao. Takođe, planira se nastavak saradnje sa udruženjima poslodavaca radi unapređenja kvaliteta slobodnih radnih mjesta - navodi se u saopštenju.
Pored toga, Zavod će raditi na unapređenju svojih administrativnih i tehničkih kapaciteta, usklađujući se sa obavezama na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. To uključuje obuke službenika za mobilnost radne snage, kao i usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim standardima.
Na današnjoj sjednici je UO podržao Odluku o dodjeli bespovratnih sredstava za finansiranje projekata zapošljavanja osoba sa invaliditetom, vrijednu gotovo 500 hiljada eura, što će rezultirati uključivanjem najmanje 80 osoba sa invaliditetom u projektne aktivnosti.
Na sjednici je usvojen i godišnji Izvještaj o radu za prošlu godinu u kome piše da se na kraju decembra prošle godine, na evidenciji Zavoda nalazilo 33,04 hiljade nezaposlenih, što predstavlja smanjenje od 6,91 hiljadu osoba ili 17,29 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti je smanjena sa 13,95 odsto na 11,36 odsto.
- Upravni odbor je konstatovao da će ZZZ u tekućoj godini nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje kvaliteta rada, očekujući da će usvojeni programi značajno doprinijeti unapređenju tržišta rada u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.

Utvrđene mjere i aktivnosti za unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti

Poslanici Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o budzetu za 2025. godinu kojim traže da se za 1.5 miliona eura poveća iznos budžetskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta.
Naime, kako navode u SD-u Predlogom zakona o budžetu za 2025. je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Njihovim amandmanom se predlaže povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za 1,5 miliona eura.
- I to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za Advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinupovećana za čak 30 odsto u odnosu na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura) - naglasili su u SD.
Nezaposlenost je, kako su ukazali, jedan od najvećih problema.
- O čemu svjedoči i zvaničan podatak da je trenutna stopa registrovane nezaposlenosti 11,4 odsto, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - zaključili su u SD.
Oni su ranije podnijeli i amandmane kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsd-podnio-amandman-smanjiti-zaduzivanja-za-200-miliona-eura-u-2025&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1.14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - naveli su oni.

SD podnio amandman na Prijedlog budžeta zarad povećanja sredstava za otvaranje novih radnih mjesta

Ova kategorija NEET mladih, koji su već nespretno u tom procesu, ili uslijed nekih okolnosti, možda žive u ruralnim oblastima, nemaju mogućnost, neki gradovi u Crnoj Gori su vrlo tanki, teško je naći posao. U tom kontekstu moram da pomenem politizaciju, koja nije od juče, koja evo otkad ja znam za sebe, gdje ste vi obeshrabreni, jer znate da neka mjesta, koliko god ste dobri nećete dobiti ako nemate neke članske karte, i vi tu imate taj dio mladih koji naprosto ima taj bunt - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, istraživačica javnih politika u NVO Prima, i potpredsjednica Udruženja praktičara i praktičarki omladinskog rada u Crnoj Gori Aleksandra Gligorović.
Stopa registrovane nezaposlenosti u junu 2024.godine &nbsp;iznosila je 11,56 posto, objavljeno je iz ZZZCG, a na kraju prošle godine bilo je više od 27.000 mladih koji nijesu zaposleni, niti u procesu obrazovanja &nbsp;ili obuke, takozvanih NEET mladih.&nbsp;
NEET mladi su mlade osobe koje su završile neku školu, kaže Gligorović, &nbsp;i nijesu u procesu formalnog obrazovanja, niti neke, ističe ona, obuke, i trenutno nemaju, kako tvrdi, zaposlenje.
- Oni kao neka opšta šira kategorija imaju različite svoje karakteristike. Mi nemamo neke dublje analize, i neka ozbiljnije rađena istraživanja koja bi nam dala sliku o tome ko sve pripada toj grupi (NEET), koji su njihovi razlozi. Uglavnom se to ispitivanje njihovih potreba radi projektno, kroz neka situacione analize, s vremena na vrijeme, tako da ne mogu reći da možemo nacrtati, na neki način, tu neku NEET osobu, ali uglavnom je, ne u Crnoj Gori, nego inače, što je sama definicija, je da su trenutno u tom dijelu obrazovanja, i zaposlenja, neaktivni, nemaju nikakve angažmane - rekla je Gligorović.
Zakon o mladima je usvojen 2016.godine, podsjeća Gligorović, i kad je počela implementacija, naglašava ona, vidjelo se da neki članovi nijesu bili, kako tvrdi, primjenjivi.
- Najprije su krenuli u izmjene i dopune, onda je napravljen potpuno novi Zakon 2019.godine, koji je usvojen, i on definiše ko pripada grupi mladih, koje su to neke osnovne vrijednosti, tipa tolerancije, volontiranja, međutim, sama NEET grupa nije definisana tu, i ja nijesam sigurna da li je to trebalo, i da li treba, s obzirom da je to specifična kategorija, mislim da njen položaj treba definisati u odnosu na neka strateška dokumenta koja se tiču te oblasti. U svakom slučaju Zakon je dao neki okvir, i samim tim, kad gledamo i samu statistiku, ne možemo još uvijek ni da sve institucije, i aktere da privolimo da prave i da prate statistiku samo u okviru &nbsp;tog godišta, od 15.godine pa zaključno sa 29.godinom - istakla je Gligorović.
Kod poslodavaca djeluju praktične stvari, kaže Gligorović, kao što je subvencionisanje za zapošljavanje mladih, te u tom smislu, ističe ona, praktične mjere mogu da pomognu.
- Svi žele gotovi kadar, mi ne možemo da maštamo, jer niko ne želi da investira vrijeme da bi osposobio nekoga kao kadar, i tu se očekuje da formalni sistem obrazovanja, i te neke obuke, proizvedu kadrove koji znaju, i koji će kasnije da budu vama zanimljivi vama da investirate, i da ih zaposlite, iako nemaju nekog iskustva. U tom domenu se često govori i o dualnom obrazovanju, da imate i teoriju, ali da imate i praksu. Ja ću pomenuti &nbsp;moj fakultet, ja sam završila biologiju na PMF-u, mi nijesmo imali previše tog praktičnog rada, izlazaka na terene, rada na nekim konkretnim istraživanjima, uglavnom je to laboratorija i teorija. Mi smo još iskorak u odnosu na ostale, tako da što se tiče samoga zaposlenja pokušano je, u jednom trenutku, mada na pogrešan način da se prevaziđe to, pa je onda Zakon o volonterskom radu zloupotrijebljen, pa su onda ljudi sklapali ugovore o volonterskom radu, što je obuhvatalo 8 sati radnog vremena, što je apsolutno protivno svim pravilima, i svim konvencijama, i apsolutno je kršenje radnih prava. Ako vas ja angažujem 8 sati treba da vas platim kao zaposlenu osobu. Pokušali su u tom smislu da iskoriste volontiranje, kao dokaz radnog iskustva, i neke druge, tako da kažem, suviše kreativne dobre ili loše ideje, ali ono što jeste zanimljivo jeste to da je kod nas najveći dio novaca odlazio na taj program za visokoškolce, i na omogućavanje njima prilike da se stručno osposobljavaju, što je onako neobično, jer je to kategorija koja vam je najpametnija, najobrazovanija, oni bi trebalo sami sebi da pruže neke šanse i da se izbore za njih. Ova kategorija NEET mladih, koji su već nespretno u tom procesu, ili uslijed nekih okolnosti, možda žive u ruralnim oblastima, nemaju mogućnost, neki gradovi u Crnoj Gori su vrlo tanki, teško je naći posao. U tom kontekstu moram da pomenem politizaciju, koja nije od juče, koja evo otkad ja znam za sebe, gdje ste vi obeshrabreni, jer znate da neka mjesta, koliko god ste dobri nećete dobiti ako nemate neke članske karte, i vi tu imate taj dio mladih koji naprosto ima taj bunt - zaključila je Gligorović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrJ15mDgJWt8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gligorović: Mi nemamo tačnu sliku ko sve pripada NEET grupi

U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 33,04 hiljade nezaposlenih, 0,5 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju novembra prošle godine iznosila 11,4 odsto. U istom mjesecu 2023. bila je 14,05 odsto.
Zavod je u cijeloj prošloj godini evidentirao 12,92 hiljade novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 25,27 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju decembra

U Crnoj Gori je u trećem kvartalu ove godine, prema podacima Monstata, bilo 323.200 aktivnog stanovništva, od kojih je 287.600 ili 89 odsto zaposlenih.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, 35.600 ili 11 odsto je nezaposlenih.
Broj zaposlenih je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao 1,4 odsto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje pao 2,2 odsto.
Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal i isti prošlogodišnji period smanjen 1,9 odsto, odnosno 9,4 odsto.
Od ukupno aktivnog stanovništva, 172.000 ili 53,2 odsto čine muškarci, a 151.200 ili 46,8 odsto žene.
U anketi se navodi da od ukupnog broja zaposlenih, 153.300 ili 53,3 odsto čine muškarci, a 134.300 ili 46,7 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih, 18.600 ili 52,4 odsto su muškarci, a 17.000 ili 47,6 odsto su žene.
- Najveći broj zaposlenih čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 196.800. Takođe, najveći broj nezaposlenih čine osobe u istoj starosnoj grupi, odnosno 23.200 - rekli su iz Monstata.
Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da ih je najviše u uslužnoj djelatnosti, 76,8 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno industriji i građevinarstvu, 18,9 odsto, i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto.
Anketom je obuhvaćeno 1.750 domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 4.350, a za 3.850 osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

U trećem kvartalu nezaposlenih 35.600

Stopa nezaposlenosti u eurozoni bila je stabilna u avgustu, pokazalo je u izvještaj Eurostata. 
 
Stopa nezaposlenosti u eurozoni, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), zadržala se u avgustu na julskih 6,4 odsto. U odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena je 0,2 procentna boda, prenosi Hrportfolio. 
 
Na nivou EU-a skliznula je 0,1 procentni poen u odnosu na jul, na 5,9 odsto. U prošlogodišnjem avgusti iznosila je šest odsto. 
 
Eurostat procjenjuje da je u EU u kolovozu bez posla bilo nešto više od 13 miliona građana, od čega njih gotovo 11 miliona u eurozoni. 
 
Mjesečna poređenja pokazuju da je broj nezaposlenih u eurozoni u avgustu pao 94 hiljade, a u EU 108 hiljada. Na godišnjem nivou smanjen je 233 hiljade u eurozoni i za 142 hiljade u EU. 
 
I u avgustu je samo Španija bilježila dvocifrenu stopu nezaposlenosti, od 11,3 odsto. Najbliža joj je i na kraju ljeta bila Grčka sa stopom od 9,5 odsto. 
 
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je u avgustu iznosila 4,9 odsto, a u Austriji i Slovačkojpo 5,3 odsto, pokazuju tablice. 
 
Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su bilježile Češka i Poljska, od 2,6 odsto, odnosno 2,9 odsto. Slijedi Malta s tri odsto, a blizu su i Slovenija i Njemačka sa 3,3 odsto, odnosno 3,5 odsto.

Nezaposlenost u eurozoni u avgustu nepromijenjena

Stopa nezaposlenosti mladih u Kini u avgustu je porasla na najviši nivo otkako je novi sistem vođenja evidencije počeo u decembru, pokazali su podaci Nacionalne kancelarije za statistiku, usred privrednog usporavanja. 
 
Stopa nezaposlenosti u Kini u dobi od 16 do 24 godine starosti, a ne u školi, porasla je prošlog mjeseca na 18,8 odsto, prema najnovijim podacima. 
 
To je porast u odnosu na 17,1 odsto u julu i 13,2 odsto u junu. Stopa nezaposlenosti u Kini u svim starosnim kategorijama porasla je 5,3 odsto u avgustu, u poređenju s porastom od 5,2 odsto u julu, prenose Nezavisne novine. 
 
Kina je pauzirala s izvještavanjem o stopi nezaposlenosti mladih tokom većeg dijela druge polovine prošle godine dok je ponovo procjenjivala svoje metode proračuna. Ažurirana stopa nezaposlenosti za mlade ljude isključuje one koji se još školuju, odražavajući sve veći broj pojedinaca koji traže visoko obrazovanje na konkurentnijem tržištu rada. 
 
- Mladim ljudima je sve teže pronaći dobro plaćene poslove kao i prije, jer su u posljednje tri godine sektori gradskih usluga s visokom dodanom vrijednošću, koji su apsorbovali mnoge svježe diplomirane studente, bili u oštroj kontrakciji, posebno nekretnine, finansije i IT - rekao je glavni ekonomista u HSBC, Dan Vang. 
 
Na nezaposlenost mladih u Kini takođe je uticala restriktivna politika zapošljavanja usred posrnule privrede jer kompanije odbijaju zaposliti nedavno diplomirane studente zbog poteškoća i troškova otpuštanja radnika u Kini.

Rekordna nezaposlenost mladih u Kini

Francuski predsjednik Emanuel Makron imenovao je ministra odbrane Sebastiena Lekornua za novog premijera Francuske, četvrtog u protekloj godini.
Lekorn, star 39 godina, najmlađi je ministar odbrane u istoriji Francuske i arhitekta vojnog naoružanja vrijednog 413 milijardi eura do 2030. godine, podstaknutog ratom Rusije u Ukrajini.
Bivši konzervativac koji se pridružio Makronovom centrističkom pokretu 2017. godine, Lekorn je obavljao funkcije u oblasti lokalnih vlasti, prekomorskih teritorija, kao i tokom „velikog dijaloga“ sa žutim prslucima, kada je upravljao masovnim nezadovoljstvom kroz razgovore.
Takođe je nudio razgovore o autonomiji tokom nemira u Gvadalupei 2021. godine.
Njegov uspon odražava Makronov instinkt da nagradi lojalnost, ali i potrebu za kontinuitetom, nakon što su ponovljene borbe oko budžeta srušile prethodne premijere i ostavile Francusku u zastoju.

Makron imenovao Sebastiena Lekornua za novog premijera Francuske

Brisel ne može ponuditi šargarepu Srbiji, dok predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić svojim građanima nudi batinu, izjavio je večeras izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, dok su se u debati čula i mišljenja da Brisel ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja Srbije, koja ima demokratski i legalno izabranu vlast.
Picula je u debati pred Evropskim parlamentom rekao da u Srbiji nema dovoljno reformi, da napredak nije dovoljan i da nema usaglašavanja sa evropskim sankcijama Rusiji.
Eskalacija nasilja nad demonstrantima, provokativni spoljno-politički potezi, najnoviji napadi na novinare i projekat potpune kontrole medija – razlozi su za još jednu ozbiljnu raspravu o Srbiji, naglasio je Picula.
Picula je ocijenio i da je paradoks što EU sprovodi sankcije ruskom režimu, a ćuti kada je u pitanju država kandidat za članstvo, čiji šef javno odbija uvođenje sankcija Moskvi.
Davor Ivor Šter iz Evropske narodne partije rekao je da je Srbija sve više polarizovana.
- Upozorili smo i ranije da se problemi ne mogu riješiti samo promjenom jedne osobe, problemi su strukturne prirode, uključujući i neke predstavnike opozicije - rekao je on i ocenio da je u Srbiji nacionalizam jači od borbe protiv korupcije.
Ne možemo dati blanko ček ni opoziciji, rekao je Šter i poručio da nije posao EU da mijenja vlast u Srbiji, već da traži ispunjavanje kriterijuma za koje se Srbija obavezala predajom kandidature.
Poslanik Evropske stranke zelenih Vladimir Prebilič naglasio je da EU ne može da prihvati Srbiju u kojoj huligani napadaju mirne demonstrante, niti zemlju čiji predsjednik naziva predstavnike Evropskog parlamenta ološem.
- Demokratska Srbija nije nešto što je potrebno samo građanima, već je to i potrebno Evropi da bismo imali stabilan region - rekao je Prebilič.

Burna rasprava u EP o stanju u Srbiji: Brisel ne može dati Beogradu šargarepu, dok Vučić na ulici ljudima nudi batine

Specijalna jedinica policije je danas uhapsila Filipa Jovovića (35), člana organizovane kriminalne grupe OKG u Podgorici, nezvanično je potvrđeno za Portal ETV.&nbsp;
Kako je navedeno iz Uprave policije, Jovović se prvobitno, nakon što je uočen, dao u bjekstvo.
- &nbsp;Međutim, brzom i efikasnom reakcijom policijskih službenika SJP on je savladan i kod njega je pronađeno 42 grama opojne droge kokain. Osim toga, s ovim licem su se u društvu nalazila još dva lica koja su stavljena pod kontrolu - dodaje se u saopštenju UP.&nbsp;
Policija je, kako se navodi, preduzela mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, te &nbsp;pretresla stan i vozila koje koristi ovo lice. 
 
Kako je navedeno iz UP, oduzeta su dva vozila radi detaljnijih provjera. 
 
- F.J. će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - ističe se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšen Filip Jovović, član organizovane kriminalne grupe

Sjutra se od sredine dana, u zapadnim predjelima moguće i nešto ranije, očekuje postepeno naoblačenje, koje će u popodnevnim satima ili krajem dana mjestimično usloviti kišu ili pljusak i grmljavinu, prvo na jugozapadu i zapadu zemlje.
Kako je saopšteno iz ZHSM, vjetar će biti slab do umjeren, južnih smjerova, u popodnevnim satima u pojačanju.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha 10 do 21, a najviša dnevna od 21 do 32 stepena.

Sjutra promjenljivo, do 32 stepena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Tag: nezaposlenost