U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Manje nezaposlenih na kraju februara

Programom rada Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za ovu godinu, koji je danas usvojen, utvrđene su mjere i aktivnosti s ciljem unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti u Crnoj Gori.
Na sjednici Upravnog odbora ZZZ je saopšteno da su tim programom utvrđene mjere i aktivnosti koje su definisane u Nacionalnoj strategiji zapošljavanja za period od 2021. do ove godine.
Prema Zakonu o budžetu za ovu godinu, budžet ZZZ za realizaciju programskih aktivnosti iznosi više od 28,6 miliona eura, od čega je 3,7 miliona eura opredijeljeno za mjere aktivne politike zapošljavanja, dok je gotovo 25 miliona eura namijenjeno Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
- Mjerama aktivne politike zapošljavanja biće obuhvaćeno najmanje 1,13 hiljada nezaposlenih, uključujući 256 mladih NEET lica, u skladu sa Planom implementacije Garancije za mlade. Ove mjere obuhvataju programe: Obrazovanja i osposobljavanja odraslih za 429 osoba, Osposobljavanja za samostalan rad za 229 osoba, Osposobljavanja za rad kod poslodavca za 80 osoba, kao i Podsticaje za samozapošljavanje za 112 osoba i Podsticaje za zapošljavanje za 103 osobe - navodi se u saopštenju.

Takođe, planira se program Direktnog otvaranja radnih mjesta, kroz angažovanje nezaposlenih na privremenim poslovima od javnog interesa, za 174 osobe.
Programima će se pružiti podrška mladima, osobama nedovoljnog i neodgovarajućeg obrazovanja, ženama, pripadnicima RE populacije, korisnicima materijalnog obezbjeđenja, osobama koja su u evidenciji nezaposlenih duže od 12 mjeseci i drugim nezaposlenim u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
- Planirano je da se aktivnosti organizuju tako da učesnici programa mogu zadržati zaposlenost i nakon završetka programa, što će zavisiti od spremnosti poslodavaca da preuzmu odgovornost za zapošljavanje tih učesnika - navodi se u saopštenju.
Za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom i teže zapošljivih, planirano je gotovo 25 miliona eura.
- Od tog iznosa, budžetom je predviđeno 23 miliona eura za stimulisanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom, jedan milion eura za uključivanje 160 osoba kroz projekte za podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom u cilju otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja osoba sa invaliditetom – grant šeme, kao i gotovo 930 hiljada eura za uključivanje najmanje 550 osoba u mjere profesionalne rehabilitacije - rekli su iz ZZZ-a.
U ovoj godini planira se pilot faza Programa Garancije za mlade u tri opštine odnosno Bijelo Polje, Nikšić i Ulcinj, kao i nastavak aktivnosti na realizaciji Strategije razvoja ženskog preduzetništva.
- Ove mjere imaju za cilj jačanje tržišta rada i pružanje podrške nezaposlenima, kao i poslodavcima u njihovim naporima da pronađu odgovarajući kadar - dodaje se u saopštenju.
Zavod će u ovoj godini unaprijediti pružanje usluga informisanja i savjetovanja korisnicima kroz motivacijska savjetovanja i radionice, olakšavajući nezaposlenima da se uključe u programe aktivne politike zapošljavanja.
- Planira se poboljšanje usluga profilisanja, motivisanja i izrade individualnih planova zapošljavanja, kako bi svi nezaposleni imali pristup uslugama istog kvaliteta, bez obzira na biro rada. Takođe, unaprijediće se informatička podrška kroz digitalizaciju i nove aplikacije - rekli su iz ZZZ-a.
U toku ove godine, Zavod će fokusirati aktivnosti na saradnju s poslodavcima, uključujući posredovanje pri zapošljavanju, oglašavanje slobodnih radnih mjesta i selekciju kandidata. Poslodavci su obavezni dostaviti prijave o slobodnim radnim mjestima, koje će Zavod oglašavati, osiguravajući brzu dostupnost informacija.
- Planirane su posjete poslodavcima radi prikupljanja informacija o njihovim potrebama, kao i pružanje pravne i tehničke pomoći prilikom zapošljavanja. Zavod će organizovati tematske sastanke i sajmove zapošljavanja, s posebnim naglaskom na sezonsko zapošljavanje, kako bi se povećao broj prijava i omogućilo nezaposlenima da pronađu sezonski posao. Takođe, planira se nastavak saradnje sa udruženjima poslodavaca radi unapređenja kvaliteta slobodnih radnih mjesta - navodi se u saopštenju.
Pored toga, Zavod će raditi na unapređenju svojih administrativnih i tehničkih kapaciteta, usklađujući se sa obavezama na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. To uključuje obuke službenika za mobilnost radne snage, kao i usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim standardima.
Na današnjoj sjednici je UO podržao Odluku o dodjeli bespovratnih sredstava za finansiranje projekata zapošljavanja osoba sa invaliditetom, vrijednu gotovo 500 hiljada eura, što će rezultirati uključivanjem najmanje 80 osoba sa invaliditetom u projektne aktivnosti.
Na sjednici je usvojen i godišnji Izvještaj o radu za prošlu godinu u kome piše da se na kraju decembra prošle godine, na evidenciji Zavoda nalazilo 33,04 hiljade nezaposlenih, što predstavlja smanjenje od 6,91 hiljadu osoba ili 17,29 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti je smanjena sa 13,95 odsto na 11,36 odsto.
- Upravni odbor je konstatovao da će ZZZ u tekućoj godini nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje kvaliteta rada, očekujući da će usvojeni programi značajno doprinijeti unapređenju tržišta rada u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.

Utvrđene mjere i aktivnosti za unapređenja tržišta rada i smanjenja nezaposlenosti

Poslanici Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o budzetu za 2025. godinu kojim traže da se za 1.5 miliona eura poveća iznos budžetskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta.
Naime, kako navode u SD-u Predlogom zakona o budžetu za 2025. je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Njihovim amandmanom se predlaže povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za 1,5 miliona eura.
- I to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za Advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinupovećana za čak 30 odsto u odnosu na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura) - naglasili su u SD.
Nezaposlenost je, kako su ukazali, jedan od najvećih problema.
- O čemu svjedoči i zvaničan podatak da je trenutna stopa registrovane nezaposlenosti 11,4 odsto, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - zaključili su u SD.
Oni su ranije podnijeli i amandmane kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsd-podnio-amandman-smanjiti-zaduzivanja-za-200-miliona-eura-u-2025&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1.14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - naveli su oni.

1250x600

1084x550

SD podnio amandman na Prijedlog budžeta zarad povećanja sredstava za otvaranje novih radnih mjesta

Ova kategorija NEET mladih, koji su već nespretno u tom procesu, ili uslijed nekih okolnosti, možda žive u ruralnim oblastima, nemaju mogućnost, neki gradovi u Crnoj Gori su vrlo tanki, teško je naći posao. U tom kontekstu moram da pomenem politizaciju, koja nije od juče, koja evo otkad ja znam za sebe, gdje ste vi obeshrabreni, jer znate da neka mjesta, koliko god ste dobri nećete dobiti ako nemate neke članske karte, i vi tu imate taj dio mladih koji naprosto ima taj bunt - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, istraživačica javnih politika u NVO Prima, i potpredsjednica Udruženja praktičara i praktičarki omladinskog rada u Crnoj Gori Aleksandra Gligorović.
Stopa registrovane nezaposlenosti u junu 2024.godine &nbsp;iznosila je 11,56 posto, objavljeno je iz ZZZCG, a na kraju prošle godine bilo je više od 27.000 mladih koji nijesu zaposleni, niti u procesu obrazovanja &nbsp;ili obuke, takozvanih NEET mladih.&nbsp;
NEET mladi su mlade osobe koje su završile neku školu, kaže Gligorović, &nbsp;i nijesu u procesu formalnog obrazovanja, niti neke, ističe ona, obuke, i trenutno nemaju, kako tvrdi, zaposlenje.
- Oni kao neka opšta šira kategorija imaju različite svoje karakteristike. Mi nemamo neke dublje analize, i neka ozbiljnije rađena istraživanja koja bi nam dala sliku o tome ko sve pripada toj grupi (NEET), koji su njihovi razlozi. Uglavnom se to ispitivanje njihovih potreba radi projektno, kroz neka situacione analize, s vremena na vrijeme, tako da ne mogu reći da možemo nacrtati, na neki način, tu neku NEET osobu, ali uglavnom je, ne u Crnoj Gori, nego inače, što je sama definicija, je da su trenutno u tom dijelu obrazovanja, i zaposlenja, neaktivni, nemaju nikakve angažmane - rekla je Gligorović.
Zakon o mladima je usvojen 2016.godine, podsjeća Gligorović, i kad je počela implementacija, naglašava ona, vidjelo se da neki članovi nijesu bili, kako tvrdi, primjenjivi.
- Najprije su krenuli u izmjene i dopune, onda je napravljen potpuno novi Zakon 2019.godine, koji je usvojen, i on definiše ko pripada grupi mladih, koje su to neke osnovne vrijednosti, tipa tolerancije, volontiranja, međutim, sama NEET grupa nije definisana tu, i ja nijesam sigurna da li je to trebalo, i da li treba, s obzirom da je to specifična kategorija, mislim da njen položaj treba definisati u odnosu na neka strateška dokumenta koja se tiču te oblasti. U svakom slučaju Zakon je dao neki okvir, i samim tim, kad gledamo i samu statistiku, ne možemo još uvijek ni da sve institucije, i aktere da privolimo da prave i da prate statistiku samo u okviru &nbsp;tog godišta, od 15.godine pa zaključno sa 29.godinom - istakla je Gligorović.
Kod poslodavaca djeluju praktične stvari, kaže Gligorović, kao što je subvencionisanje za zapošljavanje mladih, te u tom smislu, ističe ona, praktične mjere mogu da pomognu.
- Svi žele gotovi kadar, mi ne možemo da maštamo, jer niko ne želi da investira vrijeme da bi osposobio nekoga kao kadar, i tu se očekuje da formalni sistem obrazovanja, i te neke obuke, proizvedu kadrove koji znaju, i koji će kasnije da budu vama zanimljivi vama da investirate, i da ih zaposlite, iako nemaju nekog iskustva. U tom domenu se često govori i o dualnom obrazovanju, da imate i teoriju, ali da imate i praksu. Ja ću pomenuti &nbsp;moj fakultet, ja sam završila biologiju na PMF-u, mi nijesmo imali previše tog praktičnog rada, izlazaka na terene, rada na nekim konkretnim istraživanjima, uglavnom je to laboratorija i teorija. Mi smo još iskorak u odnosu na ostale, tako da što se tiče samoga zaposlenja pokušano je, u jednom trenutku, mada na pogrešan način da se prevaziđe to, pa je onda Zakon o volonterskom radu zloupotrijebljen, pa su onda ljudi sklapali ugovore o volonterskom radu, što je obuhvatalo 8 sati radnog vremena, što je apsolutno protivno svim pravilima, i svim konvencijama, i apsolutno je kršenje radnih prava. Ako vas ja angažujem 8 sati treba da vas platim kao zaposlenu osobu. Pokušali su u tom smislu da iskoriste volontiranje, kao dokaz radnog iskustva, i neke druge, tako da kažem, suviše kreativne dobre ili loše ideje, ali ono što jeste zanimljivo jeste to da je kod nas najveći dio novaca odlazio na taj program za visokoškolce, i na omogućavanje njima prilike da se stručno osposobljavaju, što je onako neobično, jer je to kategorija koja vam je najpametnija, najobrazovanija, oni bi trebalo sami sebi da pruže neke šanse i da se izbore za njih. Ova kategorija NEET mladih, koji su već nespretno u tom procesu, ili uslijed nekih okolnosti, možda žive u ruralnim oblastima, nemaju mogućnost, neki gradovi u Crnoj Gori su vrlo tanki, teško je naći posao. U tom kontekstu moram da pomenem politizaciju, koja nije od juče, koja evo otkad ja znam za sebe, gdje ste vi obeshrabreni, jer znate da neka mjesta, koliko god ste dobri nećete dobiti ako nemate neke članske karte, i vi tu imate taj dio mladih koji naprosto ima taj bunt - zaključila je Gligorović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrJ15mDgJWt8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gligorović: Mi nemamo tačnu sliku ko sve pripada NEET grupi

U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 33,04 hiljade nezaposlenih, 0,5 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju novembra prošle godine iznosila 11,4 odsto. U istom mjesecu 2023. bila je 14,05 odsto.
Zavod je u cijeloj prošloj godini evidentirao 12,92 hiljade novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 25,27 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju decembra

U Crnoj Gori je u trećem kvartalu ove godine, prema podacima Monstata, bilo 323.200 aktivnog stanovništva, od kojih je 287.600 ili 89 odsto zaposlenih.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, 35.600 ili 11 odsto je nezaposlenih.
Broj zaposlenih je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao 1,4 odsto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje pao 2,2 odsto.
Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal i isti prošlogodišnji period smanjen 1,9 odsto, odnosno 9,4 odsto.
Od ukupno aktivnog stanovništva, 172.000 ili 53,2 odsto čine muškarci, a 151.200 ili 46,8 odsto žene.
U anketi se navodi da od ukupnog broja zaposlenih, 153.300 ili 53,3 odsto čine muškarci, a 134.300 ili 46,7 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih, 18.600 ili 52,4 odsto su muškarci, a 17.000 ili 47,6 odsto su žene.
- Najveći broj zaposlenih čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 196.800. Takođe, najveći broj nezaposlenih čine osobe u istoj starosnoj grupi, odnosno 23.200 - rekli su iz Monstata.
Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da ih je najviše u uslužnoj djelatnosti, 76,8 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno industriji i građevinarstvu, 18,9 odsto, i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto.
Anketom je obuhvaćeno 1.750 domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 4.350, a za 3.850 osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

U trećem kvartalu nezaposlenih 35.600

Stopa nezaposlenosti u eurozoni bila je stabilna u avgustu, pokazalo je u izvještaj Eurostata. 
 
Stopa nezaposlenosti u eurozoni, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), zadržala se u avgustu na julskih 6,4 odsto. U odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena je 0,2 procentna boda, prenosi Hrportfolio. 
 
Na nivou EU-a skliznula je 0,1 procentni poen u odnosu na jul, na 5,9 odsto. U prošlogodišnjem avgusti iznosila je šest odsto. 
 
Eurostat procjenjuje da je u EU u kolovozu bez posla bilo nešto više od 13 miliona građana, od čega njih gotovo 11 miliona u eurozoni. 
 
Mjesečna poređenja pokazuju da je broj nezaposlenih u eurozoni u avgustu pao 94 hiljade, a u EU 108 hiljada. Na godišnjem nivou smanjen je 233 hiljade u eurozoni i za 142 hiljade u EU. 
 
I u avgustu je samo Španija bilježila dvocifrenu stopu nezaposlenosti, od 11,3 odsto. Najbliža joj je i na kraju ljeta bila Grčka sa stopom od 9,5 odsto. 
 
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je u avgustu iznosila 4,9 odsto, a u Austriji i Slovačkojpo 5,3 odsto, pokazuju tablice. 
 
Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su bilježile Češka i Poljska, od 2,6 odsto, odnosno 2,9 odsto. Slijedi Malta s tri odsto, a blizu su i Slovenija i Njemačka sa 3,3 odsto, odnosno 3,5 odsto.

Nezaposlenost u eurozoni u avgustu nepromijenjena

Stopa nezaposlenosti mladih u Kini u avgustu je porasla na najviši nivo otkako je novi sistem vođenja evidencije počeo u decembru, pokazali su podaci Nacionalne kancelarije za statistiku, usred privrednog usporavanja. 
 
Stopa nezaposlenosti u Kini u dobi od 16 do 24 godine starosti, a ne u školi, porasla je prošlog mjeseca na 18,8 odsto, prema najnovijim podacima. 
 
To je porast u odnosu na 17,1 odsto u julu i 13,2 odsto u junu. Stopa nezaposlenosti u Kini u svim starosnim kategorijama porasla je 5,3 odsto u avgustu, u poređenju s porastom od 5,2 odsto u julu, prenose Nezavisne novine. 
 
Kina je pauzirala s izvještavanjem o stopi nezaposlenosti mladih tokom većeg dijela druge polovine prošle godine dok je ponovo procjenjivala svoje metode proračuna. Ažurirana stopa nezaposlenosti za mlade ljude isključuje one koji se još školuju, odražavajući sve veći broj pojedinaca koji traže visoko obrazovanje na konkurentnijem tržištu rada. 
 
- Mladim ljudima je sve teže pronaći dobro plaćene poslove kao i prije, jer su u posljednje tri godine sektori gradskih usluga s visokom dodanom vrijednošću, koji su apsorbovali mnoge svježe diplomirane studente, bili u oštroj kontrakciji, posebno nekretnine, finansije i IT - rekao je glavni ekonomista u HSBC, Dan Vang. 
 
Na nezaposlenost mladih u Kini takođe je uticala restriktivna politika zapošljavanja usred posrnule privrede jer kompanije odbijaju zaposliti nedavno diplomirane studente zbog poteškoća i troškova otpuštanja radnika u Kini.

Rekordna nezaposlenost mladih u Kini

U Crnoj Gori je na kraju avgusta bilo 32,6 hiljada nezaposlenih, tri odsto manje nego u julu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). 
 
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju jula ove godine iznosila 11,07 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,05 odsto. 
 
Zavod je od početka godine evidentirao 9,16 hiljada novozaposlenih. 
 
Za isti period oglašeno je 17,44 hiljada slobodnih radnih mjesta.

U avgustu tri odsto manje nezaposlenih

Suspendovani policajac Petar Lazović kategorično je negirao navode optužnice da je mučio Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, a kako je to predstavljeno optužnicom.
- Razumijem pozadinu progona protiv mene. Hoće da kriminalizuju Sektor gdje sam radio i da se relativizuju uspješni rezultati rada. Za to smo dobili priznanje i od Evropske komisije. Paradoksalo je da oni koju su planirali najteža djela predstavljaju kao žrtve. Dolazimo u situaciju da je navodno bitnije mučenje koje se nije desilo, a ne ono što su oni planirali da urade - kazao je Lazović.
Namjera Tužilaštva, prema riječima Lazovića, nije bila da se utvrdi istina nego da se on optuži.
Dodao je da mu je "milije što je na optuženičkoj klupi nego da su se pod zemljom našli oni koju su navodno oštećeni iz ovog postupka planirali da ubiju.
- Niko ne pominje navodno oštećene, koja djela su planirali da izvrše i postupke koji se protiv njih vode - kazao je Lazovića.
Na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao je da su u vozilu Mrvaljevića i Jovanovića pronašli oružje sa brušenim brojevima, kombinezone, rukavice, maske.
Na pitanje advokata Martinovića, Lazović je objasnio da je u odnosu na Mrvaljevića raspolagao podacima da je član jedne kriminalne grupe i da je spreman za izvršenje najtežih krivičnih djela.
Lazović je objasnio da su oni u Sektoru uvijek nosili fantomke prilikom privođenje.&nbsp;
- Nijesam skidao fantomku pred Jovanovićem - kazao je Lazović.
Objasnio je da svi u Sektoru kada postupaju obučeni su u istu ili sličnu garderobu, bez obilježja.
Unutrašnja kontrola je, kako kaže Lazović, pregledala snimke i utvrdila da nema prekoračenja ovlašćenja u postupanju.
Osim Lazovića na optužnici je i suspendovani policaja Jugoslav Raičević.
Optuženi Jugoslav Raičević kazao je da razumio optužnicu ali ne priznaje krivicu.
- Sud će vjerujem utvrditi da nijesam kriv - kazao je Raičević.
Raičević je kazao da je tog dana prvi put u životu vidio Jovana Mrvaljevića.
- Požalio nam se da ima zdravstveni problem i odveli smo ga u bolnicu. Postupili smo ljudski i pošteno &nbsp;- kazao je Raičević.
Nikada, kako je istakao, nikog nije mučio.
On je ispričao da je čuo da se protiv Mrvaljevića vode postupci za teška djela.
- On gleda da mi napakosti i diskredituje - naveo je Raičević.
Prije iznošenja odbrane, sud je odlučio je da je skaj materijal dokaz.
Sudija Ilija Radulović kazao je da se radi o digitalnoj ispravi i da se skaj komunikacije mogu koristiti kao dokaz.
Jedan od branilaca Lazović, advokat Nikola Martinović kazao je da je sud napravio korak naprijed saopštivši da se radi o digitalnoj ispravi.
Martinović je zatražio da im sud dostavi kompletnu Skaj komunikaciju.
Advokat Borivoja Borović koji zastupa takođe Lazovića istakao je da je sud donio preuranjenu nezakonitu odluku.
- Koristite elektronsku ispravu kao dokaz, kako to tvrdi tužilaštvo, iako ni u jednom prvostepenom sudskom postupku ta isprava nije korišćena kao dokaz - rekao je Borović.
Sudjenje se nastavlja 7.maja i tada će biti saslušani svjedoci.

Lazović: Milije mi je što sam na optuženičkoj klupi nego da je neko pod zemljom

Ukupan promet na Montenegroberzi u martu je iznosio 921,27 hiljada eura i bio je 545,57 odsto veći u odnosu na februar.

- U poređenju sa martom prošle godine, promet je veći 430,22 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 43,87 hiljada eura, navodi se u Biltenu Montenegroberze.

U martu je, tokom 21 dana trgovanja, zaključeno 98 transakcija.

Ukupan promet u martu na prime tržištu iznosio je 105,28 hiljada eura, a sklopljene su 33 transakcije.

U istom periodu, na standard tržištu sklopljeno je 18 transakcija, a promet je iznosio 42,38 hiljada eura.

Tokom marta, sklopljeno je 35 transakcija na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 763,91 hiljada eura.

Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 9,7 hiljada eura, a sklopljeno je 12 transakcija.

Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju marta iznosila 1.173,35 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 19,98 odsto.

Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 17.559,71 poen i u odnosu na uporedni period veća je 5,07 odsto.

Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 31. mart iznosila je 2,66 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,39 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Tržišna kapitalizacija je porasla za 111,95 miliona u periodu od godinu.

Promet na berzi u martu preko 920 hiljada EUR

Kompanija „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog povukla je, u ime konzorcijuma, žalbu na tender Rudnika uglja za izmještanje korita rijeke Ćehotine, a u dokumentu naslovljenom „odustanak od žalbe“, u koji je Portal ETV imao uvid, piše da obavještavaju „Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. - Ponuđač zajednička ponuda „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog, u ime konzorcijuma (koga čine „Aquamont“ d.o.o. Herceg Novi, „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ AD Beograd) shodno članu 190 Zakona o javnim nabavkama, Komisiji za zaštitu prava upućuje ovaj zahtev za odustanak od žalbe na Odluku o izboru najpovoljnije ponude broj 02/1-4906/1 od 18.03.2025. godine koju je donio Rudnik uglja Pljevlja u postupku javne nabavke „Izmiještanje rijeke Ćehotine“ – piše, između ostalog u dokumentu čiji datum je 3. april. Uz ovaj dokument dostavljena su i ovlašćenja druge dvije kompanije koje su činile konzorcijum da su saglasne da firma „Aquamont“, kao nosilac konzorcijuma, „obavesti Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da bezuslovno odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. Portal ETV i Televizija E objavili su da se vodi žestoka bitka u političkim i biznis krugovima da konzorcijum koji predstavlja kompanija „Aquamont“ iz Herceg Novog, povuče žalbu na tender Rudnika uglja Pljevlja za projekat izmještanja korita Ćehotine vrijedan blizu 20 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485" data-rendition-name="original" width="1080" height="1341" loading="lazy" alt="Odustanak od žalbe Ćehotina"> </figure>  Izvor Televizije E kazao je juče da je vlasniku firme „Aquamont“ stigla ponuda koja se ne odbija – konzorcijum koji je prošao na tenderu, kako kaže naš izvor, ponudio je firmi „Aquamont“ oko 300.000 eura kako bi povukao žalbu. Ponuda Konzorcijuma na čijem je čelu „Aquamont“, iako jeftinija, eliminisana je iz postupka, a oni su prošle sedmice Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki dostavili žalbu. Žalba se odnosila na bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U konzorcijumu su, osim, kompanije „Aquamont“ iz Herceg Novog - preduzeća „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ ad Beograd. Komisija Rudnika uglja izabrala je na tenderu, za posao vrijedan blizu 20 miliona eura, konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica. Izvor Televizije E navodi da je upravo iz kompanije „Kolubara“, vlasniku Aquamonta ponuđen novac u zamjenu za povlačenje žalbe na tender. Izvori Portala ETV ranije su kazali da je ovaj konzorcijum prošao na tenderu zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1579" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>Nemanja Laković(Photo: PV Informer )</figcaption> </figure>  - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – rekli su izvori Portala ETV. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da će firma „Aguamont“, najvjerovatnije, biti primorana da povuče žalbu, jer su „izloženi strašnim pritiscima i u Srbiji i u Crnoj Gori“. Da posao mora ostati konzorcijumu koji je izabran bilo je jasno i nakon što se oglasio Laković, odmah pošto je stigla žalba na tender, kada je saopštenjem za javnost Rudnik uglja Pljevlja pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Naglasili su i da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Izmještanje Ćehotine"> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> </figure>

Kompanija „Aquamont“ podlegla pritiscima, povukli žalbu na tender za izmještanje korita Ćehotine

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Dan studenata 4. april specifičnom porukom na svom Instagram nalogu, dajući podršku ''ćacijima'' u Pionirskom parku, koji se protive studentskim protestima u Srbiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIA35l2sGDD%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Kao što vidite, u majici sam na kojoj piše “I ja sam ćaci”. Nijesam. Ti mladi momci i djevojke su puno hrabriji od mene. Ja sam spavao u velikoj i toploj sobi ovdje u Sofiji u hotelu, dok su oni bili pod šatorom, na kiši i vjetru i tako se muče svaki dan i svaku noć, da ne govorim o tome kako ih napadaju fizički, na sve moguće načine- rekao je Vučić.
Vučić je kazao da malo ko želi da govori o njihovoj nevjerovatnoj borbi.
- A ta borba je čudesna, ti mladi ljudi u Ćacilendu ništa ne traže ni od koga, već žele dobiti pravo na učenje. Ništa više od toga. Nikoga ne ometaju ni u čemu, nikoga ne blokiraju, ne sprovode teror ni nad kim, jedino što traže je njihovo pravo da uče- dodaje.
On je poručio da će u istoriju ući kako su neki mladi ljudi imali hrabrosti suprotstaviti se gomili i smjeli reći: ''Da, možda nas je manje, možda nas napadate, ali mi imamo svoje uvjerenje.''
Dodao je i da je snaga uvjerenja uvijek veća i snažnija od snage čopora. Snaga uvjerenja, snaga ideje je ono što nas vodi naprijed.
- I stavio sam majicu s natpisom “I ja sam ćaci”, ne zato što mislim kako mogu da se poredim sa njima, već da im pružim podršku i kažem koliko im se divim. I njima i blokaderima i svima drugima srećan Dan studenata. Želim im da uče, rade i da Srbija bude uspješna- poručio je Vučić.

Vučić: I ja sam ćaci

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: nezaposlenost