Masline, kampovi i domaća hrana: Autentičnost kao najveći adut Crne Gore

Crna Gora ima potencijal da se na evropskom i svjetskom tržištu prepozna po autentičnim proizvodima, vrhunskoj hrani i jedinstvenom turističkom doživljaju, ali je za to neophodna bolja promocija, snažnija podrška države i povezivanje turizma sa poljoprivredom. To je ocijenjeno u večernjem dijelu Ljetnjeg programa Televizije E, u kojem su govorili predsjednik Fondacije „Budućnost crnogorskog turizma“ Mihael Bader, maslinar Ćazim Alković, proizvođač maslinovog ulja Oro Igor Perić i, putem Zoom platforme, predstavnik Asocijacije kampera Veselin Bajčeta.

Bader smatra da je jedan od najvećih problema crnogorskog turizma struktura gostiju koji dolaze u zemlju, budući da je turista iz zapadne Evrope i dalje veoma malo.

- Sad treba da pokažemo Njemcu zašto da vozi još 200 kilometara, zašto da čeka četiri sata na granici ako u Hrvatskoj ima slično more, sličan jezik i sličan turistički proizvod. To je naš posao, posebno kada govorimo o sjeveru Crne Gore. To se još ne promoviše i ne razvija kako treba i na tome moramo hitno da radimo. Mi ćemo, ako sve bude išlo po planu, biti članica Evropske unije do 2028. godine, ali nemamo goste iz Evrope- rekao je Bader.

Alković je istakao da je maslina simbol Bara i važan dio identiteta tog grada, ali da bez kvalitetne promocije taj potencijal neće biti dovoljno iskorišćen.

- Maslina je danas dobar izvor prihoda, ali predstavlja mnogo veći potencijal na kojem svi moramo zajedno da radimo. Nije dovoljno da se time bave samo maslinarske organizacije ili pojedinačni proizvođači. Imamo izuzetno uspješne maslinare, ali to na globalnom nivou nije dovoljno. Moramo da se ujedinimo i zajednički radimo, a prije svega potrebno je uključivanje države, lokalnih samouprava, turističkih organizacija i naučnih institucija. Postoji mnogo prostora za sinergiju i zajednički rad i vjerujem da imamo ozbiljne šanse za uspjeh- poručio je Alković.

Perić je kazao da se Crna Gora ne može takmičiti sa velikim proizvođačima maslinovog ulja po količini, već isključivo po kvalitetu. Smatra da je Hrvatska u odnosu na Crnu Goru velesila po prozivodnji maslina, ali da je čak i ona u evropskim i svjetskim okvirima mali proizvođač, sa oko 6 i po ili 7 miliona stabala, dok recimo jedna Španija ima preko 300 miliona stabala maslina.

- Ne možemo se po količinama takmičiti ni sa regionom, a kamoli sa ostatkom Evrope. Zato moramo stvoriti autentičan i vrhunski proizvod. Ključna strategija mora biti kvalitet bez kompromisa. Ako u tome uspijemo, imaćemo šansu da nas prepoznaju i van Crne Gore, posebno kroz povezivanje proizvodnje i turizma, odnosno oleoturizma- kazao je Perić.

 Dodaje da takav primjer predstavlja Istra, gdje je kvalitet maslinovog ulja uspješno povezan sa turističkom ponudom. 

- Gosti obilaze gazdinstva, prisustvuju degustacijama, upoznaju način proizvodnje i tako stiču potpuno novo iskustvo. Kod nas je primorje tradicionalno poznato po maslinama, ali posljednjih dvadesetak godina ni središnji dio Crne Gore ne zaostaje, već čak prednjači po broju novih zasada. To je zdrava konkurencija i dobar smjer. Kada već imamo sunce i odlične prirodne uslove, treba ih iskoristiti da proizvedemo vrhunski kvalitet- naglasio je Perić.

Bajčeta se u program uključio iz kampa „Ujčevina“ u Župi nikšićkoj, gdje boravi sa članovima Kamping kluba Slovenije. Kako je rekao, odlučili su da, umjesto priče, konkretnim primjerom pokažu kako izgleda autentična turistička ponuda Crne Gore.

Dodao je da su gosti iz Slovenije oduševljeni iskustvom koje su doživjeli obilazeći ruralna područja, upoznajući domaćinstva i uživajući u domaćoj hrani i gostoprimstvu.

- Trenutno smo domaćini velikom karavanu iz Slovenije, koji čini deset kampera. Zajedno obilazimo Crnu Goru po programu koji smo osmislili upravo za njih. Jedan dan borave na seoskom domaćinstvu, drugi u vinariji, treći u kampu, zatim idu na rafting. Cilj je da im ponudimo autentičnost koju nijesu mogli da dožive ni na drugim destinacijama, ali ni tokom ranijih posjeta Crnoj Gori. Većina njih je više puta bila ovdje, pa su upravo od nas tražili da im pokažemo nešto drugačije. Znaju da poznajemo domaćinstva, ljude i krajeve i zato su nam ukazali povjerenje- zaključio je Bajčeta.