Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, stručnjak iz oblasti turizma prof.dr Rade Ratković.
Radno vrijeme, kaže on, treba prilagoditi korisnicima, a prije svega turistima od kojih živi Crna Gora.
- Trebali bi da stimulišemo potrošače da što udobnije provedu odmor, i da su im dostupne ponude trgovine i ugostiteljstva u svako doba. Mi treba da imamo u vidu da imamo najviše turista u takozvanim vikend stanovima i kućama, i oni su usmjereni na markete, malo njih ide u restorane. Bolje da kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode i pune frižidere. Mislim da bi im trebalo ponovo tu mogućnost otvoriti. Nije na državi da naređuje marketima, da im ona određuje radno vrijeme, to bi trebalo sami da odrede, ali ne treba sprječavati da se radi nedjeljom - rekao je Ratković.
Situacija u Crnoj Gori je takva, podsjeća, da u predsezoni, ali i samoj sezoni ima puno praznika, pa se desi da &nbsp;po nekoliko dana marketi ne rade.
- Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - istakao je Ratković.
Za turiste u porodičnom smještaju, objašnjava on, druge destinacije organizuju te turste putem udruženja i ti objekti idu u organizovanu prodaju &nbsp;preko turoperatora.
- Mislim da bi to bilo zgodno, dobar pokazatelj dobre volje domaćina, ljubaznošću, i kod nas da uradi. Ja sad vidim da smo mi u Budvi dobili Mega molom &nbsp;dodatnu ponudu, koja je interesantna svim turistima, tamo ima vrlo kvalitetne ponude. Žalosno je da to bude svake nedjelje zatvoreno, ili imamo praznike tri ili četiri dana, kada je sve pod ključem - naglasio je Ratković.
Da bi se ispoštovala prava radnika, smatra on, treba primjenjivati Zakon o radu i poštovati radno vrijeme koje je propisano, te bi trebalo zaposlenima obezbijediti slobodan dan u toku nedjelje.
- Mnogima bi odgovarao drugi slobodan dan u toku nedjelje, jer imaju nešto da završe u administraciji, a ne bi morali da rade svaki dan. Tako da to treba ostaviti poslodavcima, sindikatu, i, &nbsp;normalno, afirmisati zakonitost i pravnu državu, a kako ćemo mi da afirmišemo zakonitost i pravnu državu kad na najvišim nivoima vlasti imamo otvoreno kršenje Ustava i zakona - zaključio je Ratković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ratković: Bolje da turisti kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode

Bivši premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović na društvenim mrežama objavio je uporedio je rezultate u turizmu 2023. godine za vrijeme njegove Vlade i 2024. godine za vrijeme Vlade Milojka Spajića. Abazović je rekao da će se 2023. pamtiti kao godina u kojoj je postavljen novi rekord kada su u pitanju prihodi i broj ostvarenih noćenja.&nbsp; - Statistički gledano, to je bila najbolja turistička godina otkako se analiziraju podaci. Vjerujem da smo svi očekivali da u 2024. srušimo taj rekord i postavimo novi, ali se to ipak nije desilo. Na slici vidite razliku u broju noćenja, koja je frapantna i jasno pokazuje da je u 2024. godini ostvareno skoro 800.000 noćenja manje u odnosu na 2023. godinu. Kada je riječ o prihodima, takođe je prisutna značajna razlika – uprkos tome što su cijene usluga bile znatno veće. Taj podatak će, međutim, biti prikazan zasebno u sedmicama pred nama - naveo je Abazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309110312_984812a49def22f8bbdc95033fb2fa028e503749257ebb0ee11d5216dd66fb9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309110312_984812a49def22f8bbdc95033fb2fa028e503749257ebb0ee11d5216dd66fb9d" data-rendition-name="original" width="1280" height="1120" loading="lazy" alt="dritan podaci"> </figure>  Umjesto da se traži način da se situacija poboljša, ljudi iz Vlade su, ističe Abazović, pokušali da manipulišu ovim podatkom, navodeći da su se 2023. godine u turiste ubrajali i građani Ruske Federacije, koje oni, navodno, smatraju izbjeglicama.&nbsp; - Zaista ne znam da li se radi o neznanju ili o manipulaciji na koju smo već navikli, ali zbog javnosti moram iznijeti nekoliko činjenica u vezi s ovom bizarnom tezom. Prvo, broj noćenja se utvrđuje na osnovu naplaćene boravišne takse u svim hotelima, motelima, odmaralištima, kampovima i privatnom smještaju. Nikoga od onih koji se bave turizmom i iznajmljuju smještajne kapacitete ne zanima posebno razlog dolaska gostiju. Neko dolazi zbog odmora, neko zbog provoda, neko zbog posla, a, neko da obiđe rodbinu... Svi ti ljudi koriste naše usluge, troše novac u restoranima, buticima, kafeterijama, obilaze nacionalne parkove, kupuju suvenire... - istakao je Abazović. S druge strane, kako kaže, u potencijalnim izbjegličkim kampovima (kojih u našoj zemlji nema) ne naplaćuje se boravišna taksa, već se samo vodi evidencija.&nbsp; - Samo mogu da zamislim situaciju u kojoj bi se u Turskoj ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima pojavio neki „ekspert“ i pokušao da im objasni kako Rusi, koji masovno dolaze kod njih posljednje tri godine, zapravo nisu turisti, već izbjeglice. Nadam se da oni koji zastupaju ovu tezu razumiju koliko su njihove tvrdnje besmislene. Po toj logici, ni građane Izraela ne bismo trebali računati kao turiste, jer je, nažalost, svi znamo što se u tom regionu trenutno dešava - dodao je Abazović. Žalosno je, ističe on, ko sve sebi dozvoljava da govori o turizmu, "pa se onda čudimo što nam je situacija ovakva kakva jeste". Ističe da u Crnoj Gori svaki građanin Rusije, koji nije na listi sankcija EU (a na njoj ih je oko 700), može potpuno nesmetano da dođe u našu zemlju – isto kao i ranije, što oni, dodaje, zapravo i rade. - Vlada, da je posvećena svom poslu, trebala bi da se zabrine zbog činjenice da je Crna Gora, nažalost, jedina zemlja u regionu koja je u 2024. godini imala manje turista nego godinu ranije. Zato je važno da se, umjesto opravdanja, osmisli strategija kako da se trenutna situacija preokrene u našu korist. Ako upropaste turizam kao što to rade s energetikom, nemojte se čuditi ako kroz nekoliko godina i mi postanemo „izbjeglice“ u sopstvenoj zemlji - kazao je Abazović. Ipak, kako je rekao, ostaje optimističan u vezi s budućnošću Crne Gore. - Program na kojem radimo, #Montenegro365, treba da bude dobra osnova za dugoročnu strategiju razvoja turizma u našoj zemlji. Do tada, tu smo da iznosimo argumente, vodimo konstruktivne dijaloge i poredimo rezultate – kako bismo svi bili bolji. Lijepo je kada se takmičimo u dobru! Može, Crna Gora - poručio je Abazović.

1250x600

Abazović: Umjesto da 800.000 noćenja manje zabrine Spajićevu Vladu, oni se bave manipulacijama

Na kotorskoj rivijeri trenutno odmara 936 gostiju, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije (TO). 
 
Za privatni smještaj odlučila su se 754 gosta, hotelski 167, a za boravak u hostelima 15 gostiju, prenosi Radio Kotor. 
 
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Rusije, Turske, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Bosne i Hercegovine (BiH). 
 
U hotelima je najviše turista iz Rusije, Australije, Nigerije i Turske. 
 
- U toku protekle sedmice, Kotor je obišlo 2,74 hiljade izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Njemačke, Francuske i Kine - naveli su iz Stručne službe TO Kotor.

Na kotorskoj rivijeri 936 gostiju

Nažalost, poslije 20 godina, crnogorski turizam bilježi pad. I to, rekao bih, nezanemarljiv pad, ocijenio je u izjavi za Media Biro predsjednik SO Budva Petar Odžić.&nbsp;
- Ono na što smo upozoravali proteklih pola godine, mislim da se sada upravo dešava, i krajnje je vrijeme da izvučemo pouke iz svega i okrenemo se boljoj promociji turizma, boljoj aviodostupnosti i, svakako, sezonama koje su na vrijeme pripremljene - istakao je Odžić.
Prema njegovim riječima, posljednje dvije sezone u Budvi nijesu bile apsolutno na vrijeme pripremljene.&nbsp;
- Reklo bi se da je politička kriza koja je zahvatila taj grad proizvela i krizu u samom turizmu. Znate i sami da nije bilo privremenih lokacija, tenderi za plaže nisu bili završeni, a čistoća nije bila na zadovoljavajućem nivou. Mislim da su to sve stvari koje u narednom mandatu moramo otkloniti i svi se posvetiti turizmu. Bojim se da Budva, nakon desetak godina, bilježi ogroman pad u ukupnom prometu kada je Crna Gora u pitanju - kazao je Odžić.
Budva je, dodaje, činila gotovo 60 odsto ukupnog prometa crnogorskog turizma, sada je na oko 38%, i to, prema njegovim riječima, jasno govori da Budva iz godine u godinu gubi na značaju kada je turizam u pitanju.&nbsp;
- Mislim da ponovo moramo biti konkurentni – prvo u odnosu na naše gradove, a zatim i na region, ukoliko želimo da turizam ostane glavna privredna grana Crne Gore - zaključio je Odžić.

Odžić: Crnogorski turizam bilježi nezanemarljiv pad

Crna Gora bilježi pad u turizmu nakon 20 godina, podaci su Centralne banke i Monstata.
Sagovornik Antene M suvlasnik Montenegro Starsa i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović navodi da je to bilo za očekivanje i podsjeća da je o tome govorio još 2023. godine, kada su imali uspješnu sezonu ali su, kako kaže, potrošili dio od 2024.
- Kako smo potrošili? Imali smo haos, jul i august mjesec, takav je bio sticaj okolnosti. Tako da smo postali destinacija gdje je preporuka bila da se u julu i avgustu ne ide u Crnu Goru jer je kolaps. To se desilo i 2024. godine. Drugi dio priče je da mi postajemo sve skuplja destinacija, odnosno cijene ne korespondiraju sa uslugom - ocjenjuje Radulović.
On ističe da je turizam doživljaj i emocija. Dodaje da turistu nakon velikih očekivanja, prirodnih ljepota koje Crna Gora nudi, dočeka loša putna infrastruktura, gužva i nečistoća.
- Sjetimo se Budve prošle godine. Sve to je uticalo na manji broj turista, ali se bojim da smo mi prošle godine potrošili i dio 2025. Po nekim najavama ne bi trebala da bude loša sezona, možda malo bolja od prethodne ali je pad evidentan. To će se dešavati iz godine u godinu sve dok osnove stvari ne promijenimo. Moramo da shvatimo da smo mi turistička destinacija i da mi ekonomski zavisimo od turizma - naglašava Radulović.
Kao još jedan razlog pada turizma Radulović navodi i lošu avio povezanost Crne Gore sa drugim zemljama. Ističe da su ugostitelji primorani da povećaju cijene usluga jer je, kako navodi, država skupa.
- &nbsp;Svi smo krivi a najviše vlast koja vodi ovu državu. Oni moraju da stvaraju uslove da mi možemo da budemo konkurentni, da privlačimo strane investicije. Oni su ostali bez stranih investicije. U Crnoj Gori se radi vrlo malo hotela a ogroman je prostor i ogromna je potreba za njima. Složena je materija, složeno je reći koji je kriv, neko manje neko više, ali svi smo krivi - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-pad-prihoda-od-turizma-u-2024-crveni-alarm-za-nasu-ekonomiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Svi smo krivi zbog pada turizma, a najviše vlast

Pad prihoda od turizma u 2024. godini je crveni alarm za našu ekonomiju - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On je, kako je naveo u objavi na društvenoj mreži Iks, o ovome već govorio u novembru prošle godine kada su imali podatke za prva tri kvartala.&nbsp;
- Ovo je prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom. Turistički sektor u 2025. godinu ulazi sa dodatnim opterećenjem u vidu povećanja PDV-a sa sedam &nbsp;na 15 odsto, što može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost - ocijenio je Milatović.
Imajući u vidu značaj sektora turizma za cjelokupnu ekonomsku aktivnost u zemlji, kako dodaje, poziva Vladu da predstavi javnosti plan mjera koje preduzima sa ciljem oporavka ovog sektora.&nbsp;
- Ovo je sada jedno od najvažnijih pitanja za stabilnost naše ekonomije i javnih finansija - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1895465579701485726%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Pad prihoda od turizma u 2024. crveni alarm za našu ekonomiju

Crna Gora je u 2024. godini, prema zvaničnim statističkim podacima, zabilježila 2,6 miliona dolazaka turista i 15,59 miliona noćenja. Ipak, dok su primorski i planinski centri puni posjetilaca, Podgorica ostaje u sjenci sa svega 2,6 odsto udjela u noćenjima - kazali su iz Pokreta Naprijed.
Upitali su kako je moguće da glavni grad, srce Crne Gore, ostane samo tranzitna stanica, a da zapravo Podgorica ima sve što je potrebno da bude turistički hit.
- Savršenu lokaciju, bogatu istoriju, nevjerovatnu prirodu, vrhunsku gastronomiju i autentičan duh. Pa zašto onda turisti ne ostaju? Zato što još uvijek nije kreirana ponuda koja će ih zadržati i pokazati im zašto je ovaj grad poseban - ocijenili su iz Pokreta Naprijed.
U ovom pokretu navode i prijedloge kako bi Podgorica postala nezaobilazna destinacija.
To je otvaranje turističkog info-centra, odnosno mjesta gdje će posjetioci brzo i lako dobiti sve potrebne informacije o znamenitostima, turama i događajima.
Predlažu i otvaranje suvenirnica i prodavnica lokalnih proizvoda zato što turisti vole da ponesu autentičan suvenir i probaju tradicionalne ukuse Crne Gore.
Pokret Naprijed predlaže i otvaranje gastro kutka Podgorice, u kom bi se promovisala lokalna kuhinja kroz posebne manifestacije i restorane koji će nuditi jedinstveno iskustvo.
Pozivaju i na označavanje istorijskih lokaliteta modernim elektronskim tablama koje bi omogućile interaktivno upoznavanje sa bogatom prošlošću grada.
- Ovo su konkretni, ostvarivi koraci koji mogu donijeti novu energiju Podgorici, poboljšati ekonomiju i stvoriti nova radna mjesta. Glavni grad zaslužuje više, a turisti zaslužuju priliku da ga upoznaju onakvim kakav zaista jeste – dinamičan i gostoljubiv. Vrijeme je da Podgoricu postavimo na mapu najboljih turističkih destinacija Evrope. Naši sugrađani to zaslužuju - zaključili su u Pokretu Naprijed.

Pokret Naprijed: Podgorica zaslužuje da bude na mapi najboljih turističkih destinacija Evrope

Novi najavljeni tender, za neke opštine već je i raspisan, o zakupu kupališta i privremenih objekata u zoni Morskog dobra, a Ulcinjani tvrde da su najviše pogođeni, te svi zajedno tvrde da je tender štetan i nelegitiman i da može samo štetiti turizmu &nbsp;i turističkoj sezoni. O ovom ozbiljnom problemu govorila je je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;Dijana Pelinković iz Udruženja ,,Ada Bojana”.
U Ulcinju je već organizovan jedan protest zbog odluka Vlade Crne Gore.
Turizam iz godine u godinu izumire, kaže Pelinković, te će ovakav tender najviše da pogodi crnogorski turizam, a Ulcinj živi od turizma i to je jedina privredna grana u tom gradu.
- Imamo podršku naših građana, podržava nas je ne &nbsp;samo naša Opština, nego i sve primorske opštine. Postoji plan B daljih koraka, ali ja se iskreno nadam da do toga neće doći, da će se urazumiti i shvatiti da je ovo jedan vrlo netransparentan i štetan tender za Ulcinj. Prvenstveno zbog cijena. Ulcinj je turistički grad, i ja sam sigurna da može da bude metropola crnogorskog turizma, ali nama turizam izumire iz godine u godinu, smatram da je ovo najveći udarac na turizam- rekla je Pelinković.
&nbsp;Crna Gora definitivno postaje tranzitna zona, smatra Pelinković, ali nije ni to loše ako se ne bi bavili turizmom.
- Ulcinj je najsiromašnija primorska opština i ovo je najveći udarac na opštinu Ulcinj. U Ulcinju nemamo te visoko platežne turiste, eminentni turizam, u stvari nemamo ni uslova za taj eminentni turizam. Ulcinj je grad prema kome su se maćehinski odnosili, ovdje se ništa ne ulaže. Pratila sam skoro koliko se iz budžeta izdvaja za Ulcinj, i u prošloj godini, a tek koliko u ovoj godini. Ja ne shvatam šta se žele sa time postići, da li je cilj uništavanje turizma - istakla je Pelinković.
Ovakva odluka o tenderu je nepromišljena i netransparentna, smatra Pelinković, jer kad se donose takve odluke trebaju biti prisutni i predstavnici opštinskih vlasti.
- Svako u svojoj opštini najbolje zna šta treba i kako treba. Naravno da sam sigurna da će ovo da utiče na turizam, a ne samo na privrednike. Ne shvatam zašto tolika stopa rasta cijena. Mi želimo da se otvori dijalog, da cijene budu ekvivalentne ulcinjskom području. Zašto je najviše pogođen Ulcinj, pa najveća površina morskog dobra je u Ulcinju, 57 posto- naglasila je Pelinković.
Porezi su već visoki, poručuje Pelinković i podsjeća na tvrdnju nadležnih kako se nijesu podizale cijene od &nbsp;2019.godine.
- Ja ću samo da vam navedem jedan primjer, između ostalih primjera, jedne plaže za koju sam se ja interesovala, plaža koja ima istu kvadraturu kao i 2019. godine, da nije metar proširena, niti je objekat proširen, u 2019. godini je plaćano 10.900 eura za &nbsp;porez, ovogodišni porez ispada 46.000 eura- zaključila je Pelinković.
&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkFBswoL_uHk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pelinković: U Crnoj Gori izumire turizam, ona postaje tranzitna zona

Nekada su razlike između Crne Gore i Albanije u turizmu bile neuporedive i u potpunosti išle u našu korist. Početkom i krajem devedesetih godina, Crna Gora je bila jedna od najatraktivnijih destinacija na Mediteranu, privlačeći goste iz luksuznih tržišta, dok je Albanija tek izlazila iz decenija izolacije, sa infrastrukturom daleko ispod standarda potrebnih za razvoj ozbiljnog turizma. Tada je Crna Gora imala više od 20.000 mjesta u hotelima, kvalitetne smještajne objekte i solidnu avio-povezanost, dok je Albanija imala tek dva hotela sa sobama koje nijesu imale sopstvena kupatila, a avionske linije bile su ograničene na svega dvije ili tri dnevno.
<h3>Sad i prije</h3>
Međutim, danas je situacija potpuno drugačija. Dok je Albanija doživjela nevjerovatan napredak u turizmu, ulažući milijarde u infrastrukturu, modernizaciju hotela i unapređenje avio-saobraćaja, Crna Gora se suočava s ozbiljnim izazovima koji je sve više sputavaju u borbi za turiste. Samo Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, sada broji više od 200 hotela, a glavni aerodrom u Tirani postao je jedan od najprometnijih u regionu, povezan sa cijelim svijetom.
Kako ističe za Pobjedu dugogodišnji turistički radnik Branko Diki Kažanegra, Crna Gora danas nije ni približno konkurentna kao nekada i problemi poput loše dostupnosti, nedovoljno razvijene infrastrukture i neefikasnog planiranja doveli su do toga da nekadašnje prednosti više ne postoje. Dok Albanija postaje prepoznata kao nova rastuća turistička sila na Mediteranu, Crna Gora se suočava s opasnošću od stagnacije i gubitka pozicije koju je nekada čvrsto držala.
- Turizam u Crnoj Gori prošao je kroz značajne promjene tokom posljednjih decenija. Početkom i krajem devedesetih godina, Crna Gora je bila jedna od najatraktivnijih destinacija na Mediteranu, privlačeći turiste iz luksuznih tržišta, uključujući goste iz arapskih zemalja i drugih prestižnih destinacija. U to vrijeme, naša hotelska infrastruktura bila je razvijena, a avio-povezanost omogućavala je kontinuirani priliv stranih gostiju- kazao je Kažanegra.
Zanimljiv kontrast u tom periodu je, kako navodi, da je Albanija imala tek dva hotela sa sobama koje su imale sopstvena kupatila, dok je većina smještaja bila znatno skromnija.
- Pored toga, avionske linije su bile ograničene na svega dvije ili tri dnevno. Danas je situacija drugačija – regionalna konkurencija je postala znatno jača, tržište zahtjevnije, a očekivanja gostiju sve veća. Crna Gora i dalje posjeduje ogroman turistički potencijal, ali ključni izazov ostaje podizanje kvaliteta usluga i infrastrukture na nivo koji bi je ponovo svrstao među najpoželjnije destinacije na Mediteranu- objašnjava Kaženegra.
On podsjeća da je početkom devedesetih godina putovao u Albaniju i tada dobio neobičan savjet od tadašnjeg našeg konzula u Tirani.
- Rekao mi je da, kada dolazim, obavezno ponesem vodu i bateriju. U prvi mah nijesam shvatio zašto, ali mi je ubrzo postalo jasno. Kada sam stigao u hotel, oko deset sati uveče nestala je struja, a s njom i voda. To je u to vrijeme bilo normalno za Albaniju. S druge strane, Crna Gora je u tom periodu bila na vrhuncu svog turističkog razvoja. Imala je više od 20.000 mjesta u hotelima, a koji su bili kvalitetni i dobro opremljeni. Nakon zemljotresa 1979. godine, praktično je obnovljena čitava hotelska infrastruktura, što je rezultiralo time da je Crna Gora imala bolje i modernije smještajne kapacitete nego cijela jugoslovenska obala – od Poreča do juga Jadrana- kaže Kaženegra dodajući da su danas stvari neuporedive.
- Nekada su poređenja bila u korist Crne Gore, ali sada, nažalost, situacija ide u korist Albanije. Njihova turistička ponuda se drastično unaprijedila, dok se Crna Gora suočava s izazovima koji usporavaju njen razvoj. Potrebna su ozbiljna ulaganja i strateški pristup kako bismo povratili nekadašnji status jedne od vodećih destinacija na Mediteranu- ističe Kažanegra.
Navodi da je Albanija doživjela ogroman turistički razvoj u posljednjih nekoliko godina.
- Samo Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, danas ima više od 200 hotela. Aerodrom ‘Majka Tereza’ u Tirani, jedini međunarodni aerodrom u Albaniji donedavno, radi neprekidno 24 sata i jedan je od najprometnijih aerodroma u regionu. On je postao ključna saobraćajna tačka za međunarodne letove, sa sve većim brojem putnika i destinacija. Samo sa Italijom Albanija ima direktne avio-linije prema čak sedam gradova, a za svaki od njih postoje najmanje dva leta dnevno. I to su samo letovi ka Italiji – ne računajući druge evropske i svjetske destinacije- navodi Kaženegra.
Ovaj impresivan napredak u avio-saobraćaju i turističkoj infrastrukturi pokazuje, kako naglašava naš sagovornik, koliko je Albanija napredovala i koliko ozbiljno ulaže u turizam, dok se Crna Gora suočava s izazovima u održavanju konkurentnosti na mediteranskom tržištu.
<h3>Dostupnost</h3>
- Moj unuk je prije nekog vremena otišao na školovanje u Ameriku i, sasvim prirodno, putovao je iz Tirane. Drugi unuk mi takođe dolazi iz inostranstva – ponovo preko Tirane. To dovoljno govori o trenutnoj situaciji. Danas, Crna Gora, uprkos svom turističkom potencijalu, spada među najlošije dostupne destinacije na Mediteranu, bilo da je riječ o kopnenom, vazdušnom ili pomorskom saobraćaju- naglašava Kaženegra dodajući da je osnovni preduslov za razvoj turizma oduvijek bila dostupnost i da je turizam zapravo i nastao kada su ljudi počeli da putuju.
- Svaka uspješna destinacija mora imati dobro razvijenu transportnu infrastrukturu. Nažalost, Crna Gora trenutno ne ispunjava taj ključni uslov. Pored problema s avio-povezanošću, sada se suočavamo i sa izazovima u željezničkom saobraćaju. I dok druge zemlje ulažu u modernizaciju puteva, aerodroma i luka, mi ostajemo među najmanje dostupnim destinacijama na Mediteranu, što ozbiljno utiče na konkurentnost našeg turizma- ističe Kaženegra.
Njegova poruka vlastima bi bila da se hitno uključe u rješavanje nagomilanih problema u turizmu.
- Međutim, postavlja se pitanje kome tu poruku uopšte uputiti, jer izgleda da ove probleme niko ne smatra prioritetnim. Rezultati govore sami za sebe – priče ima na pretek, ali od priče se ne živi. Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora će se suočiti s postepenim, ali nezaustavljivim odumiranjem turizma. Trenutno je taj proces još uvijek blag, ali bez hitne intervencije može doći do drastičnog pada. Najveća opasnost leži u tome što bi turizam mogao potpuno preći u nelegalne tokove, a zapravo je već duboko u njima- smatra Kaženegra.
Po njegovim riječima, za održiv i uspješan turizam moraju se znati osnovni parametri: koliko imamo smještajnih kapaciteta i koliko turista zapravo dolazi.
- Bez tih podataka, nemoguće je pratiti trendove, planirati razvoj i osigurati kvalitet usluga. Ako ne riješimo ove probleme, ne samo da ćemo izgubiti konkurentnost, već ćemo postati destinacija koja više ne može privući ozbiljne investicije ni turiste koji donose dugoročnu vrijednost ekonomiji. Mi ne samo da ne znamo tačne smještajne kapacitete, već ih ne znamo ni izbrojati. To je suštinski problem našeg turizma. Bez preciznih podataka o tome koliko gostiju dolazi, koliko ih ostaje, gdje borave i kakva je stvarna popunjenost, nemoguće je planirati bilo kakav ozbiljan razvoj- tvrdi Kaženegra.
On podsjeća da su prije nekoliko godina u Privrednoj komori razgovarali s tadašnjim rukovodiocima i da je tada jasno rekao da u ovakvoj situaciji turistički radnici mogu jedino – da proklinju vlast.
- To nam je, nažalost, jedino preostalo, jer svaki apel i svaki pokušaj da se ukaže na probleme ostao je bez odgovora. Danas, nakon svih ovih godina, čini se da ni nova vlast ne pokazuje ozbiljnu inicijativu da promijeni stvari. Zato turistički radnici, oni koji su godinama ulagali trud, rad i znanje u ovu granu privrede, ostaju prepušteni sami sebi, boreći se sa sistemom koji ne funkcioniše i ne prepoznaje turizam kao prioritet. Ako se ovakav odnos prema turizmu nastavi, nećemo morati da brinemo o njegovom razvoju – jer ga uskoro više neće ni biti- poručuje na kraju Kaženegra.

Albanija postaje hit destinacija, Crna Gora nagomilava probleme

Prvi konkretni koraci na unapređenju saradnje između Crne Gore i Bahreina evidentirani su samo dva mjeseca po zvaničnoj posjeti predsjednika Vlade Milojka Spajića Manami, poruka je današnjeg susreta predsjednika Vlade sa delegacijim Bahreina na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.&nbsp; Tokom susreta premijera Milojka Spajića i delegacije Bahreina predvođene ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom bin Kalifom i predsjednikom Fonda rada (Tamkeen) Isa bin Salmanom bin Hamadom Al Kalifom, poručeno je da građanima Bahreina neće biti potrebne vize za dolazak u Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Spajić u Davosu"> <figcaption>Spajić u Davosu(Photo: Spajić u Davosu)Vlada Crne Gore</figcaption> </figure>  To bi, kako su ocijenili, trebalo da ima pozitivne implikacije po crnogorsku ekonomiju imajući u vidu da postoji značajno interesovanje za posjetu i inevstiranje u Crnu Goru. U tom kontekstu već se intenzivno radi na spajanju dvije zemlje avio linijom.&nbsp; Tokom posjete premijera Spajića Bahreinu u novembru prošle godine, što je ujedno i bila prva posjeta na najvišem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Fondom rada (Tamkeen), na temelju koje će se u prvoj polovini 2025. započeti i aktivnosti na diverzifikaciji tržišta rada i &nbsp;dokvalifikaciji radne snage u Crnoj Gori. - Prekvalifikacije i obuke urađene od strane Tamkeen fonda, potpuno su promijenile naše tržište rada. Čak 95 odsto Bahreinaca, koji sada rade u privatnom sektoru, prošli su &nbsp;Tamkeen obuke što najbolje pokazuje koliki su benefiti za domaću privredu. Rado ćemo sa Crnom Gorom podijeliti iskustva i znanje u ovoj oblasti. Vaša posjeta Manami bila je kjučni korak za jačanje saradnje naše dvije zemlje - podcrtao je Isa bin Salman. Tokom susreta bilo je riječi i o prilikama za dolazak bahreinskih investitora u Crnu Goru, što bi, kako su ocijenili, moglo da generiše i jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje. - Brojne naše kompanije ozbiljno razmatraju da investiraju i šire poslovanje. Posebno smo oprezni u izboru zemalja, ali Crnu Goru smatramo pouzdanim partnerom. Ukidanje viza nesporno će se pozitivno odraziti u tom smislu - kazao je ministar Salman bin Kalifa. Na sastanku je ocijenjeno da će najavljena posjeta krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina, šeik Salman Bin Hamad Al Kalife, Crnoj Gori dati snažan imuls realizciji zajedničkih ciljeva i jačanju ukupne saradnje dvije zemlje.

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na kaznu zatvora u tranjanju od tri godine i osam mjeseci zbog zloupotrebe službenog polažaja i nedozvoljenih držanja oružja.&nbsp;
Presudu u ovom predmetu donio je sudija podgoričkog Višeg suda Igor Đuričković.
Protiv Stojanovića Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu zbog sumnje 31. marta 2018. godine, u Podgorici, naredio policiji da propusti kamion njegovog prijatelja, u kojem je bilo 125 paketa cigareta bez neophodne dokumentacije, a koje su trebalo da budu oduzete.
<h2>STOJANOVIĆ NA SUĐENJU PRIZNAO KRIVICU&nbsp;</h2>
Tokom iznošenja odbrane na jednom od ročišta Stojanović je priznao krivicu.&nbsp;
- Kritičnog dana, 31. marta 2018, pozvao me je prijatelj i rekao mi da mu je zaustavljen kamion sa 125 paketa cigareta. Tražio mi je da mu pomognem jer, kako mi je kazao, u pitanju su bili čast i obraz njegove porodice. Potom me je pozvao i Jovica Rečević i upoznao me je sa slučajem. Osjetio sam ljudsku potrebu da pomognem prijatelju. Nijesam razmišljao o posljedicama - rekao je tada Stojanović.
On je na tom ročištu naveo i da je tih dana bezbjednostna situacija u Crnoj Gori bila urušena zbog učestalih obračuna mafijaških klanova.&nbsp;
- Želim da ukažem na okolnosti koje su na mene uticale tih dana. Dva dana ranije je ubijen Dražen Čađenović u Podgorici. Imali smo operativne informacije da se priprema njegova likvidacija. Tajna pratnja ga je pratila, ali u jednom trenutku ga je izgubila. U tom momentu je i ubijen. Eksploziju u garaži Vektre, u kojoj je stradao, osjetio sam i u Siti kvartu gdje živim. Osjećao sam pritisak zbog loše bezbjednosne situacije u glavnom gradu i državi.Noćima nijesam spavao. Nijesam sagledavao posljedice kada sam pozvao svog pomoćnika Enisa Bakovića i naredio da se kamion sa cigaretama pusti - naveo je tada Stojanović.
Na tom ročištu odbacio je optužbe da je protivzakonito držao pištolj.
Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović uhapšen je 18. novembra 2023. godine, a nakon skoro mjesec i po pušten iz pritvora na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
Stojanović, koji se danas nije pojavio na izricanju presude, osuđen je na 3 godine i šest mjeseci za krivično djelo zloupotreba službenog položaja i tri mjeseca za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Jedinstvenom kaznom osuđen je na ukupno tri godine i osam mjeseci zatvora.
Sudija Đuričković je, između ostalog, naveo da je sud do utvrđivanja činjeničnog stanja došao na osnovu materijalnih i personalnih dokaza i iskaza svjedoka, ali i priznanja okrivljenog Stojanovića.&nbsp;
Stav suda je i to da je Stojanović priznao osnovni oblik krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, ali ne i teži oblik ovog krivičnog djela za koje je maksimalna zaprijećena kazna do 12 godina te da je Stojanović postupao s umišljajem.
U odnosu na krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, sud je stava da je Stojanović držao pištolj bez potrebne dokumentacije.

Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Vlada Crne Gore je na danas održanoj telefonskoj sjednici donijela odluku o dopuni Zaključka Vlade Crne Gore, po kojem će ugovori koji budu potpisani na osnovu Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a odnose se na raspolaganje državnom imovinom, biti proslijeđeni Skupštini Crne Gore na potvrđivanje, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
 
Naime, Vlada je donijela odluku o dopuni Zaključka Vlade, broj: 11-011/25-1038/2, od 24. marta 2025. godine koji se odnosi na Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretinina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata s Predlogom sporazuma.
- Na današnjoj sjednici Vlada je zadužila Generalni sekretarijat Vlade da ugovore koji budu potpisani na osnovu predmetnog Sporazuma, a koji se odnose na raspolaganje državnom imovinom, proslijedi na potvrđivanje Skupštini Crne Gore- navodi se u saopštenju Vlade.
Podsjećaju, Vlada je 24. marta donijela zaključak kojim je utvrdila Osnovu za vođenje pregovora i zaključenje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretinina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i privatila Sporazum o saradnji koji će u okviru posjete Abu Dabiju potpisati &nbsp;Milojko Spajić, predsjednik Vlade Crne Gore.

Vlada: Ugovore iz Sporazuma sa UAE, koji se odnose na državnu imovinu, potvrđivaće Skupština

Podgorička policija je uhapsila M.B. koji je 16. januara ove godine, telefonskim putem preko Dežurne službe, policiji saopštio namjere i prijetnje upućene po život osobe koju eventualno može zateći toga dana kod sebe u kući a koja nijesu članovi njegove uže porodice.
Preventivne mjere i radnje su, kako navode, preduzete u cilju sprečavanja izvršenja krivičnih djela i nasilja sa najtežim posljedicama.&nbsp;
Nakon toga, u cilju preveniranja mogućih posljedica, M.P. je odmah lociran i doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.
Po prikupljenom obavještenju od ovog M.B, isti je po nalogu tužioca sproveden na pregled u Kliničkom centru Crne Gore nakon čega mu je od strane doktora specijaliste određeno liječenje.
- Preduzimajući dalje aktivnosti iz svoje nadležnosti, policijski službenici su shodno naredbi suda izvršili pretres kuće i vozila koje koristi M.P. prilikom kojeg su pronađena dva komada municije nepoznatog kalibra, dok je u putničkom motornom vozilu pronađen pištolj marke Crvena zastava sa okvirom u kojem se nalazilo osam komada pripadajuće municije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, dodaju, u vozilu je pronađen još jedan komad municije i vaga za precizno mjerenje kao i pvc zamotuljak sa praškastom materijom bijele boje nalik na opojnu drogu kokain.
Nakon sprovedenih mjera i radnji, postupajući tužilac je naložio da se M.P. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
- M.P. je uhapšen juče odmah nakon otpusta sa liječenja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšen Podgoričanin, oduzet pištolj u ilegalnom vlasništvu i opojna droga

Pogledajte fotografiju dijela optužnice. I pročitajte. Ako jeste to uradili - buni li se nešto u vama? &nbsp; 28.03. &nbsp; 02:20h &nbsp; &nbsp; Kao što vidite po satnici, jutro nije daleko. Brže bih to svitanje dočekao snom, ali meni je cijelog života svitanje sporo. Na kraju bi uvijek došlo - svanulo bi. &nbsp; &nbsp; Hoću da kažem - meni uvijek svane. Mojoj ideji - kako da zarudi brzo. Jer, um i glava postoje da bi se koristili. Ako se to uporno i ciljno ne primjenjuje oni se okrenu prema sebi samima. &nbsp; &nbsp; Dakle, dotaklo me kao čovjeka, baš me dotaklo ono potvrđivanje optužnice protiv Zorana Lazovića. Posebno ta očitost neprava, nehumanosti, bezosjećajnosti, to zažmurivanje nad pravnim konstatacijama koja ozbiljnom pravniku, a ne meni, do te mjere uzburka bunt prema nepravdi, da ja taj osjećaj, evo, iskaljujem na vama, turajući vam pred nos i oči uporno jedno te isto. &nbsp; &nbsp; Bez ambicija da moji pokušaji natjeraju vašu prezasićenost ovim, da ona opet popusti i pročita sve ovo do kraja. &nbsp; &nbsp; Granica koju mogu da podnesem kao "onako" vaspitana osoba i sa pristojnom zahilom slobode i smisla za istinom, pređena je miljama. &nbsp; &nbsp; Rezon da svako želi da je neko i da niko ne želi da raste, može neke ljude da košta slobode, difamacije, linča, pljuvanja. Zato svakog dana imam povoda da rasvijetlim svoje iskustvo i da pročistim duh. &nbsp; &nbsp; Jednako tako želim da mislim nešto drugo, kako ne bih postao dosadan, ali mi ne ide. &nbsp; &nbsp; Doživio sam silu države lično. &nbsp; Brutalno. &nbsp; I preživio. &nbsp; Ja znam kako. &nbsp; &nbsp; Zadatak mi je da preživi jedan čovjek koji na bruku cjelokupnog pravosuđa okupiranog nekim ljudima sa strane, čami sam u ćeliji. &nbsp; I ja ću ga ispuniti. &nbsp; &nbsp; Suđenje je zakazano u predmetu Lazović za 9. maj u Višem sudu. &nbsp; I treba da bude TV prenos na javnom servisu. &nbsp; Ili bilo kom drugom mediju. &nbsp; &nbsp; Ne zarad "krvožednih" i njihovih pristaša. &nbsp; Tu lijeka nema. &nbsp; Nego zarad struke. &nbsp; Da se svi u sudnici (na aktere postupka mislim) javno čuju. &nbsp; Da čuje struka. &nbsp; &nbsp; Ima Crna Gora pravničkog znanja. &nbsp; &nbsp; I da, recimo, za početak čuju fakat iz optužnice kako zloupotreba službenog položaja može da ima za posledicu to što je učinilac tog krivičnog djela ručao sa nekima. &nbsp; &nbsp; To je posljedica proizvedena u realnom životu. &nbsp; I sa njom se poentira. &nbsp; &nbsp; I to je fakat koji treba, kako reče vijeće, utvrditi u kontradiktornom postupku. &nbsp; &nbsp; A ja rekao na ročištu za potvrđivanje optužnice - evo uzmite da se ručak desio. Iako nije. &nbsp; Ne vjerujete? &nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328110332_6675b4aa899f4fa050966943efe70baa5a59cae2d624377177d3697c3ef0ff07.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328110332_6675b4aa899f4fa050966943efe70baa5a59cae2d624377177d3697c3ef0ff07" data-rendition-name="original" width="1193" height="322" loading="lazy" alt="Piperović tekst"> </figure>  &nbsp; Pogledajte fotografiju dijela optužnice iznad. &nbsp; I pročitajte. &nbsp; &nbsp; Ako jeste to uradili - buni li se nešto u vama? &nbsp; Makar zbog fakta da je čovjek u zatvoru već godinu dana. &nbsp; &nbsp; Da ne pobjegne od ovoga. &nbsp; I da se neki ne naljute. &nbsp; &nbsp; P.S. 1: Ako vam je fotografija nečitka, da vam prepišem: &nbsp; "...a što su Belivuk i Miljković iskoristili, jer su u periodu od 17. do 29.01.2021. boravili u Crnoj Gori kod Radoja Zvicera, ali i ostvarili neposredan susret i ručak za okrivljenim Lazovićem dana 27.01.2021. godine u popodnevnim časovima u mjestu Grahovu, opština Nikšić". &nbsp; Eto to je posljedica zloupotrebe službenog položaja. &nbsp; &nbsp; P.S. 2: A? &nbsp; &nbsp; P.S 3: Svaka velika moć opasna je za početnike - Epiktet, filozof i stoik. &nbsp; &nbsp; P.S. 4: Tek za okolinu. &nbsp; &nbsp; P.S. 5: I ovo da raspravimo u kontradiktornom postupku? &nbsp; &nbsp; P.S. 6: Kad već vele - ajtemote.

Sila države

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: turizam