Evropski turizam u ovoj godini očekuje nastavak rasta dolazaka turista i njihove potrošnje, najviše od međunarodnih gostiju i većinom s dalekih tržišta poput Kine i Indije, pokazao je novi izvještaj Evropske putničke komisije (ETC).
ETC procjenjuje da će međunarodni dolasci u Evropu u ovoj godini porasti oko šest odsto u odnosu na 2025, očekujući da će u tome daleka tržišta imati jaču ulogu, odnosno da će dolasci turista s takvih tržišta porasti devet odsto, uz poboljšanu avio-povezanost i manja ograničenja u obradi viza.
Među dalekim tržištima, značajan rast dolazaka turista od 28 odsto u odnosu na 2025. predviđaju iz Kine i Indije, iz kojih su turisti u mnogim evropskim odredištima u prošloj godini i dalje bili ispod predpandemijskih rezultata, prenosi Hina.
Ukupno se s azijsko-pacifičkih tržišta očekuje "jačanje" dugih putovanja u inostranstvo, dok se s obzirom na nastavak neizvjesnosti oko američke trgovine i vanjske politike iz SAD-a, očekuje umjereniji rast dolazaka turista, oko četiri odsto u odnosu na prošlu godinu.
Turistička potražnja za Evropom i s drugih tržišta ostaje stabilna, i to uprkos, kako se navodi u izvještaju ETC-a, stalnim pritiscima na troškove, što znači da bi se i u ovoj godini mogao nastaviti trend iz prošle da rast potrošnje nadmašuje rast dolazaka turista.
Iz ETC-a ističu i rast zanimanja za putovanja u Evropu u predsezoni, kao i trend da se destinacije u Evropi sve više fokusiraju na ponude "vrijednost za novac", uravnotežene tokove turističke posjećenosti i održive rezultate.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropa u ovoj godini očekuje rast dolazaka turista

Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena predstavljaće kraj turizma, kazao je u Drugačijoj radio vezi na <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-u-drv-sedmocasovno-radno-vrijeme-bi-dokrajcilo-crnogorski-turizam">Anteni M </a>predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars Žarko Radulović.&nbsp;
- Jer mi moramo da radimo 24 sata i za nas to znači 20 odsto više radnika, a nemamo ih ni ovako, i 20 odsto više troškova rada. To bi bilo ono pero na magarca kada on pada i kada ne može više da izdrži pod teretom. Ako imaju malo svijesti, a nadam se da imaju, neka stave sve na papir, ali neka pogledaju malo i život. Nijesmo mi Francuska, u kojoj je ozakonjeno sedmočasovno radno vrijeme, ali naša i francuska privreda su potpuno neuporedive. A većina država u Evropi ima osmočasovno radno vrijeme - ističe Radulović.
Sumirajući godinu za nama, Radulović kaže da 2025. treba zaboraviti, jer ni u kom smislu nije bila rekordna kao što to govori statistika.&nbsp;
- 2025. godina je bila jedna od težih godina, kada smo mi u pitanju. Ja se pitam, ako je moja kompanija bila prva ili druga po prometu u Crnoj Gori, kako su prošli ovi koji su 10, 20. ili 30. na listi. Mogli su da prođu jedino ako su ušli u sivu zonu. I ušli su, ne zato što su to željeli, već da spasu goli biznis - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Govoreći o aktuelnoj zimskoj turističkoj sezoni, Radulović smatra da privrednici sa sjevera trenutno mogu biti zadovoljni, ali naglašava da to na duge staze nije poslovni ambijent u kojem bi oni mogli da ostvare najbolje rezultate.&nbsp;
- Kolašin ima velike probleme sa vodom, sa kanalizacijom, nekoliko velelepnih hotela čeka da bude otvoreno. Čeka se da se završi ta infrastruktura, za koju su koliko znam obezbijeđene finansije, nešto iz kredita, nešto iz fondova. Ali evo godinama se ništa ne dešava i godinama ne mrdaju ni centimetar. Kolašin je praktično pored aerodroma Golubovci i on bi mogao da postane unikatno skijalište i ja navijam za taj projekat, koji treba da poveže četiri grada, Kolašin, Mojkovac, Berane i Andrijevicu i cijelu Bjelasicu da pokrije sa ski stazama dugim nekih 250 kilometara. To bi bio unikatan ski centar, koji bi radio i tokom ljeta i zime - ističe Radulović.&nbsp;
Govoreći o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, sagovornik Antene M kaže da je dobro što će biti nešto bolja avio povezanost, te da očekuje da će i sezona duže trajati.&nbsp;
- Jer ova 2025. rekordna, istorijska godina je bila istorijska po tome što nikad nije kraće trajao špic sezone, od 8. do 23. avgusta. Zato i kažem, 2025. ne ponovila se. Ova godina će biti malo duža, predsezona bi trebalo da krene ranije, jer već u martu i aprilu imamo letove sa određenih značajnih destinacija, koji su prošle godine krećali krajem maja pa do polovine juna - kaže Radulović.&nbsp;
Radulović smatra da će i Zakon o strancima, te uvođenje viznog režima negativno uticati i na turizam u Crnoj Gori, a posljedice ćemo, dodaje, osjetiti u narednom periodu.&nbsp;
Donosioci odluka u sektoru turizma malo poznaju ovu oblast, ističe naš sagovornik. Naglašava da bi ministar turizma mogao da bude samo čovjek koji je radio u turizmu.&nbsp;
- Jer ne može neko, ko je juče došao po političkom ključu na to mjesto i da uči nas, koji ostarasmo u ovom poslu i o jadu se zabavismo da nešto naučimo, kako da radimo. Ne može, ali ja im ne zamjeram. Ja im se divim kako su hrabri da se prihvate toga - kaže Radulović.

Radulović: Ne ponovila nam se prošla godina, sedmočasovno radno vrijeme dokrajčiće turizam

Broj turista u Japanu dostigao je u decembru rekordni nivo, uprkos padu broja posjetilaca iz Kine od 45 odsto zbog diplomatskih tenzija između dvije azijske susjedne zemlje.
&nbsp;Peking je u novembru prošle godine pozvao svoje građane da ne putuju u Japan, nakon izjave japanske premijerke Sanae Takači da bi kineski napad na Tajvan mogao da izazove vojni odgovor.
&nbsp;Broj turista iz Kine pao je na 330 hiljada u posljednjem mjesecu prošle godine, što je manje od deset odsto ukupnog broja turista koji su tada boravili u Japanu, 3,6 miliona. Prije toga su kineski turisti bili na prvom mjestu, čineći jednu četvrtinu svih posjetilaca, piše Index.hr.
&nbsp;- Tokom cijele prošle godine Japan je posjetilo rekordnih 42,7 miliona ljudi, čime smo prvi put premašili brojku od 40 miliona - saopštio je ministar turizma Jasuši Kaneko na konferenciji za medije.
&nbsp;Rekordi su zabilježeni i kada je riječ o potrošnji, koja je iznosila oko 9,5 milijardi jena odnosno 60 milijardi USD.
&nbsp;Međutim, japanska turistička agencija JTB ove godine predviđa pad broja turista od 2,8 odsto. Naime, turistički "bum" bio je rezultat ukidanja ograničenja uvedenih tokom pandemije koronavirusa, a sada se očekuje da će se taj zamah zaustaviti. Takođe se predviđa i smanjenje broja turista iz Hong Konga i kontinentalne Kine.

Japan prvi put iznad 40 miliona turista

U Herceg Novom je tokom novogodišnjih i božićnih praznika boravilo oko 5,5 hiljada gostiju, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije.&nbsp;
&nbsp;Prema navodima TO, hotelski smještaj izabralo je 3,6 hiljada posjetilaca, što potvrđuje visoku popunjenost kapaciteta u tom periodu.
&nbsp;Natalija Terzić iz Turističke organizacije kazala je da rezultati ostvareni tokom prazničnog perioda daju dobru osnovu za nastavak turističkih aktivnosti u narednom periodu, prenosi portal RTHN.
&nbsp;- Nastavićemo istim tempom kao i do sada. Programi realizovani tokom novogodišnjih i božićnih praznika, kao i tokom januara, pokazali su se kao dobra uvertira za proljećni period i predstojeću ljetnju turističku sezonu. Više od deset hiljada ljudi dočekalo je Novu godinu na gradskom trgu, što je sjajan uvod u ono što slijedi- rekla je Terzić.&nbsp;
Kako je kazala, predstavljanje Herceg Novog na međunarodnim sajmovima ključna je prilika da grad prikaže svoju ponudu i privuče turiste tokom ljetnje sezone.
&nbsp;- U prvoj polovini godine očekuju nas nastupi u Madridu, Štutgartu, Ljubljani, Beogradu, Berlinu i Pragu i to predstavlja priliku da predstavimo sve što Herceg Novi nudi tokom ljetnje turističke sezone, od smještajnih kapaciteta do atrakcija i ostalih sadržaja. Svake godine se trudimo da to radimo na vrijeme i u punom kapacitetu- navela je Terzić.
&nbsp;Karavani 57. Praznika mimoze kreću na put ovog vikenda, posjetiće Vrnjačku Banju 16. januara, Zlatibor 17. i Nikšić 18. januara. Prema riječima Terzić, već narednog vikenda slijedi put u Istočno Sarajevo i Banja Luku, gdje će predstaviti sve sadržaje i atrakcije koje festival nudi.

Preko 5,5 hiljada gostiju tokom praznika u Herceg Novom

Velika je bojazan da je nakon programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, povećanja zakupa plaža, povećanja PDV-a, komunalnih usluga, ukidanje bezviznog režima i loš odnos prema turskim državljanima, loše infrastrukture i avio povezanosti, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena zadnji udarac koji će uništiti crnogorski turizam - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
Po podacima Centralne banke, Monstata i Nacionalne turističke organizacije, ali i po riječima predstavnika vlasti ljetna turistička sezona je bila uspješna, a po mišljenju Radulovića upitna je metodologija kojim su došli do takvih podataka, odnosno do broja gostiju i broja noćenja.&nbsp;
- Ako su računali ljude koji su ušli na Debeli brijeg a izašli na Božaj ili Sukobin i ako su to bili turisti - onda je to jedna priča. Druga priča je ako su sa kruzera goste koji su dolazili u posjetu Crnoj Gori, što u Baru, što u Kotoru, isto računali kao turiste - to je pogrešna procjena, jer to nijesu turisti, to su izletnici. Turista je onaj koji noći u &nbsp;destinaciji, a ne onaj koji samo prođe, ili izađe i vrati se u toku dana i ode- rekao je Radulović.
Dodaje i da je sam bio zbunjen tim podacima, pa je tražio od zaposlenih da ponovo izračunaju prihod jer novca nije bilo, a očekivalo bi se od tako uspješne ljetne turističke sezone.
- Generalno ovo je slabija sezona, slabija nego što je bila 2024.godina, a već je bilo jasno da će tako da bude 2023. pa 2024. mi smo trošili 2025. Haos u špicu sezone je stvorio narativ kod većine gostiju, &nbsp;koji su bili kod turoperatora naših partnera koji nam dovode goste, da u &nbsp;julu i avgustu Crnu Goru treba izbjegavati upravo zbog haosa koji je bio. Ja sam upozoravao, ne samo ja, da tu nešto mora da se uradi, međutim ništa se uradilo nije. Nijesmo imali adresu na koju bi se mogli obratiti, mi smo se obraćali ali šalter je bio zatvoren i ove godine sezona je u tom glavnom špicu podbacila i mi smo imali taj špic sezone od 3.avgusta do 21.- 22.avgusta, nekih 18 dana otprilike i to je to. Ako uzmete u obzir da najviša cijena u toku cijele godine je upravo u tom periodu, da je onda niže 40 ili 50 posto u predsezoni i postsezoni od ovoga udarnog dijela, onda taj finansijski efekat ne &nbsp;može nikako da bude dobar. On možda nominalno i jeste, ali ako uzmete inflaciju i povećanje svih troškova, ako uzmete PDV koji je dignut za nemogućih, nevjerovatnih, to će u anale ući sigurno i da se priča o tome ne samo kod nas nego i šire, povećanog za 114 posto, na krucijalni dio naše ponude i centralni stub cijeloga posla, jer krevet nosi do 80 posto prihoda, hrana, piće i sve ostalo je od 15 do 20 posto- istakao je Radulović.
Kaže da je iz razgovora sa ministrom finansija, a kome je prisustvovao i premijer, shvatio da je uzeta metodologija po kojoj smještaj nosi 60 posto, a hrana i piće 40 posto turističkog prihoda, što je, &nbsp;po njegovim riječima, totalna greška.&nbsp;
Smatra i da je i turistička privreda posljednjih godina pretrpjela mnoge udare, poput programa Evropa sad, povećanja PDV-a, stopostotnog povećanja zakupa plaža i povećanje ostalih &nbsp;komunalnih usluga.
- Evropa sad i Evropa sad 2 su napravile disbalans, stvorile su ranilovku, tako da je bilo apsurdno da recepcioner ima platu jednakj kao čistačica, što ne može, jer smo na to morali mimo programa da dodajemo, da pravimo tu razliku i dodajemo novac kojeg realno nijesmo mogli zaraditi. Po najjasnijoj računici sam 7 i po miliona sam imao troškove rada 2022.godine, za ‘23, ‘24, ‘25. za nepune tri godine nam je 5 miliona porastao trošak, pa sad imam 12 i po miliona. Da smo u Švajcarskoj, da smo u Francuskoj, da smo u ne znam kojoj razvijenoj destinaciji to je bitka koja se teško može dobiti- naglasio je Radulović.
Podsjeća da povećanje zakupa plaža, kašnjenje sa pripremom istih, može da efekat u predstojećoj sezoni i utiče na odabir destinacije od strane &nbsp;turista.
- To je emocija i percepcija. Ako je on percipirao &nbsp;Crnu Goru kao interesantnu zemlju - on će vjerovatno da izabere tu destinaciju i da dođe u Crnu Goru. Vjerovatno ti koji su došli tako su i uradili, a onda kada dođete na destinaciju - onda je doživljaj, e njegov doživljaj u maju i junu nije mogao da bude pozitivan, jer plaže nijesu bile spremne. To je ostavilo loš utisak ili ne baš dobar doživljaj kod njega i on se sigurno vratiti neće iduće godine, čak neće nikome ni predložiti. Ima jedna zakonomjernost da nezadovoljan i povrijeđeni gost desetoro animira, jer je nezadovoljan i ima veću motivaciju da priča o lošem odmoru, a zadovoljan gost može do troje da animira da dođu- rekao je Radulović.
Loša avio povezanost i infrastruktura jesu problemi, ističe on, od kojih većim i dugoročnim smatra avio povezanost, jer se turisti sa infrastrukturnim problemima suočavaju i u zemljama iz kojih dolaze.
Dodaje i da presudnu ulogu igra bezvizni režim, jer Crna Gora nije prestižna destinacija poput Nice, Azurne obale ili Grčke , kako kaže, pa da može sebi priuštiti da turisti čekaju na vize.
- Nemila, nesretna, baksuzna dešavanja nedavno su uslovila da je 9.000 Turaka otišlo iz Crne Gore, za nepunih mjesec dana. Ako uzmete u obzir da je svaki živio cijele godine tu, radio, dnevno trošio oko 80 eura, to je dnevno za njih 9.000 - 720.000 eura, godišnje je to 226 miliona eura, od čega je 52 miliona je manje manje u budžetu Crne Gore po osnovu PDV-a i ostalih dažbina, mi smo 52 miliona izgubili, penzioni fond je mjesečni, čini mi se 60 miliona, jednu penziju smo mjesečnu izgubili i nikome ništa, niko ne odgovara i neće ni odgovarati a štete se samo slažu - šteta na štetu- istakao je Radulović.
Poručuje da se boji za cijelu crnogorsku privredu nakon najava o uvođenju sedmočasnovnog radnog vremena i smatra da će to biti zadnji udarac.
- To će biti zadnji udarac i svi ćemo biti na koljenima uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena. To je totalna katastrofa - jedna populistička mjera koja u većini evropskih država ne postoji, postoji u nekim, ali dajte vi meni privredu i snagu ekonomsku Francuske pa uvedite sedmočasovno radno vrijeme- poručio je Radulović.
Kaže da Sveti Stefan ne nosi veliki ekonomski benefit, ali je veoma značajan zbog imidža i promocije crnogorske turističke destinacije.&nbsp;
- Mi nijesmo spremni za jake goste, visoko platežne goste, jer smo mi destinacija sa velikim znakom pitanja, jer veçina ljudi iz svih tih zemalja odakle dolaze malo znaju, ili nimalo, o Crnoj Gori i onda taj novac koji on da smatra da ne vrijedi usluga koju je dobio. Kad bude cijela Crna Gora sređena kao što je danas Porto Montenegro, Porto Novi, Lustica bay, kad budu gradovi takvi, putevi tako uređeni, hoteli sa 5 zvjezdica, tipa Splendida i još nekih drugih hotela, onda će to biti da novac vrijedi za uslugu koju je turista dobio- zaključio je Radulović.

Radulović: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena je populistički potez i biće finalni udarac koji će nas baciti na koljena

Crnogorski turizam, kao najvažnija privredna grana zemlje, već godinama funkcioniše na ivici izdržljivosti sistema. Umjesto jasne vizije, strateškog planiranja i institucionalnog dijaloga sa privredom, sektor je, kako tvrde turistički poslenici, prepušten improvizaciji, ignorisanju i kratkoročnim odlukama. O stanju u turizmu, ulozi Ministarstva turizma, propuštenim šansama i pravcima u kojima bi Crna Gora morala da ide, za Portal ETV govori Dragan Purko Ivančević, turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore. <h2>Upravljanje turizmom</h2> Portal ETV: Kako se upravlja turističkim sistemom iz ugla Ministarstva turizma? Da li ministarka turizma, Simonida Kordić, u potpunosti razumije strateški značaj turizma kao ključne grane crnogorske privrede? IVANČEVIĆ: Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je nerazumljivo, a nažalost tačno, jeste da resorno ministarstvo permanentno izbjegava saradnju sa turističkom privredom, a pri tome ne donosi zakone i akte koji pomažu i pospješuju razvoj turističke djelatnosti. U takvoj situaciji, bez strateških dokumenata koji opredjeljuju dalje tokove održivosti i upravljanja turizmom, nemoguće je izbjeći stihiju u kojoj, nažalost, trenutno funkcioniše naš turizam. <h2>Ključne greške koje dolaze na naplatu</h2> Portal ETV: Šta smo u prethodnim godinama uradili kritično pogrešno u razvoju turizma, a što nam se danas jasno „obija o glavu“? IVANČEVIĆ: Kritično pogrešno je to što praktično nijesmo uradili ništa. I ono dobro što se desilo, desilo se slučajno, jer planiranog razvoja nema. Od Ministarstva turizma smo očekivali makar realnu procjenu stanja i želju da se o problemima razgovara, a dobili smo ćutanje, ignorisanje i permanentno izbjegavanje da zajedno radimo u korist turizma. Portal ETV: Da li država danas vodi razvoj turizma na ispravan način ili se i dalje krećemo u pogrešnom pravcu? IVANČEVIĆ: Razvoj niko ne vodi i to kod turističkih radnika stvara očaj, jer su ostavljeni da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom. Portal ETV: Koja emitivna tržišta moraju biti strateški prioritet za Crnu Goru i zašto? IVANČEVIĆ: Zapadnoevropska tržišta, jer su to tržišta bez kojih nije moguće planirati šestomjesečnu sezonu na Mediteranu. <h2>Koji model turizma je realan za Crnu Goru?</h2> Portal ETV: Kakav turizam treba da razvija Crna Gora: masovni, elitni, održivi ili neki hibridni model prilagođen našim kapacitetima? IVANČEVIĆ: U prioritetu treba da poboljšamo kvalitet onoga što sada u turizmu imamo i da to bude održivo, pa tek onda možemo razmišljati o elitnom ili bilo kojem drugom modelu. Ono što sada imamo, posmatrano iz ugla turističke privrede i domaćeg stanovništva, može se nazvati „neizdrživim turizmom“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="plaža"><figcaption>Foto: Miraš Dušević, Portal ETV</figcaption></figure>  <h2>Aerodromi kao prva slika destinacije</h2> Portal ETV: Možemo li sa neuređenim aerodromskim zgradama, posebno na aerodromu Tivat, govoriti o prvoj slici prestižne turističke destinacije kakvom želimo da se predstavimo? IVANČEVIĆ: Aerodromi su saobraćajna i turistička recepcija naše zemlje. Tu naši gosti stiču prvi i posljednji utisak o destinaciji. Aktuelni menadžment, u nemogućim uslovima, pokušava da obezbijedi nekakav kvalitet usluga i postiže porast prometa, kao i da uvodi nove prevoznike i tržišta. Smatram da im država pod hitno treba pokloniti povjerenje i dati odriješene ruke da pristupe rekonstrukciji naših aerodroma i prilagode ih međunarodnim standardima. <h2>Odnos cijene i kvaliteta </h2> Portal ETV: Da li smo preskupi u odnosu na ono što nudimo kada su u pitanju piće, hrana, ležaljke, smještaj i ukupna usluga? IVANČEVIĆ: Organizovani turizam je u permanentnom padu upravo zato što nam posljednjih godina, zbog svega poznatog, opada kvalitet destinacije, a cijene rastu. Razlog su nepromišljene, antiturističke odluke naše Vlade da povećava poreze i uvodi nove namete turističkoj privredi. Tako, u nedostatku strategije i upravljanja održivim turizmom, gubimo utakmicu sa konkurencijom na dva polja – kvalitetu i konkurentnosti. <h2>Mali porodični hoteli ili luksuzni kompleksi?</h2> Portal ETV: Šta nam je trenutno veći prioritet: razvoj malih i porodičnih hotela ili izgradnja velikih hotela sa pet zvjezdica? IVANČEVIĆ: U ovom momentu najvažnije je da zaustavimo aktuelni haos i saniramo probleme vezane za infrastrukturu, pa tek onda da pravimo planove za razvoj destinacije. U ovakvoj situaciji svaki novi hotel, veliki ili mali, zbog okruženja gubi na tržištu jednu ili dvije zvjezdice, jer je logično da svaki pojedinačni objekat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dijeli sudbinu destinacije. Od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet usluge. Nijedan davalac usluga ne može funkcionisati kao ostrvo, pa je neminovno da se kvalitet pojedinačnih učesnika u turističkom prometu ne može odvojiti od ukupnog kvaliteta destinacije.

Miraš Dušević

Ivančević: Imamo “neizdrživi turizam”, hitno da zaustavimo haos

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 2.600.000 dolazaka turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i tri posto više u odnosu na uporedni period 2019. godine.
- Ove godine smo imali zaista dobru predsezonu i odličnu postsezonu, što potvrđuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT prema kojima smo u oktobru imali deset odsto više dolazaka u odnosu na oktobar prethodne godine- navela je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović.
Vujović ističe da o uspjehu postsezone govore i rezultati ankete turističke privrede koju je Nacionalna turistička organizacija sprovela.
- Prema rezultatima ankete, preko 85 posto ispitanika je zadovoljno rezultatima postsezone. Anketa je takođe pokazala da je turistička privreda zaista optimistična kada su u pitanju najave za novogodišnje praznike. Više od 65 posto ispitanika smatra da će ova godina biti uspješna za Crnu Goru i vjerujemo da su tome doprinijeli odlični programi lokalnih turističkih organizacija. Činjenica je da većina gradova na primorju ima organizovani doček Nove godine na otvorenom, ali i dobre hotelske aranžmane. To privlači goste iz regiona, ali i šire- saopštila je ona.
Ovako dobrim rezultatima u sektoru turizma doprinio je i niz promotivnih aktivnosti koje je Nacionalna turistička organizacija sprovela u 2025. godini. Vujović najavljuje da značajne prilike za promociju Crne Gore predstoje i u 2026. godini.
- Tokom 2025. godine smo imali promotivne aktivnosti na preko 20 tržišta, imali smo oko 18 sajamskih nastupa, brojne studijske posjete medija i turoperatora. U Crnu Goru smo doveli oko 180 turoperatora, imali brojne marketinške kampanje – 18 u okviru podsticajnih mjera sa značajnim turoperatorima iz Evrope, SAD i Kanade. Pred nama su brojni sajamski nastupi u 2026. godini. Pripremamo se za nastupe u Njujorku, Madridu, Štutgartu, Berlinu i brojnim drugim tržištima. Destinacijski spot NTOCG osvojio je čak osam prestižnih nagrada tokom 2025. godine na svjetskim festivalima turističkih filmova, nalazeći se rame uz rame sa destinacijama kao što su Švajcarska i Saudijska Arabija, na šta smo posebno ponosni. Nadamo se da će i 2026. biti uspješna za nas- kazala je predstavnica NTOCG.

MONSTAT: Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno 2.600.000 dolazaka turista u Crnu Goru

Najznačajniji ekonomski rizik za Crnu Goru u narednoj godini predstavlja velika zavisnost ekonomskog rasta od lične potrošnje i turizma, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.
- Poseban izazov predstavlja postepeni gubitak konkurentnosti turističkog sektora, druga godina zaredom u padu broja noćenja. Usklađivanje sa viznim režimom EU, kao i pooštravanje uslova za dobijanje privremenog boravka strancima, može imati dodatni negativan efekat kako na turističku aktivnost, tako i na ukupnu ekonomsku dinamiku - rekao je Fabris u intervjuu Vijestima.
On je dodao da u ovom trenutku ne postoje izraženi makroekonomski rizici, ali da postoje izazovi i niz potencijalnih unutrašnjih i spoljnih faktora koje je neophodno pažljivo pratiti i na vrijeme preduprijediti.
- Među spoljnim rizicima posebno se izdvajaju usporavanje privrednog rasta u eurozoni, povećanje geopolitičke tenzije i izražena volatilnost cijena energenata. Ti faktori mogu imati negativan uticaj na ključne kanale prenosa u crnogorskoj ekonomiji, prije svega turizam, spoljnu trgovinu i, investicije i inflatorna kretanja - kazao je Fabris.
On je naveo da dosadašnje iskustvo Crne Gore pokazuje da režim eurizacije pojačava efekte eksternih šokova u periodima ekonomske ekspanzije, pa kod glavnih trgovinskih partnera - EU i zemalja regiona, domaći rast je brži, dok u fazama usporavanja ili recesije dolazi do većeg pada privredne aktivnosti u odnosu na glavne partnere. 
- Zbog toga je kontinuirano praćenje makroekonomskih kretanjau okruženju od suštinskog značaja za vođenje ekonomske politike - saopštio je Fabris.
On je dodao da su unutrašnji rizici dominantno strukturne prirode, a da je prije svega riječ o visokoj zavisnosti ekonomskog rasta od lične potrošnje i turizma, uz relativno nizak stepen sektorske diversifikacije.
- Poseban izazov predstavlja postepeni gubitak konkurentnosti turističkog sektora. U prošloj godini zabilježen je pad broja noćenja od 4,85 odsto u odnosu na 2023. godinu, dok podaci za tekuću takođe ukazuju na nepovoljna kretanja – u prvih deset mjeseci ostvaren je pad noćenja od 1,6 odsto, pri čemu je nominalni rast prihoda niži od stope inflacije, što implicira pad realnih prohoda“, kazao je Fabris.
Dodatno usklađivanje sa viznim režimom EU, kao i pooštravanje ualova za dobijanje privremenog boravka, može, prema njegovim riječima, imati dodatno negativni efekat na turističku aktivnost i ukupnu ekonomsku dinamiku.
- Produžetak negativnih trendova u turizmu mogao bi dovesti do pada realnih prihoda turističkih preduzeća i pružalaca usluga individualnog smještaja, što bi se dalje reflektovalo kroz smanjenje javnih prihoda, pogoršanje fiskalnih performansi, produbljivanje platnobilansne neravnoteže i slabljenje agregatne tražnje sa posljedičnim usporavanjem privrednog rasta - rekao je Fabris.
On smatra da je, u tom kontekstu, neophodno hitno pristupiti izradi i implementaciji sveobuhvatne strategije za unapređenje konkurentnosti turizma.

Zavisnost od lične potrošnje i turizma ključni rizici u narednoj godini

Ski turizam ne može biti prioritet jer je globalno u krizi. I da nema klimatskih promjena i da imamo snijega, imamo veliku konkurenciju, tako da nikad nismo u ski turizmu zavređivali međunarodnu pažnju - kazao je turizmolog Rade Ratković u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Ističe i da ski sezona skijanja kratko traje i ne treba da bude priroitet.
- Trebalo bi strateški da razmišljamo, u kontekstu klimatskih promjena, šta da radimo, da neka stručna ekipa procijeni da li postoje šansa za postojanost snijega na postojećim visinama, a kod nas nijedno nije više od 2.000 metara - naveo je Ratković.
Priroda uslova je, prema njegovim informacijama, dobra za skijališta na većim visinama.&nbsp;
- To sve treba da se istraži i da imamo strategiju - naveo je Ratković.
Smatra da imamo prednost za gastronomski turizam.
- Treba da obnovimo sela, poboljšamo saobraćajnu dostupnost, marketinški nastup, bezbjednost i sigurnost, domet u planinama za pozive i internet - naveo je, pored ostalog, Ratković.
Ocjenjuje da fali destinacijski menadžment, kao i podrška države.
- Što se tiče prostora, mi ga devastiramo, a naročito na primorju, uništavamo ga gradnjom nekretnina i nemamo odgovor države u tom pogledu. Naprotiv, imamo indicija da država takav antituristički razvoj podržava, da ne podržava ne bi usvojila sporazum sa stranom državom o razvoju turizma i nekretnina - ističe Ratković.
Najnovija inicijativa, za koju se nada da neće doći, vidi da nema protivljenja države projektu koji nije u skladu sa principima održivog i regenerativnog razvoja, a to je Slovenska plaža.
- Nagovještava se odluka da se sruši i da se zamijeni rezidencijalnim objektima, koji su po preporuci eksperata prijetnja turizmu - ističe Ratković.
<h2>Tragedija na Savinom kuku</h2>
Komentarišući nedavnu tragediju na skijalištu Savin kuk, kada je poginuo turista iz Njemačke, ocijenio je da je to jedna tužna vijest i jedna loša poruka.
- Posebno kad se ima u vidu da nema mnogo gostiju, niti snijega koji bi mogao da generiše turističke tokove - rekao je Ratković.
Podsjetio je i na ostavku direktora Turističkog centra Durmitor Marinka Purića, ocjenjujući da je to pokazatelj odgovornosti.
- Loše je počela turistička sezona, sa lošom viješću. Dešava se to i negdje drugo, ali mi smo dosta u krizi sa tom vrstom turizma koji je globalno u krizi, mi nemamo ni velike komparativne prednosti lokacijske u odnosu na druge velike evropske skijaške centre. I da imamo kapaciteta za vještački snijeg, nikad ne znamo da li će to biti pouzdano jer ne znamo da li će temperature biti ispod nule, a onda se snijeg topi i nismo ništa uradili - naveo je Ratković.
<h2>Ekološka država</h2>
Komentarišući ekološku zagađenost u Pljevljima, te kakvu poruku šaljemo svijetu ako smo prepoznati kao zemlja divlje ljepote, ističe da turisti traže čistu prirodu, kakva je ona kojom obilujemo, ali da ono što se dešava u Pljevljima ozbiljno zabrinjava.&nbsp;
- Rekonstrukcija izgleda nije dobro odrađena i trebalo bi kao država tome da posvetimo veliku pažnju, da princip iz Ustava da budemo ekološka država stvarno u praksi primijenimo - rekao je Ratković.
Smatra da niko ne može biti za zagađenje odgovoran bez vlast u Pljevljima, ne samo ova nego i prethodna, ali ističe da aktuelni problem mora da rješava aktuelna vlast u tom gradu.
J. B.&nbsp;

Ratković: Ski turizam ne može biti prioritet, fali destinacijski menadžment

Prvi put se prešlo na konkretne korake kada je u pitanju zaštita svjetske baštine u Kotoru, a predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom je pozitivan iskorak - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor ekonomije i turizma i prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam Ivo Županović.
Poslije 11 -12 godina, kaže Županović, sa verbalnih obećanja prešlo se na konkretne korake u naporima da Kotor ne izgubi &nbsp;UNESCO zaštitu.&nbsp;
- Mislim da je tu bitno i liderstvo kad je premijer u pitanju i njegovo predsjedavanje Nacionalnom komisijom, mislim da je tu iskazana jedan pozitivni iskorak. Sa druge strane najavljena je izmjena legislative. Istini za volju ja sam te izmjene zakona mogao da vidim u medijima, nijesam našao taj neki nacrt prijedloga zakona i mislim da su na fonu toga da dođe do ključnih izmjena koje bi doprinijele čitavom nizu operativnih mjera koje bi slijedile u budućnosti, a koje bi doprinijele da Kotor ostane pod zaštitom i na UNESCO mapi- rekao je Županović.
UNESCO traži reviziju zakona iz 2010, 2013, 2018. i 2019.godine kako bi se zaštitila svjetska baština, a profesor Županović smatra da sve potiče od zakonskih izmjena. Bez zakonskih izmjena nije moguće operacionalizovati aktivnosti koje doprinose rješavanju problema Kotora.&nbsp;
- Ja bih tu dodao da je jako bitno da se poput susjedne Hrvatske, koja isto ima ogromne probleme kad su u pitanju odnosi apartmana i hotela, paralelno sa legislativom iz prostornog planiranja &nbsp;donese i izmjena Zakona o turizmu, gdje bi se jasni i mjerljivi parametri održivog turizma, takozvani Kevin capacity parametri uveli i u Zakon o turizmu. Onda bi mogli govoriti o paralelnim aktivnostima koje bi prekomjerni turizam doveli u neku normalnu ravan, jer se to ne može riješiti preko noći da jednostavno imamo dominaciju osnovnih parametara u turizmu, odnosno hotela- istakao je Županović.
Podsjećamo, ukoliko se preporuke iz poslednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje. U dokumentu se naglašava da hitne potrebe za očuvanjem Kotora zahtijevaju pojačano upravljanje i široku mobilizaciju svih nadležnih institucija, uz jasno upozorenje da je upis na Listu svjetske baštine u opasnosti realna mogućnost ukoliko se preporuke ne sprovedu.&nbsp;

Županović: Predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom za UNESCO pozitivan iskorak

Mađarska je najavila blokadu hitnog zajma Evropske unije Ukrajini od 90 milijardi eura, optužujući Kijev za „ucjenu“ zbog oštećenog naftovoda Družba kojim se transportuje ruska nafta. Potez dolazi uoči mađarskih izbora 12. aprila, a premijer Viktor Orban, prema anketama, zaostaje za dvoznamenkastim postotkom.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto tvrdi da Kijev, Brisel i opozicija koordinirano utiču na izbore. - Blokiramo zajam dok se ne obnovi tranzit nafte prema Mađarskoj- poručio je putem društvenih mreža.
Troje diplomata potvrdilo je da su mađarski predstavnik uložio prigovor na sastanku veleposlanika EU-a. Zakon koji je blokiran zahtijeva jednoglasnost, dok su druge uredbe odobrene kvalifikovanom većinom. Veleposlanici planiraju ponovno razmotriti pitanje čim Mađarska povuče svoju rezervu.
Napetosti su porasle nakon što je Orban u predizbornoj kampanji kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i spomenuo rizike od ulaska Ukrajine u EU. Spor je dodatno izazvao oštećeni naftovod Družba, koji povezuje Mađarsku s Rusijom preko Ukrajine, a Budimpešta odgovornost prebacuje na Kijev.
Ukrajina se suočava sa teškom zimom i uništenom energetskom infrastrukturom zbog ruskog bombardovanja. EU pokušava brzo osigurati finansijsku pomoć, dok Zelenski upozorava na ozbiljne posljedice kašnjenja i zagovara novi paket sankcija Moskvi. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta António Kosta posjetiće Kijev sljedeće sedmice u znak podrške.

Mađarska blokira zajam EU-a Ukrajini zbog naftovoda i predizbornih tenzija

Još troje skijaša poginulo je danas u lavinama u Austriji, saopštile su vlasti. Dvije osobe stradale su na skijalištu Sankt Anton am Arlberg, dok su tri povrijeđene. Identitet i nacionalnost žrtava još nisu objavljeni.
Ranije je 42-godišnji njemački skijaš poginuo u lavini u tirolskom skijalištu Nauders, dok je njegov 16-godišnji sin preživio sa teškim povredama. Lavina je odlomila ploču snijega dugu oko 400 metara, noseći ih 200–300 metara nizbrdo.
U Tirolu je posljednjih dana palo do 40 centimetara snijega, a vlasti upozoravaju na visok rizik od novih lavina. Samo u srijedu zabilježeno je više od 30 lavina, u kojima su stradale tri osobe u Tirolu i Vorarlbergu.

Još troje skijaša poginulo u lavinama u Austriji

Mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović posjetio je večeras nedavno uhapšenu bivšu ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnu Bratić kojoj je krivično vijeće Višeg suda danas ukinulo pritvor i odredilo mjeru kućnog nadzora.
Kako se navodi u <a href="https://mitropolija.com/2026/02/20/mitropolit-joanikije-posjetio-vesnu-bratic/">objavi </a>na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske, Mićović je izrazio zabrinutost zbog „načina njenog pritvaranja i svega što se ovih dana desilo sa Vesnom Bratić“, ocjenjujući da takva dešavanja ne doprinose opštem povjerenju u vladavinu prava.
- Nije lijepa poruka koju šaljemo, da jedna univerzitetska profesorka bez ikakve mrlje u životu, koju nadležni organi ne terete da je za svoj interes pribavila bilo kakvu korist na štetu ni države ni naroda, bude tretirana kao najveći kriminalac i zločinac - navodi se u objavi na sajtu MCP.
Istaknuto je i da, „bez namjere miješanja u pravosudni postupak, nesrazmjerno postupanje često dovodi do osuđivanja prije presude“.
- Što ne može biti cilj društva koje jača svoje institucije i baštini značajnu pravnu tradiciju - dodaje se u objavi.
Mićović je, ističe se u objavi, izrazio nadu da će „nastavak suđenja biti pošten i da će se kroz dostojanstven i pravedan postupak u najkraćem roku utvrditi istina“. Vesni Bratić poželio je dobro zdravlje, strpljenje i vjeru, poručivši da je za svakog čovjeka najvažnija čista savjest, slobodno i dostojanstveno stajanje pred Bogom i pred ljudima.

Joanikije posjetio Vesnu Bratić nakon što joj je ukinut pritvor

Poslanik PES Vasilije Čarapić ističe da je izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno član 35a koje se tiče neradne nedjelje usvojen sa stoprocentnom podrškom u Skupštini Crne Gore, što znači da su svi u društvu saglasni da nedjelja treba da ostane neradna. To se, kako je kazao u emisiji “Okvir” na <a href="https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/814949/carapic-neradna-nedjelja-potez-za-zastitu-radnika-lazovic-trazicemo-ocjenu-ustavnosti.html">RTCG</a>, oslanja i na evropske prakse. Kako je objasnio taj član zakona je na Ustavnom sudu pao zbog lošeg obrazloženja, jer naš Ustav predviđa izuzetak kod slobode preduzetništva kada je u pitanju zaštita zdravlja.
- Tu je samo trebalo dokazati da se zdravlje zaposlenih u trgovini ovom mjerom štiti. Zakon o unutrašnjoj trgovini se odnosi smo na trgovinu i ovo je jedan lex specijalis i ne možemo da ga miješamo sa drugim segmentima privrede. Ustavni sud se dosta zadržao na neravnopravan položaj onih koji mogu i onih koji ne mogu da rade nedjeljom, u smislu da je jedan veliki trgovinski lanac koji godišnje ima promet 300 miliona eura, doveden u neravnopravan položaj u odnosu na nekog ko na ulici prodaje kokice, a ja mislim da se ravnopravnost biznisa treba mjeriti samo prema finansijskim izvještajima- smatra Čarapić.
Izvještaji, kaže, pokazuju da su veliki trgovinski lanci imali povećanje prometa u proteklom periodu od kada je uvedena neradna nedjelja, kao i manji biznisi kojima je dozvoljeno da rade zbog specifičnosti ponude, tako da od neradne nedjelje niko na tržištu nije na gubitku.
On je napomenuo da će predložiti inicijativu kojom će se definisati šta se može prodavati recimo na benzinskim pumpama, kako bi izbjegli neke prakse iz prethodnog perioda.
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac je naveo da je ovo potpuno ispravan potez u odnosu na prava radnika, ali da je bilo nedopustivo da Ustavni sud ovu odluku vijeća toliko dugo.
Kako je naglasio jedan član Zakona je proglašen neustavnim i to je prirodna situacija, koja traži da se uklone nedostaci. Prema njegovom mišljenju ovo je jedno prelazno rješenje i potrebno je da se otvoriti dijalog među poslodavcima i predstavnicima radnika i političkih partija ili Vlade, da bi se došlo do krajnjeg rješenja.
- Ne treba zanemariti i radnike na benzinskim pumpama i situaciju da se tamo prodaje mnogo artikala. Ako država procijeni da je na auto-putu ili većim saobraćajnicama potrebno benzinskih pumpi imaćemo tamo manje mini markete i doći u situaciju da se tamo radi nedjeljom, a neka manja trgovina na primorju u toku sezone koja ima manji broj radnika neće moći da organizuje rad. Tako da su sve ovo iznuđena rješenja koja ničemu ne vode. Neshvatljivo je i da ova Vlada nije napravila predlog ovog zakona i ranije, nego se donosi preko noći- kazao je Klikovac.
Filip Lazović ispred Unije poslodavaca je istakao da su se okolnosti za posljednjih šest godina mijenjale, te da nijesu mogli da dozvole da se recimo u julu kada se nedjelja poveže za Danom državnosti desi pet neradnih dana i reagovali su tražeći ocjenu ustavnosti.
- Istina je da smo mi imali bojazni za promete. Prometi su padali u nekom početnom periodu, poslije toga je očigledno došlo do navikavanja crnogorskih građana kada je u pitanju trgovina. Međutim, ne možemo da računamo na navikavanje turista. Oni nemaju obavezu da se navikavaju, oni su tu dva, pet, sedam ili dvanaest dana- kazao je Lazović.
On je rekao i da dodavanjem jedne riječi u članu gdje se poziva na zaštitu zdravlja zaposlenih ne mijenja mnogo.
- Vrlo je vjerovatno da ćemo pokrenuti ponovo postupak pred Ustavnim sudom, i nećemo biti srećni što ćemo za pola ili godinu dana reći da smo bili u pravu. Na ovaj način gubimo prostor da se dogovaramo i da izvlačimo maksimum od naših turističkih sezona- kazao je Lazović.
On je dodao i da su neke teze Čarapića pogrešne, jer ravnopravnost u poslovanju se postiže time što svima dajete iste uslove i to nema veze sa finansijskim bilansima i prometom.
Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata je podsjetio na višedecenijsku borbu da se ispoštuje 40-satna sedmica, i jedan neradni dan u njoj, te da se uprkos nekim zakonskim rješenjima, radilo i nedjeljom i u dane državnih i vjerskih praznika. Kaže da će nastaviti da se bore da se prava radnika na neradnu nedjelju poštuju i van trgovina, i u drugim oblastima privrede.
- Mi smo zahvali što je član 35a vraćen. Već tri godine zagovaramo određeni model, ali vlade, ja ih zovem vlade diskontinuiteta, od 2020. traže da mi pomognemo budžetu, turizmu i nađemo rješenje dobro za sve. Taj kompromis smo postigli, Ustavni sud je ostavio pola godine da se dogovorimo. Zašto se to nije desilo ranije pitanje je za poslanike. Iritirajuće je da preporuka sa Socijalnog savjeta nije iskomunicirana sa poslanicima, pa smo došli u situaciju da oni brane radnike od sindikata- kazao je Keković.
On je dodao da je dogovoreno da bude test ovog zakona godinu dana, jedna ljetnja i jedna zimska sezona.
- U okviru godine je 52 nedjelje, a u okviru turističkih sezona ili pet mjeseci, 22 nedjelje. Radnici koji bi radili u jednom objektu na nivou jedne opštine, a to bi bilo njih oko 3.000, bi u okviru tih 22 nedjelje radili samo 11 i 41 nedjelju tokom godine. U tih pet mjeseci ili 11 nedjelja, taj radnik bi imalo dva spojena vikenda, plus dvije subote slobodne, što znači dva dana više u odnosu na svoje kolege i dobili bi 80 odsto uvećanje zarade- objasnio je Keković model koji predlažu.
Direktor CTU Žarko Radulović je kazao da razumije sindikat, ali je podsjetio i da ranije u turističkim sezonama nije bilo neradnog dana. Radila se preraspodjela radnog vremena, pa su te sate koristili kao plaćeni odmor u zimskom periodu i preživjeli su, kako kaže, zdravi i živi, a sada se pravi previše drame i po njegovoj ocjeni dosta je i populizma.
- Poslanici ovo prihvataju iz političkih interesa, jer u suprotnom gube na rejtingu. Moj je doživljaj da im briga za radnike nije primarna. Svih 62 poslanika ukupno nemaju 100 godina radnoga staža u realnom biznisu, a donose ove odluke. Sindikat treba da se bori da radnici imaju veće plate i da zajedno radimo da država uradi više i za jedne i za druge. Kod poslodavaca, a 95 je onih koji to poštuju, plaća se i prekovremeni i rad nedjeljom i praznicima i to u nekim segmnentima i do 240 odsto- naglasio je Radulović.
On je našao i zamjerke na datume početka i kraja turističkih sezona, kada će se raditi nedjeljom, ističući da su iz neznanja stavili da to bude od 1. juna do 30. avgusta, iako sezona počinje 1. maja i traje do 30. oktobra. I za zimski sezonu su datumi pogrešni, a kako je kazao gubi se iz vida ono najvažnije, a to su turisti.
Čarapić je naglasio da smo u specifičnom trenutku EU integracija i Socijalni savjet ima važnu ulogu u tome i ne žele da ih obeshrabre da se ne postignu kompromisi.
- Skupština formalno nije imala predlog već samo rok koji je isticao i morali smo da reagujemo brzo. Ti veliki trgovinski lanci su javno rekli da ne žele da rade nedjeljom. Činjenica je da radnici u trgovini puno rade, pri tome nijesu sindikalno organizovani i ovo je pravi potez u zaštiti njihovih prava- dodao je Čarapić.

Čarapić: Neradna nedjelja potez za zaštitu radnika; Lazović: Tražićemo ocjenu ustavnosti

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: turizam