<p>Turizam u Crnoj Gori vrlo je ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja, kazali su iz Ministarstva turizma, navodeći da će raznolika ponuda omogućiti minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje.</p>
<p>Iz Ministarstva turizma su rekli da klimatske promjene utiču na širi spektar usluga u turizmu, a najočiglednije posljedice vidljive su kod sniježnih padavina.</p>
<p>- Međutim, klimatske promjene, kroz povećanje prosječne svjetske temperature, utiču i na porast nivoa mora, zatim na česte pojave poplava, suša, kao i velikih požara - kazali su iz Ministarstva turizma Agenciji MINA.</p>
<p>Sve to, kako su dodali, utiče na nivo atraktivnosti turističkih destinacija sa aspekta turista.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su naveli da su, generalno posmatrano, turizam i životna sredina neraskidivo povezani, što uzrokuje njihovu direktnu zavisnost.</p>
<p>- Životna sredina je osnova u kojoj se turizam, odnosno turistički proizvod stvara i razvija. To dalje znači da svaka promjena u životnoj sredini direktno, pozitivno ili negativno, utiče i na turizam, kao i obratno - rekli su iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Oni su kazali da turizam u Crnoj Gori zavisi od potencijala koji je formirala životna sredina, kao i da je crnogorski turistički proizvod, u velikoj mjeri, baziran na prirodi - moru, planinama, rijekama i jezerima.</p>
<p>- Dakle, može se konstatovati da je turizam u našoj državi vrlo ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja - naveli su iz Ministarstva.</p>
<p>U tom smislu, kako su rekli, nedostatak sniježnih padavina više ne iznenađuje.</p>
<p>- Međutim, kao što svaka svaka krizna situacija rađa nova rješenja i prilike, tako je i u ovoj situaciji - kazali su iz resornog ministarstva.</p>
<p>Kako su naveli, skijališta, ski staze i ostala zimska turistička infrastruktura postaju baza za razvijanje noviteta u ponudi zimskih centara u uslovima bez snijega, kao što su, između ostalog, panoramski ski-liftovi, staze za nordijsko hodanje, za suvi bob, staze za avanturističke pješačke, planinarske i biciklističke ture.</p>
<p>Iz Ministarstva turizma su rekli da, osim toga, treba imati u vidu činjenicu da je cijela teritorija Crne Gore „pokrivena“ specifičnom turističkom infrastrukturom, što je realizovano kroz projekat koji je vodilo Ministarstvo, a u okviru kojeg su uređena četiri panoramska puta - „Durmitorski prsten“, „Kruna Crne Gore“, „Krug oko korita“ i „More i visine“.</p>
<p>Svaki od tih panoramskih puteva, kako su dodali, dijelom prolazi i kroz planinska područja.</p>
<p>Iz resornog ministarstva su naveli da, shodno tome, turistička ponuda koja se razvija u područjima koja se nalaze na panoramskim putevima predstavlja jedan od načina da se negativni efekti klimatskih promjena, u ovom slučaju nedostatka snijega, ublaže.</p>
<p>- Pored toga, pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori predstavljaju takođe važnu kariku sa turističkog aspekta, u smislu podizanja nivoa otpornosti turizma u Crnoj Gori na klimatske promjene - kazali su iz Ministarstva.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje koje karakteristike crnogorskog turizma ga čine ranjivim na uticaje klimatskih promjena i da li su to, u prvom redu, izražena sezonalnost i nedostatak diverzifikacije turističkih proizvoda, oni su rekli da je Crna Gora, svojim geografskim položajem na Mediteranu, predodređena za „Sun-Sea-Sand“ ponudu i da će ona i u narednom periodu imati odgovarajuću potražnju.</p>
<p>Iz Ministarstva su ukazali da je, s obzirom na to da je riječ o ljetnjem turističkom proizvodu, sezonalnost u poslovanju turističke privrede i dalje naša stvarnost.</p>
<p>- Međutim, zadatak pred nama, kao donosiocima odluka, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, je da se upravo kroz diverzifikaciju turističkog proizvoda doprinese razvijanju „365 dana“ ponude - rekli su iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Crna Gora je, kako su poručili iz tog Vladinog resora, bogata sa aspekta raznolikosti prirodnih, socio-kulturoloških, istorijskih i etničkih karakteristika, što predstavlja kvalitetnu osnovu za razvijanje specifičnih i jedinstvenih vidova turističke ponude.</p>
<p>Cjelogodišnji turistički proizvod, kako su dodali, biće osnov za re-brendiranje Crne Gore kao turističke destinacije.</p>
<p>- Naime, kroz digitalnu transformaciju, individualizacija u pružanju usluga postaje sve zastupljenija i u Crnoj Gori, odnosno naš proizvod se u sve većoj mjeri formira shodno direktnim potrebama i željama turista, čime i bolje pozicioniramo Crnu Goru na međunarodnoj turističkoj mapi - naveli su iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Govoreći o mjerama potrebnim za unapređenje otpornosti sektora turizma na klimatske promjene, oni su kazali da zeleni turizam podrazumijeva aktivnosti u pravcu uspostavljanja održivosti životne sredine s jedne strane, i klimatske neutralnosti sa druge strane.</p>
<p>Neophodno je, kako su istakli, da se „korišćenje“ životne sredine odvija na način koji je neće uništiti.</p>
<p>- Poštovanje principa održivosti, odnosno standarda u tom pravcu, ogleda se i kroz sertifikaciju usluga na međunarodnom nivou, kao što su „blue flag“ i „green key“ koji se, pored ostalih sertifikata, primjenjuju i u Crnoj Gori već duži period - dodali su iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Iz tog resora su poručili da je posebno važno, i na državnom i lokalnom nivou, uspostaviti i primjenjivati principe destinacijskog menadžmenta baziranog na održivosti, kao i da na nivou turističkih kompanija treba nastaviti sa razvijanjem društveno odgovornog poslovanja.</p>
<p>- S obzirom na to da pojam održivost obuhvata ekološke, ekonomske i socio-kulturne aspekte razvoja turizma, važna je ravnoteža između te tri dimenzije - rekli su iz Ministarstva.</p>
<p>Oni su kazali da je posebno značajna digitalna transformacija, kako turizma, tako i sa turizmom povezanih djelatnosti.</p>
<p>Klimatske promjene su, kako su naveli iz Ministarstva turizma, nezaustavljive i utiču i na zimsku i na ljetnju turističku ponudu - zime bez snijega, kišna ljeta, devastirani biodiverzitet, poplavljena područja, podizanje nivoa mora, gubitak plaža.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su istakli da je Crna Gora teritorijalno mala država, što omogućava da raznolika ponuda bude turistima dostupna u jednom danu.</p>
<p>- Dakle, kombinacija ponude primorje - sjever sa sve brže rastućom ponudom centralnog regiona, uz pravilno razvijanje i upravljanje turističkom ponudom sa usmjeravanjem turističke tražnje pomoću adekvatnih marketinških alata, što je jedna od premisa destinacijskog menadžmenta, omogućiće i minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje - naglasili su iz Ministarstva.</p>
<p>Turizam, na koji se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja, prepoznat je u Nacionalnom planu Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene kao jedan od sektora u kojima je neophodno sprovesti prilagođavanje na klimatske promjene.</p>
<p>Ministarstvo nadležno za poslove turizma bilo je aktivno uključeno u proces pripreme tog dokumenta, kroz rad na radionicama sa predstavnicima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i Zelenog klimatskog fonda, kao i drugih resora koji su komplementarni turizmu.</p>
<p>- Cilj je jačanje crnogorskih kapaciteta u smislu pravovremenog prepoznavanja kriznih dešavanja pod uticajem klimatskih promjena i na tim osnovama, uspostavljenje adekvatnih programa planiranja i razvoja - kazali su iz Ministarstva.</p>
<p>Kako su podsjetili, pored sektora turizma, oblasti koje su ranjive sa aspekta klimatskih promjena i koje se tretiraju u okviru Nacionalnog plana su sektor voda, poljoprivrede i zdravlja.</p>
<p>- Za svaki od njih, uključujući i turizam, predložene su mjere prilagođavanja klimatskim promjenama, kao i međusektorske mjere s obzirom na visok stepen njihove međuzavisnosti - naveli su iz Ministarstva.</p>
<p>Oni su kazali da je taj značajni dokument bio predmet javne rasprave i da se sada vrši, od strane konsultanata, inkorporiranje prihvatljivih sugestija i predloga.</p>
<p>- Shodno tome, za očekivati je da u skoroj budućnosti finalna verzija Nacionalnog plana bude pripremljena i proslijeđena Vladi na usvajanje - rekli su iz Ministarstva turizma.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Turizam u Crnoj Gori ranjiv na uticaje klimatskih promjena

<p>Više hiljada demonstranata je danas protestvovalo na Kanarskim ostrvima zahtijevajući promjenu modela masovnog turizma koji je, prema njihovim riječima, zahvatio arhipelag u Atlantskom okeanu.</p>
<p>Pod sloganom „Kanarska ostrva imaju granicu“, demonstranti su od podneva marširali turističkim mjestima najjužnijeg regiona Španije, zahtijevajući ograničenje broja posjetilaca koje smatraju nekontrolisanim.</p>
<p>Glavni protest je bio ispred kongresnog centra u Maspalomasu na ostrvu Gran Kanarija, na ostrvu Fuerteventura i oblasti noćnog života u Plaja de las Amerika na ostrvu Tenerife.</p>
<p>Demonstranti su držali natpise „Kanari nisu na prodaju“ i „Dosta je bilo“.</p>
<p>„Ova plaža je naša“, skandirali su pred turistima koji su se izležavali na ležaljkama pod suncobranima.</p>
<p>U aprilu je desetine hiljada demonstranata marširalo ulicama glavnih gradova Kanarskih ostrva u znak protesta protiv modela razvoja turizma za koji kažu da favorizuje investitore na štetu životne sredine i lokalnog stanovništva koje se suočava sa stambenim problemima i slabo plaćenim poslovima.</p>
<p>Ivan Čerdena, portparol udruženja za zaštitu životne sredine ATAN, kazao je na lokalnoj televiziji da su ovog puta organizatori izabrali „turistička područja sa svojim ogromnim betonskim blokovima napravljenim za korišćenje isključivo za turiste, kako bi izvršili malo veći pritisak da vide da li vlada sluša građane.</p>
<p>U 2023. rekordnih 16,2 miliona ljudi, što je broj veći za sedam puta od broja lokalnog stanovništva od 2,2 miliona, posjetilo je Kanarska ostrva. Četiri od deset stanovnika radi u turizmu, što predstavlja 36 odsto BDP.</p>
<p>Ali mnogi stanovnici se žale da nemaju koristi od profita koji ostvaruje turistički sektor.</p>
<p>Jedna od tri osobe na Kanarskim ostrvima je u opasnosti od siromaštva, pokazuju podaci Evropske mreže za borbu protiv siromaštva (EAPN).</p>

610x380

500x500

1084x550

Protest na Kanarskim ostrvima zbog masovnog turizma: "Ova plaža je naša"

<p>U kotorskoj luci su danas četiri broda sa 5.770 putnika.<br/>
<br/>
Prema informaciji iz Luke Kotor, kruzer SS Voyager sa 636 putnika, biće danas na vezu do 16 sati, kada isplovljava za Zadar.<br/>
<br/>
Na sidrištu 1 do 22 sata je AIDAblu, sa 2.370 putnika, prenosi Radio Kotor.<br/>
<br/>
La belle de l'Adriatique sa 161 putnikom, bio je na sidrištu dva i isplovio je za Dubrovnik.<br/>
<br/>
Na sidrištu 3 danas je 294 metara dug Celebrity Constallation sa 2.130 putnika, a za Split isplovljava u 18 sati.</p>

U kotorskoj luci danas četiri broda

<p>Ovogodišnji Dan turizma se obilježava pod sloganom Turizam i mir, kojim se ističe značaj turizma za unaprjeđenje mira, što datira još od sedamdesetih godina prošlog vijeka kad je turizam promovisan kao ,, pasoš mira” - kazao je u Budilniku na Televiziji E ekspert za turizam &nbsp;prof. dr. Rade Ratković.</p>
<p>Poručuje da odavno funkcioneri međunarodne zajednice vide u turizmu šansu za blagostanje, za razumijevanje.</p>
<p>- Što bi trebali mi, takođe, u našoj zemlji da promovišemo mir. Ne samo mir između susjeda, i mir na međunarodnom nivou, nego i mir unutar zajednice. Međutim, mi to očigledno ne radimo, jer mi bi trebali, kao svaka zemlja, da svoju kulturnu baštinu turistički valorizujemo, da je vrijednujemo, da se ne bavimo falsifikatima. Umjesto toga mi sa najviših adresa u državi imamo pokušaj prodaje kapele Karađorđevića za Njegosevu kapelu, koja je srušena da bi se napravila kapela Karađorđevića. Mijenjamo istorijske toponime, tursku tvrđavu proglašavamo Nemanjinim gradom, selo Srska, istorijsko ime joj je Srska, proglašavamo Srpska i tako dalje. Zbunjujemo javnost, dižemo tenzije, suprotno od onoga što je poruka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija - rekao je Ratković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIDw7qdP3JiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Crna Gora loše upravlja turizmom, kaže Ratković, a naročito je to izraženo posle 2020.godine, jer, dodaje on, Crna Gora se pretvara u real estate destinaciju ili destinaciju za nekretnine, i, kako kaže, tako smo prepoznatljivi u svijetu, a ne kao turistička destinacija.</p>
<p>- Imamo preko 70 posto kreveta u &nbsp;takozvanom privatnom smještaju , odnosno najgorem segmentu toga smještaja, to je sekundarno selovanje. To je jedan veliki strukturni problem, jedna strukturna nesreća u Crnoj Gori, koja crnogorski turizam čini neodrživim. Mi u primorju imamo, &nbsp;prema indikatorima Svjetske turističke organizacije, sve negativne koeficijente održivosti - naglasio je Ratković.</p>
<p>Trenutno u Crnoj Gori imamo lokalne turističke organizacije koje su na neki način afilijacije opština, objašnjava Ratković, one su potpuno pod kontrolom političkih partija, što je, kako kaže, anahronizam, jer se političke partije ne bave turizmom.</p>
<p>- Oni koji se bave turizmom treba i da upravljaju turizmom, na bazi javnog privatnog partnerstva. Mora da bude zastupljena i država, ali ne samo država, nikako političke partije, kao što je tonsada slučaj, i oni koji su promoteri turizma, koji se bave turizmom, kao što su turističke kompanije, turistička udruženja, razne organizacije koje promovišu kulturni turizam, odgovorni turizam, kao što to rade druge zemlje Mediterana - poručio je Ratković.</p>
<p>Naša vrijednost je prirodno i kulturno naslijeđe, smatra Ratković, kao primjer navodi Njemicu koja je odlučila da živi u okolini kanjona Nevidio, dodaje on, koja lijepo sažima naše prednosti i predstavlja ih kao strateške prednosti a to su prostor, priroda i prošlost.</p>
<p>Imamo jako lošu promociju planinskog i seoskog turizma, tvrdi Ratković, a za ove turiste koji dolaze u te krajeve, možemo zahvaliti njima samima, jer su nas sami pronašli, iako se, kako kaže, u toj oblasti ima šta ponuditi, osim prirode, tu je i odlična gastro ponuda, džip ture, biciklističke ture, planinarske i pješačke staze i još mnogo mogućnosti.</p>
<p>- Gastro turizam nije zaluga naše turističke ponude, već turističkih nomada i turističkih stakeholdera iz inostranstva, i naših malih preduzetnika koji su prepušteni sami sami sebi. Možemo da se pohvalimo da nam sezona po planinama i selima počinje već u aprilu, a traje do oktobra - ističe Ratković.</p>
<p>Sagovornik Budilnika je mišljenja da je neophodno oživjeti sela, a najbolji način za to &nbsp;je afirmisati mlade ljude da se vrate na selo, poticati ih, kako kaže, jer se onda možemo nadati ozbiljnom &nbsp;napretku u toj oblasti turizma.</p>
<p>- Moramo u mrtvoj sezoni, a to je novembar, decembar, mart, da imamo gastro festivali. Recimo Grčka ima od 12 do 15 gastro festivala u tom periodu, gdje se svi skupljaju, i naprosto se niže događaj &nbsp;za događajem, skoro svake sedmice imaju neki događaj i to je nešto što privlači turiste - istakao je Ratković.</p>
<p>Suočeni smo sa krizom ski turizma, prvenstveno zbog klimatskih promjena, ističe Ratković i dodaje da je ta kriza jača kod nas, jer smo u južnijoj hemisferi i problem je postojanost niskih temperatura, pa se samim tim, kako kaže, ne bi mogli osloniti ni na vještačko osnježivanje.</p>
<p>- Nikada ski turizam &nbsp;u Crnoj Gori nije istaknut kao vid turizma koji treba da nas internacionalno promoviše, odnosno da budemo u ski turizmu lideri, a jeste u gastro turizmu, eko turizmu, ruralnom turizmu i mislim da u tom pogledu treba više da ulažemo u tu vrstu turizma, jer mi događaje možemo da radimo i kada nema snijega - zaključio je Ratković.</p>

Ratković: Naše strateške prednosti su prostor, priroda i prošlost, to treba da valorizujemo

<p>Obostrani interes Crne Gore i Kosova ogleda se u razvoju infrastrukture, trgovine i transporta te da i turizam predstavlja veoma važnu kariku dodatne saradnje i povezanosti.</p>
<p>To je ocijenjeno na sastanku potpredsjednika Skupštine Crne Gore Nikole Camaja sa ambasadorkom Kosova Arianom Žerkom Hodža.</p>
<p>- Tokom razgovora istaknuta je važnost kontinuirane saradnje dvije države. Posebno je naglašena činjenica stabilnog diplomatskog odnosa zasnovanog na međusobnom priznanju što je, kako je zajednički ocijenjeno, bio korak u pravcu jačanja veza sa zapadnim zemljama i evropskim integracijama – navodi se u saopštenju Skupštine.</p>
<p>Iako su odnosi Crne Gore i Kosova ocijenjeni kao konstruktivni postignuta je, dodaju u Skupštini, saglasnost modaliteta njihovog unaprjeđenja i intenziviranja na svim nivoima.&nbsp;</p>
<p>- U tom pogledu iskazana je spremnost za što skorije formiranje Grupe prijateljstva u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.</p>

1250x600

Camaj – Hodža: Obostrani interesi se ogledaju u razvoju infrastrukture, trgovine i transporta

<p>Rukovodstva devet crnogorskih turističkih rizorta danas su se oglasila zajedničkim saopštenjem povodom planiranog povećanja PDV-a za ugostiteljke usluge ocjenjujući da će takva odluka imati pogubne posljedice po crnogorski turizam, ali i da će neminovno izazvati odlazak turista na druge jeftinije destinacije.<br/>
 <br/>
Saopštenje potpisuju rizorti Portonovi, Chedi Luštica Bay, Porto Montenegro, Mamula, Grand Hotel Perast, Nikki Beach Montenegro, Hyatt Regency Kotor Bay, Casa del Mare i Lazure.</p>
<p>- Kao predstavnici devet hotela i rizorta koji posluju u Crnoj Gori, sa kategorijom pet zvjezdica, u skladu sa najvišim svjetskim standardima u oblasti hotelskog smještaja i ugostiteljstva, smatramo da će povećanje stope PDV-a na dodatu vrijednost na ugostiteljske usluge na 15 odsto, koje je regulisano posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, imati poguban uticaj na crnogorski turizam - podvukli su oni.</p>
<h2>Iz MiF neformalno rečeno da su već odlučili</h2>
<p>Nakon donošenja predloga fiskalne strategije Crne Gore za period 2024. – 2027. gdje je predviđeno povećanje stope PDV-a, obratili su se, kažu, Ministarstvu finansija Crne Gore kako bi kroz dijalog, a vođeni dogogodišnjim iskustvom u turističkoj djelatnosti kao i izuzetnim naporima koje svakodnevno ulažu u održavanje i unaprijeđenje ekskluzivne turističke ponude u Crnoj Gori, uticali na izmjenu ovakve - kako su ocijenili - katastrofalne poreske politike.</p>
<p>Međutim, saopštili su da je odgovor iz Ministarstva, koji je došao na neformalan način, bio da ne postoji njihov interes da ih saslušaju jer je odluka već donijeta.</p>
<p>- Naime, predviđeno povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge za preko 100 odsto će izazvati neminovan rast cijena turističkih usluga i time će dugoročno uništiti konkurentnost naše turističke ponude - pogotovo uzimajući u obzir raznovrsnost i kvalitet turističkog proizvoda i ispravne fiskalne strategije zemalja u okruženju i na Mediteranu gdje turistička djelatnost značajno doprinosi BDP-u - naveli su iz rukovodstava devet crnogorskih turističkih rizorta.</p>
<h2>Sve konkurentne zemlje imaju znatno nižu stopu PDV-a</h2>
<p>Praktično sve zemlje čija turistička ponuda predstavlja konkurenciju našoj, imaju, podvlače, znatno nižu stopu PDV-a na ugostiteljske usluge u odnosu na stopu od 15 odsto u Crnoj Gori.</p>
<p>- &nbsp;Stope PDV-a u nekim zemljama su: Hrvatska: 13% − Grčka: 13% − Italija: 10% − Španija: 10% − Portugal: 6% − Turska: 8% − Francuska: 10% − Albanija: 6%. Navedene zemlje, od kojih su skoro svaka ima mnogo bogatiju turističku ponudu od Crne Gore, su, radi podsticaja ove značajne grane djelatnosti smanjili poresko opterećenje, kako bi privukli i zadržali investore i turističke djelatnike i time sačuvali granu privrede koja daje ogroman dio prihoda tim zemljama - istakli su oni.</p>
<p>S druge strane, kažu da u situaciji gdje je naš turistički proizvod toliko krhak, nestabilan, mlad, i tek treba da se razvije i pozicionira na tržištu, povećanje cijena usljed rasta nameta će nesporno izazvati odlazak turista na druge, atraktivnije i jeftinije, destinacije što će, smatraju, predstavljati ogroman udarac za naš turizam.</p>
<p>- Ne može se očekivati niti ima bilo kakve ekonomske logike da će investitori i turističke agencije, kroz smanjenje svog profita, održavati konkuretnost crnogorskog turizma, naročito uzimajući u obzir brojne logističke, infrastrukturne i institucionalne prepreke sa kojima se već suočavaju i koje im, neminovnu, negativno utiču na kvalitet ponude - dodali su u reagovanju.</p>
<h2>Neorganizovanost i mali kapaciteti aerodroma</h2>
<p>Posebno su ukazali na mali kapacitet i neorganizovanost aerodroma u Podgorici i Tivtu.</p>
<p>- Primjera radi, aerodrom u Tirani dnevno ima višestruko više letova od oba naša aerodroma zajedno. Tu su i neprestane gužve i neprohodnost na primorju usljed nepostojanja modernih saobraćajnica, dok je higijensko/komunalni momenat suvišno i komentarisati - ocijenili su u rukovodstvima devet crnogorskih turističkih rizorta.</p>
<p>Navode i da je izmjenama uvedenim novim Granskim kolektivnim ugovorom za djelatnost turizma i ugostiteljstva značajno povećan obim obaveza poslodavaca u turizmu, uključujući povećanje posebnog dijela zarade i otpremnine prilikom odlaska u penziju, obaveznu isplatu zimnice i jubilarne naknade, troškova prevoza i drugih naknada.</p>
<p>- Izmjene i dopune Zakona o radu ("Službeni list Crne Gore", br. 077/24 od 05.08.2024) kojima je vraćeno minimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od 24 mjeseca predstavljaju dodatni otežavajući faktor. Pri tome, hoteli kategorije pet zvjezdica, shodno odredbama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, su dužni da posluju tokom cijele godine, odnosno i van sezone kada je turistička potražnja skoro nikakva a gubici milionski - naveli su u reagovanju.</p>
<h2>Investitori će poći za turistima</h2>
<p>Smatraju da će suočeni sa svim navedenim teškoćama, smanjenim profitom i nekonkurentnošću, investitori otići za turistima – u zemlje koje znaju da prepoznaju vrijednost kvalitetne turističke ponude.</p>
<p>- Povećanje stope PDV-a neće dovesti do unaprjeđenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i privlačenja investicija (što je cilj fiskalne strategije) već će proizvesti upravo suprotan efekat - istakli su oni.</p>
<p>Ukazali su i na turističke aranžmane koji su već ugovoreni za narednu godinu.</p>
<p>- Što se tiče negativnih posljedica na kratak i srednji rok, povećanje stope PDV –a u tako kratkom roku, bez ikakve pripreme turističkih djelatnika i javnosti, će katastrofalno uticati na turističke aranžmane koji su za narednu godinu već ugovoreni sa primjenjenom važećom stopom PDV jer ćemo biti prinuđeni da klijentima objašnjavamo šta je razlog povećanja cijene aranžmana – što će stvoriti lošu sliku turističke ponude u Crnoj Gori i otkriti neozbiljan odnos države prema najznačajnijoj grani djelatnosti - naveli su u rukovodstvima turističkih rizorta.</p>
<p>Kažu da je njihov cilj, kao predstavnika najznačajnije privredne djelatnosti u Crnoj Gori, da pored očuvanja svog poslovanja, svakako dodatno doprinesu stabilnosti javnih finansija.</p>
<p>- Međutim, jednostrano donošenje odluka u planiranju strategije i ishitrena zakonska rješenja će negativno uticati na naše poslovanje, ugroziti cjelokupni turistički proizvod u Crnoj Gori i posljedično, stabilnost javnih finansija. Povećavati PDV a da niste dodali nikakvu vrijednost destinaciji (već naprotiv), je pogubno - izričiti su oni.</p>
<p>Pozivaju sve nadležne organe vlasti u Crnoj Gori da, uz njihovu punu podršku, i na osnovu javnog dijaloga i konstruktivne saradnje sa svim akterima u turističkoj djelatnosti - još jednom razmotre ovu situaciju i donesu optimalnu fiskalnu strategiju i zakonska rješenja koja će biti u interesu kako svih naših turističkih djelatnika tako i države Crne Gore.</p>

Povećanje PDV-a na ugostiteljske usluge biće pogubno, turisti će otići na jeftinije destinacije

<p>Povećanjem PDV-a za turističku privredu sa sedam na 15 odsto, što je predviđenom novim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koje je usvojila Skupština u petak veče, na udaru je crnogorski turistički proizvod. Na udaru je, prije svega, organizovani turizam, koji bi trebalo da omogući šestomjesečnu ili sedmomjesečnu sezonu - kazao je za 24 sata član Udruženja turizma i ugostitelja u Privrednoj komori Crne Gore Dragan Ivančević.</p>
<p>- Doživjeli smo, od onih koji treba da nam stvore ambijent da obavljamo naše djelatnosti, da nam zadaju, možda, smrtni udarac sa povećanjem PDV-a. Sada smo turistička destinacija u Evropi sa najvećim PDV-om. Nikad do sada, u smještajnom dijelu, Crna Gora nije imala PDV veći od sedam odsto. U protekloj sezoni smo izgubili dio turoperatora, koji su odlazili na druge destinacije. To su činili zbog neadekvatnih cijena, zbog skupe destinacije, neadekvatnog kvaliteta, za što nijesu krivi direktni učesnici u turizmu - kaže Ivančević.</p>
<p>Cijene u turizmu ne mogu tek tako da se mijenjaju, poručuje Ivančević, pogotovo kad su aranžmani u 95 odsto slučajeva ugovoreni i potpisani. Objašnjava da to sve podrazumijeva ugovorene hotele, avio karte, čartere, i napominje da će organizatori putovanja izbjegavati Crnu Goru kao destinaciju.</p>
<p>Odbor za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore je permanentno pratio tok turističke sezone, kaže Ivančević, od same pripreme do identifikacije problema. Dodaje da su od nadležnih državnih organa stalno tražili da, u partnerskom odnosu, te probleme rješavaju.</p>
<p>- Nikakvu komunikaciju nijesmo uspjeli da ostvarimo ni sa prošlim Ministarstvom, sad imamo novo, opet su tu neki ljudi koji nemaju nikakvog iskustva u turizmu. Imamo sada najave da ćemo brzo razgovarati sa novom ministricom turizma (Simonida Kordić) ali, mislim da je za to kasno i da nema smisla posle odluke Skupštine i poslije takvog udara na turizam. Gubimo i posljednju šansu da budemo konkurentni na vrlo probirljivom tržištu Mediterana, gdje je ponuda mnogo veća nego što je potražnja. Kvalitetom i cijenama moramo da zadržimo makar postojeće strukture i da pokušamo da vratimo onu klijentelu koju smo imali, bolje platežnu klijentelu. Svjedočili smo ovoga ljeta da smo dobili niskoplatežnu klijentelu, da je vanpansionska potrošnja bila veoma loša. Mislim da ovaj udar crnogorski turizam neće moći da podnese i da prebrodi, da pobjedi, zato što je jednostavno nemoguće voditi jednu takvu utakmicu gdje već protivnici (konkurentske zemlje) vode sa 2:0 protiv nas - poručio je Ivančević.</p>
<p>Najveći dio ugovorenih aranžmana, kada je riječ o organizovanom turizmu i naročito zapadno evropsko tržište, su već zaključeni po određenim cijenama, naglašava Ivančević i napominje da novi namet, više od 100 odsto povećanje PDV-a, ne može turistička privreda da izdrži sama.</p>
<p>- Ne znam što je planirala i što je bio cilj naše Vlade u situaciji kada turizam ima mnogo otvorenih problema kojima mora da se posveti, da bi kao destinacija dobili na kvalitetu i mogli da računamo na bolji turistički proizvod i klijentelu. Vlada zadaje ovakav udarac, više od 100 odsto povećanja PDV-a u smještajnom dijelu! Kada je riječ o hrani i piću, nekada je bilo 21 odsto, pa se neka Vlada, ipak, realno odnijela prema stanju u kojem se nalazi turizam i ugostiteljstvo i vratila PDV na sedam odsto, što je realno i konkurentno sa našim okruženjem. Kada govorimo o smještaju, moram da ponovim, da u Evropi ne postoji ni jedna turistička destinacija koja ima toliko veliki PDV, preko sedam odsto nema niko - ističe Ivančević.</p>
<p>Napominje da sa je za nekoliko posljednjih ministara, koji uglavnom nikad nijesu radili u turizmu, prvo radno mjesto u tom resoru bilo upravo ministarsko.</p>
<p>Direktni učesnici u turizmu su, kako kaže Ivančević, imali ogroman broj reklamacija kada su u pitanju komunikacije prema odredištima za smještaj, prema izletištima, a bilo je puno problema i sa smećem, parkingom i nedovoljnom standardizacijom smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju.</p>
<p>- Imamo i dalje ogroman procenat sive ekonomije, možda najveći u čitavom okruženju. Siva ekonomija je nepodnošljivo izražena u privatnom smještaju. To niko još nije ni zagrebao, probao da riješi, a po našoj nekoj procjeni, gotovo jedan budžet se odliva kroz sivu zonu - zaključio je Ivančević.</p>

Ivančević: Povećanje PDV-a smrtni udarac za turističku privredu

<p>&nbsp;<b>Davor Dragojević,</b> naš istaknuti i nagrađivani glumac, reditelj i osnivač međunarodnog festivala lutkarstva će biti gost na tribini „Podgoričke priče“ koja će se održati u ponedjeljak, 25. novembra u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, od 20 sati, saopštili su iz KIC-a.&nbsp;</p>
<p>Davor Dragojević će publici, sa moderatorom <b>Vanjom Kovačević </b>govoriti o &nbsp;svom plodnom i bogatom višedecenijskom radu, ali i tome što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, pogotovo kad je riječ o segmentu afirmacije crnogorske pozorišne kulture i stvaralaštva – naveli su u saopštenju. &nbsp;</p>
<p>Davor Dragojević je rođen 1966. godine u Titogradu (Podgorica). Stalni je član ansambla Gradskog pozorišta od 1993. godine. Diplomirao je lutkarsku režiju na Nacionalnoj akademiji za teatarsku i filmsku umjetnost „Krsto Serafov“ u Sofiji, u klasi profesora Slavča Malenova. Direktor je i jedan od osnivača Međunarodnog festivala lutkarstva - Podgorica, Crna Gora. Režirao je predstave u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Piše pozorišne komade za lutkarsku i dramsku scenu za djecu. Objavio je knjigu Čarobni kamen i druge bajke - pet dramskih tekstova za lutkarsku igru. Piše pjesme i komponuje muziku za djecu. Više puta je učestvovao kao tekstopisac i kompozitor na dječijim muzičkim festivalima. Ostvario je mnogobrojne uloge u pozorištima, na filmu i TV serijama. Više puta je bio i član žirija na međunarodnim filmskim i pozorišnim festivalima. Dobitnik je više nagrada i priznanja, posebno se izdvaja Specijalno priznanje za filantropiju „Iskra“ 2016. za građanski doprinos opštem dobru.</p>
<p>&nbsp;</p>

Davor Dragojević gost tribine „Podgoričke priče“, u KIC-u, 25. novembra

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore, <b>Milojko Spajić</b> čestitao je rukovodstvu i građanima Budve 22. novembar, Dan opštine i Dan oslobođenja Budve u Drugom svjetskom ratu.<br/>
 <br/>
 - Ogroman je značaj i vrijednost Budve koliko za nacionalni turizam i državni budžet, toliko i za sveukupnu sliku i ugled naše zemlje pred međunarodnim gostima, partnerima i prijateljima - navodi Spajić u čestitki.<br/>
 <br/>
 Kako je poručio, nada se da će Budva, vođena demokratskim principima i opštim interesom, uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti, kako bi i njeni stanovnici i gosti imali priliku da osjete sve benefite, kvalitete i vrijednosti materijalnog, prirodnog i duhovnog bogatstva koje pripada drevnom gradu.<br/>
 <br/>
 - Takođe, uvjerenja sam da ćemo nastupajući pripremni period za sljedeću ljetnju turističku sezonu iskoristiti na najbolji način, kako bi Budva bila primjer funkcionalne, uspješne i solidarne zajednice – perjanica crnogorskog turizma - zaključio je Spajić.</p>
<p>&nbsp;</p>

Spajić: Nadam se da će Budva uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti

<p>Glavni odbor Demokratske partije socijalista donio je odluku o raspisivanju redovnog desetog Kongresa partije za 25. januar naredne godine, saopšteno je iz te partije.</p>
<p>kako se navodi, deseti Kongres održava se u redovnom terminu nakon četiri godine i osim novog sastava Glavnog odbora na njemu će biti donešena kongresna dokumenta koja će – uz analizu rada partije u posljednjem četvorogodištu, trasirati politiku i program stranke u narednom peridou.</p>
<p>- Na sjednici je konstatovano zadovoljstvo ostvarenim izbornim rezultatima u ovoj godini koji su, od opštine do opštine, potvrdili povratak povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista uz očekivanje da se takav trend nastavi i na narednim lokalnim izborima. Na sjednici je razmatrana i aktuelna politička situacija kao i tekuća pitanja - navodi se u saopštenju.</p>

GO DPS: Deseti Kongres 25. januara, trend rasta potvrda povratka povjerenja građana

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a pet lakše.<br/>
<br/>
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, a u Baru i Nikšiću po dvije.<br/>
<br/>
Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Tivtu, Plavu i Šavniku.<br/>
<br/>
Izdata su 224 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 18 prekršajnih prijava.<br/>
<br/>
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: turizam