PKCG: Za valorizaciju punog turističkog potencijala neophodno koordinisano djelovanje, jasna vizija i institucionalna stabilnost

Učesnici Konferencije pozvali su Vladu Crne Gore da započnerealizaciju predloženih  reformi, obezbijedi institucionalnustabilnost u turizmu i uspostavi javno-privatni dijalog kao stalnimehanizam upravljanja razvojem. 

Sa konferencije posvećene turizmu, pod sloganom “Novi daniboljeg turizma”, koju je organizovala Privredna komore Crne Gore u saradnji sa turističkom privredom, poručeno je da je za zajedničko djelovanje svih segmenata sistema ključno, jer bez koordinacije, jasne vizije i institucionalne stabilnosti Crna Gora ne može iskoristiti svoj puni turistički potencijal. Tokom dva dana rada, nakon detaljne razmjene stavova i analize sistemskihizazova, definisani su zaključci kao prioritetne mjere neophodneza reformu turističkog sektora. Predlaže se Vladi Crne Gore da zaključe uvrsti u planska dokumenta za 2026. godinu, kako bi se obezbijedio održiv, kvalitetan i konkurentan razvoj turizma.

Zaključke je predstavio Ranko Jovović, predsjednik Odboraudruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore.

Turizam kao jedna od strateških grana razvoja Crne Gore ulazi u ključnu fazu razvoja koja podrazumijeva moderno upravljanje, jasne politike, novi zakonodavni okvir i funkcionalan destinacijskimenadžment. Dosadašnji razvojni model, zasnovan dominantnona ekspanziji nekretnina i rezidencijalnog (real estate) turizma, pokazao se dugoročno neodrživim i suštinski je ugroziokonkurentnost klasičnog, naročito holiday turizma.

Strukturne slabosti, uključujući nepovoljnu strukturu smještajnihkapaciteta i nisku stopu popunjenosti, nedovoljnu tržišnudiverzifikaciju i neefikasni sistem destinacijskog menadžmenta, onemogućavaju punu valorizaciju turističkih resursa zemlje. Postojeći model rasta ne obezbjeđuje dugoročnu održivost, konkurentnost i stabilnost. Razvojna politika turizma nijeusklađena sa nosivim kapacitetima prostora i prirodnimresursima, što dovodi do preizgrađenosti, degradacije obale igubitka autentičnosti destinacija.

1. Održivo upravljanje turizmom je strateški prioritet izahtijeva novi zakonodavni okvir

Učesnici konferencije ocijenili su da postojeći zakonodavni okvirne pruža osnov za moderan sistem upravljanja destinacijom. Sistemski izazov predstavlja nepostojanje pouzdanog registrasvih smještajnih kapaciteta, koji bi bio povezan sa fiskalnim iporeskim sistemom. Nedekvatni podaci i nedostupnost zvaničnihpodataka u realnom vremenu onemogućavaju donošenje validnihzaključaka i razvojnih smjernica za definisanje turističke politike, strategije i marketinškog plana.

Polazeći od pouzdane evidencije svih smještajnih kapaciteta, predlaže se donošenje Zakona o upravljanju održivim turizmom, reforma destinacijskog menadžment sistema, uz uspostavljanjenacionalne organizacije za destinacijski menadžment, kao ilokalnih struktura sa jasnim podjelama nadležnosti i održivimmodelom finansiranja. Takođe, neophodno je uspostaviti balansizmeđu centralizovanog i decentralizovanog upravljanja, sasnažnijom nacionalnom koordinacijom i većim operativnimovlašćenjima lokalnih zajednica. Bez stabilnog upravljačkogmodela, Crna Gora ne može adekvatno planirati razvoj, ulagati u kvalitet proizvoda, niti konkurisati destinacijama koje već imajukonsolidovan sistem destinacijskog menadžmenta. 

2. Nova Strategija razvoja turizma mora biti vizionarskidokument sa desetogodišnjim horizontom

Postojeća strateška dokumenta nijesu dovoljno usklađena sasavremenim trendovima na način da integrišu principe održivosti, digitalizacije, premijum turizma i regionalnog balansa (obala – kontinent). Zato je potrebno donijeti novu Strategiju razvojaturizma koja će definisati ciljanu strukturu smještaja, vrstuturizma koju Crne Gora želi, razvojne prioritete po regionima inačin na koji će se sa kvantiteta preći na kvalitet. 

3. Marketing destinacije mora biti profesionalizovan, digitalizovan i strateški konzistentan

Marketing strategija koju je  2019. godine uradio THR može  se idalje koristiti kao kvalitetna osnova, ali zahtijeva doradu u skladusa globalnim trendovima, digitalnim alatima i premijumpozicioniranjem destinacije. Predlaže se uspostavljanje modelamarketinške saradnje između Nacionalne turističke organizacije, lokalnih turističkih organizacija, privatnog sektora i avio-kompanija, uključujući stalno tijelo za koordinaciju međunarodnihtržišnih aktivnosti.

Jačanje brenda Crne Gore kroz strategiju “kvalitet prijekvantiteta”, sa fokusom na autentičnost, lokalni identitet ipremium narativ, te kreiranje storytelling platformi zasnovanih naautentičnim iskustvima, su aktivnosti koje treba da budu na vrhuliste prioriteta. 

4. Nastaviti rad na poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore

Potrebno je nastaviti rad na poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore, strateški planirati saradnju sa lowcosterima, uvesti linije odjavnog interesa  i uspostaviti direktne avio-konekcije između Crne Gore i važnih emitivnih tržišta. Važno je turističku privredu navrijeme upoznati i konsultovati sa marketinškim planomaktivnosti na nivou destinacije i pri definisanju strateških ruta

Za sektor turizma je od velikog značaja i pitanje valorizacijeaerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenjaVlade Crne Gore po pitanju koncesija na aerodrome. Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. AerodromiTivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj ifrekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, aizazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje. 

5. Premium turizam je ključni razvojni pravac za povećanjekonkurentnosti

Premium turizam nije luksuz za mali broj turista već strateškosredstvo podizanja ukupnog nivoa kvaliteta turizma u zemlji. CrnaGora posjeduje izuzetne prirodne i kulturne resurse koji mogu bititemelj premijum turističkog proizvoda. Za izgradnju premijumdestinacije potrebno je pokrenuti nacionalni projekat “Premijumturizam Crne Gore”, uključujući formiranje premijum klastera: priroda, kultura, vino i gastronomija, yacht turizam, wellness & health. Projekat bi podrazumijevao uvođenje nacionalnihstandarda kvaliteta i infrastrukturu za premijum segment, uključujući arhitektonske, dizajnerske, uslužne i održive standard. Razvijali bi se autentični i personalizovani premijum proizvodikroz storytelling rute, valorizovali lokalni dobavljači i jačalikulturni i prirodni resursi a Crna Gora pozicionirala kao “boutique luxury” destinacija, sa snažnim fokusom na održivost kaoobavezni kriterijum premijum razvoja. 

6. Poreska politika mora biti razvojni instrument, a neprepreka poslovanju

Turistički proizvod spada u cjenovno osjetljive proizvode, koje je potrebno dugotrajno pažljivo planirati, bez mogućnosti uticaja ad hoc rješenja. U tom cilju potrebno je preispitati visinu stope PDV-a na usluge u turizmu i druga fiskalna opterećenja, uvestistimulativne poreske mjere za hotelski sektor, organizovaneturističke usluge i održive investicije, te smanjiti sivu ekonomiju. Navedene mjere bi osigurale dalji intenzivni razvoj i unapređenjekonkurentnosti turizma u Crnoj Gori. Očekivani efekti su da se fiskalnom politikom utiče na unapređenje poslovanja ikonkurentnost crnogorskog turizma, povećanje investicija, rastzapošljavanja i smanjenje sive ekonomije. Ovo je pitanje širegjavnog interesa i društvene odgovornosti, a ne samo turističkeprivrede 

7. Plaže kao strateški resurs zahtijevaju dugoročno i održivoupravljanje 

Crnogorske plaže moraju se iz trenutne pozicije sezonskogposlovnog resursa transformisati u stratešku komponentuturističkog identiteta Crne Gore. Rok zakupa od četri godine ne omogućava  investicije u kvalitet i inovacije. Problem upravljanjaplažama ne odnosi se isključivo na dužinu zakupa, već prvenstveno na tretman plaža kao javnog dobra koje se svečešće posmatra kao autonomni komercijalni resurs.

Predlaže se reforma zakonskog okvira upravljanja plažama, prelaskom sa kratkoročnog zakupa na dugoročne koncesije uzvisoke standarde kontrole i održivosti, uspostavljanje jedinstvenenacionalne kategorizacije plaža, sa jasnim standardimapristupačnosti, ekologije i estetike. U cilju sprječavanjaprekomjerne eksploatacije neophodno je uraditi studiju nosivostiobalnog prostora.